Obrtničke novine - Hrvatska obrtnička komora

Četvrtak, 23. studenoga 2006.SAVJETNIKObrtničke novine 17INVENTURA – Popis zaliha u obrtništvuUvodOpći porezni zakon (NN br. 127/00.,86/01. – ispravak i 150/02.) u svojoj odredbičlanka 55. stavak 12. – 14. propisuje obvezupopisivanja cijele imovine i obveza na krajuposlovne godine, za obveznike poreza nadohodak od samostalne djelatnosti – obrtnike.U popisu se navode pojedinačne vrijednostipopisane imovine i obveza. Osimgodišnjeg popisa porezni obveznik morapopisati imovinu i obveze i u drugim slučajevima,a posebno pri promjenama cijenadobara ili poreznih stopa ako je to bitno zaoporezivanje isporuka tih dobara, kod statusnihpromjena i kod otvaranja postupkastečaja ili postupka likvidacije ili prestankaobavljanja djelatnosti. Popisne liste smatrajuse knjigovodstvenim ispravama.Glavni cilj godišnjeg popisa je uskladiti iusporediti stvarno stanje dobiveno popisomsa stanjem utvrđenim u poslovnim knjigamai evidencijama.S obzirom na to da se približava kraj poslovnegodine, iz navedenih odredbi proizlaziobveza skorašnjeg popisa imovine iobveza kod obrtnika. Fizičke osobe, obrtnicipopisuju dugotrajnu imovinu, zalihe tekontroliraju jesu li ispravno provedena svaknjiženja u poslovnim knjigama, a u svrhukvalitetne pripreme i izrade godišnjeg obračuna.S obzirom na to da se dan stvarnog fizičkogpopisa i evidentiranja stanja najčešćerazlikuje od stanja na dan 31. prosinca, potrebnoje podatke koji su dobiveni popisomsvesti na stanje posljednjeg dana u godini tj.31. prosinca dotične poslovne godine. To sepostiže povećanjem ili smanjivanjem količinanabavljenih odnosno izdanih dobara zakoje se popis odnosi u odnosu na stanje 31.prosinca.Što i kako se popisujeFizičke osobe – obrtnici inventurom popisujusljedeće:– dugotrajnu imovinu– sitan inventar, ambalažu i auto gume– zalihe trgovačke robe, gotovih proizvoda,sirovina i materijala– komisionu robu– tuđu imovinu koja se zatekne u obrtu(ambalaža dobavljača, oprema u najmu islično).U tu svrhu potrebno je formirati popisnu(inventurnu) komisiju sastavljenu od osobakoje nisu direktno odgovorne za materijalnoposlovanje robom ili onim što se popisuje.Za to se najčešće koriste zaposlenici, aliu popisno se povjerenstvo mogu delegiratii ostali građani, pa i knjigovodstveni servisi.U većim poslovnim sredinama gdje jeobim dobara koja se popisuju velik, može seimenovati više komisija, ali se tada imenujei centralna komisija koja rukovodi i koordinirarad ostalih.Osnovni je zadatak inventurne komisijeda fizičkim popisom utvrdi stvarno stanjeimovine koja se popisuje, nakon toga da evidentiradobiveno stanje u popisnim listama,te da utvrdi razliku između stvarnog i knjigovodstvenogstanja. Korisno je prilikompopisa izbjeći pružanje na uvid komisijiknjigovodstveno stanje dobra koje se popisujejer se time izbjegava mogućnost podešavanjastvarno dobivenog stanja s onim uposlovnim knjigama i evidencijama.Popis imovine i obveza obično se provodiu četiri faze:1. utvrđivanje i upisivanje stvarnog količinskogstanja u popisne liste2. upis cijena i utvrđivanje vrijednosti upopisnim listama3. upisivanje knjigovodstvenog stanja upopisne liste4. utvrđivanje inventurnih viškova imanjkova.Svojim potpisom članovi komisije ovjeravajui potvrđuju da su utvrdili stvarno stanjeimovine i obveza. Oni uz to i odgovarajuza posljedice koje mogu proizaći u slučajuneobavljanja ili nemarno obavljenog povjerenogim zadatka.Na kraju popisa, uz popisne liste s evidentiranimstanjem i utvrđenim razlikama,popisna komisija mora sastaviti izvješće(elaborat, zapisnik) o obavljenom popisu. Unjemu komisija daje svoje viđenje popisa istanja imovine i obveza u obrtu, te daje pri-jedloge za otklanjanje utvrđenih viškova ilimanjkova.Utvrđivanje inventurnih razlikaPogreške u knjiženju tijekom godinemogu znatno utjecati na poslovni rezultatobrta i njegovog dohotka. Iako je kontroluproknjiženih dokumenata trebalo obavljatitijekom cijele godine, prilikom godišnjegpopisa definitivno je potrebno to obaviti,pridržavajući se pritom osnovnog načelaevidentiranja poslovnih događaja kod obrtnika– načela blagajne, tj. plaćenih i naplaćenihračuna. Pri tom se radi o fizičkoj kontroliproknjiženih stavaka u Knjizi primitaka iizdataka, Popisu dugotrajne imovine, Knjizipopisa za trgovinu na malo, materijalnimkarticama i ostalim pomoćnim evidencijamaukoliko ih obrtnik vodi.Nakon provjere proknjiženih stavaka pristupase utvrđivanju razlika između popisanogstvarnog stanja i stanja u poslovnimknjigama, tj. utvrđivanju inventurnih viškovai manjkova.Ako se usporedbom stvarnog stanja sknjigovodstvenim utvrdi da je stvarno stanjeveće od stanja iskazanog u knjigama, riječje o višku koji se ne oporezuje, nego se zautvrđeni iznos povećava stanje imovine zakoju su viškovi utvrđeni. Ako se naprotiv,usporedbom stvarnog stanja s knjigovodstvenimutvrdi da je stvarno stanje manjeod stanja iskazanog u poslovnim knjigama,riječ je o manjku.Porezni obveznik, obrtnik vezano uzobavljeni popis imovine i obveza donosiodluke kojima utvrđuje i definira: popisnerazlike, dopušteni i prekomjerni kalo, rastep,kvar i lom, terećenje odgovornih osobaza manjkove, rokove naplate potraživanja ipodmirenja obveza, otpis i rashodovanjeneupotrebljivih dobara, mjere u svezi zalihakojima je smanjena kvaliteta ili je rok zaupotrebu pri kraju, mjere koje treba poduzetiza otklanjanje nedostataka i poboljšanjaposlovanja te o svim drugim mjerama i činjenicamau vezi obavljenog popisa. Takveje odluke poželjno donijeti tijekom siječnjanove poslovne godine, kako bi se popisnerazlike evidentirale na vrijeme.Ovdje je bitno navesti stajalište Središnjegureda Porezne uprave od 16. veljače 2004.prema kojem porezni obveznik koji rashodujedugotrajnu imovinu koja više nije zauporabu i ne stavlja se u promet nego seuništava ili deponira na otpad, treba pozvatislužbenika Porezne uprave da prisustvujeuništavanju takve imovine, odnosno da prisustvujenjegovom deponiranju na otpad.Uz ispunjavanje tog uvjeta, rashodovanjedugotrajne imovine smatra se porezno dopustivimizdatkom, pa porezni obvezniknema obvezu obračunavanja poreza na dodanuvrijednost.Evidentiranje inventurnih razlikau poslovnim knjigamaDugotrajna imovinaKada je popisom imovine utvrđen manjaknekog od sredstava koja se vode u Popisudugotrajne imovine, a nije riječ o manjkunastalom djelovanjem više sile ili koje nijerashodovano zbog dotrajalosti, tada je potrebnoobračunati porez na dodanu vrijednostna izračunatu vrijednost takvog manjka.Pri tom se njegova vrijednost utvrđujena tržišnu cijenu sredstva koje nedostaje, aona se formira od njegove nabavne cijeneuvećane za zavisne troškove nabave. Takvaimovina čiji manjak nije posljedica djelovanjaviše sile smatra se izuzimanjem i evidentirase kao poslovni primitak po njenojprodajnoj cijeni.Što se tiče dugotrajne imovine za koju jekonstatirano da manjka uslijed djelovanjaviše sile, a za to postoje valjani dokazi, potrebnoju je isknjižiti iz popisa dugotrajneimovine, a u knjizi primitaka i izdataka evidentiratikao izdatak. Na tu se vrijednost neobračunava porez na dodanu vrijednost.Zalihe sirovina, materijala, gotovih proizvodai trgovačke robeKod evidentiranja popisnih razlika nazalihama sirovina, materijala, gotovih proizvodai trgovačke robe potrebno je razlikovatievidentiranje dopuštenog kala, rastepa,kvara i loma u odnosu na prekomjerni.Budući da se kod obrtnika radi primjenenačela blagajne, izdaci za sirovine, materijal,gotove proizvode i robu evidentiraju u knjiziprimitaka i izdataka u trenutku plaćanja, dopuštenikalo, rastep, kvar i lom više se u tojevidenciji ne evidentiraju. Dopušteni kalo ponormativima evidentira se samo u pomoćnimevidencijama te za trgovinu na malo uKnjizi popisa o nabavi i prodaji robe.Kalo, rastep, kvar i lom iznad dozvoljenihstopa smatra se s gledišta PDV-a vlastitompotrošnjom, a s gledišta dohotka izuzimanjemu naravi. Treba provesti knjiženje uKnjizi I-RA kao vlastitu potrošnju, u ObrascuKPI kao izuzimanje, te u Knjizi popisa(Obrazac KP) kada je riječ o obrtnicima utrgovini na malo. Pri tom treba voditi računao izračunu različitih osnovica za svakunavedenu evidenciju.Viškovi dobara se evidentiraju u ObrascuKPI kao izdatak u naravi na osnovi zapisnikao ulaganju, u karticama robnog knjigovodstva,karticama materijalnog knjigovodstvai u Knjizi popisa u trgovini na malo kaozaduženje.Kalo, rastep, kvar i lomGovoreći o manjkovima u poslovanjuobrta i samostalnih djelatnosti, propisimase utvrđuje obveza plaćanja poreza na dohodakna manjak, odnosno obveza da semanjak uključi u dohodak. Tako se odredbamačl. 20. st. 5. Zakona o porezu na dohodak(Nar. nov. broj 177/04) propisuje dase poslovnim primitkom smatra manjak dobaraiznad odluka Hrvatske obrtničke komorete pripadajući porez koji je zaračunanprilikom nabave dobara za koja je utvrđenmanjak. Osim toga, odredbama čl. 26. st. 6.Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov.br. 95/05) utvrđeno je da se manjak, kalo,rastep, kvar i lom iznad visine utvrđeneodlukom Hrvatske obrtničke komore smatraizuzimanjima što podrazumijeva unosu Knjigu primitaka i izdataka kao primitak(čl. 24. st. 1. točka 3.) i plaćanje poreza nadodanu vrijednost.Gubici ili štete na imovini koji su rezultatdjelovanja više sile odnosno elementarnihnepogoda (poplava, požar, potres), ratnihrazaranja i provalnih krađa do svote utvrđenena temelju očevidnika mjerodavnogtijela za procjenu štete, tj. ako je pri utvrđivanjučinjeničnog stanja prisutan službenikPorezne uprave, smatraju se priznatimizdacima pri utvrđivanju osnovice porezana dodanu vrijednost, kao i pri utvrđivanjuosnovice poreza na dohodak.Kalom se može smatrati gubitak na težiniili količini neke imovine zbog prirodnihprocesa isušivanja, hlapljenja, kemijskih ilibioloških reakcija. Obično je to slučaj kodproizvoda kao što su tekućine, živežne namirnicezbog gubitka vlage, gubici pri obradiproizvoda pri čemu se odbacuju nekorisnidijelovi i sličnih procesa.Rastep (rasip) nastaje najčešće kod manipulacija,pretovara (prekrcaja), prijevoza,premještanja i sličnim postupcima u kojimase gubi određena količina proizvoda.Kvar se javlja kod živežnih namirnicakada ta dobra gube svojstva koja su prihvatljivaza uporabu djelovanjem mikroorganizamai drugim prirodnim procesima (truljenje,klijanje, užegnuće) i sl.Lom nastaje u postupcima manipulacijeodređenom robom koja se u tom procesumože polomiti (staklo, ambalaža, bijela tehnika,građevinski materijal itd.).Tehnološki manjak nastao u postupkuproizvodnje smatra se porezno priznatimmanjkom do vrijednosti utvrđene: zakonimao posebnim porezima za proizvode kojipodliježu tim porezima, normativima poreznogobveznika ili strukovne grupacije, teprocjenom Porezne uprave na temelju međuovisnostiprihoda i rashoda (primitaka iizdataka) putem normativa utroška materijala,energije i drugih elemenata proizvodnje,ako nema normativa poreznog obveznikaili strukovne grupacije.Odlukom o dopuštenoj visini kala, rastepa,kvara i loma koju donosi Hrvatska obrtničkakomora, utvrđene su dopuštene visinekala, rastepa, kvara i loma do koje fizičkeosobe, obrtnici mogu navedene manjkoveknjižiti kao poslovne izdatke i na koje neobračunavaju porez na dodanu vrijednost.Obrtnici čija djelatnost nije obuhvaćenaOdlukama Hrvatske obrtničke komore,mogu također koristiti pogodnost poreznopriznatog izdatka po osnovi kala, rastepakvara i loma na temelju vlastitog donesenogakta – odluke, kojim će uz uvažavanjespecifičnosti struke i registrirane djelatnostipropisati maksimalno dozvoljene postotkeotpisa dobara po toj osnovi. Naravno, kaopodloga kod donošenja akta s dopuštenimpostocima prema vrstama dobara može sekoristiti i Odlukama Hrvatske gospodarskekomore. Uz to, potrebno je voditi i Zakonompropisanu evidenciju iz koje se vidi nabava iutrošak repromaterijala, iz koje bi se mogaousporediti dopušteni normativ gubitka izraženu postocima.Neven Završki