12Novo na www.sph.hr - baza podataka za članove (više na str. 15)Međunarodna pomorska organizacijaIndustrijaprotiv smjernicaNakon smrti na brodu zakrstarenje Rebecce Coriam(2011.) i vježbenice AkhoneGeveza (2010, u Kvarnerskomzaljevu) IMO će u studenomprihvatiti predložene smjernice otome kako zapovjednici morajusakupljati i sačuvati dokaze iosiguraju pastoralnu podršku zažrtve zločina.Taj dokument (dvadesetakstranica) pod nazivom Preservationand collection of evidencefollowing an allegation of aserious crime having taken placeon board a ship, or following areport of a missing person froma ship, and on pastoral andmedical care of victims, razvijenje za korištenje na svim vrstamabrodova, ali je izazvao žestokereakcije brodarskeindustrije ilobija za sigurnost na brodovimaza krstarenje.Glavna briga industrije je daizbjegne terećenje brodskihzapovjednika novim poslovima injihovo stavljanje u situacije kojesu prijemčljive kriminalizaciji.Deidre Fitzpatrick je, utemeljitelji izvršni direktor Seafarers’Rights International, pokušalaIMO pravila su dočekanakritikom da će se koristitiza potkopavanje regionalnihzakona.umiriti protivnike tvrdeći dasmjernice ustvari smanjujuodgovornost zapovjednicimatijekom prikupljanja dokaza injihovo sačuvanje.- Zapovjednici nisu obučeniza istraživanje mjesta zločinai nisu instruirani kako uspostavititemelje za svakuodgovornost, krim ili drugo... u sačuvanju i/ili rukovanjedokazima, rekla je Fitzpatrick.S druge strane lobi za sigurnostna brodovima za krstarenjeu SAD gorljivo brani jedandrugi dokument: Cruise VesselSafety and Security Act (CVSSA),prihvaćen 2010. godine, koji je,slično IMO smjernicama, razvijenza rješavanje problema u svezis kriminalitetom na brodovimaza krstarenje. Lobiste podržavaKomitet za trgovinu, nauku itransport američkog Senata, a onje u svibnju zatražio da CruiseLines International Association(CLIA) dostavi „značajnukoličinu“ informacija o sigurnosti,taksama i porezima, pravimaputnika i zakonskom statusu.Mark Gaouette, član odboraameričkog International CruiseVictims Association i bivšidirektor za sigurnost u PrincessCruises tvrdi: - IMO smjernicepropustile su dati bitnesmjernice...prvenstveno jer suvoluntarističke i oslobađajuzapovjednika...propisujućinjegove obaveze na pogrešanili aljkav način.Tvrdi i da je zabrinut jer susmjernice snažan rival jakimameričkim regionalnim zakonimai ne pojašnjavaju pravnapitanja. Smjernice „su, čini seu konfliktu“s CVSSA u davanjusmjernica u slučaju izvješća okriminalnom činu tvrtkinomčasniku za sigurnost kao zakonskiprovedbenom časniku kao štoje to propisano u CVSSA.I dok su smjernice dopuštajukompleksnost međunarodnogzakonodavstva, ne pružaju jasnusmjernicu za čije interese se vodiistraga prilikom kriminalnog činapočinjenog na brodovima podstranim zastavama. Istovremenose postavlja pitanje zašto nemapoveznice s Crime Manual forShip’s Security Officers (HampshireConstabulary, UK) iz2009. godine koji je namijenjenistraživanju kriminalnih činovana brodovima za krstarenje.Voditelj službe za praćenje zakonau međunarodnom sindikatu<strong>pomoraca</strong> Nautilus, koji predstavljaInternational Federation ofShipmasters’ Associations u IMOradnom tijelu, brani smjernice.Tvrdi da su međunarodne smjernicebile potrebne kako bi seodredila jurisdikcija, a njihov statussmjernica znači da ne mogubiti iznad regionalnih zakona. Uzto objašnjava da smjernice nisurazvijene kao „proaktivni posaosa sigurnosnim elementima kaošto su prevencija“. One su samosmjernice za očuvanje dokazanakon počinjenog kriminalnogdjela.• (IMO, priredio dp)Crew Service port DubrovnikP. Brazzoduro, voditelj CentraPredrag Rajlić i Vladimir Glavočić24 sata nausluzipomorcimaDubrovnik je nezaobilaznastanica za brodoveza krstarenje. Siniša Golaci Predrag Rajlić voditeljisu Crew Service Centra,prostora koji se nalazi unutarluke Gruž i posvećenje pružanju usluga ipomoći posadama brodovaza krstarenje. Nakonjednogodišnje stanke,ekipa iz tvrtke Uspinjačaje ponovno dobila koncesijuza ovaj prostor unutardubrovačke luke, ovogaputa na dvije godine.Nisu htjeli pokrenuti standardniSiemens Club koji se možezateći svjetskim lukama u kojimapomorac neaktivno provodi slobodnovrijeme i čeka odlazak izluke. Internet, restoran i telefonisu trenutno na usluzi posadamakoji su često iz najudaljenijihdijelova planete. Posade brodovatako mogu za cijenu od 2 eurasurfati internetom sat vremena ilipak razgovarati telefonom, primjerices SAD-om i Kanadom za 27centi po minuti razgovora.Uz osnovnu ponudu, etabliranisu prodavači avio karata koje pomorcimogu rezervirati ili kupitiu trenutku kada uplove u Dubrovnik.Na usluzi im je takođertkz. CREW SHUTTLE, kombi kojiih vozi do grada bez naknade! na<strong>Sindikat</strong> <strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong> je2011. ugovorio kupnju kombijaza dubrovački centar za pomorceu organizaciji Seafarers Trust priITF-u, koja pomaže pomorcimadiljem svijeta. Ukoliko se pomorcinađu u bilo kakvim zdravstvenimtegobama, isti kombi služi zaprijevoz bolesnika u obližnju bolnicu.Takva praksa je dubrovačkojbolnici donijela svjetski certifikatROYAL CARIBBEAN MEDICALCERTIFICATE. Golac napominjeda je atmosfera izrazito dobra,posade često organiziraju roštilje idnevne zabave. Sportske aktivnostisu posebice važne za pomorcekoji najčešće traže nogometnuloptu, te je ove godine već organiziranmalonogometni turnir.Organizirane eskurzije u Konavle,Slano i Međugorje su takođerjedna od opcija za pomorce ukolikoimaju vremena za obilazaknajjužnijeg dijela hrvatske obale isusjedne nam Hercegovine.U Hrvatskoj je danas na snaziuredba o ‘short passu’ ili pomorskojvizi, zbog koje posadakruzera, ukoliko žele zakoračitina hrvatsko tlo, moraju platitioko 25 dolara. Kako to nije slučajs ostalim nam konkurentnimodredištima kruzera, primjericeŠpanjolskom, lučke upravenadležnima već godinama sugerirajuukidanje naplate. Svi kojisu u viznom režimu Republike<strong>Hrvatske</strong>, morjau platiti tu pristojbu,no prema riječima voditeljacentra, većina posada ima pravoizaći na područje unutar luke.također je dosta primjera kompanijakoje osiguraju vize zasvoje posade, ali primjerice nesmiju napustit luku, dok onih kojezabranjuju svojim zaposlenicimaizalzak na kopno također nemanjka..Golac napominje da njihovinteres u ulaganje u ovaj projektnije nikako bio komercijalan jerim je cilj osigurati posadi domaćuatmosferu dok su daleko od svojihkuća.Posada je upravo ta kojase vraća, a ne gosti! Budućnostnosi mnogo nadogradnje jer je uplanu i u suradnji sa <strong>Sindikat</strong>om<strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong> još mnogoprojekata. Crew Service Centrezasad radi samo 7 mjeseci ugodini, dok traje sezona, iakose koncesija od 7000 kuna namjesec plaća cijelu godinu.Možete ih pronaći i na internetuputem www.crewcenter.net tena Facebooku i popratiti njihovrad i aktualna zbivanja: CREWCENTER DUBROVNIK. Mi u <strong>Sindikat</strong>u<strong>pomoraca</strong> <strong>Hrvatske</strong> želimoim još više uspjeha u budućnostii nadamo se skorom ponovnomsusretu...• (bm)
. 75 • lipanj 201313Projekt HorizonTko spavana straži ?Preveliki <strong>broj</strong> radnih satidovodi u rizik zdravlje<strong>pomoraca</strong> i njihovu sigurnost.Preko 80 postosvjetske trgovine obavlja2008. i 2010. godine otkrila da jeoko 70 posto časnika drijemalo nastraži za vrijeme svoje karijere.Britanski Marine Accident InvestigationBranch (MAIB) je 2004.godine analizirao ulogu umora u 66sudara, bliskih susreta i nasukanjaistraženih u razdoblju 1989-1999.Studija je pokazala da je umordoprinijeo u 82 posto nasukanjakoja su se dogodila između 00:00 i06:00 sati. Druga istraživanja umora<strong>pomoraca</strong> ukazala su na slijedećefaktore: veliki <strong>broj</strong> radnih sati zaveći brod članova posade; problemiu dosezanju kvalitetnog sna; utjecajturnusa straže (6 on/6 off); stresi radno opterećenje; često ticanjeluka i rad s teretom; dužina ukrcaja.Spavanje na dužnosti je stvarnai značajna opasnost za sigurnost usvim vrstama prijevoza, a brodarstvonije izuzetak. Rezultati pokazujuda više <strong>pomoraca</strong> spava na stražiu turnusu straža 6 on/6 off negoIntenzivno povećanje prirodebrodarskih operacija znači dapomorci često moraju raditi veliki<strong>broj</strong> radnih sati. Prema pravilimaILO-a (Međunarodna organizacijarada) pomorcima je dozvoljenoraditi 91 sat sedmično, a premaSTCW konvenciji IMO-a dozvoljenje 98-satni radni tjedan najviše dvatjedna u „izvanrednim“ situacijama.Prema Konvenciji o radu <strong>pomoraca</strong>(koja stupa na snagu prvog srpnja):najveći <strong>broj</strong> sati rada ne smije bitiveći od 14 sati tijekom bilo koja 24sata; i 72 sata tijekom bilo kojihsedam dana (odnosno najmanji <strong>broj</strong>sati odmora ne smije biti manji od 10sati tijekom bilo koja 24 sata i 77 satitijekom bilo kojih sedam dana).Buka, vibracije, valjanje, učestaloticanje luka, rukovanje teretom idruge aktivnosti smanjuju mogućnostda pomorac ima kvalitetan sanza vrijeme razdoblja odmora. Podumorom se uglavnom podrazumijevastanje akutnom mentalnog i/ilifizičkog umora u kojem progresivnoopadaju performanse i budnost.Pomorcima se pravilima kompanije,specifičnog sektora, zastave brodaili IMO pravilima zabranjuje ilioštro smanjuje uporaba alkohola namoru. Istraživanja pokazuju da oko22 sata bdijenja ima iste učinke kao(ovisno o individualnim osobinamapomorca) 0.10 posto koncentracijealkohola u krvi odnosno dvaput višeod zakonski dozvoljene koncentracijeu mnogim zemljama EU za vozače.Umor je i važan zdravstveniproblem pa postoje podaci da dugobdijenje postaje rizični faktor zagojaznost, kardiovaskularne problemei šećernu bolest (dijabetes).Projekt Horizon je pokrenut kaoodgovor na povećanja brige za zdravlje<strong>pomoraca</strong> odnosno povećanja<strong>broj</strong>a dokaza o ulozi umora u pomorskimnesrećama. Projekt sponzoriraEU zajedno s Warsash MaritimeAcademy (Southampton), ChalmersTekniska Hoegskola AB (Švedska) iStress Research Institute of StockholmUniversity te osam drugihse morem, preko 90 postoeuropske trgovine obavljase morem, a 40 postounutarnje trgovine međuzemljama EU obavlja seshort sea shippingom.kompanija i organizacija.U proteklih 20 godina brodarskaindustrija postala je svijesna„ljudskog faktora“ za sigurnost.Statistike pomorskih osigiravateljapokazuju da je ljudska greška uzrokoko 60 posto nesreća, dok drugaistraživanja pokazuju da je za 80do 90 posto sudara i nasukanjakriv ljudski faktor. Značaj ljudskogfaktora u brodarstvu je porastao,prepoznata je uloga umora upomorskoj sigurnosti. Veliki je <strong>broj</strong>,često skupih, nesreća u kojimase umor <strong>pomoraca</strong> pokazao kaoključan. Npr. nesreća tankera ExxonValdez 1989. godine. AmeričkiNational Transportation SafetyBoard otkrio je da je 24 sata prijenasukanja broda, časnik u stražiimao samo 5 do 6 sati sna. Ili, smrtfilipinskog kormilara da brodu poddanskom zastavom Thor Gittau svibnju 2009. godine. Istragaje utvrdila da je on samo 2,5 satispavao u posljednjih 38,5 sati prijenesreće.Izvješće iz 2006. godine, kojeg jeprovelo Centre for Occupational andHealth Psychology u Cardiff University,pokazalo je da jedan od četiričasnika u straži tvrdi da je zaspaoza vrijeme straže. Oko 53 postoanketiranih izvijestilo je da nisuimali mogućnost da spavaju šest satiu komadu. Švedsko istraživanja suu turnusima 4 on/8 off, ali razinastatističkog značaja nije dosegnuta.Najmanje 50 posto <strong>pomoraca</strong> u obaturnusa straža 6 on/6 off pronađenoje da spava na zapovjedničkommostu! Postotak spavača u straži jerelativno jednak za straže na mostui strojarnici.Na kraju, što se može zaključiti:neočekivano visoki postotak<strong>pomoraca</strong> spava za vrijeme stražena mostu; više <strong>pomoraca</strong> spava zavrijeme noćno/jutarnjih straža negoza vrijeme dnevnih/ranovečernjihstraža; više <strong>pomoraca</strong> spava uturnusrima straža 6 on/6 off nego usustavu 4 on/8 off; nema značajnerazlike između straža na mostu i ustrojarnici. •(www.project-horizon.eu,priredio dp)