Obrtničke novine - Hrvatska obrtnička komora

Četvrtak, 23. studenoga 2006.Obrtničke novine 21ZAVRŠEN PROJEKT »ANALIZA POTREBA ZA ZNANJIMA, VJEŠTINAMA IRADNICIMA U GOSPODARSTVU BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE«Kakve su potrebe zastručnom radnom snagom14. studenoga 2006. javnimpredstavljanjem Izvješća oprovedbi projekta završen jepet godina dug put od idejepotekle iz POK-a Bjelovar, daje potrebno doista meritornoustanoviti potrebe za stručnomradnom snagom u Bjelovarskojžupaniji, pa do završetka ovogprojekta. Projekta koji su predvodilevoditeljice, profesoriceTatjana Badrov i Lidija Novosel,a na kojemu je vrlo intenzivnoposljednje dvije i polgodine radilo još mnogo ljudi,78 anketara iz svih gradovaŽupanije, stručni suradnici zaračunalnu obradu i drugi.Osnovna ideja projekta jebila točno ustanoviti kolika jerazlika između stvarnih potrebagospodarstva i vrste i sadržajaškolskih programa na područjuŽupanije iz kojih bi senovi radnici trebali regrutirati,na što su paušalno imali velikihprimjedbi i obrtnici i poduzeća.Podjednako u smislu dastručnih radnika kakve trebajuuglavnom nema, kao i da onikoji završe školu nisu adekvatnopripremljeni za rad.Anketom je obuhvaćeno1594 privredna subjekta, odčega 973 obrta, a nije sudjelovalo863 privrednika, pravdajućise uglavnom nedostatkom vremenai motivacije, te onih kojinisu bili prisutni.Pomalo razočaravajućeizgleda podatak da je Projektpokazao da samo manje od10 posto i obrtnika i poduzećauopće planira novo zapošljavanjeu idućih nekoliko godina.Njih 40 posto doduše planirarazvoj, ali prije svega širenjemna nova tržišta, širenjem paleteproizvoda i usluga i uvo-Sa prezentacije projektađenjem novih tehnologija! Pritome su zadovoljni postojećimzaposlenicima i tek ih 11 postosmatra da i oni trebaju dodatnastručna znanja i 27 posto datrebaju stjecati dodatne vještine.Mnogo su kritičniji premanovozaposlenima i od njih učak 98 posto slučajeva očekujudobre komunikacijske vještine,u 79,5 posto slučajeva dodatnekompjutorske vještine, te u pedesetakposto slučajeva znanjestranih jezika posebne tehničko-mehaničkevještine!Posve je i razočaravajući postotakod samo 6,4 posto ispitanikakoji iskazuju zanimanjeza uvođenje nekog sustavakvalitete, ali to vjerojatno imaveze s dosta niskom tehnološko-tehničkomrazinom, kakvuti sustavi ne trpe, a gospodarstvenicipak nemaju sredstavada ju premoste!Zanimljivo je i razmišljanjepoduzetnika o vlastitom usavršavanju.Naime, tek ih je 34posto zadovoljno svojim znanjemi vještinama, ali ih ipakmanje od 24 posto planira i želiusavršavanje! Tako su samočetiri obrta i 11 tvrtki (0,94 %!!!) zainteresirani za stjecanjeznanja iz upravljanja ljudskimresursima, očito još posve nepoznatojtemi! Među onim štobi poduzetnici ipak željeli naučitiističu se sa 47,6 posto marketinškevještine kod obrtnika,te s oko 13, odnosno 11 posto,stručna znanja i informatičkoobrazovanje, podjednako i uobrtima i poduzećima.Loš je i podatak da samotrinaestak posto poduzetnikauzima naučnike, odnosno daih je tek nekoliko postotakaviše uopće spremno sudjelovatiu programu osposobljavanja.No to je podatak nad kojim ćese država morati zamisliti želili doista obrtnike i poduzetnikeza partnere u obrazovanju. Jersadašnje partnerstvo, u kojemobrtnici imaju jasno i preciznonavedene obveze, ali apsolutnonikakva prava, naravno daje neodrživo!Među vrijednim zaključcimaProjekta ističe se i činjenica dase od Srednjih škola traži usavršavanjenastavnih programau području komunikacijskih iinformatičkih vještina, što nužnone zadire u zadane školskeprograme, odnosno može seprovesti u okviru postojeće autonomijesvake škole. Na tržištucjeloživotnog obrazovanja,pak, postoji veliko zanimanjeza stjecanjem dodatnih, posebnomarketinških i informatičkihznanja.Na kraju, podatke skupljeneu Projektu moguće je koristitii dalje, ukupno i specifično pogradovima, odvojeno po obrtimai poduzećima i slično. Mogućeje postaviti i tako specifičnapitanja poput, primjerice,»Kakva je potreba u budućnostiza prodavačima u obrtničkimtrgovinama u Čazmi?« ili,pak, izlistati popis tvrtki zainteresiranihza sudjelovanje uprogramima obrazovanja... Nikakonije za podcijeniti usputniefekt Projekta, a to je činjenicada je među, na početku nezaposlenimanketarima, poslijeobilaska i upoznavanja svihgospodarstvenika, njih čakviše od 70 posto našlo posao zasebe, jedna djevojka čak i kaovoditelj marketinga u uglednojtvrtki!Tako da je sasvim korisnopotrošeno nešto više od 92.000kuna, koje su osigurali Ministarstvoznanosti, obrazovanjai športa, većim, i Bjelovarskažupanija manjim dijelom, uzlogističku podršku Obrtničkekomore.akon »porođajnih« mukaNlani i godinu prije, akcija stipendiranjaučenika za deficitarnaobrtnička zanimanja u Bjelovarsko-bilogorskojžupaniji ove ješkolske godine ipak zaživjelapunim intenzitetom. Dok se laničak moralo u posljednji trenutakdodavati zanimanje glodač napopis onih koja se stipendiraju,da bi se uopće sakupilo osam zainteresiranihučenika, ove je godinepristiglo više molbi negoli jeraspoloživih stipendija!Nadležno Ministarstvo gospodarstva,rada i poduzetništvatakođer je lani uskratilo svojupotporu, valjda čekajući potvrduozbiljnosti ove akcije POK-a Bjelovar,a ove je godine prihvatiloBJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORABJELOVARSKO-BILOGORSKEŽUPANIJE43000 BJELOVAR, Preradovićeva 4/ITelefon: ++ 385 043/242 242, 043/241 280Telefaks: ++ 385 043/ 241 280E-mail: obrtnicka-komora@bj.t-com.hrPredsjednik: Josip RenićTajnik: Davorin VezmarovićSTRANICU PRIPREMIO: GORAN GRGIĆfinanciranje istog broja učenikakoliko iz svojih sredstava financiraKomora! Dakle, po osam učenikasvatko! I šesnaest bespovratnihstipendija od po 500 kuna mjesečno,svih dvanaest mjeseci krozgodinu, čeka učenike deficitarnihzanimanja prema podacima Zavodaza zapošljavanje.A to su ove godine stolari,zidari, tesari i staklari! Jedini jeuvjet da učenici redovno završavajusvaku školsku godinu ikasnije se zaposle u Županiji, naravno,ako im se ponudi posao!Kako školovanje nastavljatroje glodača kojima je lani dodijeljenastipendija, za preostalihtrinaest stipendija zanimanjeje veliko. Stoga je i razumljivoUčeničko stipendiranje uzima mahazadovoljstvo u POK-u koji timena još jedan način konkretno pomažerazvoju obrtništva na svompodručju. Podjednako jer osiguravastručnu radnu snagu svojimčlanovima, kao i što je jasno i dase među ovim učenicima sigurnokrije i poneki novi obrtnik!Prilikom svečanog potpisivanjaUgovora o stipendiranjupredsjednik Josip Renić posebnoje istaknuo kako je uvjeren da suučenici i roditelji dobro odabrali,kada su izabrali ova obrtnička zanimanja,stoga jer to jesu zanimanjabudućnosti! Zapravo već sadašnjosti,s obzirom da već sadauopće nije problem naći dobroplaćen posao u tim, ali i drugimobrtničkim strukama. Dapače,mnogi obrtnici, ali podjednakoi poduzeća, imaju ozbiljnih problemas pronalaženjem stručnihradnika pa su voljni sudjelovati iu dodatnom stipendiranju učenika.Na kraju, smatra Renić, valjdaje došao i kraj fami kako je najboljeizabrati zanimanje u kojemuse »ništa ne radi«. Takvih, naime,više nema, ili ih je barem svemanje. Na sreću, bar s obrtničketočke gledanja!Iako je šesnaest učeničkih stipendijaza relativno malobrojanPOK, poput bjelovarskog, već vrloozbiljan projekt, Renić je uvjerenda je to ipak samo početak, te ječvrsto obećao i daljnje širenje oveakcije idućih godina, odnosno jošviše stipendija u više zanimanja!Za kraj, još je jedan veomavažan dojam. Čini se, naime, dadolazi kraj i mišljenju kako seu obrtnička zanimanja upisujusamo loši đaci! Ovaj su put ugovorepotpisali i vrlo dobri i odličniučenici s čitavog područjaŽupanije, a roditelji se nisu interesirališto je sa stipendijom akodjeca ne završe školu redovno,nego što se događa ako poslijesrednje upišu višu ili visoku školu!Tajnik Vezmarović bio je jasan– Komora će im čestitati i podržatiih i u tome!OBRTNICI POZVANI DA SE UKLJUČE U PROIZVODNJU KOMBAJNASLAVONSKI BROD – Uobrtničkoj komori Brodskoposavskežupanije održan jesastanak na kojem je predstavljenamogućnost suradnje saSame Deutz Fahre, tvornicomkombajna iz Županje. Sastanakje održan na inicijativuAntuna Lalića, predsjednikaCeha proizvodnih obrta Obrtničkekomore Brodsko-posavskežupanije. – S predstavnicimažupanjske tvornice stupilismo uz pomoć dr. DavoraĐanića. Glavni smisao svegaje zamijeniti uvoz domaćomproizvodnjom. Pozicije koje suradili Norvežani, Šveđani, Slovaci,Mađari sad bi mogli raditiobrtnici iz više metalskihdjelatnosti s područja Brodsko-posavskežupanije. Ovoje predstavljanje mogućih poslova.Cijene nisu takve da bimogli reći da se ulazi u unosanposao, ali nam je bitno da možemopokazati kako smo spremnikvalitetno odraditi posaovisokih standarda – kaže A.Lalić. Realizacija narudžbi izprve ponude mogla bi otvoritivrata domaćim obrtnicima zajače uključivanje u proizvodniprogram županjske tvornicekombajna. – Specijaliziranismo za proizvodnju namještaja,ali bi željeli raditi i ovakvePrema podacima Hrvatskog zavoda zazapošljavanje područne službe SlavonskiBrod, među nezaposlenima najviše je:bravara, strojobravara, automehaničara,prodavača, kuhara, konobara, konfekcionara,kovinotokara, vozača teretnih vozila,krojača, frizera, te ekonomista i administrativacasa srednjom školom kao i gimnazijskihmaturanata. Premda su na listi i brojnaobrtnička zanimanja za njih ne jenjava inte-Postavljen temelj za prvimetalski cluster u Slavonijistvari. To znači određenu sigurnostza radnike. Moramomnogo raditi da bi preživjeli,cijena je već određena, samotreba vidjeti detalje. Ako se odnas tridesetak u posao uključideset, bit će dobro. To jejednostavno rečeno selekcija.Ono što mi možemo ponuditije cijena rada, jer materijal jesvagdje isti. Kod nas možda iskuplji zbog transporta – kažeJosip Buljan, vlasnik obrtaOriometal iz Oriovca. S prethodnimtvrdnjama slažu se iu obrtu Farina iz SlavonskogBroda. Ponuda županjskogproizvođača kombajna jednaje od prvih nakon petnaestakgodina u kojoj jedan veći sustavu takvom obimu nudiproizvodnju obrtnicima. Okupljanjeobrtnika oko »projektakombajn« ujedno je i temelj zaprvi metalski cluster u Slavoniji,a možda i šire. Tehničkupotporu ustrojavanju clusterametalcima pruža CTR, razvojnaagencija Brodsko-posavskežupanije. – Skupiti potencijalnečlanove clustera nije biloteško. Više je problem kakoih zadržati dok cluster neprofunkcionira. Poduzetnicisu temperamentni i žele da toide brže, međutim potrebnoje vrijeme da se cluster uhoda– kaže Marko Mrkalj, savjetnikza clustere u CTR-u. Za potrebeorganizacije clustera metaloprerađivačaCTR je prethodnonapravio šire istraživanjetržišta na području Slavonije.Mrkalj kaže da su dobili pozitivneodgovore od svih velikihtvrtki kojima je projekt clusterapredstavljen. Uz tvornicukombajna interes za suradnjus clusterom metaloprerađivačapokazalo je još dvadesetakslavonskih velikih tvrtki.Frizer i dalje među najželjenijim zanimanjimares. – Ove godine u prvi razred triju obrtničkihškola na području Brodsko-posavskežupanije upisano je ukupno 596 učenika. Uodnosu na prošlu godinu to je nešto manje,tada se za obrtnička zanimanja odlučilo637 učenika. Manji broj upisanih učenikanije rezultat manjeg interesa, razlog leži učinjenici da je ove godine, ukupno gledano,manji broj učenika upisanih u prve razredesrednjih škola. Među zanimanjima za kojai dalje ne opada interes su, među ostalima,kuhar, konobar, bravar. Za zanimanjekuhara interes i dalje raste. Školovanje zazanimanje bravara slavonskobrodska jespecifičnost. Dok u drugim dijelovima Hrvatskegotovo da i nema interesa za upis,ovdje se svake godine bez problema formirajedan cijeli razred – kaže Tatjana Tijan,stučni suradnik za školstvo pri Obrtničkojkomori Brodsko-posavske županije.BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORABRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE35000 SLAVONSKI BROD, Petra Krešimira IV 46/1Telefon: ++ 385 035 / 447 017, 442 356, 407 440Telefaks: ++ 385 035 / 407 441E-mail: ok-sl.brod@sb.t-com.hrPredsjednik: Zvonimir ĆirićTajnica: Željka PerglSTRANICU PRIPREMIO: MARIJAN VRKLJANSuradnja županije imesoprerađivačaVlasnici šest klaonica saŠimom Đurđevićem, županomBrodsko-posavske županijepotpisali su ugovor osufinanciranju trihineloskopskogpregleda mesa svinjazaklanih za osobne potrebe uovlaštenim objektima. Ovo ješesta godina kako Brodskoposavskažupanija provodiprogram. – Brodsko-posavskažupanija bila je prva uHrvatskoj koja je pokrenulaovaj program. Ostalim sežupanijama on sviđa, ali gateško provode jer nemajukvalitetno riješen sustav klaonica.Prvi razlog zbog kojegje pokrenut program bilo jesuzbijanje trihineloze, a sadaje više naglasak na ekologiji izbrinjavanju otpada. Rezultatovog programa je i transparentnoposlovanje i niže cijeneuslužnog klanja koje sudogovorno postigle klaonice– kaže Damir Agičić, županijskiveterinarski inspektor.Brodsko-posavska županijaklaonicama će za svako obavljenoklanje za privatne potrebeu sezoni svinjokolja platitipedeset kuna. Građane kojidovezu svoje svinje u klaonicu,klanje svinja koštat će stotinukuna u slučaju da je riječo tovljenicima od 100 do 120kuna, nešto viši iznosi su zastarije i teže kategorije svinja.Ove godine za sufinanciranjetrihineloskopskih pregledaBrodsko-posavska županijaplanira utrošiti 100.000 kuna.– U proteklih pet sezona krozovaj program sufinancirano jeklanje ukupno 10.300 tovljenikau šest klaonica, za to jeisplaćeno 400.000 kuna – kažeŽeljko Burazović, pročelnikUpravnog odjela za poljoprivreduBrodsko-posavske županije.