Obrtničke novine - Hrvatska obrtnička komora

MIRENJE str. 5Razgovor – Boris Koketipomoćnik ministricepravosuđaFINANCIJE str. 11Sve oštedno-kreditnimzadrugamaAKTUALNO str. 4HITROREZ:Smanjiti problemeadministracijeOBRTNIČKE NOVINE•OBNOVLJENA 1994.U T E M E L J E N A 1 8 5 2.•BROJ 78 • STUDENI 2006. • ISSN 1332-7364 GLASILO HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORE www: http://www.hok.hr • E-mail: obrtnicke-novine@hok.hrKonferencija u BruxellesuHRVATSKI OBRTNICIPRIPREMAJU SEZA EUstr. 2ŽUPANIJSKE STRANICE:AKTUALNO str. 3DUGO SELOPrvi sajam obrtništvai poduzetništva str. 20SLAVONSKI BRODTemelj za prvimetalski klasteru Slavoniji str. 21KARLOVACOtkrivanjevinskih tajni str. 22Varaždin:UGOSTITELJI I TURISTIČKIDJELATNICI O AKTUALNIMPROBLEMIMASISAKMartinje s obrtnicima str. 27

Obrtničke novine AKTUALNOČetvrtak, 23. studenoga 2006.Međunarodna konferencija HOK-a u BruxellesuHrvatski obrtnici predstavili se Europskoj unijiKonferencija u Bruxellesu održana u organizaciji HOK-a, pokazala je kako su aktivnosti na međunarodnom planu neophodne za kvalitetnijuprilagodbu i ulazak hrvatskog obrtništva na europsko tržišteUBruxellesu je 13. i 14.studenoga održanameđunarodna konferencijapod nazivom »Stvaranjekonkurentnog hrvatskogobrtništva, malog i srednjegpoduzetništva – izazovi i perspektiveulaska u Europskuuniju«, u organizaciji HOKa,uz pomoć UEAPME, HGK,NVK, te UNIZO-a. Konferencijaje omogućila hrvatskim ieuropskim predstavnicimamalog gospodarstva kao ikonkretnim poduzetnicimai drugim zainteresiranimstranama da u zajedničkojanalizi s vodećim europskimstručnjacima utvrde glavneizazove stvaranja konkurentnoghrvatskog obrtništva,malog i srednjeg poduzetništvanakon završenog postupkascreeninga hrvatskoga zakonodavstva.U dva dana trajanja konferencije,sudionicima su seobratili visoki predstavnicihrvatske Vlade i Europskekomisije, a održani su i brojniokrugli stolovi na teme, stvaranjekonkurentnosti hrvatskihobrta, malih i srednjihpoduzeća uoči ulaska RH uEU, kako hrvatski pregovoris EU mogu potaknuti bržigospodarski razvoj i zapošljavanje,važnost Europskogjedinstvenog tržišta i njegoveprednosti za mala poduzeća,EU fondovi za razvoj poduzetništvai gospodarskeinfrastrukture, te hrvatskagospodarska predstavništvau Bruxellesu.Iako je glavni cilj konferencijebio kako osposobitimale i srednje gospodarskesubjekte za konkurentnoposlovanje na jedinstvenomeuropskom tržištu, riječiglavnog tajnika Europskogudruženja obrtnika, malih isrednjih poduzetnika (UEA-PME), Hansa-Wernera Mullerada je samim održavanjemkonferencije u središtuEuropske unije napravljenoS okruglog stola o konkurentnosti obrtništvapuno, govore same za sebe.Naime, problemi hrvatskihpoduzetnika, načini poslovanja,financijske potpore ili nepotpore,poznati su svima uHrvatskoj, no ono što je bitnojest predstaviti konkretnu situacijueuropskim poduzetnicimai institucijama, i jošbitnije iz njihovih primjera,savjeta i iskustava, naučitikako se neke stvari trebaili ne treba raditi, te kako upraksi funkcionira jedinstvenoeuropsko tržište.Percepcija hrvatske javnostičesto stavlja obrtništvo,malo i srednje poduzetništvona marginu gospodarstva,misleći kako veliki gospodarskisubjekti imaju glavnuriječ. Iz lobističkog kuta i mogućnostimautjecaja na politikuto je možda i točno, nogledajući ekonomsku sliku,obrtnici, mali i srednji poduzetniciobuhvaćaju više od99 posto ukupnog hrvatskoggospodarstva, ali i više od 80posto gospodarstva EU. Nečude stoga planovi i programiKomisije o ulaganju u tajsektor, kao ključan za opstanaki jačanje ekonomske snageujedinjene Europe. Ova jekonferencija pokazala kakoVladimir Drobnjak: EU je dobra za obrtnike,mala i srednja poduzećaU hrvatskom pregovaračkomtimu sudjeluje dvjestotinjakpredstavnika malih isrednjih poduzetnika, što jevrlo važno za budućnost jerEU je dobra za mala i srednjapoduzeća, ali i obratno– mala i srednja poduzećasu dobra za Uniju, na njimase bazira europsko gospodarstvo. Tu je najveći potencijalza otvaranje novih radnih mjesta i za daljnji gospodarskirast. Konferencija poput ove omogućava svima da shvatepravo značenje, procese i duh Europske unije. Ukoliko seto ne razumije, pregovori nemaju smisla, jer to je kao daigrate nogomet, a ne znate pravila igre. Igra vam se tadčini besmislenom.Sudionici Konferencijesu i naši poduzetnici svjesnida će prilagodba europskimzakonima, standardima itehnologiji uvelike odlučitio uspjehu ulaska Hrvatskeu Europsku uniju i dugoročnimkoristima članstva uUniji za hrvatske građane. Utu se svrhu često spominjusredstva iz predpristupnihfondova EU, kao financijskapomoć našem gospodarstvu.I sada se ponovno vraćamona početak priče, kakokandidirati projekt, za što sesredstva mogu koristiti, tkonam može pomoći, i kako suto napravile države kandidatkinjeprije nas? Odgovorina ta pitanja nalaze se u komunikacijis europskim gospodarstvenicimai institucijama,ne samo preko tima zapregovaranje, već direktno,kroz izravne kontakte, susretei razgovore. Ne čudi stogapodatak da je Hrvatska obrtničkakomora (HOK), nakonprošlogodišnjeg potpisivanjaprojekta Eurocraft, s flamanskomkomorom malih isrednjih poduzetnika (UNI-ZO), uspješno kandidiralanekoliko projekata i ostvarilasredstva iz fondova Unije.(ON)Leo Begović, MINGORP: Vlada će podržatiobrtnike i poduzetnikeHrvatska vlada ćekroz svoje programebespovratnih potpora,kao i kroz druge projektenamijenjene jačanju konkurentnostihrvatskogagospodarstva, podržatiobrtnike, male i srednjepoduzetnike. Osimtoga, u okviru hrvatskeizvozne ofenzive, poticatćemo udruživanje u clustere, s osobitim naglaskom povezivanjaobrtnika i malih poduzetnika s velikim gospodarskimsubjektima. Nastavlja se i program jačanja poduzetničkihzona koje su u dosadašnjem razdoblju pokazaleodlične rezultate.Stjepan Šafran:Prilagodbatržištu EU, uzočuvanje tradicijei obrtničkihvrednotaObrtnici, mali i srednjipoduzetnici obuhvaćajuviše od 99 posto ukupnoghrvatskoga gospodarstvai njihova prilagodbaeuropskim zakonima,standardima i tehnologiji,imat će ogroman utjecajna uspjeh ulaska, alii prilagodbe i opstanka,hrvatskih gospodarstvenikana tržištu Europskeunije, kao i dugoročnimkoristima članstva u Unijiza hrvatske građane.Proces pregovora s EUi prilagodba jedinstvenomtržištu mijenjajuHrvatsku, pa tako i maloi srednje poduzetništvo.Suočenje s tim novimizazovima nužno je zakvalitetan ulazak u Uniju,pri čemu nam je potrebnapotpora naše Vlade, alii europskih institucija ikolega. Ova konferencijapokazala je da smo napravom putu i da za obrtništvonema bojazni odulaska u EU, no mi ćemose ipak potruditi da u timprocesima modernizacijesačuvamo tradicijske vrijednosti,a to su prije svegaznanje i vrijedne ruke.Zaključci konferencije»Stvaranje konkurentnog hrvatskog obrtništva, malog i srednjeg poduzetništva – izazovi i perspektive ulaska u Europsku uniju«Bruxelles, 13. i 14. studenoga 2006.Konferencija je imala sljedeće ciljeve:1. Informirati europsku stručnu i političku javnost o trenutačnomstanju u hrvatskom obrtništvu i malom poduzetništvu,te analizirati potencijale i izazove za jačanje konkurentnostiuoči ulaska Hrvatske u punopravno članstvoEuropske unije.2. Približiti poduzetnicima proces europskih integracija iposlovanja na unutarnjem europskom tržištu (Europeansingle market), otvarajući veći prostor za kontinuiranidijalog između Vlade Republike Hrvatske, predstavnikamalog gospodarstva i europskih institucija, uključenih ujačanje europskog malog poduzetništva.3. Naglasiti važnost kvalitetnog vođenja pregovora s EU zaposlovni sektor i ulagačku klimu u RH.4. Od europskih dužnosnika dobiti pregled inicijativa i programakoje EU institucije nude hrvatskom gospodarstvuu pretpristupnoj fazi.Što su zaključci konferencije?1. Hrvatsko malo gospodarstvo uspješno se prezentiralorazličitim europskim institucijama i gospodarskim asocijacijamakoje djeluju u Bruxellesu. Tu naglašavamoprvenstveno Opću upravu EK za industriju i poduzetništvo,Opću upravu EK za regionalnu politiku, Europskuudrugu obrtnika, malih i srednjih poduzetnika (UE-APME), europski think-tank European Policy Centre,Europski parlament, te druga gospodarska i regionalnapredstavništva iz Bruxellesa.2. Na okruglim stolovima raspravljali su političari, diplomati,stručnjaci i sami poduzetnici koji posluju s EU i Hrvatskom.Na taj način postignuta je potrebna ravnotežapolitike, struke i prakse.3. Inicijativa za organizacijom konferencije došla je iz Hrvatskeobrtničke komore i UEAPME, ali je u potpunostiprihvaćena od svih gospodarskih institucija u RH (HGK,HUP, NVK), te su iste i imale svoje predstavnike na konferenciji.Svaka je institucija pozvala i predstavnika medijada poprati konferenciju. U ime Vlade RH na konferencijije govorio pomoćnik ministra gospodarstva g. LeoBegović. Potpredsjednik EK Gunter Verheugen poslao jeslužbenu predstavnicu Opće uprave za industriju i poduzetništvogđu Sylviju Vlaemink, koja je predstavilainicijative EK za malo poduzetništvo.4. Nakon završenog screeninga hrvatskoga zakonodavstva,ova konferencija je omogućila da se uloga malogpoduzetništva u uspješnom uključivanju Hrvatske u EUponovno naglasi i istakne. Pogotovo s obzirom na to daobrtnici, mali i srednji poduzetnici čine 99 % svih gospodarskihsubjekata u RH.5. Naglašena je izuzetna važnost sektorskog pristupa pojedinimproblemima prilagodbe EU (npr. proizvođačihrane, prijevoznici, mali trgovci, građevinari, itd.) kao itrajna edukativna potpora različitim branšama u smislunove regulative, kao i potreba financijskih institucija daciljano potiču kapacitete hrvatskoga gospodarstva koježeli postići svjetsku konkurentnost i održivost.6. Utvrđen je nedostatak informacija o hrvatskom gospodarstvumeđu bruxelleskom javnosti i mogućnostimakoje Hrvatska pruža putem joint venture projekata, ulaganja,privatizacije i jačanja regionalne suradnje putemkontakata s hrvatskim gospodarstvom.7. Hrvatske gospodarske institucije otvorene su za suradnjus EK i hrvatskom Vladom u jačanju potpore građaEuropskoj uniji.8. HOK će nastaviti pridonositi i kritički analizirati pregovaračkiproces jer je u interesu svih malih poduzetnika injihovih radnika da se pregovori vode kvalitetno i optimalnobrzo.9. U smislu djelovanja hrvatskog privatnog sektora premaBruxellesu važno je izbjegavati paralelizam u djelovanjuinstitucija, već pokušati okrupnjavati djelovanje i priprematizajedničke akcije kada je to moguće.10. Zaključci s ove konferencije upućeni su najvažnijimpredstavnicima državne vlasti, koji su zaduženi za formuliranjei provedbu gospodarske politike u Hrvatskoj.Natko Vlahović

Obrtničke novine AKTUALNOČetvrtak, 23. studenoga 2006.NOVI VLADIN PROJEKT: HITROREZRegulatorna giljotina u korist obrtnikaHITROREZ je projekt kojije pokrenula Vlada RepublikeHrvatske krajem mjesecarujna ove godine kako bi sebrzo preispitali mnogi propisi,te kako bi se odredilo jesuli u skladu sa zakonom, jesuli potrebni i jesu li povoljni zaposlovanje. Preispitivanje bitrebalo završiti do 1. srpnja2007. godine.Provedbom projekta HI-TROREZ planiraju se ostvarititri glavna cilja:1. uspostaviti jedinstveni registarsvih propisa u RH2. pojednostavniti i olakšatiposlovanje u gospodarstvuuvjeta, dokazivanje pojedinihčinjenica i sl.). Već smanjivanjembroja potrebnihdokumenata u nekom postupkuza obrtnika bi značilomanje utrošenog vremena,energije i novaca za rješavanjenekog pitanja u poslovanju.Ubuduće bi propisi bilidonošeni korištenjem metodaprethodnog ispitivanja, ukoje bi trebalo biti uključenoi gospodarstvo.Naglasak je na preispitivanjubrojnih provedbenih propisa,tj. podzakonskih akata,kao i postupaka koji se na temeljunjih provode. To značida predmet preispitivanjanim primjedbama ukazati naneusklađenosti propisa ili nanačin na koji pojedini propisotežava poslovanje– državna tijela koja sukreatori pojedinih propisa(zadužena napraviti popispropisa iz svoje nadležnosti iocijeniti njihovu usklađenostsa zakonima i prihvatljivostza gospodarsko poslovanje) i– Posebna jedinica za HI-TROREZ (koja treba sastavitipreporuku Vladi o tome štoučiniti s pojedinim propisom).Dakle, projekt HITROREZvam omogućuje da osobno– predugo traje– ne može dobiti uvid u razlogeodluka– na drugi način otežavaposlovanje.Vaši prijedlozi, komentarii prigovori mogu se uključitiu projekt HITROREZ putemvašeg udruženja obrtnika ilipodručne obrtničke komoreu županiji, odnosno u pisanomobliku (uz naznaku dase odnose na HITROREZ),putem HOK-a na adresu:Hrvatska obrtnička komoraZagreb, Ilica 49telefaks: ++ 385 1 48 06 610e-mail: hok@hok.hrili koristeći pripremljeneobrasce* za komentare (objavljenena www.hitrorez.hr),koje ćete poslati direktno naadresu projekta HITROREZ:Obrazac 3:Središnji državni ured zae-HrvatskuPosebna jedinica za HITRO-REZ, Zagreb, Gajeva 4e-mail: info@hitrorez.hr*Uz članak objavljujemoobrazac za primjedbe kakobiste ga mogli koristiti.SanjaŽelinski MatunecOBRAZAC ZA PREGLED VAŽEĆIH PROPISA OD STRANEPRAVNIH ILI FIZIČKIH OSOBANAPOMENA: Ukoliko ispunite redak br. 1 smatrat ćemo da ste suglasni da Vaše osobne podatke objavimo na web straniciHITROREZA1. Pravna ili fizička osoba koja daje mišljenjeNaziv ili ime:Kontakt osoba:Tel:Fax:E-mail:2. Ime propisa i broj Narodnih Novina (ako jeobjavljen u NN) ili opis propisa3. Identifikacijski broj (dodijeljen od Posebnejedinice za HITROREZ)KRITERIJI ZA ISPITIVANJEKRATKO I ŠTO TOČNIJE ODGOVORITE NA PITANJA4. Jesu li ciljevi propisa jasni pravnim ili fizičkimosobama?DA Ako ne,objasniteNE DA NE U HOK-u je 17. studenoga održana prezentacija projekta HITROREZ za tajnike područnihobrtničkih komora, a uskoro će biti održane i prezentacije u četiri regije, namijenjenedjelatnicima područnih komora i udruženja obrtnika, kao i članovima cehova i sekcija.3. postaviti temelj za novi idrugačiji način donošenjapropisa ubuduće.Registar bi trebao olakšatisnalaženje i pronalaženjepropisa koji regulira određenapitanja i to u elektronskomobliku. Olakšavanjeposlovanja trebalo bi proizaćiiz pojednostavljenja raznihadministrativnih postupakas kojima se obrtnici susrećuu svojem poslovanju (npr.dobivanje potrebnih dozvola,ispunjavanje propisanihKomplicirane procedure i suvišne regulativeteško opterećuju mala poduzeća,puno više od velikih poduzeća. Što jepoduzeće manje, ima veće troškove – vremenai novaca. Komisija se obvezala da ćepovući sve zakonske prijedloge koji nisuapsolutno nužni i koji stvaraju administrativneprepreke malim i srednjim poduzećima.Prije nekoliko mjeseci Komisijaje predložila ukidanje jedne trećine prijedlogakoji se nalaze pred Vijećem i Europskimparlamentom, tj. 68 od ukupno 183prijedloga, a predlagani su od 1. siječnja2004.Što se tiče novih inicijativa, želio bihnaglasiti obveznu konzultaciju dionikana koje se odnose prijedlozi u novom pro-Borba s birokracijom u Europskoj unijinisu samo odredbe pojedinihpropisa nego i način na kojise oni u stvarnosti provode.Projekt vodi posebna jedinicaza HITROREZ kao radnotijelo u koje su uključenipredstavnici gospodarskogsektora, a u ime obrtnika Hrvatskaobrtnička komora.U sam postupak preispitivanjauključeni su:– obrtnici, trgovačka društva,zadruge i drugi poslovnisubjekti, kao i svi građani kojisu pozvani svojim neposredreagirateukoliko ste se usvom svakodnevnom poslususreli s propisom, ilipostupkom državnih tijela,koji ocjenjujete nepovoljnimi otežavajućim za poslovanjena način da se:– zahtijeva previše dokumenatau nekom postupku– traže podaci koje bi tijelamogla lakše i brže pribavitislužbenim putem– uključuje previše tijela ikoraka koje treba poduzetiSmanjenje administracije zapoduzeća u Europigramu Komisije. Ovdje može interveniratii poslanik za mala i srednja poduzećakako bi bio siguran da će se stavovi malihi srednjih poduzeća uzeti u obzir premapropisima.Komisija se također obvezala da će smanjitii stoga mjeriti administrativne troškove.Prvo će se pokrenuti pilot projekt kojiće se baviti smanjivanjem administrativnihtroškova u graditeljskom sektoru, gdjeobrtništvo ima značajnu ulogu. Rezultati iizvješće se očekuju sljedećeg ljeta. Pokrenutće se glavni projekt koji će pokrivatišest sektora odabranih prema njihovojgospodarskoj važnosti, udjelu malih isrednjih poduzeća u tim sektorima i potencijalnekoristi od zakonske reforme.5. Jesu li cilj/ciljevi propisa u svezi zaštitezdravlja, sigurnosti ili zaštite okoliša?6. Mogu li pravne ili fizičke osobe lako pronaćipropisane obrasce u ovom propisu?7. Jesu li su propisani obrasci jednostavni i jasniza ispunjavanje?8. Je li je sadržaj ovog propisa identičan ili sličansadržaju nekog drugog važećeg propisa?9. Jesu li su sve propisane procedure ovogpropisa potrebne?10. Jesu li izričito određeni rokovi za odgovor odstrane tijela koje provodi propis?11. Poštuju li nadležna tijela rokove predviđeneovim propisom?12. Provode li nadležna tijela ovaj propiszakonito i transparentno?13. Tretira li propis domaće tvrtke/robe/uslugedrugačije od stranih?5.a. Ako da, smatrate li da je propis zaista učinkovit u zaštitizdravlja, sigurnosti ili okoliša?DA NE 5.b. Zašto da, odnosno zašto ne?ObjasniteDA NE Ako ne,objasniteDA NE Ako ne,objasniteDA NE Ako da,objasniteDA NE Ako ne,objasniteDA NE Nije potreban odgovor nadležnog tijelaDANEDA NE Ako ne,objasniteDA NE 14. Je li propis usklađen s praksom u EU? DA NE 15. Je li je propis usklađen s međunarodnimugovorima?16. Postoji li mogućnost pojednostavljenja ovogpropisa?Naknade17. Naplaćuju li se pri primjeni ili provedbi ovogpropisa naknade?18. Navedite druge troškove u svezi primjene iliprovedbe ovog propisa.PREPORUKEDA NE DA NE Ako da,objasniteDA NE Ako da, molimo navedite koje i u kojem iznosu.19. Ovaj propis treba: (označiti samo jednu od tri ponuđene preporuke) ZADRŽATI – bez izmjena POJEDNOSTAVITI - objasniti i navesti prijedlog promjena UKINUTI20. Dodatni komentari:MOLIMO VAS DA NAM OVAJ OBRAZAC DOSTAVITE NA ADRESU:Vlada Republike HrvatskePosebna jedinica za HITROREZGajeva 410000 ZagrebILI ELEKTRONIČKIM PUTEM NA E-MAIL:info@hitrorez.hr

Četvrtak, 23. studenoga 2006.MIRENJERAZGOVOR: BORIS KOKETI, POMOĆNIK MINISTRICE PRAVOSUĐAObrtničke novine Mirenje kao najbolji način rješavanja sporovaStjepan JuračićSve se češće ne samo ugospodarskim, već i ugrađanskim sporovima,mirenje navodi kao najboljinačin rješavanja problema.Pozitivna europska,a posebno američka praksatakvog rješavanja sporova,imala je ključnu ulogu da ihrvatsko ministarstvo pravosuđapredloži sličan načindjelovanja u našim nesporazumima.Kako mirenjeutječe na obrtnike, i na kojinačin oni mogu sudjelovatiu mirenju kao alternativiklasičnom sudskom postupku,razgovarali smo s BorisomKoketijem, pomoćnikomministrice pravosuđa.● Pri Hrvatskoj obrtničkojkomori je osnovan Centarza mirenje koji članovimaKomore, obrtnicima injihovim poslovnim partnerimapruža usluge mirnogrješavanja sporova. Koje suprednosti mirenja kao alternativnognačina rješavanjasporova u odnosu na redovnesudske postupke?– Za početak želim reći daje Ministarstvo pravosuđana usluzi svim građanima igospodarstvenicima, pa takoi našim obrtnicima. Jedna odnajznačajnijih stvari koju jeu okviru reforme pravosuđadonijela hrvatska Vlada, jestmirno rješavanje sporova uokviru kojeg bih pozvao obrtnikeda iskoriste takav oblikrješavanja sporova izmeđusebe, ali i između njih i države,kroz Centar za mirenje priHrvatskoj obrtničkoj komori.Najveće prednosti mirenjasvakako su brzina rješavanjapredmeta uz neznatne troš-kove i nadam se da će obrtniciprepoznati tu mogućnost,prije svega zbog svoga gospodarskoginteresa.● HOK je zajedno sHGK-om i HUP-om partnerMinistarstva pravosuđa uPHARE projektu »Jačanjemirenja kao alternativnognačina rješavanja sporova«koji se financira iz sredstavapretpristupnih fondovaEU, u vrijednosti 1,14 milijunaeura. Ovo je projektkoji povezuje interese pravosuđas interesima gospodarstva.Na koji će načinpridonijeti ostvarenjuosnovnog cilja, a to je brže ijeftinije rješavanje sporovai rasterećenje pravosuđa?– U okviru projekta PHA-RE 2005. – mirenje, koji Ministarstvopravosuđa provodizajedno s Hrvatskomobrtničkom komorom, Hrvatskomgospodarskom komoromi Hrvatskom udrugomposlodavaca, najvećiće se dio sredstava od 1,14milijuna eura iskoristiti zaedukaciju novih izmiritelja,i kampanju informiranjajavnosti, dok će jedan diootići na informatizaciju infrastrukture.Sredstva će bitiraspoređena između sudovai Centara za mirenje prikomorama, no ipak mislimda će ključnu ulogu imatiuspješnost informiranjajavnosti, odnosno percepcijagrađana da im je ovakvamogućnost isplativija odsuđenja, te uspjeh edukacijesamih izmiritelja.Ministarstvo pravosuđaRH podržava svoje partnerena projektu u promidžbimirenja i organiziranju po-Boris Koketistupaka mirenja pri komorskimcentrima za mirenje. Utu svrhu komore bi trebaledobiti 350.000 kuna namjenskihsredstava za razdobljeod dvije godine. Koje će seaktivnosti komorskih centaraza mirenje financirati iztih sredstava?● HOK na svojoj listiizmiritelja ima 42 osobekoje su završile edukacijuza stjecanje potrebnih vještina.Ima li u Hrvatskojdovoljno stručnjaka kojimogu obavljati posao izmiriteljai planira li Ministarstvopravosuđa uložitisredstva u edukaciju novihmiritelja, te kakvi su,prema Vašoj ocjeni, ishodipostupaka mirenja, provedenihdosad u Hrvatskoj ijesu li stranke zadovoljnerješenjem spora?– Na sudovima i u državnomodvjetništvu upravo jezavršila edukacija 250 novihizmiritelja i do kraja godinetaj će broj biti još veći, noglavni cilj cijele kampanjejest prihvaćanje mirenja inagodbe kao prioritetnogrješenja, dok presuda ostajekrajnje rješenje ukoliko se nemože postići dogovor. Predlažemnašim obrtnicima dakoriste ovaj oblik rješavanjasporova. U ovoj je godini nataj način na trgovačkim sudovimau Zagrebu riješenopedesetak predmeta. To jeipak tek početak kampanje,pa možemo biti zadovoljnitim brojem, a nadamo sekako će do kraja godine bitiviše riješenih sporova, te daće po završetku projekta»mirenje« pravilo postati daprije svakog sudskog spora,spor pokušamo riješiti krozmirenje, čime bi mi bili za-dovoljni. Proces koji smozapočeli ima za cilj promijenitimentalni sklop ljudi kojibi trebali shvatiti kako je dogovorbolje rješenje od suđenja.To je posebno uspješnou SAD-u, no oni imajudugotrajnu tradiciju takvognačina rješavanja sporova,dok će kod nas kao i u većinieuropskih zemalja, za totrebati vremena.Za kraj bih poručio svimnašim obrtnicima, koji u praviluuredno ispunjavaju svojeobveze, da koriste mirenjekao prvu opciju, jer suđenjeim samo povećava troškove,ne samo materijalne, negoi psihičke, a gubi se i dobraposlovna suradnja međustrankama, gdje u krajnjoj linijitrpi i samo poslovanje.Registar založnih prava napokretninama i kupnja poslovnihprostora u vlasništvu državeŽelim posebno podsjetiti naše obrtnike da smo pokrenuliRegistar založnih prava na pokretnine pri FINI,kako bi se za pokretanje ili proširenje posla mogle koristitine samo nekretnine, već i pokretnine poput strojeva,automobila ili umjetnina. Na temelju takvog zaloga,postoji mogućnost kreditnog zaduženja, što je često velikproblem obrtnika. Izuzetno pozitivna iskustva Makedonijei pribaltičkih zemalja, glavni su razlog što smose odlučili na taj korak.Što se tiče mogućnosti kupnje poslovnih prostora uvlasništvu države, mogu poručiti hrvatskim obrtnicima,kako će im se omogućiti kupnja prostora u kojemobavljaju obrt, i to jednokratnom isplatom ili obročnimplaćanjem, ovisno o vrijednosti nekretnine. Ulaganjaobrtnika koja su rezultat povećanja tržne vrijednostinekretnine, odbit će se od cijene poslovnih prostora.Postojat će, naravno, uvjet da obrtnici i dalje nastaveobavljati svoje djelatnosti u tim prostorima, poručio jeKoketi.Tražimo zastupnike!!! Programi proizvodnje za male i velike tvrtkeCENTAR ZA MIRENJEHOK-aPrimjer izprakseNajbolji primjer uspješnosti postupkamirenja možemo vidjeti u slučaju iztravnja ove godine. Zagrebački obrtnikFranjo Vukić, vlasnik obrta »Automehanikai autolimarija, trgovina i usluge« injegov poslovni partner trgovačko društvoPiper d.o.o. iz Požege, brzo i uspješnoriješili su međusobni spor u Centruza mirenje HOK-a, nakon što je slučajbio dvije godine na Trgovačkom sudu.Nakon obavljenih pripremnih razgovorapredstavnika Centra za mirenje HOK-a sobje stranke, prijedlog za mirenje podnesenje 21. ožujka, a već sutradan, 22. ožujka,prijedlog je prihvaćen od druge straneu sporu. Zato je ročište na Trgovačkomsudu zakazano za 23.ožujka odgođeno, astranke su nakon uplate troškova mirenjau ukupnom iznosu od 1.650,00 kn i potpisivanjasporazuma o mirenju, pristupilena sastanak za mirenje početkom travnja.Postupak uspješnog mirenja vodili sukao izmiritelji Nikola Opatić, sudac Županijskogsuda u Velikoj Gorici i SuzanaKolesar, tajnica Centra za mirenje priHOK-u. Postupak mirenja trajao je dvasata, tijekom kojih su stranke sklopilenagodbu koju je ovjerio javni bilježnik.Vrijednost predmeta spora bila je oko200.000,00 kn. Sklopljena nagodba prekinulaje vođenje jednog sudskog spora iuređivanjem međusobnih odnosa, stvorila,što je vrlo važno, uvjete za nastavakposlovne suradnje.

Obrtničke novine MEĐUNARODNA SURADNJAČetvrtak, 23. studenoga 2006.Donacija obrtničkih proizvoda u BruxellesuHrvatski obrtnici i HOK uključili se u humanitarno-promidžbenu akciju Misije Republike Hrvatske pri NATO-uDražen HorvatHrvatski obrtnici u organizaciji Hrvatske obrtničke komorei Misije Republike Hrvatske pri NATO-u u Bruxellesu,uključili su se u humanitarno-promidžbenu akciju kojomse tokom čitavog dana 18. 11. 2006. godine, u Bruxellesu odvijaprodajni sajam-aukcija pod nazivom »NATO WIVES BAZZAR«,na kojima predstavnici Misija svih 26 država članica NATO saveza,te potencijalnih država kandidata, prodaju prikupljene doniraneproizvode obrtničkih i poduzetničkih radionica i tvrtki, kakobi prikupljena sredstva bila donirana u humanitarne svrhe.Ove se godine prvi put uključila i Hrvatska obrtnička komora,koja je animirala obrtnike da doniraju određene količine svojihproizvoda, predstavljaju svoje obrte na spomenutoj aukciji,a kako bi se barem dijelom zahvalili velikodušnim članovimaHOK-a na donaciji, za vrijeme trajanja aukcije bit će dijeljeni promotivnimaterijali spomenutih obrtnika i prezentirani potencijalinjihovih obrtničkih radionica stranim partnerima.Tako će i obrtnici koji su donirali proizvode u humanitarnesvrhe na najbolji mogući način prezentirati svoje obrte, obrtniš-tvo Hrvatske u cjelini, kao i Hrvatsku obrtničku komoru. Hrvatskaobrtnička komora iskoristila je tako i ovu prigodu da seprezentira rad članova HOK-a i potencijali hrvatskog obrtništvau Bruxellesu, tim više što će navedenom aukcijsko-prodajnomsajmu prisustvovati poslovni ljudi i diplomati iz Europe, SAD-ai Kanade.Donacije za ovu humanitarno-promidžbenu akciju putem donacijeproizvoda dali su obrti:– »Uljara Hladnić« – renomirani proizvođač bučinog ulja izKoprivnice,– »ABL Aroma Bela Line«, obrt za proizvodnju prirodnih terapeutskihkrema za zaštitu kože i poboljšanje cirkulacije,– »MYGROS«, obrt za preradu i konzerviranje voća i povrćaiz Varaždina,– Tkalački obrt »EKO LAN«, ručno tkanje uporabnih i ukrasnihpredmeta na tradicionalnim tkalačkim stanovima, te– »Kišobrani Cerovečki«, obrt za proizvodnju kišobrana s tradicionalnimšestinskim motivima, a donirana su i kvalitetna vinahrvatskih obrtnika vinogradara.MEĐUNARODNIOBRTNIČKI SAJAMMÜNCHEN – IHM 2007,8. – 14. 3. 2007. – Hrvatskaobrtnička komora počelas pripremama nastupana najvećem obrtničkomsajmu!Međunarodni obrtnički sajam uMünchenu održat će se od 8. do 14.3. 2007., na prostoru Sajma München.Najveći obrtnički sajam u Europi okupitće sve najbolje i najaktualnije što europskoobrtništvo može ponuditi.Hrvatska obrtnička komora i ovajput organizirat će i sufinancirati nastupobrtnika na jednom od najvažnijih mjestasusreta obrtnika i prateće industrije.Zbog što kvalitetnije i pravovremene organizacijenastupa, molimo vas da namčim ranije prijavite svoj interes za nastupomna ovom renomiranom sajmu. Rezervacijuizlagačke površine, tj. interesza izlaganjem s podacima o obrtu, proizvoduizlaganja i željenom površinomnastupa možete prijaviti na adrese elektroničkepošte: darko.prister@hok.hr,drazen.horvat@hok.hr ili telefaksom nabr: 01/4806 675. Za sve dodatne informacijemožete se obratiti na brojeve telefona:01/4806 639 ili 01/4806 650, DarkoPrister ili Dražen Horvat. Više o sajmu:www.ihm.de.Darko PristerMEĐUNARODNA POSLOVNA SURADNJAPregled ponude i potražnje, STUDENI 2006.NAZIV TVRTKE OPIS PONUDE ADRESA KONTAKTPonuda primljena putem Udruženjaobrtnika Vicenza, ITALIJATalijanski poduzetnik traži hrvatskog partnera koji bi radiokompletne proizvodnje i pakiranja brava i rukohvataza kuhinje: čišćenje i poliranje neželjeznih metala (bakar,nikal, krom, mesing…), bojanje-lakiranje s tekućom kataliziranombojom/lakom, spajanje dijelova u gotov proizvodi pakiranje.Radilo bi se o poslu vrijednosti na godišnjoj razini oko100.000 eura.Za više informacija javiti se u Hrvatsku obrtničku komoruili direktno u Udruženje obrtnika Vicenza.Kontakt osoba u Hrvatskoj obrtničkoj komori:Dražen Horvat,Telefon: 01/48 06 650,e-mail: drazen.horvat@hok.hrili kontakt osoba u Vicenzi:gđa Barbara Kalinić,telefon: 0039/0444/321 443faks: 0039/0444/324 207e-mail: sportello.vicenzacroazia@vi.camcom.it»GOMEGA«HRVATSKAObrt se bavi obradom metala i izradom predmeta od metalai plastike. Nudi se poslovna suradnja domaćim i stranimpartnerima u navedenoj domeni proizvodnje, a nudise i mogućnost prigradnje poslovnog prostora veličinecca. 200 m 2 . Navedena lokacija nalazi se na lokaciji najvažnijihprometnih putova i buduće obilaznice između VelikeGorice i Zagreba, cca. 500 m od željezničkog kolodvora i ublizini poduzetničkih zona.Navedena lokacija idealna je i za namjene kao što su sjedištetvrtki, poslovni prostor ili maloprodaja, veleprodaja ilizastupstvo pojedinih domaćih ili stranih firmi.Nude se na prodaju i dva mlina za usitnjavanje plastike, trikomada rabljenih brizgalica za plastiku, te se nudi suradnjau već započetoj proizvodnji »Štapić-miješalica« za svevrste cocktaila, za potrebe renomiranih restorana i hotela,te cocktail-barova.Nudi se suradnja u već započetoj proizvodnji čačkalica iklipsi za potrebe cateringa.Potencijalni partner trebao bi uložiti dio sredstava u dogradnjupostojećeg poslovnog prostora, pomoći kod modernizacijeproizvodnje, te osigurati liniju za pojedinačnolinijsko pakiranje navedenih proizvoda.g. Vlado MedvedKurilovečka 16610410 Velika GoricaHrvatskag. Vlado MedvedTelefon: 00385/1/6218 216Mobitel: 00385/98/9026 333e-mail: vlado.medved@zg.htnet.hrObrt Ante MilanovićHRVATSKABravarija i metalna galanterija –Antun CeceljaHRVATSKAObrt raspolaže sa 2000 m 2 poslovnog prostora (hale)pogodno za skladište i distribuciju. Obrt se bavi proizvodnjomnamještaja i u toj vrsti posla traži se poslovnipartner.Obrt Cecelja bavi se preradom metala i proizvodnjom proizvodaod metala (metalne konstrukcije, protuprovalnavrata, stepenice, prozori, nosači…), a pruža i usluge zavarivanja(plinsko i elektro-zavarivanje).Traže se poslovni partneri iz zemlje i inozemstva koji bibili zainteresirani za zajedničke poslove, proizvodnju iplasman proizvoda na domaćem i inozemnom tržištu.Jezici korespondencije: njemački, engleski i talijanskijezik.Ante MilanovićPavlinovićeva 922300 KninDodatni upiti u HOK-u; Dražen Horvat, telefon: 01/48 06 650, faks: 01/48 06 675 ili e-mail: drazen.horvat@hok.hr.Bravarija i metalna galanterija –Antun CeceljaCvijetna 1042223 Varaždinske TopliceHrvatskaKontakt osoba: g. Ante MilanovićMobitel: 00385/98/433 794e-mail: milanovic.ante.obr.a.m.lj@si.t-com.hrKontakt osoba: g. Antun CeceljaTelefon: 00385/42/633 314Mobitel: 00385/98/1660 608e-mail: antun.cecelja@vz.htnet.hr

Četvrtak, 23. studenoga 2006.CEHOVIObrtničke novine Normativi za izračun radnih sati u autostruciMogućnost izračuna radnih sati potrebnih za popravak vozila direktno u radionici!?Ceh uslužnog obrta iobrta za intelektualneusluge gospodarskogakaraktera HOK-a, u ciljurješavanja problema normativaza izračun radnih sati uautostruci, organizirao je 15.studenoga 2006., sastanaks ciljem osiguranja međusobnogpovjerenja izmeđuosiguravatelja i obrtnika, tekako bi se moglo preporučitiobrtnicima nabavljanjenormativa, čime bi suradnjabila još kvalitetnija i transparentnija.Sastanku su prisustvovaliĐurđica Vukovarac – Ministarstvogospodarstva, radai poduzetništva, Mirta Kapular– Agencija za zaštitutržišnog natjecanja, Sanja Linardić– Agencija za zaštitutržišnog natjecanja, ŽeljkoFilčić – OK PGŽ, Željko Dimitrić– tajnik OK PGŽ, TeoPerić – predsjednik Hrvatskeudruge autostruka, IvicaIviček – Hrvatska udrugaautostruka, Branimir Kučko– Hrvatski ured za osiguranje,Darko Plavić – Allianzosiguranje, Miljenko Prpić –Allianz osiguranje, KrešimirKanižanec – Croatia osiguranje,Dražen Bralić – Croatiaosiguranje, Damir Vučetić– KWSO, Miljenko Kardum –OK SDŽ, Mirko Štagar – OKKZŽ. Predstavnici HOK-a:dr. Petar Sindičić, glavni tajnikHOK-a, Zvonimir Ćirić,predsjednik Ceha uslužnihobrta, Ivica Štambuk i TomislavJuras iz Odjela za organizacijurada cehova.Svi prisutni složili su sekako problema oko izračunaradnih sati potrebnih zapopravak vozila ne bi smjelobiti, jer se koriste tvorničkinormativi (Eurotax), te kakose mišljenja struke morajuslagati bez obzira je li izračunradio obrtnik ili procjeniteljosiguravajuće kuće.mativima, prijedlog je HOKada obrtnici pokušaju pribavitinormativ za izračun satipotrebnih za popravak vozila,i na taj način poboljšajusuradnju s osiguravateljimakoji bi isto tako uz naknadnuprovjeru priznavali eventualnepogreške u izračunu.Nakon rasprave u kojoj susudjelovali svi prisutni donesenisu sljedeći ZAKLJUČCI,na koje će se pojedinačnoočitovati svi osiguravatelji:1. Transparentnost – sa straneosiguravatelja izdavatće se kompletan izračunprema normativu za izračunradnih sati potrebnihza popravak vozila.2. Izjednačavanje normativai kriterija – kao glavni normativ(alat) koristit će seU ovom trenutku od straneosiguravatelja ne vidi se većiproblem u načinu izračunani u primjeni normativa, jerse eventualne nesuglasicemogu riješiti na licu mjesta.Želja HOK-a, u prvom jeredu postizanje međusobnogpovjerenja i partnerskogodnosa između osiguravateljai obrtnika, a prvi je korakprema postizanju tog odnosapriznavanje eventualne pogreškeu izračunu radnih sati,kako sa strane obrtnika, tako isa strane osiguravatelja.Obrtnici koji se bave autostrukomuglavnom nemajunormativ u svom vlasništvukako bi i sami bili u mogućnostinapraviti izračunpotrebnih sati za popravak,već na temelju iskustva ipravila struke procjenjujuje li osiguravajuća kuća osiguraladovoljan broj sati zapopravak.Kako bi se takva praksapromijenila, a time i glasineo nestručnom rukovanju nor-EUROTAX, iako su i druginormativi upotrebljivi akose korektno koriste.3. Izračun u radionici – obrtniciimaju mogućnost, akosu adekvatno educiranii tehnički opremljeni, uzprethodno odobrenje osiguravateljaraditi izračunpotrebnih radnih sati u radionici.4. Neovisni sudski vještaci– ako se obje strane (osiguravatelji obrtnik) neuspiju složiti oko brojasati potrebnih za popravakvozila, neovisni sudskivještaci bit će ti koji ćeodrediti krajnji broj sati, aobje strane bit će suglasnes izračunom.5. Pismena suglasnost– svim nazočnima kao ionima koji nisu bili nazočniokruglom stolu bit ćeposlan dopis kojim bi sedefinirali svi uvjeti međusobnesuradnje.Tomislav Juras

10 Obrtničke novine MOZAIKČetvrtak, 23. studenoga 2006.VINO I OKO VINAMartinje i dalje u turističkom zaleđuNedvojbeno je da vinska događanja i obredi, posebno oni u povodu glavnih vinskih svetaca Vincekova (siječanj) i Martinja (studeni) uvijek mogui trebaju biti lijepe prigode za promoviranje vinogradarstva i vinarstva, ali isto tako i lijepe prigode za obogaćivanje turističkih sadržaja. No,kakva je naša ponuda baš u tome dijelu usluga i programa?Pero GabrićOd sv. Vinka (21. siječnja)do sv. Martina(11. studenoga) napopisu je više svetaca koji unarodnim predajama i običajimaimaju veze s lozom ivinom, dakle iskonskim zanimanjimau više naših krajevau kontinentalnom dijeluHrvatske i na Jadranu. Ima ihdesetak, a dobro je da su sepreklani u zelinskom Muzejusjetili i priredili izdanje podnaslovom »Sveci zaštitnicivinogradara i vinara premahrvatskim običajima«.Glavni su, zna se, svetiVinko i sveti Martin, a društvoim čine (redom) Antunopat (17. siječnja), Juraj (23.travnja), Ivan Krstitelj (24.lipnja), Bartol apostol (24.kolovoza), Kuzma i Damjan(26. rujna), Mihovil (29. rujna)i sveti Andrija apostol(30. studenoga).Svima njima narodna jepredaja »precizirala« uloge,ali, zna se, glavni su sv. Vinkoi sv. Martin, pa se stogačesto i naglašava kako u razdobljuod jednoga do drugogasveca traje vinogradarskagodina: na Vincekovo seobrezuje prvo trsje, a na Martinjese mošt pretvara ili krstiu vino. Znači da vinogradarskagodina traje gotovo desetmjeseci, a kako je Lijepa Našaistodobno i u službenom registruturističkih zemaljaEurope, nije rijetkost da seu tim prigodama čuju uzdasipoput npr. »…eh, kad binam turističke sezone trajalebarem upola toliko«.Martin i prosjakOve je godine Martinje bilou subotu, što praktično značida su svečevi poklonici moglibiti (i bili su!) aktivni od petkapopodne (vjerojatno i prije!)te da je ponedjeljak bio uobičajenidan mamurluka. Što semože kad je stara istina kakoje bolje da »nestane sela negoobičaja«! A inače kako je i zaštobaš biskup Martin sveti»imenovan« prvim i najglavnijimvinskim svecem nije nipribližno točno poznato, ali jepoznato da s lozom i vinomnije imao nikakve veze, uostalomvino nije niti pio.Bio je pravi asket, rođenu Panoniji u 4. stoljeću. Navodnoje na nagovor ocaprispio u vojne redove, ali jeprije svega ostao ono što je uduši bio – dobročinitelj i velikiprijatelj sirotinje. Njegovibiografi spominju gotovo nevjerojatnuzgodu kad je oficirMartin jedne vrlo hladnezimske noći susreo promrzlogprosjaka i pomogao muje tako što je skinuo svoj toplivojni ogrtač, prerezao ga napola i podijelio s promrzlimnevoljnikom…Nikakva novost…Koliko je ili u kojoj mjeri turističkaHrvatska (is)koristilapriču o našemu glavnomevinskom svecu? Nažalost,što bi se reklo, malo i nimaloili (pre)malo s obzirom današa vinogradarsko-vinarskatradicija pruža dobre prigodeda se što više uvrsti u turističkesadržaje. No, to nije nikakvanovost, jer nisu samoloza i vino i sve ono oko njihi uz njih ostalo po strani (častrijetkim iznimkama). Drukčijese, čini se, nije moglo nidogoditi kad naši turističkipregaoci i domaćini u najboljemslučaju posluju oko polagodine, a plaće se primajusvih dvanaest… Teško sesjetiti kad su se za stolom zajednonašli turistički radnici ivinogradari-vinari.ODRŽAN 9. OBRTNIČKI I GOSPODARSKI SAJAM U KRIŽEVCIMAViše od 200 izlagača u hangarima bivše vojarneObrtnički i gospodarskisajam Koprivničkokriževačkežupanijeu Križevcima 10. studenogaotvorio je Damir Špančić,državni tajnik Ministarstvagospodarstva, rada i poduzetništva,a na svečanostiotvaranja bili su mnogobrojnigosti i uzvanici, među kojimai potpredsjednik Hrvatskeobrtničke komore JosipNovogradec. U tri hangarabivše križevačke vojarne prvije put u Križevcima održan9. obrtnički i gospodarskisajam na kojem se predstavilo216 izlagača iz Hrvatske,BiH, Mađarske, Srbije i Italije.Križevački gradonačelnikBranko Hrg podsjetio je dasu ovaj sajam započeli prijedevet godina križevačkiobrtnici, te je prilika za promocijugradskoga i županijskogagospodarstva.Gosti na otvaranju sajma u KriževcimaZvonko Pecikozić, predsjednik Obrtničke komoreKoprivničko-križevačke županije govori na sajmuJosip Friščić, koprivničkokriževačkižupan, iznio je podatkeo lanjskih 11,3 milijardikuna gospodarskih prihodau Koprivničko-križevačkojžupaniji.– Prognoze su bile desetmilijardi, a realizacija je bilaiznad očekivanja, što prednas stavlja nove izazove. Uposljednjih pet godina dobitgospodarstva je oko 220 milijunakuna i tu je perspektivabudućeg razvoja. U županijije 42 posto obrtnika, malih isrednjih poduzetnika koji suostvarili 64 posto ukupne dobiti,što znači da ćemo imatisnažno gospodarstvo, spremnoza nove izazove, a ulogaŽupanije je stvoriti pozitivnoozračje – naglasio je županFriščić.Damir Špančić, državnitajnik, pozvao je gospodarstvenikena ulaganje u područjaod posebne državneskrbi.– Nemojmo dozvoliti dakapitalne objekte kupujustranci, neka dobri gospodarstveniciulažu u ratomstradala područja jer su onaprednost Hrvatske, posebnou poljoprivredi – rekao jeŠpančić.Predsjednik Obrtničkekomore Koprivničko-križevačkežupanije Zvonko Pecikozićkazao je kako je ovajregionalni sajam kvalitetnijiiz godine u godinu s trendomrasta broja izlagača, asada i prostora. Naglasio jeda se razvijaju gospodarskiodnosi i prijateljska suradnjas inozemnim komorama, arezultati tih suradnji bolji suod očekivanih.Na sajmu su održani iokrugli stolovi na kojimasu se predstavili Agencijaza promicanje izvoza iulaganja, Hrvatska udrugaposlodavaca, Udruga inovatoraHrvatske, Visoko gospodarskoučilište, PčelarskoKriževačko udruženjeobrtnika pripremilo revijuUdruženje obrtnika iz Križevaca pripremilo je na9. obrtničkom i gospodarskom sajmu već tradicionalnumodnu reviju i reviju frizura. Mnoštvo zanimljivihmodnih i fizerskih kreacija imali su prilike vidjeti brojniposjetitelji. Na reviji su sudjelovali: Silvija Sanković-Tomlinovićkoja rukom oslikava haljine i cipele, modni dizajneriKornelija Novak, Katarina Pohl i Tanja Topalović,svoje kreacije prikazali su i trgovina Venera, modnisalon Agata, vjenčanice AD design i Trend, krojačkiobrt Barbara, a za uređenje njihovih modela pobrinulisu se salon ljepote Adonia, kozmetičko-frizerski salonSamantha i trgovački obrt Krizantema. Sudjelovali su ifrizerski saloni Sunce, Lahor, Dama klub, Nena, Tanja,Jelena, SK, Val, Gloria, A’Narcis, Donatela, Divas i Kosate salon cvijeća Ljubica.društvo Križevci i Ured zapoljoprivredu i šumarstvoGrada Zagreba. Posjetiteljisu imali prilike vidjeti i pregrštzabavnih sadržaja poputnatjecanja mladih dizajnera,body paintinga, na Zlatnimnotama nastupili su JacquesUz sajam upriličeno je i Martinje na kojem se okupilo čaksedam MartinaHoudek, Boris Plak i Ivan izBig Brother kuće. Križevačkilovci i ribiči pripremali suspecijalitete za posjetitelje,održane su brojne nagradneigre, a u nedjelju je izabrannajatraktivniji izložbeni prostori izvučeni su dobitnicinagradne igre u kojoj je glavnanagrada Chevrolet Aveo.Nositelj organizacije sajmabio je Križevački poduzetničkicentar, pokrovitelj Ministarstvogospodarstva, radai poduzetništva, supokroviteljigradovi Zagreb i Križevci,a uz županijsku Centar zapoduzetništvo te turističkezajednice, županijsku Obrtničkukomoru i udruženjaobrtnika.

12 Obrtničke novine Četvrtak, 23. studenoga 2006.

Četvrtak, 23. studenoga 2006.UZagrebu je 19. i 20.listopada održan Regionalniseminar uorganizaciji ETF-a na temu»Europski kvalifikacijskiokvir / Nacionalni kvalifikacijskiokvir i cjeloživotnoučenje«. Pozdravne riječi iriječi dobrodošlice uputili suStjepan Šafran, predsjednikHrvatske obrtničke komore,Arjen Vos, iz ETF-a, ŽelimirJanjić, državni tajnik za srednjeobrazovanje u Ministarstvuznanosti, obrazovanjai športa, te Ivan Šutalo, ravnateljAgencije za strukovnoobrazovanje. Govornici sunaglasili značenje ovakvogsastanka kao doprinosa izgradnjiNacionalnog kvalifikacijskogokvira. Nacionalnikvalifikacijski okvir zaHrvatsku omogućio bi boljuvertikalnu i horizontalnuprohodnost učenika krozobrazovni sustav, osiguraoveću kvalitetu učenja i cjeloživotnoučenje.Ivan Šutalo upoznao je sudionikeskupa s planiranimOBRAZOVANJEObrtničke novine 13Regionalni sastanak»Europski kvalifikacijski okvir/nacionalnikvalifikacijski okvir i cjeloživotno učenje«aktivnostima vezanim uzizradu Nacionalnog kvalifikacijskogokvira u Hrvatskoj,primjerice: uključivanje svihpartnera s tržišta rada, osnivanjesektorskih vijeća, izradaZakona o srednjem strukovnomobrazovanju, analiziranjepotreba tržišta rada, stvaranjeinformacijskog sustava idefiniranje nastavnih planovai programa koji će se temeljitina ishodima učenja. Strateškimehanizmi koji će osiguratiostvarivanje navedenih ciljevasu razvoj partnerstva,trajno osposobljavanje nastavnika,uvođenje državnemature, nacionalni ispiti zaniže razrede srednjih škola,ujednačavanje uvjeta rada usvim strukovnim školama.Tijekom dvodnevnogskupa predstavljeni su novipristupi strukovnom obrazovanjuu Turskoj i Srbiji inačin izgradnje kvalifikacijskogokvira u Litvi. Održanaje plenarna sjednica na temuNacionalni kvalifikacijskiokviri u jugoistočnoj Europi uokviru koje su svoja iskustvaiznijeli predstavnici Kosova,Crne Gore, Srbije, Albanije,Hrvatske i Makedonije.Provedene su i četiri radionice:Odnos visokog obrazovanjai srednjeg strukovnogobrazovanja, Sektorskopartnerstvo u izgradnji,Fleksibilnost i mobilnost,Inovacije europskog kvalifikacijskogokvira. Takođerse raspravljalo o temeljimareforme i alatima za provođenje.Sudionici sastankasu u više navrata naglasilivažnost dugoročne i trajnepolitičke podrške i razvojasocijalnog partnerstva, podizanjarazine svijesti i podrškeu širem društvu. Bez toganije moguće razviti jasne irazumljive deskriptore kvalifikacijskihstupnjeva, definiratikvalifikacije i kvalifikacijskestupnjeve, standardei ishode učenja, izraditiZakon, osnovati Nacionalnotijelo za certificiranje i definiratiprioritete. Istaknutesu tri ključne stvari koje subitne za reformu strukovnogobrazovanja: povećanje ponudeobrazovnih programai osposobljavanje što većegbroja ljudi, promjena oblikaedukacija i osposobljavanja(na kraće oblike koji su fleksibilnii modularni) te promjenasadržaja obrazovanja iosposobljavanja (kompetencije,ključne kompetencije,timski rad, standardi zanimanjai sl.). Temelji reformemoraju biti: transparentnost,sustav osiguranja kvalitete,međunarodno usklađivanjekvalifikacijskog okvira,prohodnost, veće uključivanjedionika, institucionalnapraksa, novi procesi planiranja,stručnost nastavnogosoblja.Na svršetku sastanka prihvaćenisu zaključci. Važnoje da se sve zemlje uključe urazvoj Europskog kvalifikacijskogokvira utemeljenog naishodima učenja. Nacionalnikvalifikacijski okvir moraobi biti usklađen i usporedivs europskim. Razvoj nacionalnihkvalifikacijskih okviradugotrajan je proces i trajeod sedam do deset godina,a možda i dulje. Kada se jednomuspostavi sustav, procesnije završen, jer ga je potrebnoneprestano nadograđivati,upotpunjavati novim informacijama.Svaka zemlja razvijasvoj model kvalifikacija koji setemelji na određenim izborimai različitim sektorskim pristupima.Na obrazovni sustavbitno utječu društveni okvir igospodarski sustav. Najvažnijeje uključiti različite dionikei socijalne partnere, kako bi sepostigao konsenzus o sadržajui konceptu nacionalnogkvalifikacijskog okvira.Mirela Lekić,Odjel za obrazovanjeOBRTNIČKA KOMORA VIROVITIČKO-PODRAVSKEŽUPANIJE ORGANIZIRALA SKUP O STRUKOVNOMOBRAZOVANJUPrilagodba strukovnogobrazovanja smjernicama EU-aOlga Lui – Europskim smjernicama se, za sada, približavamo»papirnato«, a kako će to biti implementirano u hrvatski školski sustavodlučit će Vlada i ministarstvaVIROVITICA – Europa sebavi Kopenhaškim promjenama,Bolonjskim procesomi sličnim novim događanjimakoja vode zajedničkomcilju, a to je da građani Europemogu slobodno prelazitis jednog posla na drugiu jednoj ili drugoj državičlanici EU-a. Hrvatska, kaozemlja koja za dvije ili petgodina želi postati članicate velike Europske zajednicenaroda, dobila je iz predpristupnihfondova određenasredstva da svoju zakonskuregulativu, svoj nacionalnikvalifikacijski okvir i svojepozicije, generalno, u strukovnomobrazovanju počneprilagođavati smjernicamaEuropske unije. U Hrvatskojje, u području strukovnogobrazovanja, aktualanCARDS 2002, počinjeCARDS 2003, a svi ti programii projekti donose niz novostiu obrazovanju. Radi se,naime, o tomu da strukovnoobrazovanje bude cjeloživotno,da se stječu kompetencijeraznih vrsta (materinjegjezika, stranog jezika,matematičke pismenosti,digitalna kompetencija, građanskakompetencija koja seodnosi na solidarnost, međusobnukomunikaciju, kulturnoizražavanje i slično).Mi se svemu tome, za sada,približavamo »papirnato«,o tome se tek raspravlja, akako i na koji način će to bitiŽupan Zvonimir Šimić zaželio je skupu uspješan radimplementirano u hrvatskiškolski sustav, teško je reći,budući da tu odluku donosiVlada, Ministarstvo prosvjetei ostala zainteresiranaministarstva. Nadam se dasve ono što rade radne skupineu područjima CARDSprograma 2002 i 2003 će bitiprepoznato kao dobar put dase hrvatsko srednje školstvo,prije svega strukovno, približismjernicama koje Europanudi – kazala je među ostalimOlga Lui, šefica Odjela zaobrazovanje Hrvatske obrtničkekomore u Viroviticina Okruglom stolu o temi»Strukovno obrazovanje danasi sutra« kojeg je, u povoduobilježavanja 120 godinaorganiziranog strukovnogobrazovanja u Hrvatskoj, organiziralaHrvatska obrtničkakomora – Obrtnička komoraVirovitičko-podravskežupanije.Skup je održan uz nazočnostpredstavnika srednjihškola, obrtnika, poduzetnikai predstavnika državneuprave, županije, gradovai drugih struktura, koje suna početku pozdravili predsjednikPOK-a Virovitica,Josip Novogradec i virovitičko-podravskižupan, ZvonimirŠimić.O promjenama koje se danasdogađaju u strukovnomobrazovanju u Europi i Hrvatskojuz mr. Olgu Lui, govorilisu Franjo Petrić, stručnisuradnik za obrazovanjeHOK-a, Vlado Luburić iz državneAgencije za strukovnoobrazovanje i Zoran Kozjak,stručni učitelj Industrijskoobrtničkeškole Virovitica.K. KovačevićOJUBILEJ KOPRIVNIČKE OBRTNIČKE ŠKOLEObnovljeni praktikum za120. rođendan školebrtnička škola Koprivnicasvečanom je akademijomu Domoljubu proslavila120. obljetnicu rada i postojanja.Ovu školu danas pohađa 673 učenikau 25 odjela, uključujući i odjeleza djecu s teškoćama u razvoju,a zaposleno je 57 djelatnika.– Škola ima suvremene kabinetei praktikume u kojima seučenici pripremaju za dvadesetakobrtničkih zanimanja potrogodišnjim i četverogodišnjimprogramima. Usto, učenici praktičnidio nastave imaju kod brojnihobrtnika s kojima smo ovegodine predstavili zanimanjana koprivničkome trgu – rekaonam je Ivan Pal, ravnatelj Obrtničkeškole. Brojni su se obrtniciškolovali u ovoj školi, a samo uposljednjih 15-ak godina bilo jeoko 2500 maturanata.Za jubilej Obrtničkoj školi oveje godine obnovljen praktikumhidraulike i pneumatike, za štoje Grad Koprivnica iz proračunaizdvojio 30.000 kuna, a Podravskabanka školi je darovalaopremu vrijednu osam tisućakuna. Donacijom Ministarstvagospodarstva od 30.000 kuna nedavnoje opremljena i strojarskaradionica novim tokarilicama ibušilicom.Učenici i zaposlenici Obrtničkeškole vrlo su aktivni unizu sadržaja kao što su Školskisportski klub Obrtnik, Ekološkagrupa, Europski klub, ESPO grupa,a zapažene rezultate učenicipostižu i na brojnim natjecanjima.Ova je škola dobitnica brojnihvrijednih nagrada kao što sudvije nagrade Šegrt Hlapić zanajbolju obrtničku školu u Hrvatskoj,Plaketa Grada Koprivnicei Povelja Udruženja obrtnikaKoprivnica.No, pred školom su u idućemrazdoblju brojni izazovi i promjene.Ravnatelj Ivan Pal smatrada preseljenjem gimnazijalacaneće riješiti u potpunosti sveprostorne probleme te se zalažeza gradnju nove zgrade Obrtničkeškole jer im je potreban još nizpraktikuma.Na svečanosti u Koprivniciokupili su se mnogobrojniuglednici među kojima subili koprivnički gradonačelnikZvonimir Mršić, koprivničkokriževačkižupan Josip Friščić,ravnatelj Agencije za strukovnoobrazovanje Vinko Filipović,glavni tajnik Hrvatske obrtničkekomore dr. Petar Sindičić, šeficaodjela za obrazovanje HOK-amr. Olga Lui, načelnica iz Ministarstvagospodarstva, rada i poduzetništvaLidija Mekić, gostiprijateljskih škola iz Osijeka, mađarskogKapošvara, predstavniciPodručne komore i udruženjaobrtnika te mnogi drugi.Gosti su redom ponavljalikako su kadrovi, koji su stekli naobrazbuu ovoj Obrtničkoj školi,uvelike pridonijeli razvoju koprivničkogai županijskoga gospodarstva.Dr. Petar Sindičić podržaoje ulaganja Grada i Županijeu školstvo te je kazao kako bezulaganja nema obrazovanja jer tonije potrošnja nego izdvajanje zarazvoj cjelokupnog društva.

14 Obrtničke novine PRESUDE SUDA ČASTIČetvrtak, 23. studenoga 2006.Odluka broj: O-II-80/06PRESUDASud časti Hrvatske obrtničke komore kao drugostupanjski sud uvijeću sastavljenom od predsjednika vijeća P. B. i članova vijeća V.F., A. C., E. V. i V. G. uz sudjelovanje zapisničara S. K., u pravnojstvari podnositeljice prijave Davorke Paladino iz Zagreba, Cvjetnacesta 9, zastupane po Ivanu Surjanu, odvjetniku iz Zagreba, Martićeva10/II, protiv prijavljenog: Parketarsko-uslužni obrt – vlasnicaVera Maslić iz Zagreba, Dinarska 1, zastupane po Ireni Mesiček,odvjetnici iz Zagreba, Margaretska 3, radi povrede dobrih poslovnihobičaja, odlučujući o žalbi prijavljene protiv prvostupanjskepresude ovog suda broj O-I-28/06 od 28. lipnja 2006. g., na nejavnojsjednici vijeća održanoj 15. studenoga 2006. g.PRESUDIO JEOdbija se žalba prijavljene i u cijelosti potvrđuje prvostupanjskapresuda Suda časti Hrvatske obrtničke komore brojO-I-28/06 od 28. lipnja 2006. g. koja glasi:Prijavljeni: Parketarsko-uslužni obrt, vlasnica Vera Maslić,Zagreb, Dinarska 1ODGOVORAN JEšto je s prijaviteljicom Davorkom Paladino iz Zagreba, ugovorioizvođenje parketarskih radova u njezinu stanu u Zagrebu, Cvjetnacesta 9, radovi su izvođeni od lipnja do kolovoza 2005. godine,dijelom su nekvalitetno izvedeni zbog grubih pogrešaka prijavljenog,a sastoje se ponajprije u tome što su radove izvodili radnicikoji nisu obučeni za taj posao, pa su stranke naknadno postiglesporazum da će prijavljeni otkloniti sve nedostatke o svomtrošku i u vrijeme koje odredi prijaviteljica, te je shodno tomeprijaviteljica pozvala prijavljenog da u drugoj polovici prosinca2005. godine (za vrijeme školskih praznika) otkloni nedostatke,ali bez uspjeha, pa je po uputi prijaviteljice njezin punomoćnikpismeno pozvao prijavljenog da mirno riješe spor na način da jojprijavljeni naknadi štetu, ali je i to ostalo bezuspješno,čime je prijavljeni postupio protivno odredbama članka 21. Zakonao obveznim odnosima, a što se smatra povredom dobrihposlovnih običaja u uobičajenom prometu,pa mu se temeljem članka 8. st. 1. toč. 3. Pravilnika o sudu častiHrvatske obrtničke komore izriče mjeraJAVNA OPOMENAUZ OBJAVLJIVANJE U TISKUObrazloženje ispušteno kao nepotrebnoOdluka broj: O-II-109/06PRESUDASud časti Hrvatske obrtničke komore kao drugostupanjski sud u vijeću sastavljenom od predsjednika vijeća P. B. ičlanova vijeća V. F., A. C., E. V. i V. G. uz sudjelovanje zapisničara S. K., u pravnoj stvari prijavitelja Stjepana Šafrana,predsjednika Hrvatske obrtničke komore, zastupanog po punomoćniku Draženu Jerkoviću, odvjetniku iz Zagreba,protiv prijavljenog Ivana Petka, obrtnika iz Orla, Bukevje 13, zastupanog po punomoćniku Željku Dumančiću, odvjetnikuiz Zagreba, radi povrede odredaba Statuta Hrvatske obrtničke komore i Statuta Obrtničke komore Zagreb,odlučujući o žalbama prijavitelja i prijavljenog protiv prvostupanjske presude Suda časti Hrvatske obrtničke komorebroj: O-I-116/05, od 29. kolovoza 2006. godine, na nejavnoj sjednici održanoj 15. studenoga 2006. godine,PRESUDIO JEOdbijaju se žalbe prijavitelja i prijavljenog i u cijelosti potvrđuje presuda Suda časti Hrvatske obrtničke komorebroj O-I-116/05 od 29. kolovoza 2006. godinekoja glasi:Prijavljeni Ivan Petko, obrtnik iz Orla, Bukevje 13ODGOVORAN JE:– što je, kao predsjednik Obrtničke komore Zagreb, propustio u skladu s ovlaštenjima iz članka 39. Statuta Obrtničkekomore Zagreb (dalje u tekstu: OKZ), obustaviti provedbu odluke Skupštine OKZ-a od 9. lipnja 2005. godinekojom je prihvaćen završni račun OKZ za 2004. godinu i vratiti je na ponovno odlučivanje, tj. glasovanje Skupštini,koja odluka je bila protivna odredbama čl. 37. st. 2. al. 3. i 4. Statuta OKZ, pa je to morao učiniti u skladu sa svojimovlastima predsjednik Hrvatske obrtničke komore (dalje u tekstu: HOK);– što je, na ponovljenoj sjednici Skupštine OKZ, održanoj dana 6. rujna 2005. godine, kao predsjedavajući Skupštine,usprkos saznanju da Nadzorni odbor OKZ-a nije prihvatio prijedlog Završnog računa za 2004. godinu i nije donioOdluku o prihvaćanju neizmijenjenog Završnog računa za 2004. godinu, s namjerom da onemogući članovimaSkupštine da dobiju pravi i istinit uvid u materijalno-financijsko poslovanje OKZ-a i njegove radnje, te da se detaljnoupoznaju s izvješćima komisije HOK-a o nenamjenskom trošenju sredstava OKZ-a, propustio je na navedenu činjenicuupozoriti članove Skupštine OKZ-a, te je zabranio i onemogućio predsjedniku Komisije HOK-a za kontrolumaterijalno-financijskog poslovanja OKZ-a i glavnom tajniku HOK-a da sudjeluju u radu Skupštine OKZ-a, u dijelukoji se odnosio na financijsko poslovanje OKZ-a i radnje prijavljenog i time ih onemogućio da članovima SkupštineOKZ-a prezentiraju sadržaj izvješća navedene Komisije i stvarno činjenično stanje glede financijsko-materijalnogposlovanja OKZ-a pa je na taj način onemogućio članovima Skupštine OKZ-a da donesu valjane i zakonite odlukena navedenoj Skupštini OKZ-ačime je kao član Komore i tadašnji predsjednik OKZ-a počinio povrede iz članka 11. stavak 1. točka 14., članka 37.stavka 1. i stavka 2. točke 3. i 4. i članka 39. Statuta OKZ-a te članka 10. stavka 1. alineja 14. Statuta HOK-a,pa mu se po članku 8. točka 6. Pravilnika o sudu časti Hrvatske obrtničke komore izriče mjeraZABRANE OBNAŠANJA DUŽNOSTI U TIJELIMA HOK-a, PODRUČNEOBRTNIČKE KOMORE, ODNOSNO UDRUŽENJA OBRTNIKA ZA JEDNOMANDATNO RAZDOBLJE.Obrazloženje ispušteno kao nepotrebnoOBRTNIČKA KARTICANOVI PRUŽATELJI USLUGA OBRTNIČKE KARTICETAU ON-LINE d.o.o. za informatiku, Savska 129,10 000 Zagreb;tel: 01 6065 255fax: 01 6065 266;e-mail: kontakt@moj-posao.net,web: www.moj-posao.net;kontakt osoba: Nenad Bakić, direktorBE-NET&DESIGN, S. Radića 152, 42205 VIDOVEC;kontakt osoba Vlado BenčekCVJEĆARNICA BELA, cvjećarsko-aranžerske usluge,23 000 Zadar,Gospe Maslinske 29,kontakt osoba Slavica ČubrićLEFIL D.O.O. za trgovinu i usluge,Ul. grada Vukovara 282,10 000 Zagreb,vlasnik: Leko Nokaj VULKANIZER I AUTOPRAONICA LEKO,10 000 Zagreb,Ulica grada Vukovara 282,tel. 01/618 7770,fax. 01/6190 760,Trnjanska 54,tel. 01/6150 715,www.leko.hr,e-mail: leko.vulkanizer@zg.t-com.hrBonus od 20% u smislu dodatnih količina ili usluga prema cjeniku važećem u trenutku konzumiranja svihregrutacijskih usluga na portalu MojPosao (objava oglasa, pretraga baze životopisa, administracija selekcijskogpostupka;10% popusta na sudjelovanje u projektu Poslodavac Partner (PP)5 – 10% popusta na promidžbu u trajanju od 6 – 12 mjeseci5 – 10% popusta na pripremu tiska te pomoćne djelatnosti vezane s tiskanjem10% popusta na pružanje savjeta o računalnoj opremi10% popusta na sve proizvode i usluge15% popusta na usluge autopraonice10% popusta na vulkanizerske uslugeTRGONET, Obrt za računalne djelatnosti i trgovinu,Čakovac 417,47302 OŠTARIJE,Tel. 047/581 318, 098/726 274,E-mail: info@trgonet.hr, www.trgonet.hr,kontakt osoba: Mladen MrakovčićSALON VJENČANICA »BRANKA«, 44000 Sisak,Ive Rukavine 47,kontakt osoba: Branka Biškupović-Smolčić,tel. 044/533 755, 091/575 0873,e-mail: vjencanicebranka@email.htnet.hrhttp://www.sisak.biz.hr/Assets/Salon%20vjencanica%20Branka/index.html50% popusta na izradu Internet stranica, 20% popusta na smještaj stranica na server50% popusta na usluge marketinga10% popusta na usluge iznajmljivanja vjenčanica5% popusta na snimanje svadbenih svečanosti5% popusta na uslugu iznajmljivanja pričesnog programa»BLEHINGER«,usluge prijevoza svatova, drugih svečanosti i prigoda,44 250 Petrinja,Krste Hegedušića 23ĐURĐEVAČKI PODUZETNIČKI CENTAR D.O.O.,Trg sv. Jurja b.b.,48350 ĐURĐEVAC; durdevacki.poduzetnicki.centar@kc.t-com.hr,http://www.djpc.hr,Tel.: 048 280 671 ,Fax: 048 280 673kontakt osoba: Željko Turković5% popusta na sve usluge10% popusta na davanje zakupa marketinškog prostora50% popusta na izradu dokumentacije za poticaje i kreditna sredstva100% popusta na informiranje i savjetovanje

Četvrtak, 23. studenoga 2006.SAVJETNIKObrtničke novine 15•OBNOVLJENA 1994.U T E M E L J E N A 1 8 5 2.•Obrtnički savjetnikModaliteti boravka stranih državljanau Švicarskoj KonfederacijiU sklopu navedenog stručnog rada autor daje prikaz modaliteta boravka stranih državljana s posebnim osvrtom na različite vrste dozvolaza boravak u Švicarskoj KonfederacijiPiše: Alan Vajda, dipl. iur.I. Opći uvjeti za ulazak uŠvicarsku KonfederacijuRadi omogućavanja ulaska uŠvicarsku Konfederaciju strani državljaniobično trebaju posjedovativažeću putovnicu, time da građaniodređenih zemalja također trebajuposjedovati i odgovarajuću vrstuvize, a koja se razlikuje ovisno otome koja je svrha dolaska u ŠvicarskuKonfederaciju. Osim toga, postojei drugi važni uvjeti koje trebajuispuniti, i to:a) da strani državljanin ne smijeugrožavati sigurnost, red i međunarodniugled Švicarske Konfederacije,b) da ne smije imati zabranu ulaska,nalog za protjerivanje ili sudomodređeno istjerivanje iz zemlje,c) da mora jamčiti da će pravovremenootputovati iz ŠvicarskeKonfederacije, ted) da ima dovoljno novca ili bitiu stanju legalno nabaviti novčanasredstva za troškove života za vrijemeprolaska ili boravka u ŠvicarskojKonfederaciji.U pravilu je potrebno da stranidržavljani posjeduju važeću i odŠvicarske Konfederacije priznatuputovnicu, s time da na temelju međunarodnihugovora ili samostalneodluke, Švicarska Konfederacijamože prihvatiti i druge putne isprave,primjerice, osobnu iskaznicu zaulazak u Švicarsku Konfederaciji.II. PutovnicaŠvicarska Konfederacija će priznatiodređenu stranu putovnicu akose iz nje može na nedvosmislen načinutvrditi identitet dotične osobe,njezina pripadnost državi koja jeizdala putovnicu i ako je ŠvicarskaKonfederacija priznala citiranu državui ako ta država jamči za povrataksvojih državljana.Kod ulaska u Švicarsku Konfederacijuputna isprava mora važiti najmanjetri mjeseca dulje od boravkanavedenog u vizi. Na temelju međunarodnihugovora ili jednostraneizjave vlasti Švicarske Konfederacije,pripadnici raznih država supotpuno ili djelomično oslobođenipodnošenja zahtjeva za izdavanjeodgovarajuće vrste viza, time da seto odnosi i na državljane RepublikeHrvatske.III. Turistički boravakZa boravak do tri mjeseca bezmogućnosti zapošljavanja nije potrebnadozvola Kantonalnog uredaza strane državljane. Međutim, nakonboravka u trajanju od tri mjesecau Švicarskoj Konfederaciji, isti semora prekinuti, to jest strani državljaninmora najmanje 30 dana boravitiizvan Švicarske Konfederacijeprije nego što se u nju ponovno vrati.Također je određeno da se unutarrazdoblja od 12 mjeseci smije boravitiu Švicarskoj Konfederaciji najdulje6 mjeseci. Međutim, navedenopravilo vrijedi i za osoblje koje pratisvoje poslodavce, s time da onajstrani državljanin koji ostane duljebez izričite dozvole nadležnih služ-bi, može biti istjeran iz ŠvicarskeKonfederacije i prekršajno kažnjen.U većini općina posjet treba prijavitinadležnom Uredu za kontrolustanovništva samo onda ako turistnamjerava boraviti dulje od 30dana. Međutim, budući da postoji ikantonalna praksa, preporučuje sesvim gostoprimcima da posjete turistaodmah i prijave. Oni koji pružeusluge prenoćišta ili prevezu prekogranice osobe koje nemaju pravo naulazak u Švicarsku Konfederacijumogu također biti prekršajno kažnjeni.IV. Oblici boravka zastrane državljane uŠvicarskoj KonfederacijiU Švicarskoj Konfederaciji postojerazličite dozvole boravka zastrane državljane, koje se već i posamoj boji jedna od druge razlikuju.Naime, može se mirne duše reći daje pola abecede već upotrijebljenoda bi se označile razlike u trajanju,važnosti i sigurnosti boravišne dozvole.Postoje sljedeće dozvole za boravak:A dozvola (žuta) za sezonske radnikeL dozvola (ljubičasta) za kratkoročnirad i neki drugi privremeniboravakB dozvola (siva) za godišnji boravakC dozvola (zelena) za trajni boravak(pravo na naseljavanje)G dozvola (smeđa) za osobe kojesvaki dan dolaze raditi iz susjednedržaveFdozvola (svijetloplava) za privremenoprihvaćene strane državljaneN dozvola (tamnoplava) za tražiteljaazilaF i N dozvolu izdaju kantonalnevlasti na temelju odluke Saveznogureda za izbjegliceCI dozvola (crvena) koju izdajukantonalne vlasti zaposlenimbračnim partnerima i djeci pripadnikastranih predstavništava.Nakon prijave strani državljanindobiva iskaznicu za strance u kojojje navedena vrsta boravišne dozvole,s tim da na svakoj iskazniciza strane državljane, osim za djecumlađu od dvije godine, mora postojatii osobna fotografija. Vlasnikiskaznice mora biti jasno prepoznatljiv,a fotografije u uniformi ili s kapom,šeširom ili maramom običnonisu dopuštene. Međutim, iznimkesu moguće, posebno ako je vjerompropisano pokrivanje glave, ali i utom slučaju cijelo lice mora biti potpunovidljivo.V. Dozvola boravka i radaNajkasnije 2 tjedna prije istekadozvole boravka, bez obzira na too kojoj se vrsti dozvole radi, stranidržavljanin mora podnijeti zahtjevza produljenje, time da mu formularza produljenje dozvole boravkau pravilu dostavlja njegova općinastanovanja. Dozvola vrijedi samo zapodručja kantona u kojem je izdana.Strani državljanin smije bez prijaveprivremeno boraviti i u drugomkantonu. Međutim, ako želi bez preseljenjaraditi u drugom kantonu,dozvolu mora imati prije početkarada na novome radnom mjestu, aako želi boraviti bez rada više odtri mjeseca, mora tražiti suglasnosttoga kantona.Osobama koje posjeduju A, B, Lili G dozvolu boravka odobrava serad u drugom kantonu samo ondakad to dopušta stanje gospodarstvai stanje na tržištu rada, tj. ako u dotičnomkantonu nedostaje baš takvaradna snaga, s tim da to provjeravakantonalni ured za rad. Međutim,predmetni ured može unatoč tomeuskratiti dozvolu ako je određenaosoba prekršila neke važne odredbei propise, pa je smatraju nepoželjnom.Stranim državljanima s C dozvolomu pravilu se dopušta rad udrugom kantonu.VI. Odobrenje za tjedniradni boravakOsobe koje preko tjedna rade ilisu na školovanju u drugom kantonu,a redovito preko vikenda, blagdanai odmora borave u kantonugdje su prijavljeni, moraju imati zato službenu suglasnost. Odobrenjeće dobiti pod uvjetom da put ujednom pravcu javnim prijevoznimsredstvima ne traje duže od jednogsata. Međutim, ako je putovanje povezanos velikim vremenskim i novčanimopterećenjem osobu se možeiznimno osloboditi od redovitogpovratka vikendom i blagdanima, stime da ova suglasnost vrijedi tolikodugo koliko i dozvola boravka.Svaki strani državljanin koji se želipreseliti u drugi kanton mora imatidozvolu za promjenu kantona.VII. Odobrenje zaobavljanje stručne prakseu drugim kantonimaNeki učenici i studenti (npr. izugostiteljske škole itd.) moraju diopraktičnog dijela nastave obaviti udrugom kantonu, a teoretsku izobrazbuu kantonu stanovanja. Uovom se slučaju iznimno odobravaboravak dok traje praksa, s time dase kao uvjet traži važeća dozvolaboravka za vrijeme cijelog školovanja(uključujući praksu i vrijeme teoretskeizobrazbe) od kantona gdjeje dotična osoba prijavljena.Međutim, boravak stranih državljanau bolnici, sanatoriju, lječilištu,istražnom zatvoru, kazneno-pravnojustanovi ili izvršenje stacionarneili ambulantne kaznenopravnemjere u drugom kantonu ne tretirase kao promjena kantona, pa makartrajalo i dulje vremena.VIII. Obiteljska dozvolaŠto se tiče uvjeta koje postavljaUred za strance osobi koja podnesezahtjev za dobivanje obiteljskedozvole za boravak, npr.ako osoba ima B dozvolu boravka(dozvola za godišnji boravak)i želi dovesti članove obitelji u ŠvicarskuKonfederaciju potrebno je daona ispunjava sljedeće uvjete:– da ima odgovarajući stambeniprostor– da ima siguran posao– da raspolaže s financijskim sredstvimakoja su propisana pravilimaŠvicarske Konfederacije za socijalnupomoć.Kantonalni ured za strane državljaneza provjeru financijskih sredstavatraži dostavu izvoda od zadnjih3 do 6 mjesečnih plaća, s timeda osobe koje posjeduju B dozvolunemaju pravo nego samo mogućnostdobiti obiteljsku dozvolu, dokoni s C dozvolom imaju pravo dovestiobitelj ako ispunjavaju uvjetekoji se odnose na njegovu dužinuboravka i primjerno ponašanje uŠvicarskoj Konfederaciji.Obiteljska dozvola se može dobitiza bračnog druga i za djecu do navršene18. godine života, s time da djecau starosti između 16. i 18. godineživota teže dobivaju dozvolu boravka,posebice ona koja su nekad imaladozvolu boravka. Međutim, dijetekoje dobiva obiteljsku dozvolupreko roditelja mora biti slobodnogbračnog stanja (neoženjen odnosnoneudata). Djeca dobivaju onu vrstudozvole boravka koju ima roditeljpreko kojega su dobili boravak uŠvicarskoj (B ili C dozvola boravka),s time da bračni drug dobiva uvijeksamo B dozvolu boravka.Nakon što je Kantonalni ured zastrance odobrio obiteljsku dozvolu,članovi obitelji moraju s dobivenimodobrenjem podnijeti zahtjev za izdavanjeulazne vize pri Veleposlanstvuodnosno Konzulatu ŠvicarskeKonfederacije, i to u zemlji gdjeimaju stalno prebivalište.IX. Nove radne dozvoleHrvatski državljani u pravilu nemogu dobiti novu sezonsku niti stalnuradnu kao ni boravišnu dozvoluu Švicarskoj Konfederaciji. Novuradnu i boravišnu dozvolu mogujoš iznimno dobiti samo osobe kojeimaju posebno traženo zanimanje uŠvicarskoj Konfederaciji.X. Deponiranje dozvolenastanjenjaDozvola nastanjenja – C dozvolau pravilu se stječe nakon 10 godinaboravka u Švicarskoj Konfederaciji.Iako ova vrsta dozvole predstavljaboravišnu dozvolu na neograničenovrijeme, nadležni Kantonalni uredza strance izdaje knjižicu za stranedržavljane samo s vremenskim trajanjemna tri godine. Usprkos pravana neograničeni boravak onaj tkonapusti Švicarsku Konfederaciju za6 i više mjeseci gubi dozvolu nastanjenja.XI. Što treba učiniti dase ne izgubi dozvola zatrajno nastanjenjeTko želi zadržati dozvolu boravkaza trajno nastanjenje – dozvolu Cdužan je podnijeti molbu kantonalnomuredu za pitanja stranih državljana,i to prije isteka šestomjesečnogboravka izvan Švicarske Konfederacije.Posebnim je zakonom reguliranamogućnost deponiranja dozvolenastanjenja za najdulje dvije godine(čl. 9., stav 3.c Zakona o boravku inastanjenju stranaca – ANAG).Molba za deponiranje dozvolenastanjenja treba sadržavati važnerazloge kao što su studij, specijalizacija,liječenje, pokušaj povratka itd.Međutim, tko ne podnese molbu zadeponiranje dozvole na dvije godine,a boravi izvan Švicarske Konfederacijedulje od 6 mjeseci automatskigubi pravo na dozvolu nastanjenja.To konkretno znači da će stranidržavljanin koji je izgubio dozvolunastanjenja, ako želi ponovno stećipravo na boravak u Švicarskoj Konfederaciji,morati ponovno zatražitinovu dozvolu boravka.Strani državljani – povratnici supred zakonom isti kao i oni novodoputovalistrani državljani, pa onimakoji ne dolaze iz zemalja Europskeunije i zemalja članica EFTA-e izgubljenadozvola nastanjenja možeznačiti i »trajni gubitak« prava naboravak u Švicarskoj Konfederaciji.XII. Dozvola boravka bezprava na zapošljavanjeU zadnje vrijeme sve više podnositeljazahtjeva traži dozvolu boravkaza stare i nemoćne roditelje, ašto je propisano važećim Zakonomo strancima.S obzirom na navedeno, Zakon ostrancima propisuje da:1) dozvole boravka bez zaposlenjau Švicarskoj Konfederaciji moguu pravilu dobiti samo osobe koje suveć navršile 55 godina života,2) osobe koje su usko vezane uzŠvicarsku Konfederaciju3) osobe koje nisu zaposlene ni iŠvicarskoj Konfederaciji, a ni u inozemstvu,4) osobe koje središte svog životapreseljavaju u Švicarsku Konfederaciju,5) osobe kojima u Švicarskoj Konfederacijiveć žive svi njihovi užičlanovi obitelji,6) osobe kojima su osigurana financijskasredstva za život ili samiraspolažu s dovoljno financijskihsredstava.U Švicarskoj Konfederaciji vladaprenaseljenost i vlasti vode brigukako se broj stranih državljana nebi nepotrebno povećavao, stoga jepotrebno da podnositelj zahtjeva umolbi navede i zdravstveno stanjeosobe za koju traži dozvolu boravka,ovisnost o obiteljskoj njezi ilineki drugi ozbiljni osobni razlogkako bi kantonalni ured za strancešto prije odobrio dozvolu boravka.Molbi za boravak bez prava nazapošljavanje treba također priložiti:1) potvrdu o obiteljskom stanju,2) ako je osoba bila vjenčana, ondai potvrdu o rastavi braka ili izvod izknjige umrlih,4) potvrdu o nekažnjavanju,5) izjavu da nakon dobivanja dozvoleboravka u Švicarskoj Konfederacijikao ni u inozemstvu nećezarađivati,6) ugovor o dovoljno velikomstambenom prostoru,7) izvode o trenutačnom financijskomi imovnom stanju, te8) ako članovi obitelji preuzimajuodgovornost za životne troškove,moraju to i pismeno izjaviti.

16 Obrtničke novine SAVJETNIKČetvrtak, 23. studenoga 2006.Tarifa za ispitivanje Lasera i UV uređaja (2. dio)Ministarstvo zdravstvai socijalneskrbi donijelo jeNaredbu o visini i načinuplaćanja troškova ispitivanjasukladnosti za uređajekoji proizvode optičko zračenjeili u sebi imaju ugrađeneizvore optičkog zračenja(NN 91/06 – u daljnjemtekstu: naredba). Naredbaje stupila na snagu 15.kolovoza 2006. godine.Naredba je donesenana temelju članka 36.Pravilnika o temeljnimzahtjevima za uređaje kojiproizvode optičko zračenjete uvjetima i mjerama zaštiteod optičkog zračenja(NN 204/03).Naredba o visini inačinu plaćanja troškovaispitivanja sukladnostiza uređaje koji proizvodeoptičko zračenje ili u sebiimaju ugrađene izvoreoptičkog zračenja:Naredba se odnosi naplaćanja troškova svihispitivanja vezanih sprimjenom Pravilnika otemeljnim zahtjevima zauređaje koji proizvodeoptičko zračenje te uvjetimai mjerama zaštiteod optičkog zračenja. Zapokriće troškova ispitivanjasukladnosti izvoraoptičkog zračenja i uređajas ugrađenim izvorimaoptičkog zračenjai mjerenja razine ozračenja,snage i energije tedrugih značajki izvoraoptičkog zračenja, podnositeljizahtjeva plaćajunaknadu utvrđenuovom naredbom i Tarifomnaknade za ispitivanjeizvora optičkogzračenja i mjerenje razineozračenja (u daljnjemtekstu: Tarifa).Naknada za pokrićetroškova IspitivanjaTarifa za ispitivanje sukladnosti izvora optičkog zračenja i uređaja s ugrađenimizvorima optičkog zračenja i mjerenja razine ozračenjaTar. br. 11. Ispitivanje sukladnosti solarija po kabini/ležajuTar. br. 2Ispitivanje sukladnosti i provjera pojedinačnih izvora UV zračenja i uređaja s ugrađenim izvorima UVzračenja: prema broju utrošenih radnih sati (do najviše 3 sata)Ispitivanje sukladnosti i provjera pojedinačnih izvora IC zračenja i uređaja s ugrađenim izvorima IC zračenja:prema broju utrošenih radnih sati (do najviše 3 sata)3. Ispitivanje i provjera pojedinačnih izvora i uređaja s izvorima nekoherentnoga optičkog zračenja širokogspektra: prema broju utrošenih radnih sati (do najviše 3 sata)Tar. br. 31. Ispitivanje pojedinačnih laserskih uređaja za dijagnostiku i terapiju u medicini i stomatologijiTar. br. 4.1. Ispitivanje pojedinačnih laserskih i sustava koji se upotrebljavaju u industriji i gospodarstvu (klasa IV)2. Ispitivanje pojedinačnih laserskih i sustava koji se upotrebljavaju u industriji i gospodarstvu (klasa IV):prema broju utrošenih radnih sati (do najviše 3 sata)3. Ispitivanje pojedinačnih laserskih i sustava koji se upotrebljavaju u zabavljačkoj industriji (laserskishow, laserski prikazi i sl.)Tar. br. 5.Naknada za ispitivanje izvora optičkog zračenja kod kojih se ispitivanja obavljaju statističkom metodomuzorkovanja za pojedinačan komad se utvrđuje na osnovi potrebnog broja radnih sati uzimajući u obzirukupnu količinu izvora i primijenjenu metodu uzorkovanja.850,00+ 250,00+PDV1 radni sat250,00+ 250,00+PDV1.680,00+ 250,00+PDV1.680,00+ 250,00+PDV1 radni sat250,00+ 250,00+PDV2.125,00+ 250,00+PDVPodnositelj zahtjeva zaispitivanje uplaćuje naračun ovlaštene pravneili fizičke osobe koja provodiispitivanje, a dokazo plaćenoj naknadiza troškove ispitivanjaprilaže se zahtjevu za ispitivanje.Za pokrivanjetroškova ispitivanjaizvora optičkog zračenjai uređaja s ugrađenimizvorima optičkog zračenjaili mjerenja drugihznačajki izvora koji nisuobuhvaćeni Tarifom naknadase plaća po radnomsatu. Cijena radnogsata na osnovi kojeg seobračunava naknadaiznosi 250,00 kn.Ako se ispitivanje imjerenja obavljaju kodpodnositelja zahtjeva,odnosno izvan prostoraovlaštene pravne ili fizičkeosobe, podnositeljzahtjeva uz naknadupropisanu Tarifom plaćai naknadu za prijevoz itroškove izlaska na mjestou iznosu od 250,00kn. Ako se predmetiispitivanja dostavljajuovlaštenoj pravnoj ili fizičkojosobi putem pošte,podnositelj zahtjevaza ispitivanje snosi troškovepoštarine.ZAKLJUČAKIako je Pravilnik stupiona snagu još 16. prosinca2003. godine, teknedavno objavom Naredbei akreditacijom zasada samo jedne pravneosobe na području RH– ispitnog laboratorijaza optičko zračenje, odstrane Hrvatske akreditacijskeagencije, nastalisu uvjeti za njegovu primjenu.Ujedno još uvijeknije donesen, u Pravilnikunaveden u čl. 21.,Pravilnik o poslovima,zdravstvenim uvjetimai procjeni rizika od neionizirajućegzračenja.Obveze obrtnika kojenastaju primjenom Pravilnika:– Zatražiti od Ministarstvazdravstva dozvoluza uporabu uređaja, sukladnoodredbama članka11. i 12. (na osnovi ispitivanjasukladnosti).– Obvezna periodičkaprovjera uređaja provodise najkasnije po istekudvije godine od dobivanjadozvole za uporabuuređaja.Anđelko Vojvoda

Četvrtak, 23. studenoga 2006.SAVJETNIKObrtničke novine 17INVENTURA – Popis zaliha u obrtništvuUvodOpći porezni zakon (NN br. 127/00.,86/01. – ispravak i 150/02.) u svojoj odredbičlanka 55. stavak 12. – 14. propisuje obvezupopisivanja cijele imovine i obveza na krajuposlovne godine, za obveznike poreza nadohodak od samostalne djelatnosti – obrtnike.U popisu se navode pojedinačne vrijednostipopisane imovine i obveza. Osimgodišnjeg popisa porezni obveznik morapopisati imovinu i obveze i u drugim slučajevima,a posebno pri promjenama cijenadobara ili poreznih stopa ako je to bitno zaoporezivanje isporuka tih dobara, kod statusnihpromjena i kod otvaranja postupkastečaja ili postupka likvidacije ili prestankaobavljanja djelatnosti. Popisne liste smatrajuse knjigovodstvenim ispravama.Glavni cilj godišnjeg popisa je uskladiti iusporediti stvarno stanje dobiveno popisomsa stanjem utvrđenim u poslovnim knjigamai evidencijama.S obzirom na to da se približava kraj poslovnegodine, iz navedenih odredbi proizlaziobveza skorašnjeg popisa imovine iobveza kod obrtnika. Fizičke osobe, obrtnicipopisuju dugotrajnu imovinu, zalihe tekontroliraju jesu li ispravno provedena svaknjiženja u poslovnim knjigama, a u svrhukvalitetne pripreme i izrade godišnjeg obračuna.S obzirom na to da se dan stvarnog fizičkogpopisa i evidentiranja stanja najčešćerazlikuje od stanja na dan 31. prosinca, potrebnoje podatke koji su dobiveni popisomsvesti na stanje posljednjeg dana u godini tj.31. prosinca dotične poslovne godine. To sepostiže povećanjem ili smanjivanjem količinanabavljenih odnosno izdanih dobara zakoje se popis odnosi u odnosu na stanje 31.prosinca.Što i kako se popisujeFizičke osobe – obrtnici inventurom popisujusljedeće:– dugotrajnu imovinu– sitan inventar, ambalažu i auto gume– zalihe trgovačke robe, gotovih proizvoda,sirovina i materijala– komisionu robu– tuđu imovinu koja se zatekne u obrtu(ambalaža dobavljača, oprema u najmu islično).U tu svrhu potrebno je formirati popisnu(inventurnu) komisiju sastavljenu od osobakoje nisu direktno odgovorne za materijalnoposlovanje robom ili onim što se popisuje.Za to se najčešće koriste zaposlenici, aliu popisno se povjerenstvo mogu delegiratii ostali građani, pa i knjigovodstveni servisi.U većim poslovnim sredinama gdje jeobim dobara koja se popisuju velik, može seimenovati više komisija, ali se tada imenujei centralna komisija koja rukovodi i koordinirarad ostalih.Osnovni je zadatak inventurne komisijeda fizičkim popisom utvrdi stvarno stanjeimovine koja se popisuje, nakon toga da evidentiradobiveno stanje u popisnim listama,te da utvrdi razliku između stvarnog i knjigovodstvenogstanja. Korisno je prilikompopisa izbjeći pružanje na uvid komisijiknjigovodstveno stanje dobra koje se popisujejer se time izbjegava mogućnost podešavanjastvarno dobivenog stanja s onim uposlovnim knjigama i evidencijama.Popis imovine i obveza obično se provodiu četiri faze:1. utvrđivanje i upisivanje stvarnog količinskogstanja u popisne liste2. upis cijena i utvrđivanje vrijednosti upopisnim listama3. upisivanje knjigovodstvenog stanja upopisne liste4. utvrđivanje inventurnih viškova imanjkova.Svojim potpisom članovi komisije ovjeravajui potvrđuju da su utvrdili stvarno stanjeimovine i obveza. Oni uz to i odgovarajuza posljedice koje mogu proizaći u slučajuneobavljanja ili nemarno obavljenog povjerenogim zadatka.Na kraju popisa, uz popisne liste s evidentiranimstanjem i utvrđenim razlikama,popisna komisija mora sastaviti izvješće(elaborat, zapisnik) o obavljenom popisu. Unjemu komisija daje svoje viđenje popisa istanja imovine i obveza u obrtu, te daje pri-jedloge za otklanjanje utvrđenih viškova ilimanjkova.Utvrđivanje inventurnih razlikaPogreške u knjiženju tijekom godinemogu znatno utjecati na poslovni rezultatobrta i njegovog dohotka. Iako je kontroluproknjiženih dokumenata trebalo obavljatitijekom cijele godine, prilikom godišnjegpopisa definitivno je potrebno to obaviti,pridržavajući se pritom osnovnog načelaevidentiranja poslovnih događaja kod obrtnika– načela blagajne, tj. plaćenih i naplaćenihračuna. Pri tom se radi o fizičkoj kontroliproknjiženih stavaka u Knjizi primitaka iizdataka, Popisu dugotrajne imovine, Knjizipopisa za trgovinu na malo, materijalnimkarticama i ostalim pomoćnim evidencijamaukoliko ih obrtnik vodi.Nakon provjere proknjiženih stavaka pristupase utvrđivanju razlika između popisanogstvarnog stanja i stanja u poslovnimknjigama, tj. utvrđivanju inventurnih viškovai manjkova.Ako se usporedbom stvarnog stanja sknjigovodstvenim utvrdi da je stvarno stanjeveće od stanja iskazanog u knjigama, riječje o višku koji se ne oporezuje, nego se zautvrđeni iznos povećava stanje imovine zakoju su viškovi utvrđeni. Ako se naprotiv,usporedbom stvarnog stanja s knjigovodstvenimutvrdi da je stvarno stanje manjeod stanja iskazanog u poslovnim knjigama,riječ je o manjku.Porezni obveznik, obrtnik vezano uzobavljeni popis imovine i obveza donosiodluke kojima utvrđuje i definira: popisnerazlike, dopušteni i prekomjerni kalo, rastep,kvar i lom, terećenje odgovornih osobaza manjkove, rokove naplate potraživanja ipodmirenja obveza, otpis i rashodovanjeneupotrebljivih dobara, mjere u svezi zalihakojima je smanjena kvaliteta ili je rok zaupotrebu pri kraju, mjere koje treba poduzetiza otklanjanje nedostataka i poboljšanjaposlovanja te o svim drugim mjerama i činjenicamau vezi obavljenog popisa. Takveje odluke poželjno donijeti tijekom siječnjanove poslovne godine, kako bi se popisnerazlike evidentirale na vrijeme.Ovdje je bitno navesti stajalište Središnjegureda Porezne uprave od 16. veljače 2004.prema kojem porezni obveznik koji rashodujedugotrajnu imovinu koja više nije zauporabu i ne stavlja se u promet nego seuništava ili deponira na otpad, treba pozvatislužbenika Porezne uprave da prisustvujeuništavanju takve imovine, odnosno da prisustvujenjegovom deponiranju na otpad.Uz ispunjavanje tog uvjeta, rashodovanjedugotrajne imovine smatra se porezno dopustivimizdatkom, pa porezni obvezniknema obvezu obračunavanja poreza na dodanuvrijednost.Evidentiranje inventurnih razlikau poslovnim knjigamaDugotrajna imovinaKada je popisom imovine utvrđen manjaknekog od sredstava koja se vode u Popisudugotrajne imovine, a nije riječ o manjkunastalom djelovanjem više sile ili koje nijerashodovano zbog dotrajalosti, tada je potrebnoobračunati porez na dodanu vrijednostna izračunatu vrijednost takvog manjka.Pri tom se njegova vrijednost utvrđujena tržišnu cijenu sredstva koje nedostaje, aona se formira od njegove nabavne cijeneuvećane za zavisne troškove nabave. Takvaimovina čiji manjak nije posljedica djelovanjaviše sile smatra se izuzimanjem i evidentirase kao poslovni primitak po njenojprodajnoj cijeni.Što se tiče dugotrajne imovine za koju jekonstatirano da manjka uslijed djelovanjaviše sile, a za to postoje valjani dokazi, potrebnoju je isknjižiti iz popisa dugotrajneimovine, a u knjizi primitaka i izdataka evidentiratikao izdatak. Na tu se vrijednost neobračunava porez na dodanu vrijednost.Zalihe sirovina, materijala, gotovih proizvodai trgovačke robeKod evidentiranja popisnih razlika nazalihama sirovina, materijala, gotovih proizvodai trgovačke robe potrebno je razlikovatievidentiranje dopuštenog kala, rastepa,kvara i loma u odnosu na prekomjerni.Budući da se kod obrtnika radi primjenenačela blagajne, izdaci za sirovine, materijal,gotove proizvode i robu evidentiraju u knjiziprimitaka i izdataka u trenutku plaćanja, dopuštenikalo, rastep, kvar i lom više se u tojevidenciji ne evidentiraju. Dopušteni kalo ponormativima evidentira se samo u pomoćnimevidencijama te za trgovinu na malo uKnjizi popisa o nabavi i prodaji robe.Kalo, rastep, kvar i lom iznad dozvoljenihstopa smatra se s gledišta PDV-a vlastitompotrošnjom, a s gledišta dohotka izuzimanjemu naravi. Treba provesti knjiženje uKnjizi I-RA kao vlastitu potrošnju, u ObrascuKPI kao izuzimanje, te u Knjizi popisa(Obrazac KP) kada je riječ o obrtnicima utrgovini na malo. Pri tom treba voditi računao izračunu različitih osnovica za svakunavedenu evidenciju.Viškovi dobara se evidentiraju u ObrascuKPI kao izdatak u naravi na osnovi zapisnikao ulaganju, u karticama robnog knjigovodstva,karticama materijalnog knjigovodstvai u Knjizi popisa u trgovini na malo kaozaduženje.Kalo, rastep, kvar i lomGovoreći o manjkovima u poslovanjuobrta i samostalnih djelatnosti, propisimase utvrđuje obveza plaćanja poreza na dohodakna manjak, odnosno obveza da semanjak uključi u dohodak. Tako se odredbamačl. 20. st. 5. Zakona o porezu na dohodak(Nar. nov. broj 177/04) propisuje dase poslovnim primitkom smatra manjak dobaraiznad odluka Hrvatske obrtničke komorete pripadajući porez koji je zaračunanprilikom nabave dobara za koja je utvrđenmanjak. Osim toga, odredbama čl. 26. st. 6.Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov.br. 95/05) utvrđeno je da se manjak, kalo,rastep, kvar i lom iznad visine utvrđeneodlukom Hrvatske obrtničke komore smatraizuzimanjima što podrazumijeva unosu Knjigu primitaka i izdataka kao primitak(čl. 24. st. 1. točka 3.) i plaćanje poreza nadodanu vrijednost.Gubici ili štete na imovini koji su rezultatdjelovanja više sile odnosno elementarnihnepogoda (poplava, požar, potres), ratnihrazaranja i provalnih krađa do svote utvrđenena temelju očevidnika mjerodavnogtijela za procjenu štete, tj. ako je pri utvrđivanjučinjeničnog stanja prisutan službenikPorezne uprave, smatraju se priznatimizdacima pri utvrđivanju osnovice porezana dodanu vrijednost, kao i pri utvrđivanjuosnovice poreza na dohodak.Kalom se može smatrati gubitak na težiniili količini neke imovine zbog prirodnihprocesa isušivanja, hlapljenja, kemijskih ilibioloških reakcija. Obično je to slučaj kodproizvoda kao što su tekućine, živežne namirnicezbog gubitka vlage, gubici pri obradiproizvoda pri čemu se odbacuju nekorisnidijelovi i sličnih procesa.Rastep (rasip) nastaje najčešće kod manipulacija,pretovara (prekrcaja), prijevoza,premještanja i sličnim postupcima u kojimase gubi određena količina proizvoda.Kvar se javlja kod živežnih namirnicakada ta dobra gube svojstva koja su prihvatljivaza uporabu djelovanjem mikroorganizamai drugim prirodnim procesima (truljenje,klijanje, užegnuće) i sl.Lom nastaje u postupcima manipulacijeodređenom robom koja se u tom procesumože polomiti (staklo, ambalaža, bijela tehnika,građevinski materijal itd.).Tehnološki manjak nastao u postupkuproizvodnje smatra se porezno priznatimmanjkom do vrijednosti utvrđene: zakonimao posebnim porezima za proizvode kojipodliježu tim porezima, normativima poreznogobveznika ili strukovne grupacije, teprocjenom Porezne uprave na temelju međuovisnostiprihoda i rashoda (primitaka iizdataka) putem normativa utroška materijala,energije i drugih elemenata proizvodnje,ako nema normativa poreznog obveznikaili strukovne grupacije.Odlukom o dopuštenoj visini kala, rastepa,kvara i loma koju donosi Hrvatska obrtničkakomora, utvrđene su dopuštene visinekala, rastepa, kvara i loma do koje fizičkeosobe, obrtnici mogu navedene manjkoveknjižiti kao poslovne izdatke i na koje neobračunavaju porez na dodanu vrijednost.Obrtnici čija djelatnost nije obuhvaćenaOdlukama Hrvatske obrtničke komore,mogu također koristiti pogodnost poreznopriznatog izdatka po osnovi kala, rastepakvara i loma na temelju vlastitog donesenogakta – odluke, kojim će uz uvažavanjespecifičnosti struke i registrirane djelatnostipropisati maksimalno dozvoljene postotkeotpisa dobara po toj osnovi. Naravno, kaopodloga kod donošenja akta s dopuštenimpostocima prema vrstama dobara može sekoristiti i Odlukama Hrvatske gospodarskekomore. Uz to, potrebno je voditi i Zakonompropisanu evidenciju iz koje se vidi nabava iutrošak repromaterijala, iz koje bi se mogaousporediti dopušteni normativ gubitka izraženu postocima.Neven Završki

18 Obrtničke novine SAVJETNIKČetvrtak, 23. studenoga 2006.Pranje novcaSprječavanje pranja novca nije samo borba protiv kriminala, već nastojanje očuvanja integriteta financijskih ustanova i financijskog sustavau cjeliniPripremila:Ljubica KangrgaPranje novca podrazumijevarješavanje,pretvaranje ili čišćenjenovca stečenog kriminalnimaktivnostima te njegovprijelaz preko međunarodnihgranica i ponajviše povrataku zemlju, te ponovnouključivanje tog novca uregularne novčane tokove.»Prljav« novac je novacstečen kaznenim djelomi nelegalnim financijskimaktivnostima. Najčešće aktivnostikojima je stečensu: krijumčarenje drogom,trgovina ljudima i oružjem,ucjena, kockanje, zlouporabaovlasti i prijevare ugospodarskom poslovanjute ostali oblici ilegalnih poslovas velikim količinamagotovine.Pranje takvog novca jeizuzetna prijetnja integritetufinancijskih ustanova(to se najbolje očituje uzemljama gdje mafija nadziremnoge od najvažnijihbanaka). Pranje novca mogućeje i na svim mjestimagdje se koristi gotovina:mjenjačnice, igračnice, restorani,trgovine luksuznomrobom i sl., iako jetaj segment manje važan.Naime, pravi »perači« koristeorganizirane procesekroz financijski i nefinancijskisektor, razne fondovei burze, financijskekonzultante, računovođe,odvjetnike i ostale. »Perači«novca često se služe imalim poduzetnicima putemčijih bankovnih računaprolaze vrlo veliki iznosi.Financijske ustanove zbogsvoje jedinstvene zadaćeu platnom sustavu zemljeu prikupljanju i transferufinancijskih sredstava vrlosu pogodne za prikrivanjenelegalno stečenog novca.Prema gledištima stručnjaka,vrlo je teško, a vjerojatnoi nemoguće dati preporukebankama za potpunoi uspješno suprotstavljanjepranju novca. Na međunarodnojrazini, kretanje kapitalapod utjecajem pranjanovca u jednoj zemlji možeimati za posljedicu financijsketeškoće koje se mogulako proširiti i u drugezemlje, pretvarajući takonacionalni problem u međudržavni.Prema grubimprocjenama, vjeruje se dase u svijetu godišnje opereizmeđu 300 i 500 milijardiUS dolara. Iako u pranjunovca i nadalje ponajvišesudjeluju banke, od njeganisu pošteđene ni drugeustanove gdje se koristeveće količine gotova novca,a često nisu pod jakomzakonskom regulativom ilinadzorom, poput štedionica,kockarnica, mjenjačnicai osiguravajućih društava.Ujedno, zabilježeni su islučajevi da je pranje novcaostvareno kupnjom zlatai dragog kamenja, umjetničkihpredmeta, antiknognamještaja i slično, što za-htijeva budno praćenje iprilagođavanje nadležnihkontrolnih tijela. Organiziranimeđunarodni kriminalsve više i više povećavasposobnost zaobilaženjazakona, a ulaskom u strateškusuradnju s gospodarskimsubjektima umanjujese rizik da bude uhvaćen uzakonskom prekršaju.Ukoliko su banke umiješaneu pranje novca, narušavase njihovo povjerenjeod strane javnosti i njihovihkomitenata, a time se podrivai njihova stabilnost.U pranju novca kroz bankeorganizirani kriminal se čestosluži ljudima koji nemajukriminalnu prošlost, štootežava otkrivanje takvogdjela, jer se otvaraju računipreko kojih se obrću velikinovčani iznosi.Postupak pranja novcauglavnom se odvija u trifaze:1. Faza ulaganja – premakojoj se novac ulaže u financijskuustanovu ili se njimekupuje određena imovina;2. Faza prikrivanja – premakojoj se pokušava prikritiili naizgled promijenitistvarno podrijetlo ili vlasnikasredstava;3. Faza integracije – u kojojse novac uključuje u legalnuekonomiju i financijskisustav i pripaja ostalimvrijednostima u sustavu,postaje legalan novac s pokrićemu zakonitoj djelatnosti,koji je teško otkriti.Često se pojedine faze nemogu razlučiti. Pojedinefaze mogu biti istodobneili se, još češće, mogu međusobnopreklapati. Kojeće se faze odvijati i koje ćese metode pri tome koristitiovisi o raspoloživim mehanizmimaza pranje i zahtjevuorganiziranog kriminalakoji taj posao naručuje.Što je više razgrananofinancijsko tržište, veće sumogućnosti korištenja togasustava za pranje novca,osobito kod djelatnosti kojeposluju s gotovim novcem.Republika Hrvatska približavajućise Europskoj unijii razvijajući financijsko tržištesuočava se sve više spovećanim rizikom pranjanovca.U otkrivanju, sprječavanjui suzbijanju pranjanovca Hrvatska je pokazalasvoj veliki interes prihvaćanjemmeđunarodnihstandarda u nacionalnomzakonodavstvu izgradnjomdjelotvornih mehanizamaza otkrivanje novčanihsredstava koja su ilegalna.Preventivne mjere reguliranesu Zakonom o sprječavanjupranja novca i Pravilnikomo provedbi zakona osprječavanju pranja novca.Mjere i radnje za otkrivanjei sprječavanje pranja novcapoduzimaju se pri ulaganju,preuzimanju, zamjeni, raspodjelinovca, pri sklapanjupravnih poslova kojima sestječe ili koristi imovina teostalim oblicima raspolaganjanovcem, pravima i drugomimovinom koji moguposlužiti za pranje novca.Jasno iskazan interes RepublikeHrvatske da aktivnosudjeluje u borbi protivpranja novca očituje se iprihvaćanjem standarda unacionalnom zakonodavstvusukladno preporukamaDirektiva EU.Potrebno je napomenutida direktiva o sprječavanjupranja novca i financiranjaterorizma (br. 2005/60/EC)nameće državama članicamanove odredbe koje sudužne ugraditi u pravniokvir za sprječavanje pranjanovca, koje se odnose na:‣ utvrđivanje identitetaklijenta‣ utvrđivanje identiteta zatransakcije veće od 15.000eura‣ temeljitije provjere političkieksponiranih osoba‣ kazne za neprijavljivanjesumnjivih transakcija financijskimobavještajnimjedinicama.Prema Direktivi, jedanod temeljnih principa sprječavanjapranja novca jeidentifikacija i verifikacijaklijenta s naglaskom nadefiniciju stvarnog vlasnika.Direktiva zahtijevaprovjeru identiteta strankei stvarnog vlasnika prijeuspostavljanja poslovnogodnosa ili provođenja transakcije,uključujući i onetransakcije kod kojih postojisumnja na pranje novca.Republika Hrvatska sudjelujeu polugodišnjimplenarnim sastancima kadase procjenjuju mjere zasprječavanje pranja novcau okviru međunarodnesuradnje i rada posebnogodbora Vijeća Europe zazemlje istočne Europe (Moneyval)odnosno zemlje utranziciji. Prema strogimpropisima koje je donijelaEuropska zajednica zahtijevase identifikacija strankekod otvaranja računa iuplate, obavezno vođenjeodgovarajuće evidencije odepozitima te obavještavanjenadležnih organa osumnjivim financijskimtransakcijama. Izmjenomzakona o deviznom poslovanju(12/2005.) RepublikaHrvatska je prihvatila preporukeVijeća i propisalaproceduru za izdavanjeodobrenja za obavljanjemjenjačkih poslova. Dokdjelatnost priređivanjalutrijskih igara i igara nasreću tek treba uskladiti sukladnodirektivi EU.U Republici Hrvatskojdjeluje od prosinca 1997.godine Ured za sprječavanjepranja novca samostalnounutar Ministarstvafinancija, osnovan na temeljuZakona o sprječavanjupranja novca. Ured prikuplja,analizira, analitičkiobrađuje i pohranjuje Zakonompropisane podatkeo transakcijama, dobiveneod Zakonom određenih obveznikau cilju sprječavanjai otkrivanja pranja novcai sprječavanja financiranjaterorizma.Generalno gledajući sprječavanjepranja novca nijesamo borba protiv kriminala,već nastojanje očuvanjaintegriteta financijskihustanova i financijskog sustavau cjelini. Međunarodnopranje novca temelji sena razlikama financijskihi bankovnih odredbi u zakonodavstvimapojedinihzemalja. Stoga, nužno ješto je više moguće smanjitite razlike i ako je mogućešto prije ih ukloniti. Sigurnoje važno i pronalaženjenovih zakonskih rješenja,stvaranje i razvoj novihspecijaliziranih kontrolnihslužbi. Jedno je sigurnonajvažnije, a to je razvojmeđunarodne suradnje uzkorištenje modernih i učinkovitihmetoda.Republika Hrvatska krozsvoje zakonodavstvo odredilaje odgovarajuće mjereza prevenciju, otkrivanje ikažnjavanje pranja novcakako slijedi:ZAKON O SPRJEČA-VANJU PRANJA NOVCA(stupio na snagu 01. 11.1977., NN 69/97)PRAVILNIK O NAČINUI ROKOVIMA OBAVJE-ŠĆIVANJA UREDA ZASPRJEČAVANJE PRANJANOVCA TE NAČINU VO-ĐENJA POPISA PRIKU-PLJENIH PODATAKA(stupio na snagu 15. 11.1977., NN 114/97)OSNOVNI KAZNENIZAKON REPUBLIKE HR-VATSKE ČL. 151a (stupiona snagu u travnju 1996.NN 28/96)KAZNENI ZAKON ČL.279 (stupio na snagu 01. 01.1988., NN 110/97)DRUGI ZAKONSKIPROPISIZa članak korišten materijal:»Prevencija u borbi protivpranja novca i financiranjaterorizma«, autor: LjubicaLekić.»Pranje novca«, autor:Predrag Bejaković

20 Obrtničke novine Četvrtak, 23. studenoga 2006.ZAGREBAČKA ŽUPANIJA I GRAD ZAGREBOBRTNIČKA KOMORA ZAGREB10000 ZAGREB, Ilica 49Telefon: ++ 385 01 / 48 46 741, 48 06 555Telefaks: ++ 385 01 / 48 46 615E-mail: obrtnicka-komora-zagreb@zg.t-com.hrPredsjednik: Mato TopićTajnik: Boris TrupecSTRANICU PRIPREMILA: FEDORA ZOKOVIĆPredstavnici Privredne komore Beogradposjetili Obrtničku komoru Zagrebevetog studenoga 2006. godine u Obrtničkoj komori Zagreb sastaliDsu se predstavnici Privredne komore Beograd, Obrtničke komoreZagreb i Hrvatske gospodarske komore – komore Zagreb. PredstavniciPrivredne komore Beograd interesirali su se za organizaciju i ustrojnašega obrtničkog komorskog sustava, jer su obrtnici i mali poduzetniciBeograda u sastavu Privredne komore Beograd, a posebno za našsistem obrazovanja,o čemu ih jeiscrpno informiralaprof. RozalijaFilipović, rukovoditeljicaUredaza obrazovanjeObrtničke komoreZagreb. Takođerje prihvaćenai obostrana inicijativaza potpisivanjesporazumao međusobnojposlovno-tehničkojsuradnji.ODRŽANA 29. SJEDNICA UPRAVNOG ODBORA OK ZAGREBMato Topić – kandidat Upravnogodbora za predsjednika OK Zagrebutorak 14. studenoga2006. godine održana jeU 29. sjednica Upravnogodbora Obrtničke komore Zagreb,koja je ujedno (osim svečanesjednice) i zadnja radnasjednica ovog tijela u staromsazivu.Na sjednici su jednoglasnousvojeni pregled prihoda i rashodaza 01. 01. – 30. 09. 2006.godine, rebalans financijskogproračuna OK Zagreb za 2006.godinu, prijedlog financijskogplana OK Zagreb za 2007. godinukao i plan rada OK Zagrebza 2007. godinu. U programurada za 2007. godinu velika pažnjaposvećena je promicanjuobrtništva kroz nastupe na sajmovima,informiranje javnosti oobrtu i obrtništvu, te zastupanjuinteresa članova komore predtijelima lokalne i područne samouprave,te drugim tijelima iorganizacijama. Posebna pažnjaposvetit će se strukovnom obrazovanju,obrazovanju majstorastručnih učitelja koji poučavajunaučnike u obrtničkim radionicamai trgovačkim društvima teusavršavanju u struci nastavnikaobrtničkih i srednjih strukovnihškola za nove tehnologije, kao icjeloživotnom obrazovanju.Kod licenciranja prioritet trebabiti povećanje broja slobodnihnaučničkih mjesta, usklađi-vanje podataka s obrtnim registromkako bi izbjegli pogreškeu podacima, zbog čega su nezadovoljniroditelji i učenici, ibolje informiranje licenciranihtvrtki o procesu naukovanja, štoU sklopu manifestacije Dugoselskihjeseni od 9. do 11.studenoga 2006. godine održanje prvi dugoselski sajam obrtništvai poduzetništva. Službenoga je otvorio Stjepan Kožić,župan Zagrebačke županije,naglasivši pritom potporu Županijetakvoj promociji obrtničkihi poduzetničkih djelatnostikao i važnost blizine Zagreba– najvećeg proizvodnog i potrošačkogcentra u Hrvatskoj.Organizatori sajma Udruženjeobrtnika Dugo Selo u suradnjise može postići brošuromnamijenjenomupravo licenciranju.Donesene su i odlukeo dodjeli zahvalnicai priznanja Obrtničkekomore Zagrebzaslužnim obrtnicimakoji su donedavnoobnašali funkcije ukomori.Za kandidata Upravnogodbora zanovog predsjednika OK Zagrebu mandatnom razdoblju 2006. –2010. godine predložen je MatoTopić, koji je posljednjih godinudana obnašao dužnost predsjednikaOK Zagreb. Upravniodbor se složio s konstatacijompredlagača da je Mato Topić ugotovo godini dana – koliko jena čelu Obrtničke komore Zagreb– uspio ostvariti značajnerezultate na području zaštitei razvoja obrtništva: potpisanje Sporazum o suradnji s HGKGK Zagreb, zaštićeni obrtnicina brojnim gradskim tržnicama,realizirane brojne financijskepomoći udruženjima u sastavuOK Zagreb, nastavljena vrlo dobrasuradnja s Gradom Zagrebomi Zagrebačkom županijom,ostvarena sredstva stipendija,kao i zajednički programi naedukaciji obrtnika, samo su nekiod hvalevrijednih rezultata.Prvi dugoselski sajam obrtništva i poduzetništvas gradom Dugo Selo, Turističkomzajednicom i Dugoselskimpoduzetničkim centrom okupilisu 50 izlagača koji su svoje proizvodepredstavili na izložbenojpovršini u šatoru od 800 metaračetvornih unutar prostoraGradskog sajmišta. Mnogobrojnimuzvanicima – među kojimasu bili Mato Topić, predsjednikObrtničke komore Zagreb, kao ipredsjednici i tajnici područnihudruženja obrtnika, predstavniciZagrebačke županije i gradaDugog Sela – kao i izlagačima iposjetiteljima sajma kraćim govorimaobratili su se dr. PetarSindičić, glavni tajnik Hrvatskeobrtničke komore, Boris Mahač,gradonačelnik grada Dugo Selo,te Stjepan Valjak, predsjednikUdruženja obrtnika Dugo Selo.Ovaj prvi dugoselski sajamizložbeno-prodajnog karakterapokazao je da postoji velik interesi obrtnika i poduzetnika sdugoselskog područja i susjednihgradova te vjerujemo daje to tek početak jedne budućetradicije.DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORADUBROVAČKO-NERETVANSKEŽUPANIJE20000 DUBROVNIK, Široka 4/2Tel/fax: ++ 385 020/323-550, 323-560E-mail: hok-dubro-neret-zupanije@du.t-com.hr, hok-dubrovnik@t-com.hrPredsjednik: Svetan PejićTajnik: Nikola Kalafatović, mob. 098/243-943STRANICU PRIPREMILA: LIVIA SINKOVIĆObrtnička komora Dubrovačkoneretvanskežupanije i Dubrovačkicentar za poduzetništvonastavljaju suradnju u provedbiedukacije za obrtnikeObrtnici iskazuju potrebuza stjecanjem novih znanjaPoštujući iskazanu želju obrtnika za edukacijom na području računovodstva,financija i poreza, naša područna Komora nastavlja suradnjus Dubrovačkim centrom za poduzetništvo kroz organizaciju jednodnevnihseminara o ovim temama. Nakon održanog seminara u Stonuza obrtnike školjkare ovakva vrsta edukacije će se nastaviti i u ostalimdijelovima županije. Ova tematika prati Projekt »Edukacija u poduzetništvuza 2006.« Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva.Još prije Nove godine, DCP priprema i dva potpuno nova seminara– prvi na temu franšiznog poslovanja, najzastupljenijeg načina poslovanjau gospodarski razvijenim zemljama, te upoznavanje s VentureCapital načinom financiranja razvoja malih i srednjih poduzeća.Obje izobrazbe DCP će održati tijekom prosinca. Za prijave i daljnjeinformacije o svim izobrazbama za poduzetnike, možete kontaktiratiCentar svakodnevno od 8 do 16 na adresi Pionirska 1, u Gružu, ili pakputem telefona 418 401, mob. 099 212 3765 te e-maila dcp@dcp.hr.Osnovana Udruga kampovaDubrovačko-neretvanske županijeNa inicijativu nekolicine vlasnika kampova u nedjelju 12. studenoga2006. godine u Malom Stonu, u Vili Koruna, održana jekonstituirajuća sjednica Udruge kampova Dubrovačko-neretvanskežupanije.Konstituirajućoj sjednici prisutvovalo je 36 vlasnika kampova, fizičkihosoba, obrtnika i pravnih osoba.Udruga je postavila za glavni cilj promicanje ovog oblika turizmana najbolji mogući način uz suglasnost svih članova. Za pohvalu ješto je u raspravi posebno istaknuta neophodnost visoke razine ekološkesvijesti jer je takvo što od osobite važnosti u vrhunskoj ponudikamp-usluga.Na skupštini je izabrano Upravno vijeće Udruge, koje čini jedanaestčlanova s područja Udruge, a za predsjednika je izabran obrtnikBožo Metković, vlasnik kampa »Monika« u Moluntu.Stručnu potporu osnivanju Udruge dali su Udruženje obrtnika Dubrovniku pripremi stručne dokumentacije i Dubrovački centar za poduzetništvokoji će pružiti Udruzi stručne usluge vođenja knjigovodstvai administracijske pripreme rada tijela udruge.STIJEPO PERIĆ, NOVI PREDSJEDNIK SEKCIJE UGOSTITELJA ITURISTIČKIH DJELATNIKA UDRUŽENJA OBRTNIKA DUBROVNIKDubrovački ugostitelji su sposobnipružiti vrhunske gastronomske užitkea proteklim izborima zatijela komorskog susta-pojavilo se jedno Nva imekoje je nama u Dubrovniku većdulje vremena poznato, a s obziromna godine, znanje i ambicijepretpostavljamo da će u skorojbudućnosti postati poznato idalje od Dubrovnika. Riječ je ogosparu Stijepu Periću, ugostiteljuiz Dubrovnika koji je svojimrestoranom Poklisar unio dostasvježine u ugostiteljsku ponudunašega grada.Gospar Perić je ugostiteljskuškolu u Dubrovniku završio1974. godine kad se, po njegovumišljenju, mnogo više pažnje posvećivalostruci i kad su iz školeizlazili gotovi kadrovi za rastućeugostiteljsko-turističko tržište.Prva je iskustva stjecao u renomiranimdubrovačkim hotelimakao što su Imperijal i Libertas,gdje je prošao sve faze poslovanja.Uz posao se i usavršavao paje u svom zanimanju stekao rangspecijalista. Ima 15 stalno zaposlenihradnika od kojih s pono-Stijepo Perićsom ističe svoje dvoje (od petero)djece, tj. svoje dvije kćeri kojesu nakon završenog Američkogkoledža u Dubrovniku, praksupočele stjecati u obiteljskom restoranu.Naš sugovornik je veoma povezansa sportom i to posebnopreko sina Tomislava koji imasvoje mjesto u svjetskom tenisuPiše: Antun PavlovićUpravo je u tijeku popisivanje i predlaganje potencijalnih luka ipristaništa, koja imaju posebno značenje za ribare kao pristaništai privezišta za ribarske brodove. Kod predlaganja vodi se brigao tradiciji pojedinih lokacija kao i njihovoj pristupačnosti s kopna is mora. U sklopu akcije prilagođavanja hrvatskih ribara i uzgajivačaribe i školjaka europskim standardima i propisima, Vlada RH namjeravaizgraditi u svakoj primorskoj županiji, pa tako i u Dubrovačkoneretvanskoj,jednu luku posebne namjene – ribarsku luku s organiziranomveletržnicom ribe. Također namjerava izgraditi otpremnicentar za školjke na području Malostonskog zaljeva i Malog mora.Osim luke posebne namjene – ribarske luke, a koju se predlaže izgraditina pomorskom dobru Sustjepan u Rijeci Dubrovačkoj, planirajuse utvrditi i organizirati iskrcajna mjesta za ribu na području Dubrovačko-neretvanskežupanije. Ovih iskrcajnih mjesta za ribu bit će višena području županije, uvjeti su pristupačnost ribarskim brodovimas mora, prometna povezanost s kopna i mogućnost veterinarskog idrugog nadzora u ulovu i prometu ribe na tim iskrcajnim mjestima.Za cjelokupnu infrastrukturu za ribare i uzgajivače ribe i školjaka,(85 ATP bodova) i kojega je desetakgodina pratio po cijelomesvijetu. Upravo je to iskustvo iupoznavanje sa svjetskim gastronomskimtokovima oblikovaloStijepovo razmišljanje ogastronomiji koje je na najboljinačin pretočio u svoj Poklisar.Iz svake njegove riječi zračiopčinjenost Dubrovnikom, njegovombogatom tradicijom iljepotom koncentriranom natako malom prostoru. Smatrada sadašnji dubrovački ugostiteljiimaju što ponuditi gostimate da se s ponosom mogu uspoređivatis najpoznatijim turističkimdestinacijama. Ljuti ga kadse zbog neprofesionalnih pojedinacabaca ljaga na sve ugostitelje.Oni koji ruše ugled dubrovačkogugostiteljstva imaju imei prezime i svakako su iznimke.Izbor na mjesto predsjednikaSekcije ugostitelja i turističkihdjelatnika UO Dubrovnik, nakongospara Iva Rudenjaka smatravelikom čašću i odgovornošću.U ime svih dubrovačkih ugosti-telja zahvaljuje gosparu Ivu nasvemu što je učinio za dubrovačkoi hrvatsko ugostiteljstvo.– Svi smo mi od njega učili, onnam je probijao put jer vidi malodalje od većine, što je dokazaosvojim polustoljetnim radom. Međutim,on nam je potreban i danasi zajedno nastavljamo raditi narazvoju prepoznatljivosti dubrovačkeugostiteljske ponude – kažegospar Perić.Svoje daljnje aktivnosti u Sekcijii Cehu ugostitelja vidi kroz jačanjepozicije ugostitelja i drugihobrtnika prema gradskoj vlastiod koje očekuje dobru suradnjuna obostrano zadovoljstvo. Podizanjekvalitete usluge i stalnaedukacija ugostitelja je imperativza suočavanje s velikomkonkurencijom. Posebnu prilikuvidi u ideji da se svi neprivatiziranihoteli u Dubrovniku zadržeu vlasništvu domaćih poduzetnikakoji jedini mogu nastavitinašu bogatu tradiciju i osiguratiposao i perspektivu domaćemstanovništvu.Ribarske luke i iskrcajna mjesta za ribuu Dubrovačko-neretvanskoj županijiNakon usklađivanja legislative Republike Hrvatske s pravnom stečevinom EU u području izlova, uzgoja istavljanja u promet ribe i živih školjkaša, pokušavaju se stvoriti uvjeti na terenu za primjenu ovih propisakoju je potrebno izgraditi na kopnu, potrebno je da lokalne zajednice,gradovi i općine na području DNŽ usklade svoju prostorno-planskudokumentaciju u kojoj će se jasno planirati prostori za ribarsku infrastrukturu,a to se posebno odnosi na prostore za izgradnju ribarskihluka s veletržnicom za ribu te za centre za marikulturu. Centri za marikulturusu otpremni centri za školjke i iskrcajna mjesta za ribu iz uzgoja.Prema tradiciji i na temelju sadašnjih koncesija za uzgoj školjakai ribe, na području Dubrovačko-neretvanske županije se planirajuizgraditi centri za marikulturu na području Bistrine u Malostonskomzaljevu, na potezu od Brijeste do Drača u Malom moru, na područjuLovišta na poluotoku Pelješcu i na području Sobre na otoku Mljetu.Osim ovih uzgojnih područja za školjke i ribu na kojima se danasobavlja uzgoj, u DNŽ su još planirana uzgojna područja za ribu i to:krajnji jug općine Konavle, općina Župa Dubrovačka, Elafitski otoci,općina Dubrovačko primorje, općina Trpanj, ušće Neretve, grad Ploče,grad Korčula, Blato, Vela Luka i Lastovo.Kako su Strategiju ribarstva i Nacionalni program proizvodnje i potrošnjeribe donijela najviša državna tijela, Sabor i Vlada RH još ranije,potrebno je da DNŽ žurno donese strategiju razvoja ribarstva i marikulturena području ove županije.

Četvrtak, 23. studenoga 2006.Obrtničke novine 21ZAVRŠEN PROJEKT »ANALIZA POTREBA ZA ZNANJIMA, VJEŠTINAMA IRADNICIMA U GOSPODARSTVU BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE«Kakve su potrebe zastručnom radnom snagom14. studenoga 2006. javnimpredstavljanjem Izvješća oprovedbi projekta završen jepet godina dug put od idejepotekle iz POK-a Bjelovar, daje potrebno doista meritornoustanoviti potrebe za stručnomradnom snagom u Bjelovarskojžupaniji, pa do završetka ovogprojekta. Projekta koji su predvodilevoditeljice, profesoriceTatjana Badrov i Lidija Novosel,a na kojemu je vrlo intenzivnoposljednje dvije i polgodine radilo još mnogo ljudi,78 anketara iz svih gradovaŽupanije, stručni suradnici zaračunalnu obradu i drugi.Osnovna ideja projekta jebila točno ustanoviti kolika jerazlika između stvarnih potrebagospodarstva i vrste i sadržajaškolskih programa na područjuŽupanije iz kojih bi senovi radnici trebali regrutirati,na što su paušalno imali velikihprimjedbi i obrtnici i poduzeća.Podjednako u smislu dastručnih radnika kakve trebajuuglavnom nema, kao i da onikoji završe školu nisu adekvatnopripremljeni za rad.Anketom je obuhvaćeno1594 privredna subjekta, odčega 973 obrta, a nije sudjelovalo863 privrednika, pravdajućise uglavnom nedostatkom vremenai motivacije, te onih kojinisu bili prisutni.Pomalo razočaravajućeizgleda podatak da je Projektpokazao da samo manje od10 posto i obrtnika i poduzećauopće planira novo zapošljavanjeu idućih nekoliko godina.Njih 40 posto doduše planirarazvoj, ali prije svega širenjemna nova tržišta, širenjem paleteproizvoda i usluga i uvo-Sa prezentacije projektađenjem novih tehnologija! Pritome su zadovoljni postojećimzaposlenicima i tek ih 11 postosmatra da i oni trebaju dodatnastručna znanja i 27 posto datrebaju stjecati dodatne vještine.Mnogo su kritičniji premanovozaposlenima i od njih učak 98 posto slučajeva očekujudobre komunikacijske vještine,u 79,5 posto slučajeva dodatnekompjutorske vještine, te u pedesetakposto slučajeva znanjestranih jezika posebne tehničko-mehaničkevještine!Posve je i razočaravajući postotakod samo 6,4 posto ispitanikakoji iskazuju zanimanjeza uvođenje nekog sustavakvalitete, ali to vjerojatno imaveze s dosta niskom tehnološko-tehničkomrazinom, kakvuti sustavi ne trpe, a gospodarstvenicipak nemaju sredstavada ju premoste!Zanimljivo je i razmišljanjepoduzetnika o vlastitom usavršavanju.Naime, tek ih je 34posto zadovoljno svojim znanjemi vještinama, ali ih ipakmanje od 24 posto planira i želiusavršavanje! Tako su samočetiri obrta i 11 tvrtki (0,94 %!!!) zainteresirani za stjecanjeznanja iz upravljanja ljudskimresursima, očito još posve nepoznatojtemi! Među onim štobi poduzetnici ipak željeli naučitiističu se sa 47,6 posto marketinškevještine kod obrtnika,te s oko 13, odnosno 11 posto,stručna znanja i informatičkoobrazovanje, podjednako i uobrtima i poduzećima.Loš je i podatak da samotrinaestak posto poduzetnikauzima naučnike, odnosno daih je tek nekoliko postotakaviše uopće spremno sudjelovatiu programu osposobljavanja.No to je podatak nad kojim ćese država morati zamisliti želili doista obrtnike i poduzetnikeza partnere u obrazovanju. Jersadašnje partnerstvo, u kojemobrtnici imaju jasno i preciznonavedene obveze, ali apsolutnonikakva prava, naravno daje neodrživo!Među vrijednim zaključcimaProjekta ističe se i činjenica dase od Srednjih škola traži usavršavanjenastavnih programau području komunikacijskih iinformatičkih vještina, što nužnone zadire u zadane školskeprograme, odnosno može seprovesti u okviru postojeće autonomijesvake škole. Na tržištucjeloživotnog obrazovanja,pak, postoji veliko zanimanjeza stjecanjem dodatnih, posebnomarketinških i informatičkihznanja.Na kraju, podatke skupljeneu Projektu moguće je koristitii dalje, ukupno i specifično pogradovima, odvojeno po obrtimai poduzećima i slično. Mogućeje postaviti i tako specifičnapitanja poput, primjerice,»Kakva je potreba u budućnostiza prodavačima u obrtničkimtrgovinama u Čazmi?« ili,pak, izlistati popis tvrtki zainteresiranihza sudjelovanje uprogramima obrazovanja... Nikakonije za podcijeniti usputniefekt Projekta, a to je činjenicada je među, na početku nezaposlenimanketarima, poslijeobilaska i upoznavanja svihgospodarstvenika, njih čakviše od 70 posto našlo posao zasebe, jedna djevojka čak i kaovoditelj marketinga u uglednojtvrtki!Tako da je sasvim korisnopotrošeno nešto više od 92.000kuna, koje su osigurali Ministarstvoznanosti, obrazovanjai športa, većim, i Bjelovarskažupanija manjim dijelom, uzlogističku podršku Obrtničkekomore.akon »porođajnih« mukaNlani i godinu prije, akcija stipendiranjaučenika za deficitarnaobrtnička zanimanja u Bjelovarsko-bilogorskojžupaniji ove ješkolske godine ipak zaživjelapunim intenzitetom. Dok se laničak moralo u posljednji trenutakdodavati zanimanje glodač napopis onih koja se stipendiraju,da bi se uopće sakupilo osam zainteresiranihučenika, ove je godinepristiglo više molbi negoli jeraspoloživih stipendija!Nadležno Ministarstvo gospodarstva,rada i poduzetništvatakođer je lani uskratilo svojupotporu, valjda čekajući potvrduozbiljnosti ove akcije POK-a Bjelovar,a ove je godine prihvatiloBJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORABJELOVARSKO-BILOGORSKEŽUPANIJE43000 BJELOVAR, Preradovićeva 4/ITelefon: ++ 385 043/242 242, 043/241 280Telefaks: ++ 385 043/ 241 280E-mail: obrtnicka-komora@bj.t-com.hrPredsjednik: Josip RenićTajnik: Davorin VezmarovićSTRANICU PRIPREMIO: GORAN GRGIĆfinanciranje istog broja učenikakoliko iz svojih sredstava financiraKomora! Dakle, po osam učenikasvatko! I šesnaest bespovratnihstipendija od po 500 kuna mjesečno,svih dvanaest mjeseci krozgodinu, čeka učenike deficitarnihzanimanja prema podacima Zavodaza zapošljavanje.A to su ove godine stolari,zidari, tesari i staklari! Jedini jeuvjet da učenici redovno završavajusvaku školsku godinu ikasnije se zaposle u Županiji, naravno,ako im se ponudi posao!Kako školovanje nastavljatroje glodača kojima je lani dodijeljenastipendija, za preostalihtrinaest stipendija zanimanjeje veliko. Stoga je i razumljivoUčeničko stipendiranje uzima mahazadovoljstvo u POK-u koji timena još jedan način konkretno pomažerazvoju obrtništva na svompodručju. Podjednako jer osiguravastručnu radnu snagu svojimčlanovima, kao i što je jasno i dase među ovim učenicima sigurnokrije i poneki novi obrtnik!Prilikom svečanog potpisivanjaUgovora o stipendiranjupredsjednik Josip Renić posebnoje istaknuo kako je uvjeren da suučenici i roditelji dobro odabrali,kada su izabrali ova obrtnička zanimanja,stoga jer to jesu zanimanjabudućnosti! Zapravo već sadašnjosti,s obzirom da već sadauopće nije problem naći dobroplaćen posao u tim, ali i drugimobrtničkim strukama. Dapače,mnogi obrtnici, ali podjednakoi poduzeća, imaju ozbiljnih problemas pronalaženjem stručnihradnika pa su voljni sudjelovati iu dodatnom stipendiranju učenika.Na kraju, smatra Renić, valjdaje došao i kraj fami kako je najboljeizabrati zanimanje u kojemuse »ništa ne radi«. Takvih, naime,više nema, ili ih je barem svemanje. Na sreću, bar s obrtničketočke gledanja!Iako je šesnaest učeničkih stipendijaza relativno malobrojanPOK, poput bjelovarskog, već vrloozbiljan projekt, Renić je uvjerenda je to ipak samo početak, te ječvrsto obećao i daljnje širenje oveakcije idućih godina, odnosno jošviše stipendija u više zanimanja!Za kraj, još je jedan veomavažan dojam. Čini se, naime, dadolazi kraj i mišljenju kako seu obrtnička zanimanja upisujusamo loši đaci! Ovaj su put ugovorepotpisali i vrlo dobri i odličniučenici s čitavog područjaŽupanije, a roditelji se nisu interesirališto je sa stipendijom akodjeca ne završe školu redovno,nego što se događa ako poslijesrednje upišu višu ili visoku školu!Tajnik Vezmarović bio je jasan– Komora će im čestitati i podržatiih i u tome!OBRTNICI POZVANI DA SE UKLJUČE U PROIZVODNJU KOMBAJNASLAVONSKI BROD – Uobrtničkoj komori Brodskoposavskežupanije održan jesastanak na kojem je predstavljenamogućnost suradnje saSame Deutz Fahre, tvornicomkombajna iz Županje. Sastanakje održan na inicijativuAntuna Lalića, predsjednikaCeha proizvodnih obrta Obrtničkekomore Brodsko-posavskežupanije. – S predstavnicimažupanjske tvornice stupilismo uz pomoć dr. DavoraĐanića. Glavni smisao svegaje zamijeniti uvoz domaćomproizvodnjom. Pozicije koje suradili Norvežani, Šveđani, Slovaci,Mađari sad bi mogli raditiobrtnici iz više metalskihdjelatnosti s područja Brodsko-posavskežupanije. Ovoje predstavljanje mogućih poslova.Cijene nisu takve da bimogli reći da se ulazi u unosanposao, ali nam je bitno da možemopokazati kako smo spremnikvalitetno odraditi posaovisokih standarda – kaže A.Lalić. Realizacija narudžbi izprve ponude mogla bi otvoritivrata domaćim obrtnicima zajače uključivanje u proizvodniprogram županjske tvornicekombajna. – Specijaliziranismo za proizvodnju namještaja,ali bi željeli raditi i ovakvePrema podacima Hrvatskog zavoda zazapošljavanje područne službe SlavonskiBrod, među nezaposlenima najviše je:bravara, strojobravara, automehaničara,prodavača, kuhara, konobara, konfekcionara,kovinotokara, vozača teretnih vozila,krojača, frizera, te ekonomista i administrativacasa srednjom školom kao i gimnazijskihmaturanata. Premda su na listi i brojnaobrtnička zanimanja za njih ne jenjava inte-Postavljen temelj za prvimetalski cluster u Slavonijistvari. To znači određenu sigurnostza radnike. Moramomnogo raditi da bi preživjeli,cijena je već određena, samotreba vidjeti detalje. Ako se odnas tridesetak u posao uključideset, bit će dobro. To jejednostavno rečeno selekcija.Ono što mi možemo ponuditije cijena rada, jer materijal jesvagdje isti. Kod nas možda iskuplji zbog transporta – kažeJosip Buljan, vlasnik obrtaOriometal iz Oriovca. S prethodnimtvrdnjama slažu se iu obrtu Farina iz SlavonskogBroda. Ponuda županjskogproizvođača kombajna jednaje od prvih nakon petnaestakgodina u kojoj jedan veći sustavu takvom obimu nudiproizvodnju obrtnicima. Okupljanjeobrtnika oko »projektakombajn« ujedno je i temelj zaprvi metalski cluster u Slavoniji,a možda i šire. Tehničkupotporu ustrojavanju clusterametalcima pruža CTR, razvojnaagencija Brodsko-posavskežupanije. – Skupiti potencijalnečlanove clustera nije biloteško. Više je problem kakoih zadržati dok cluster neprofunkcionira. Poduzetnicisu temperamentni i žele da toide brže, međutim potrebnoje vrijeme da se cluster uhoda– kaže Marko Mrkalj, savjetnikza clustere u CTR-u. Za potrebeorganizacije clustera metaloprerađivačaCTR je prethodnonapravio šire istraživanjetržišta na području Slavonije.Mrkalj kaže da su dobili pozitivneodgovore od svih velikihtvrtki kojima je projekt clusterapredstavljen. Uz tvornicukombajna interes za suradnjus clusterom metaloprerađivačapokazalo je još dvadesetakslavonskih velikih tvrtki.Frizer i dalje među najželjenijim zanimanjimares. – Ove godine u prvi razred triju obrtničkihškola na području Brodsko-posavskežupanije upisano je ukupno 596 učenika. Uodnosu na prošlu godinu to je nešto manje,tada se za obrtnička zanimanja odlučilo637 učenika. Manji broj upisanih učenikanije rezultat manjeg interesa, razlog leži učinjenici da je ove godine, ukupno gledano,manji broj učenika upisanih u prve razredesrednjih škola. Među zanimanjima za kojai dalje ne opada interes su, među ostalima,kuhar, konobar, bravar. Za zanimanjekuhara interes i dalje raste. Školovanje zazanimanje bravara slavonskobrodska jespecifičnost. Dok u drugim dijelovima Hrvatskegotovo da i nema interesa za upis,ovdje se svake godine bez problema formirajedan cijeli razred – kaže Tatjana Tijan,stučni suradnik za školstvo pri Obrtničkojkomori Brodsko-posavske županije.BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORABRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE35000 SLAVONSKI BROD, Petra Krešimira IV 46/1Telefon: ++ 385 035 / 447 017, 442 356, 407 440Telefaks: ++ 385 035 / 407 441E-mail: ok-sl.brod@sb.t-com.hrPredsjednik: Zvonimir ĆirićTajnica: Željka PerglSTRANICU PRIPREMIO: MARIJAN VRKLJANSuradnja županije imesoprerađivačaVlasnici šest klaonica saŠimom Đurđevićem, županomBrodsko-posavske županijepotpisali su ugovor osufinanciranju trihineloskopskogpregleda mesa svinjazaklanih za osobne potrebe uovlaštenim objektima. Ovo ješesta godina kako Brodskoposavskažupanija provodiprogram. – Brodsko-posavskažupanija bila je prva uHrvatskoj koja je pokrenulaovaj program. Ostalim sežupanijama on sviđa, ali gateško provode jer nemajukvalitetno riješen sustav klaonica.Prvi razlog zbog kojegje pokrenut program bilo jesuzbijanje trihineloze, a sadaje više naglasak na ekologiji izbrinjavanju otpada. Rezultatovog programa je i transparentnoposlovanje i niže cijeneuslužnog klanja koje sudogovorno postigle klaonice– kaže Damir Agičić, županijskiveterinarski inspektor.Brodsko-posavska županijaklaonicama će za svako obavljenoklanje za privatne potrebeu sezoni svinjokolja platitipedeset kuna. Građane kojidovezu svoje svinje u klaonicu,klanje svinja koštat će stotinukuna u slučaju da je riječo tovljenicima od 100 do 120kuna, nešto viši iznosi su zastarije i teže kategorije svinja.Ove godine za sufinanciranjetrihineloskopskih pregledaBrodsko-posavska županijaplanira utrošiti 100.000 kuna.– U proteklih pet sezona krozovaj program sufinancirano jeklanje ukupno 10.300 tovljenikau šest klaonica, za to jeisplaćeno 400.000 kuna – kažeŽeljko Burazović, pročelnikUpravnog odjela za poljoprivreduBrodsko-posavske županije.

22 Obrtničke novine Četvrtak, 23. studenoga 2006.KARLOVAČKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAKARLOVAČKE ŽUPANIJESeminar za sommeliere u organizaciji Ceha ugostiteljaKarlovačke županijeOtkrivali vinske tajne47000 KARLOVAC, J. Haulika 14Telefon: ++ 385 047/ 612 058Telefaks: ++ 385 047/ 611 742E-mail: okkz@ka.t-com.hrweb: www.obrtnicka-komora-karlovac.hrPredsjednik: Ivan PodvoracTajnik: Miroslav SeljanSTRANICU PRIPREMIO: ZDENKO ŽIVČIĆObrtnici Karlovačke županijepotpisali sporazum o suradnjisa slovenskim kolegamaNastavak dobre suradnjePredsjednik Obrtničke komoreKarlovačke županijeIvan Podvorac zajedno s direktoromžupanijskog Centraza poduzetništvo VladimiromSkolanom i glavnim tajnikomHOK-a Petrom Sindičićem,potpisali su u Črnomlju, uSloveniji, sporazum o suradnjis predstavnicima obrtničkihinstitucija Slovenije koje supredstavljali Pavlina Svetič, Miroslav Klun i Borut Klobučar.Sporazumom je okrunjena dugogodišnja uspješna suradnjaobrtnika Slovenije i Hrvatske na brojim projektima, a kako je rekaoIvan Podvorac taj bi sporazum sigurno trebao pomoći obrtnicimaKarlovačke županije jer je Slovenija već u Europskoj uniji,a Hrvatska tek očekuje ulazak.– Vjerujem da će nam vaša iskustva iz EU pripomoći da lakšeprebrodimo razdoblje prilagodbe tržišnih uvjeta u EU – rekao jePodvorac, te dodao kako se nada da će zajednički projekti bitidodatni poticaj obrtnicima da lakše dođu do sredstava iz pretpristupnihfondova.ISTARSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAISTARSKE ŽUPANIJE52100 PULA, Mletačka 12/1Telefon: ++ 385 052 / 216 153, 212 993Telefaks: ++ 385 052 / 383 744E-mail: ok-istre@ok-istra.hrPredsjednik: Vili ŠainaTajnik: Eros SorićPotpisivanje sporazuma osuradnjiU Obrtničkom centru počelos radom Savjetovališteza intelektualno vlasništvoUposlovnom prostoru Obrtničke komore Karlovačke županijeu Haulikovoj ulici počelo je s radom Savjetovalište zaintelektualno vlasništvo. Projekt je ostvaren u suradnji s Poduzetničkimtehnološkim inovacijskim centrom, a vodi ga IvicaBožičević. Svakog utorka od 9 do 13 sati obrtnici mogu dobitisavjete o zaštiti izuma, zaštiti robne marke, industrijskog dizajna,autorskog djela, zemljopisnog podrijetla i poluvodičkih elemenata.Može se kontaktirati na broj telefona 612-058. (a. l.)STRANICU PRIPREMIO: ASIM ČABARAVDIĆObrtnici na jubilarnomPromohoteluNajubilarnomporečkom Promohotelu,20. međunarodnomsajmuopreme za turizam iugostiteljstvo i pratećeindustrije, sudjelovaloje 180 izlagačaiz pet zemalja. HGK– Županijska komoraPula organizirala je usklopu sajma akciju»Kupujmo hrvatsko«,a na zajedničkomštandu predstavilo se i nekoliko istarskih obrtnika s proizvodimameda, pčelinjih proizvoda, alkoholnih pića, ribljih prerađevina,tartufa, tjestenina, suvenira, lavande i dr. Također, uspješno jeodržano i 2. međunarodno natjecanje učenika srednjih turističko-ugostiteljskihškola u flambiranju slanih i slatkih jela koje suzajednički osmislili i organizirali Turističko-ugostiteljska školaAntona Štifanića iz Poreča, te tvrtke Istraplin i Studio 053 iz Poreča.Nagradu za 1. mjesto dobili su učenici Ugostiteljske školeOpatija – Matej Lazić i Zoran Sušan.Poznata je stvar da na našimprostorima od pamtivijeka»iće i piće« imajuposeban staus. Nema obredaod rođenja pa sve do smrti kojinije usko vezan uz jelo i kapljicu.No, isto je tako istina da seu takvim prigodama premalopažnje pridavalo, ili se još pridaje,kvaliteti i izgledu onogšto se konzumira. U posljednjevrijeme i na tom planu dolazido određenih promjena. Naime,želi li se na komercijalnomplanu učiniti iskorak u tolikosanjanu Europu, nužno je prilagoditise standardima kojivladaju u svijetu.Zbog toga je Ceh ugostiteljaObrtničke komore Karlovačkežupanije u suradnji s karlovačkomTrgovačko-ugostiteljskomškolom prije četiri godineodlučio pokrenuti seminarza sommeliere tijekom kojegse polaznici educiraju o poznavanjuvina, ali i svemu onomešto ide uz vino. Već taj prvi seminarprivukao je znatan brojpolaznika, a ovogodišnji je pohodilo10 osoba željnih novihznanja o vinima.– Na ovom našem područjupostoje brojni proizvođači vinakoji u posljednje vrijeme poklanjajusve veću pažnju njegovojkvaliteti, ali i marketinškojprezentaciji svojih proizvoda.Zajednička fotografija polaznikatečaja u središtu VivodineSigurno da na tom planu trebajoš dosta učiniti, no istovremenobitno je da se u akcijuuključe svi oni koji su vezaniuz vino na bilo koji način. Da bipripomogli u promociji našihugostiteljsko-turističkih sadržaja,kao i domaćih vina odlučilismo se i na ovaj seminarkoji će barem u osnovama pripomoćizaposlenima u ugostiteljskimobjektima da gostimaomoguće kvalitetnu i stručnuponudu vina, a posebice onihkoja nastaju uz znoj i znanjevinara s karlovačkog područja.U tome nas je podržala i karlovačkaTrgovačko-ugostiteljskaškola, pa smo kroz trodnevnivrlo uspješni seminar uspjelipolaznicima približiti tajnevina. Kažem približiti jer rijetkisu oni koji znaju sve ovinima jer je u vinu skrivenobezbroj tajni – govori DavorVinski, predsjednik Cehaugostitelja.Vinske tajne ove je godine,kao što smo već rekli,otkrivalo 10 polaznika i touglavnom zaposlenika ugostiteljskihobjekata s područjacijele županije. Seminarkoji je izuzetno kvalitetnovodio Zdravko Mačečević,član sommelier kluba izaposlenik karlovačke Trgovačko-ugostiteljskeškoleuspješno su završili djelatnicirestorana Žganjer, Lovački rog,Kvaka, Nicoll, Karaka s Krka,te djelatnici triju karlovačkihkafića. Oni su tijekom trodnevnogseminara teoretski i praktičnosaznali niz stručnih stvarivezanih uz vino od ZdravkaMačečevića. Tako su educiranio tome kako se pripremazemljište za sadnju vinograda,gnojidbu, rezidbu, najboljimvremenskim uvjetima za branjegrožđa, o podrumarstvu.Posjet vivodinskimvinarimaO svemu tome im je iz vlastitogiskustva govorio poznativivodinski vinar Ivica Frlan, čijesu vinograde i podrum posjetilipolaznici seminara te degustiralirazne sorte vina. Tijekom boravkau ozaljsko-vivodinskomkraju polaznike su ugostili ivinari Mirko Vrbanek te DarkoVrbanek, koji su ih počastilisvojim kvalitetnim vinima.Zanimljivo je što su polazniciseminara pokazali izuzetno dobropoznavanje vinskih vrstatako da ih je bilo teško prevaritiprilikom kušanja vina.Završne scene seminaraodigrale su se u karlovačkojTrgovačko-ugostiteljskoj školigdje su polaznici saznali više otome uz koje se jelo nudi kojevino, riječju, praktično se kušaosklad vina i jela.Možda se to nekima čini jednostavno,ali u praksi i nije baštako. Samo dobri poznavateljivina i jela mogu ukomponiratii gostu ponuditi jelo i piće kojese nadopunjava.Na kraju cijele priče polazniciće otići kućama bogatijiza jedno veliko iskustvo, a štoje najvažnije naučili su mnogotoga novog o vinima, alii onom što uz njih ide. Zbogtoga treba pohvaliti organizatorei očekivati novi seminar.A do tada uživajte u vinima jerdolaze dani kad se vina troše uvećim količinama.Ogulin, Duga Resa i Slunj dobili nove čelnikeOvih dana privedeni su krajuizbori po obrtničkim udruženjimau Karlovačkoj županiji.Ozaljsko Udruženje obrtnika umandatnom razdoblju do 2010.godine, vodit će Miro Ferenc,obrtnik stolar iz Vrhovca. Ferencje tako naslijedio Zlatka Bukovcakoji je osam godina bio na čeluozaljskih obrtnika. Osim novogpredsjednika Skupština je zadopredsjednika izabrala LovruVrosa iz Vivodine, a ustoličen je inovi Upravni i Nadzorni odbor.Završeni izbori za udruženja obrtnika u Istrispješno su okončani izboriza tijela UdruženjaUobrtnika u Istarskoj županiji,a u slijedećem pregledupredstavljamo vam ljude koji ćebiti na čelu istarskog obrtništva uidućem mandatnom razdoblju.PorečUdruženje obrtnika Poreča zapredsjednika je ponovno izabraloAldu Ukanovića, koji se baviobrtom u niskogradnji gotovočetiri desetljeća. Za dopredsjednikaizabran je Igor Vojinović,a u Upravni odbor izabrani suĐino Matošević, Michael Tasić,Igor Vojinović, Luana Kadum,Zlatko Janković, Branko Popovići Ana Ereiz Jajčević. ČlanoviNadzornog odbora porečkogUdruženja su Marko Gudeljević,Željka Vasilj i Ranko Bonaca.RovinjUdruženje obrtnika Rovinja,Kanfanara i Bala obavilo je izboretijekom listopada, sukladnos odlukom o provedbi izbora.Na izborima je, od ukupno 870obaviještenih i pozvanih obrtnika,sudjelovalo 40 posto, štoje ocijenjeno kao vrlo dobar odziv.Za predsjednika Udruženjaponovno je izabran GracijanoŠvić i za potpredsjednika EnricoCernecca, a izbori su izglasanipravovaljanim sukladno StatutuHOK-a, POK-a i Udruženja Rovinj.BuzetUdruženje obrtnika Buzetkoje, prema posljednjim podacimaobrtnog registra, broji275 obrtnika, održalo je potkrajlistopada izbornu skupštinui za predsjednicu Udruženjaponovno je izabrana LoredanaKrbavčić. U Upravnom odborusu: Damir Zorko, Mario Vivoda,Guerino Glavić, Igor Božić, ĐinoRušnjak, Albino Bazjak, te ElvisVivoda kao sedmi član.U Nadzorni odbor izabranisu Vili Vivoda, Romilda Jakovljevići Nilda Marinac, a u SkupštinuObrtničke komore Istarskežupanije Igor Božić, LoredanaKrbavčić i Guerino Glavić.Udruženje obrtnika Buzetaiduće godine obilježava 35.obljetnicu djelovanja i svojomse aktivnošću bez sumnje ubrajameđu najaktivnija istarskaUdruženja. U proteklom je mandatnomrazdoblju zatvoreno15 obrta pretežito zbog odlaskaobrtnika u mirovinu, no istodobnoje otvoreno tridesetak novih.PulaUdruženje obrtnika Pula proveloje izbore za tijela Udruženjaza novo mandatno razdoblje2006.–2010. godine. Na konstituirajućojsjednici Skupštine zapredsjednika Udruženja izabranje Vitomir Pap, a za potpredsjednikaSergio Stupar, koji suspomenute funkcije obavljali i uprethodnom mandatu. U Upravniodbor Udruženja, poredpredsjednika sekcija izabrani sui Vlado Krznarić, Svjetlana Celijai Sergio Stupar. Izbori su biliprilika i za raspravu o aktualnimobrtničkim temama, posebiceproblemima struke. Građevinarisu istaknuli da će novim Pravilnikomo licenciranju građevinaranjihova struka biti dovedenana rub propasti, pa su zatražiliU Ogulinu je nakon 14 godinadošlo do promjene dosadašnjegpredsjednika Branka Poljaka,za čijeg su predsjednikovanjaogulinski obrtnici napraviligolem iskorak u radu. Za novogpredsjednika izabran je IvicaVučić, a dopredsjednik će bitiBranko Poljak.U Slunju je po četvrti puta zaredom za predsjednika slunjskogUdruženja obrtnika izabranIvan Magdić, a njegov zamjenikbit će Slavo Mesić, obrtnikiz Cetingrada. DugoreškoUdruženje obrtnika i iduće ćečetiri godine voditi novi-staripredsjednik Drago Polović, dokće dopredsjednik biti poznatiobrtnik Mladen Puškarić izZvečaja.Karlovačko Udruženje obrtnikaje bilo posljednje obrtničkoudruženje u Karlovačkoj županijikoje je održalo izbornuSkupštinu. Za predsjednikaUdruženja u idućem četverogodišnjemmandatu izabranLoredana Krbavčić iz UO Buzetizmjene Pravilnika. Ugostiteljisu ukazali na problem nedostatkakvalificirane radne snage i ponovnozatražili ukidanje sporneodluke o dozvoljenih 0,00 promilaalkohola za vozače. Ribarisu pružili potporu članovimapregovaračkog tima koji tražepunu primjenu ZERP-a i na članiceEU, dok su trgovci potvrdilisvoj ranije usvojen stav oko radnogvremena trgovina nedjeljomi praznikom. Oni traže da se radne ograničava, već da se ostvarivanjeradničkih prava osiguradrugim metodama.BujštinaZa novog predsjednika Udruženjaobrtnika Bujštine, jednoglasnoje izabran Sulejman Nadarević,građevinski poduzetnikiz Umaga, koji je bio jedini kandidat.U proteklom je razdobljutu funkciju obavljao Livio Janko.Potpredsjednica Udruženjau iduće četiri godine je Marizaje poznati karlovački obrtnikugostiteljDavor Vinski, koji jezamijenio dosadašnjeg predsjednikaJosipa Skradskog. Zadopredsjednika je izabran ŽeljkoVuković, vlasnik vodoinstalaterskogobrta.Skupštini su nazočili i gostimeđu kojima su bili tajnikHOK-a Petar Sindičić, predsjednikObrtničke komore Karlovačkežupanije Ivan Podvorac,te karlovački dogradonačelnikIgor Horvat.Dobrivojević iz Novigrada, a članoviUpravnog odbora su ZlatkoBazjak, Mirjana Blaškić, RadojkaBožić, Fabrizio Korenika, ZdenkaMarić, Marino Paretić, LucijanPregara, Biserka Prodan, Vili Šainai Tonči Trevižan. U Nadzornomodboru su Mladen Breščić,Livio Janko i Dragica Lukin.PazinNakon obavljenih izboratijekom listopada Udruženjeobrtnika Pazina dobilo je novovodstvo. Za novog predsjednikaizabran je Anton Putinja,dosadašnji predsjednik Sekcijeugostitelja, a za potpredsjednikaIvan Zrinšćak, dosadašnjipredsjednik Sekcije autoprijevoznika.Članovi Upravnogodbora su još Vladimir Sergo,Eleonora Kurilić i Drago Zović.U Nadzorni odbor su izabraniVladimir Antolović, Đeni Ujčić iDejvid Pavlov.U Skupštinu Obrtničke komoreIstarske županije izabrani su:Atilio Šujević, Anton Putinja, DragoZović i Vladimir Antolović.LabinU sljedećem mandatnomrazdoblju funkciju predsjednikaUdruženja obrtnika Labinaobavljat će Valter Karlović, apotpredsjednik je Zdenko Faraguna.Članovi Upravnog odborasu Lino Baškera, Vesna Dragolin,Zdenko Faraguna, ArmandoJakačić, Loris Knapić, DanijelMilevoj i Dubravko Sabalić.Članovi Nadzornog odboraUdruženja obrtnika Labina su:Klaudija Faraguna, Ilaria Antelići Zlata Bastijanić.

Četvrtak, 23. studenoga 2006.Obrtničke novine 23IZBORI U UDRUŽENJIMA OBRTNIKANovi predsjedniciTremski, Gočin i GolubićU udruženjima obrtnika izabrani su novi predsjednici – Miroslav Tremski u Koprivnici, DamirGolubić u Đurđevcu i Jadranko Gočin u KriževcimaUdruženja obrtnika uKoprivnici, Križevcimai Đurđevcu na redovitimsu izborima izabrala novepredsjednike, potpredsjednike,članove skupština, izvršnihi nadzornih odbora.U Koprivnici je novi predsjednikMiroslav Tremski izVelike Mučne umjesto dosadašnjegVlade Funteka, a potpredsjednikDarko Pernjakiz Koprivnice. Križevačkomudruženju obrtnika sljedećečetiri godine predsjedatće Jadranko Gočin, a njegovazamjenica bit će dosadašnjapredsjednica Ana Đurinić. UĐurđevcu je za predsjednikaUdruženja umjesto Franje Vokšanaizabran Damir Golubić izKalinovca, a potpredsjednikje Ivan Lovrak. Obrtnici će dokraja studenoga održati i izboreza predsjednika Obrtničkekomore Koprivničko-križevačkežupanije na čijem je čelusada Zvonko Pecikozić.Obrtnike uvesti uEuropuNovi predsjednik koprivničkogudruženja obrtnika MiroslavTremski, elektroinstalaterpo struci, u svojem obrtu zapošljava15 radnika. NjegovaS izborne skupštine u koprivničkom udruženju obrtnikaJadranko Gočinje namjera prenijeti svoja iskustvamladima i pomoći novimgeneracijama obrtnika.– Kolege obrtnici, a posebnograđevinari, odnosno instalateri,stoje pred velikim izazovimakoje donose novi zakoni iDamir Golubićprilagodba europskom načinuposlovanja. Ulazak u Europskuuniju približava se i smatramda upravo na to moramousmjeriti naš rad. Europi trebaprilagoditi naš način poslovanjai naše institucije. Za jednuod glavnih smjernica u radupredlažem i borbu za funkcioniranjepravne države u smisluzaštite vjerovnika, odnosnoizvođača radova od kriminalnihpojava kao što je neplaćanjeračuna i drugo. Prema riječimamojih kolega našem sektoruponovno prijeti velika nelikvidnostzbog neplaćanja. Procesirješavanja sudskih sporovaposlovne prirode zbog toga semoraju ubrzati – rekao je MiroslavTremski, novi predsjednikkoprivničkog udruženja obrtnika.Novi križevački predsjednikJadranko Gočin zacrtao jeu svojem planu osnivanje autoclusterau suradnji s GradomKriževcima.– Grad bi nam dao prostor ubivšoj vojarni i tamo bi pokušaliokupiti majstore iz autostruke –električare, elektroničare, limarei mehaničare. Nadam se daće ovaj projekt poduprijeti GradKriževci i Obrtnička komoraKoprivničko-križevačke županije,a to bi bilo ujedno mjestoza praksu učenicima srednjihškola – rekao je Jadranko Gočini dodao da će se zalagati zašto bolje obrazovanje sadašnjihi budućih obrtnika jer smatrada bez stalnog učenja nema napretkau obrtništvu.KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAKOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKEŽUPANIJE48000 KOPRIVNICA, Duga ulica 23Telefon: ++ 385 048 / 623 408, 624 476, 221 701Telefaks: ++ 385 048 / 623 408E-mail: okkkz@kc.t-com.hrPredsjednik: Zvonko PecikozićTajnik: Božo BaraćSTRANICU PRIPREMILA: ADELA SOČEVNovi članovi upravnihi nadzornih odboraDarko Pernjak i Miroslav Tremskipravni odbor koprivničkog udruženja obrtnika izabrani su MarijaU Vrabelj Capek, Željko Vitelj, Vladimir Celiščak, Marinko Triplat,Smiljana Blažek, Krešimir Krznarić i Darko Pernjak, a u Nadzornomodboru su Sanja Pernjak, Stjepan Prelogović i Marija Horvat.Đurđevački obrtnici u Upravni odbor Udruženja izabrali su IvanaLovraka, Franju Vokšana, Franju Budrovića, Vesnu Topolčić,Sanju Kudumija, Franju Andrašića i Ivana Korena, a u Nadzornomodboru su Stjepan Miloš, Pavao Tudić i Ignac Burulic.Križevačko udruženje obrtnika izabralo je u Upravni odbor AnuĐurinić, Jasnu Preradović, Boženu Hunjak-Švagelj, Željka Pavrlišekai Dragutina Neduhala, a u Nadzornom odboru su Željka Konjačić,Stanko Švagelj i Karla Lukša.Svečano potpisivanje Ugovora o stipendiranju učenikaobrtničkih zanimanjaOdobrene stipendije za šest učenikaU tekućoj školskoj godini 2006./07. OK Krapinsko-zagorske županije i Ministarstvogospodarstva, rada i poduzetništva stipendiraju ukupno 18 učenika: po 6 iz prvog,drugog i trećeg razredaObrtnička komora Krapinsko-zagorskežupanije je 10. studenoga 2006.organizirala svečano potpisivanjeUgovora o stipendiranju učenika obrtničkihzanimanja. Prednost pri dodjeli stipendijeimaju učenici s boljim uspjehom uosnovnoj školi, lošijim materijalnim uvjetima,s više djece u obitelji, te upisom udeficitarna obrtnička zanimanja. Obrtničkakomora Krapinsko-zagorske županije,za školsku je godinu 2002./03. i 2003./04.sklopila Sporazum o zajedničkom stipendiranjuučenika s Ministarstvom za obrt,malo i srednje poduzetništvo. Za školskugodinu 2004./05. i 2006./07. sklopljen jeUgovor o dodjeli poticajnih namjenskihbespovratnih sredstava s Ministarstvomgospodarstva, rada i poduzetništva.Povodom dana OKKZŽ na svečanojsjednici Skupštine OKKZŽ uz nazočnostmnogih uglednih gostiju,predsjednik OKKZŽ Dragutin Ranogajecupoznao je prisutne goste s aktivnostimakojima se ova komora bavila tijekom 2006.godine. Podršku obrtništvu i čestitke dobitnicimaplaketa OKKZŽ, uputila je tomprigodom županica Vlasta Hubicki. Takoje zlatna plaketa kao najveće priznanjeOKKZŽ uglednom i časnom obrtnikunaše županije za dugogodišnji iznimandoprinos razvoju obrtništva na područjuOKKZŽ dodijeljena Mladenu Županiću,obrtniku iz MUO Klanjec.Srebrna plaketa kao priznanje obrtnicimapojedincima, institucijama u zemljii inozemstvu koji su svojim djelovanjemNovi stipendisti OK KZŽOdržana svečana sjednica Skupštine OKKZŽi iskazanom potporom OKKZŽ dali značajandoprinos njezinu radu i razvojuobrtništva dodijeljena je: Zagorskoj šted-Ove školske godine 2006./07. raspisanje natječaj za dodjelu stipendije za deficitarnazanimanja naše županije. Prema podacimaobrtnika i Zavoda za zapošljavanje– područne službe Krapina, to su: zidar,tesar, tokar i strojobravar. Na natječaj seprijavilo 37 učenika, a stipendija je odobrenaza 6 učenika. U tekućoj školskoj godini2006./07. OK Krapinsko-zagorske županijei Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništvastipendiraju ukupno 18 učenika,po 6 iz prvog, drugog i trećeg razreda.Stipendija iznosi po 600 kuna mjesečno,tijekom svih 12 mjeseci u godini, bespovratnaje uz obvezu zapošljavanja u našojžupaniji nakon završetka školovanja. Dosada je Srednju školu završilo 16 stipendistaOK Krapinsko-zagorske županije, paje razumljivo zadovoljstvo Komore jer setime osigurava stručna radna snaga, a istotako i budućnost obrtništva.Plakete najboljim županijskim obrtnicimaPredsjednik OKKZŽ Dragutin Ranogajec upoznao je prisutne goste s aktivnostima kojimase ova komora bavila tijekom 2006. godine. Podršku obrtništvu i čestitke dobitnicima plaketaOKKZŽ, uputila je tom prigodom županica Vlasta HubickiNagrađeni obrtnicino-kreditnoj zadruzi iz Zaboka, Območnojobrtnoj zbornici Šmarje pri Jelšah izSlovenije i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje– područnoj službi Krapina.Brončanu plaketu kao priznanje obrtnicimaOKKZŽ za postignute uspjehe uorganizaciji strukovno-cehovskog rada,strukovnog obrazovanja za potrebe obrtništva,kao i organizaciji kulturno-umjetničkihi sportskih aktivnosti obrtnika, dobilisu sljedeći obrtnici:Juraj Mirt iz UO Bedekovčina, VladimirJagečić iz UO Stubica, Franjo Hlad izMUO Klanjec, Antun Kuhar iz UO Krapina,Mladen Antolić iz UO Krapinske Toplice,Ivan Pildek iz UO Pregrada, DraženJereneić iz UO Zabok, Robert Sirovec izUO Začretje i Ivan Balić iz UO Zlatar.KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAKRAPINSKO-ZAGORSKEŽUPANIJE49000 KRAPINA, Magistratska 2Telefon: ++ 385 049 / 300 545, 300 546300 547, 300 548Telefaks: ++ 385 049 / 370 616E-mail: okkzz@okkzz.hrPredsjednik: Dragutin RanogajecTajnik: Renata VranićSTRANICU PRIPREMILA: RENATA VRANIĆIzborne aktivnosti Udruženjaobrtnika OKKZŽSlijedom Odluke Upravnog odbora OKKZŽ s 49. sjednice održane20. lipnja ove godine, devet pripadajućih Udruženja obrtnikaOKKZŽ provelo je konstituirajuće Skupštine sljedećim redom: Međuopćinskoudruženje obrtnika Klanjec 12. 10. 06. – predsjednikMladen Županić, Udruženje obrtnika Bedekovčina 20. 10. 06. – predsjednikStjepan Pavlek, Udruženje obrtnika grada Krapine i općinaĐurmanec, Jesenje, Petrovsko i Radoboj 23. 10. 06. – predsjednikStjepan Mužek, Udruženje obrtnika općine Krapinske Toplice 24. 10.06. – predsjednik Zdravko Krušec, Udruženje obrtnika Zabok 24. 10.06. – predsjednik Davor Pleško, Udruženje obrtnika Zlatar 24. 10. 06.– predsjednik Ivan Štahan, Udruženje obrtnika Donja Stubica, Oroslavjei općine Marija Bistrica, Gornja Stubica, Stubičke Toplice 27.10. 06. – predsjednik Marijan Raček, Udruženje obrtnika Sveti KrižZačretje 27. 10. 06. – predsjednik Josip Dijaković i Udruženje obrtnikaPregrada, Hum na Sutli i Desinić 30 10. 06. – predsjednik MilanBurić.Izlagači OKKZŽ na 8. sajmu obrtništvai male privrede »SASO 06«Izrada polirnih koluta i tekstilne galanterije, vl. Blaženka Maligec,Gornje Jasenje; Kaminko, vl. Stjepan Mužek, Petrovsko; Konig– modni salon i trgovina, vl. Boris Pospiš, Đurmanec; Obrt zaproizvodnju i usluge Kralj, vl. Snježana Kralj, Stubičke Toplice; Pro– Med, proizvodnja demineralizirane vode, vl. Ljuboslav Posavec,Zabok; Bačvarska i kačkarska radnja, vl. Drago Petek, Đurmanec;Krznarija Kliček, vl. Štefanija Kliček, Zabok; Obrt za finu mehanikuFinteh, vl. Dimitrije Borucinsky, Gornja StubicaMajstorski ispitiU ovogodišnjem roku pri OK Krapinsko-zagorske županijemajstorski ispit položilo je 25 kandidata. Najviše kandidata prijavilose za polaganje ispita u zanimanjima: frizer, automehaničar,stolar, plinoinstalater te po jedan kandidat za autolimara, autolakirerai bravara.

24 Obrtničke novine Četvrtak, 23. studenoga 2006.MEĐIMURSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAMEĐIMURSKE ŽUPANIJE40000 ČAKOVEC, Park R. Kropeka 1Telefon: ++ 385 040 / 312 643, 313 971Telefaks: ++ 385 040 / 312 643E-mail: ok-medjimurja@ck.t-com.hrPredsjednik: Slavko FaltakTajnik: Anđelko CrnčecSTRANICU PRIPREMIO: ROBERT VARGATreći susret obrtnikaumirovljenikaUdruženje obrtnika Međimurskežupanije i Udruženjeugostitelja Međimurjatreću godinu za redom organizirajususret obrtnikaumirovljenika s područja Međimurja.To jedinstveno druženjeobrtnika umirovljenikau Hrvatskoj polako prerasta utradiciju, čime se želi pokazatida se o obrtnicima i njihovimproblemima razmišlja i nakonnjihova odlaska u mirovinu.Obrtnička komora Međimurskežupanije, u petak, 8.prosinca, obilježava dvanaestuobljetnicu rada u današnjemobliku. Prigodna svečanost održatće se u Scheierovoj zgradi uČakovcu, u nazočnosti brojnihgostiju i uzvanika. Proslavaobljetnice prilika je za isticanjepojedinaca koji su svojim radompridonijeli razvoju, promociji iDruženje obrtnika umirovljenikaodržat će se u petak, 15. prosinca,u restoranu »Prepelica«Otok-Prelog. Obrtnici umirovljenicikonzumaciju ne plaćaju,plaćaju je samo njihovi partneri.Detaljne informacije možete dobitiod Dražena Šarića, tajnikaUdruženja obrtnika Međimurskežupanije, tel.: 040/312-627i od Jasminke Herman, tajniceUdruženja ugostitelja Međimurja,tel: 040/311-465.Obilježavanje 12. obljetniceOK Međimurske županiječasnom zvanju obrtnika, odnosnoza dodjeljivanje najviših komorskihpriznanja. Uz nagraduza životno djelo – statuu »ObrtnikMeđimurja«, plaketu »Majstorgodine« i diplome Obrtničkekomore Međimurja, predsjednikKomore Slavko Faltak, uručit ćei priznanja obrtnicima koji ovegodine obilježavaju više od 20godina rada u obrtu.UČakovcu je održana Izbornaskupština Udruženjaobrtnika Međimurskežupanije na kojoj jeizabran novi predsjednik, IvanRešetar, vlasnik trgovine metalnihproizvoda »MO-BI« izČakovca, dugogodišnji aktivničlan u tijelima Udruženja obrtnikaMeđimurske županije iObrtničke komore. GospodinRešetar je dugi niz godina radiou bivšem GK »Međimurju«,kao direktor prve zaštitneradionice i prinudni upraviteljstaklenika, te jedan od direktora»Auto Hrvatske«.Kao osnovne smjernice ubudućem radu Udruženja,novi predsjednik Rešetar je,među ostalim, istaknuo promidžbuobrtništva i rješavanjeaktualnih problema vezanih uzUDRUŽENJE OBRTNIKA MEĐIMURSKE ŽUPANIJEIvan Rešetar – novi predsjednikUdruženja obrtnika Međimurske županijeprevelike namete koje općine igradovi nameću obrtnicima,te rad s obrtničkim odborimau jedinicama lokalne samoupraveMeđimurske županije.Rešetar će se zalagati i da se ubrojnim poduzetničkim zonamaodredi prostor za obrtnike,koji su danas potpuno marginaliziranizato što su jedinicelokalne samouprave orijentiranesamo na velike ulagače.No, Rešetar napominje da isami međimurski obrtnici trebajupromijeniti način poslovanja.Naime, dok u drugim sredinamaobrtnici međusobnosurađuju, međimurske obrtnike»jal« sprječava u zajedničkomnastupu na tržištu, zbogčega se gube atraktivni posloviu Hrvatskoj i inozemstvu.Izbornoj skupštini Udruženjaobrtnika MeđimurskeGeslo »Božić je vrijeme ljubavi, mira, dobrote isuradnje – ostvarimo ga zajedno« i ove je godinepokretač Međimurskog božićnog sejma podnazivom »Na to mlado leto« koji će se u organizacijiUdruge »Međimurske roke« 9. i 10. prosinca2006. godine održati u Dvorani Graditeljske školeu Čakovcu.– S obzirom na veliku zainteresiranost i izlagačai posjetitelja, ove godine želimo proširitimanifestaciju i obuhvatiti tradicijske »navade«ostalih dijelova Hrvatske, te tako populariziratihrvatsku tradicijsku kulturu i kroz radionicetradicijskih majstora afirmirati hrvatski kulturnižupanije prethodili su izboriza predsjednike sekcija. Takoje Antun Kukovec izabran zapredsjednika Sekcije obrtnikaprijevoza robe i osoba, SlavkoFaltak je predsjednik Sekcijeobrtnika građevinske djelatnosti,dok je Franjo Božakpredsjednik Sekcije trgovačkei sličnih djelatnosti. BožidarKrušelj novi je predsjednikobrtnika proizvodnih djelatnosti,predsjednik Sekcije obrtnikauslužnih djelatnosti je FranjoCimerman, a predsjednikSekcije obrtnika elektroinstalaterske,elektromehaničarske iRTV-mehaničarske djelatnostije Josip Varga.Članovi Upravnog odboraUdruženja obrtnika Međimurskežupanije u sljedećemčetverogodišnjem mandatu su»Na to mlado leto« – Međimurskibožićni sejemturizam u kojem leže veliki gospodarski potencijali– objašnjava Mirjana Biber-Hren, predsjednicaUdruge »Međimurske roke«, te dodaje kakose uz neizbježni komercijalni dio koji mora imatipredznak »eko« i »etno«, te demonstraciju starihzanata, priprema niz radionica izrade tradicionalnihproizvoda iz svih dijelova Hrvatske, koncertisakralne i folklorne glazbe, »Etno revija«, te izbor»Naj mož v kuhnji«.Sve informacije vezane uz treći Međimurskibožićni sejem možete dobiti u Udruzi »Međimurskeroke«, na broj mobitela 098/94 33 047 ili telefon/fax040/855-864.Franjo Božak (Trgovina »Tina«,Strahoninec), Franjo Cimerman(Knjigovodstvo »Cimerman«,Čakovec), Slavko Faltak (Soboslikari ličilac, Čakovec), BožidarHorvat (»Sigurnost« – servis iprodaja vatrogasne opreme,Knezovec), Ratimir Hrešć (Autolimarskiobrt »Auto Hrešć«,Čakovec), Božidar Krušelj (Kovinoplastika»Krušelj«, Prelog),Antun Kukovec, (»Trans-Kukovec«,Strahoninec), KristijanŠtampar (»Bravarija Štampar«,Prelog), Josip Varga (»Elektromehanika«,Čakovec), dok sunovoizabrani članovi Nadzornogodbora Stjepan Ambruš(»Ambruš transporti«, Pleškovec),Štefanija Hren (Knjigovodstvo»Steffi«, Mihovljan) iLjerka Mesarić (Krojačka radionica»Ledra«, Nedelišće).DječjidaroviUdruženje obrtnikaMeđimurske županijeČakovec obavještavaobrtnike da će se podjeladječjih darova održatiu prosincu 2006.godine u čakovečkomCentru za kulturu. Svezainteresirane za nabavui podjelu molimoda se najkasnije do 8.prosinca jave u Udruženjena broj telefona312-627.LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJAUPANIJAOBRTNIČKA KOMORALIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE53000 GOSPIĆ,Ulica Ante Starčevića 17Telefon: ++ 385 053 / 573 012Telefaks: ++ 385 053 / 573 012E-mail: obrtnicka-komora@gs.t-com.hrPredsjednik: Ana Šerić-KonjikovacTajnica: Ankica ŠubarićSTRANICU PRIPREMIO: ŽELJKO MATAIJAAna Šerić-Konjikovacpredsjednica POK-aGOSPIĆ – SkupštinaPOK-a Ličkosenjskežupanijejednoglasno je zapredsjednicu izabralaAnu Šerić-Konjkovac iz Gospića,a za dopredsjednikaIvana Odorčićaiz Otočca. Delegatiličko-senjskih obrtnikau HOK-u bit ćeIvan Šučljić iz Novaljei Ivan Odorčić. Kad je upitanju Upravni odbor činit ćega Ivan Šuljić i Ivan Zubović(Novalja), Ivan Odorčić i MladenCvitković (Otočac), MilivojMatičić i Berislav Gržanić(Senj) te Marko Solić, GoranAsić (Gospić) i Pavao Štimac(Perušić). U Nadzorni odborizabrani su: Sanja Brozičević(Senj), Kristijan Kovačić(Otočac) i Anita Devčić (Gospić).Nazočnima su se obratiligradonačelnik Gospića MilanKolić i župan Milan Jurkovićte najavili niz pogodnosti zaobrtnike u zonama poslovnihnamjena, novoj kreditnoj linijis jamstvom županije, otvaranjeHrvatske poštanske banke,poslove oko plinofikacijeLike i drugo. (Ž. M.)OTOČAC – Izborna skupština Udruženja obrtnikaOtočac potvrdila je Upravni odbor u koji suizabrani Petar Brajković, Marinko Bobinac, MarioAleksić, Ivan Vidmar, Mladen Cvitković, TomislavČulinović i Ivan Bižanović. Na rečenoj sjednici Povjerenjeza predsjednika otočkih obrtnika ukazanoje Ivanu Odorčiću koji je tu dužnost obnašao i uproteklom sazivu, dok je za dopredsjednika izabranMladen Cvitković – Majstorina.Milivoj Matičić predsjednik senjskih obrtnikaSENJ – Senjski ugostiteljMilivoj Matičić ponovno jeizabran za predsjednika Udruženjaobrtnika Senja, a dopredsjednikje Berislav Gržanić,odlučeno je jednoglasnona konstituirajućoj sjednicisenjskog udruženja obrtnika.Izabrana su i ostala tijela,istaknuo je tajnik UdruženjaDragan Šolić, unatoč velikomtrudu sekcije autoprijevoznikai trgovaca koje se nisu uspjelesastati, pa je članove Skupštineu ime tih sekcija, sukladno Statutu,predložio Upravni odborUdruženja.NOVALJA – Sukladno napucimaHOK-a tijekom kolovozaodržana je izborna SkupštinaUdruženja obrtnika u Novalji,jedinog otočnog u sustavuPOK Ličko-senjske županije.Iduće četiri godine funkcijupredsjednika obnašat će dosadašnjipredsjednik Ivan Šuljić, apotpredsjednika Ivan Zubović.Skupština je u Nadzorni odborizabrala Branka Tamaruta,Nadoa Baričevića i Balda Crn-SkupštinaSkupština je Danijela Strugara,Milana Žunića, DarkaVrbana, Peru Prpića, ŽeljkaTomljanovića i Željka Krmpotića,imenovala u Upravni odborUdruženja, a u Nadzorni odborIvan Šuljić i Ivan Zubovićna čelu obrtnika Novaljekovića, dok će Upravni odborkao operativno tijelo sačinjavatiDomagoj Vrtodušić, Renco Palčić,Zlatko Borović, Željko Badurinai Renata Roškar.Obrtnici Novalje za Upravniodbor POK Ličko-senjske županijepredložili su Ivana Šuljićai Ivana Zubovića, a za SkupštinuRenca Palčića, GordanaPeranića, Eldvina Miljkovića,Nadoa Baričevića i MarinkaBadurinu. (Ž. M.)Povjerenje otočkih obrtnika Ivanu OdorčićuU Nadzorni odbor koji odgovara isključivoSkupštini izabrani su Anka Kranjčević, MandicaKvaternik i Mate Ostović.Interese i stavove otočkih obrtnika u SkupštiniPodručne obrtničke komore zastupat će Ivan Odorčić,Mladen Cvitković, Dragica Draženović, IvanVidmar, Josip Orešković, Tomislav Čulinović, doksu u Upravni odbor POK predloženi Ivan Odorčić iMladen Cvitković. (Ž. M.)Sanju Brozićević, Ines Krpan iDragutina Lukanovića, dok suu Skupštinu Obrtničke komoreLičko-senjske županije izabraniŽeljko Biondić, Željko Tomljanović,Ante Španić, Darko Vrban iKORENICA – PredstavniciUdruženja obrtnikaGospić, predsjednik MarkoSokolić i tajnik Željko Mataijaodržali su radni sastanak snačelnikom općine PlitvičkaJezera, Milom Čančarom, apotom i Donjeg Lapca, JovomVukšom, s kojima surazgovarali o obrtničkoj problematici,njezinu rješavanjuzajedničkim interesima iciljevima. U Korenici je zaključenoda će suradnja bitičešća, Udruženje će biti oba-Nenad Lopac. Za predstavnikesenjskog udruženja u Upravnomodboru županijske Obrtničkekomore predloženi su i izabraniMilivoj Matičić, te Berislav Gržanićkao jedan od kandidata zapredsjednika POK.Novoizabrani predsjednikMatičić, najavio je nastavakdosadašnjih aktivnosti te izraziouvjerenje da će tijekomovog mandata Skupštine senjskiobrtnici uspjeti u svoje vlasništvopovratiti zgradu Udruženjau Senju oko koje se većduže vrijeme radi povrata provodepravne i sudske radnje.(Željko MATAIJA)Zajednički interesi i ciljeviObrtnici su domaćinu Čančaru (naslici) i Jovi Vukši uručili prigodanpoklonviješteno o javnim natječajima, među kojima uskoro i o prijevozu35.000 »kubika« materijala. Zajedničkim će se nastojanjima populariziratiobrtništvo kao gospodarski temelj općine te dodatnoeducirati učenike o obrtničkim školama i zanimanjima.Korak dalje se otišlo i u Donjem Lapcu gdje će Udruženje obrtnikabiti nositelj sastanka s obrtnicima na koji namjeravaju pozvati,osim predstavnika općine, i predstavnike Područne obrtničkekomore te Ličko-senjske županije.Tijekom studenoga slični su sastanci održani u Udbini s načelnikomStankom Momčilovićem, Lovincu s Hrvojem Račićem, azatraženi su i s načelnikom Perušića Ivanom Turićem, KarlobagaIvicom Bačićem, Gospića Milanom Kolićem, Karlobaga IvicomBačićem te županom Milanom Jurkovićem. (Ž. M.)

Četvrtak, 23. studenoga 2006.DUDRUŽENJE OBRTNIKA OSIJEK DOBILO NOVOG PREDSJEDNIKAGrabrović: Želim posjetiti što više obrtničkih radionicaKanimo najavljeno posjećivati obrtnike u njihovim radonicama kako bismo došli do konkretnihpokazatelja o stanju u obrtu, ali i pokrenuti obrtnike da budu aktivniji u odnosu prema svojemudruženju, ističe Drago Grabrovićrago Grabrović novi jepredsjednik Udruženjaobrtnika Osijek, odlučenoje na izbornoj skupštini u listopadu.Pedesetšestogodišnji rođeniOsječanin, vlasnik samostalnogobrta za servisiranje kućanskihaparata »Elgra« u Osijeku, nagrađivaniinovator i član ispitne komisijeza majstorske ispite elektromehaničara,iznio je svoju vizijuvođenja Udruženja obrtnikaOsijek, koja, osim redovitog radaputem odbora i sekcija, podrazumijevačetiri smjera djelovanja.– Prvi je smjer povezivanjeobrtnika koji pripadaju Udruženju.Kanimo najavljeno posjećivatiobrtnike u njihovim radionicamakako bismo došli do konkretnihpokazatelja o stanju u obrtu,ali i pokrenuli obrtnike da buduaktivniji u odnosu prema svojemo kraja listopada u svim su udruženjima obrtnika na područjuDOsječko-baranjske županije održani izbori predsjednika i potpredsjednikate članova upravnih i nadzornih odbora, kao i predstavnika uSkupštini POK-a.UDRUŽENJE OBRTNIKA OSIJEKDrago Grabrović, predsjednik; Marija Volinek-Štrekelj, potpredsjednica;Slavko Marko, potpredsjednik;Upravni odbor: Zlatko Tot, Vlatko Štimac, Goran Bošnjak, MarijaVolinek-Štrekelj, Vinko Miličević, Zdravko Rutnik, Slavko Marko, JosipMihaljević, Ivica Ćosić, Ivica Buhin, Ivica Getlinger, Ivica Ištković,Nevenka Soldo, Zlatan Kovač, Draženka KleščikUDRUŽENJE OBRTNIKA ĐAKOVOAndrija Pleli, predsjednik; Suzana Vukić, potpredsjednica;Upravni odbor: Zdenko Vidović, Igor Imrović, Krunoslav Drmić,Anto Perić, Josip Tirić, Toma Bošnjak, Franjo Kovačević, Vlado Rechner,Tomislav Vukadin, Antun Hostić, Suzana VukićUDRUŽENJE OBRTNIKA DONJI MIHOLJACStjepan Birović, predsjednik; Davorin Strišković, potpredsjednik;U svim udruženjima obrtnika Primorskogoranskežupanije provedeni izboriUskladu s izbornim rokovima,koje je utvrdio Upravniodbor HOK-a, izbornipostupci za sljedeće mandatnorazdoblje provedeni su u svimudruženjima obrtnika u sastavuObrtničke komore Primorsko-goranskežupanije.UDRUŽENJE OBRTNIKADELNICEMiroslav Mihelčić i dalje predsjednikNa izbornoj skupštini Udruženjaobrtnika Delnice za predsjednikaUdruženja izabran jeponovno dosadašnji predsjednikMiroslav MIHELČIĆ, a dužnostdopredsjednice obavljat će RenataTOMAC. U Upravni odbor Udruženjaizabrani su: Željko JERBIĆ(trgovina), Vinka KAUZLARIĆ(ugostiteljstvo), Josip ŽAGAR(autoprijevozništvo), Mira BRBO-ROVIĆ (frizeri), Renata TOMAC(uslužne djelatnosti), te AnkicaKEZELE i Jadranka CINDRIĆ .Kako je istaknuo predsjednikMihelčić, ciljevi djelovanja Udruženjai dalje će biti podizanjekvalitete uvjeta rada obrtnika, tešto kvalitetnija ponuda obrtničkihproizvoda i usluga kako bivrednovanje rada obrtnika bilošto adekvatnije značenju njihovedruštvene uloge.UDRUŽENJE OBRTNIKAOPATIJAZa novog predsjednika Udruženjaobrtnika Opatija izabran ĐaniVozilaNa mjestu predsjednika, ĐaniVozila zamijenio je dosadašnjegpredsjednika Udruženja DankaMaušu, koji je tu funkciju obnašaotijekom tri mandata. Zapotpredsjednika Udruženja izabranje Milan Sesar, a Upravniodbor čini jedanaest članova izrazličitih strukovnih sekcija i to:Josip Tariba (ugostitelji i turističkiDrago Grabrovićudruženju. Želimo da Udruženjepočnu doživljavati kao svoj drugidom. S druge strane, radom naterenu i mi se namjeravamo približitičlanstvu – ističe Grabrović.U skladu s tim, Udruženje će pozvatičlanove da počnu više kori-djelatnici), Danko Mauša (proizvodniobrt), Mauricio Počekaj(trgovci), Nedeljko Dražul(građevinari), Josip Dedić (uslužniobrt i intelektualne usluge), NevioMikleuš (prijevoznici), GordanaKodermac (frizeri i kozmetičari),Eduard Galović (ribarstvo ipoljodjelstvo), Milan Sesar (ugostiteljstvoi restorani), Renata Štefančić(računovodstvo i poreznosavjetovanje) i Alma Cvjetković(uzgoj i prerada puževa).Novi je predsjednik Đani Vozilana sjednici dao neke odsmjernica daljnjeg rada Udruženja:nastaviti s aktivnostimaoko organizacije izložbe proizvođačasuvenira, daljnje oživljavanjegornjeg liburnijskogpodručja obogaćivanjem ponudeautohtonih jela pod nazivom »Izpadela naših nona«, uključivanjeu gastromanifestacije koje organiziraTuristička zajednica GradaOpatije, podržati uzgoj puževa ihrane od puževa i time obogatitigastro ponudu ovoga kraja teputem sekcije ribara pojačatinastojanja da kvarnerski škampbude licenciran i da se kao takavnudi u ugostiteljskim objektima.MARINKO RIBARIĆ NOVIPREDSJEDNIK UDRUŽENJAOBRTNIKA RABNakon nedavno održane izbornesjednice Udruženje obrtnika Rab,koje u 6 svojih sekcija okuplja oko700 obrtnika, ima novi sastav skupštinekoja broji 17 članova. Za novogpredsjednika Udruženja rapskihobrtnika izabran je Marinko Ribarić,dosadašnji predsjednik sekcijetrgovine.Za članove Upravnog odboraimenovani su izabranipredsjednici sekcija: IvankaDebelić, Marinko Ribarić, IvicaPoljak, Srećko Kordić, RenatoFaflja i Anton Vidović. U Nadzorniodbor Udruženja obrtnika Rabstiti i adaptirani Obrtnički dom uAljmašu.Drugi je smjer povezivanje sostalim udruženjima organiziranjemokruglih stolova na kojimabi se raspravljalo o problemimaili prijedlozima koji vode k boljitkuobrtništva u cjelini. Trećismjer, prema Grabrovićevim riječima,vodi k boljem povezivanjus Obrtničkom komorom Osječko-baranjskežupanije, pri čemuje prioritet kvalitetnije predstavljanjeosječkih obrtnika u cijelojHrvatskoj, ali i šire.– Iznimno značajnim zadatkomu mojem četverogodišnjemmandatu smatram obrazovanjeobrtnika, u vezi s čim smo većpostigli određene dogovore sEkonomskim fakultetom Sveučilištau Osijeku. Držim da trebamopodići i razinu informatičkeODRŽANI IZBORI U OBRTNIČKIM UDRUŽENJIMADva udruženja dobila nove predsjednikeizabrani su jednoglasno: ZdenkoPerić, Zdenko Perčinić i Sanjin Badurina.Marinko Ribarić zahvalio je naradu dosadašnjem predsjednikuJosipu Sušiću i naglasio da će setruditi biti još bolji. Istaknuo jenužnost suradnje sa sekcijamaUdruženja, jer se u njima događajunajvažnije stvari. Budućiplan rada treba biti zajednički, teje zatražio pomoć i suradnju svihpredsjednika sekcija.IZBORNA SKUPŠTINA UD-RUŽENJA OBRTNIKA CRES-LOŠINJMario KAMALIĆ i dalje predsjednikNa izbornoj skupštini Udruženjaobrtnika Cres-Lošinj zapredsjednika u idućem mandatuponovno je izabran MarioKAMALIĆ. U Upravni je odborušlo šest predsjednika sekcija:Zvonko ŠALOV (ugostitelji),Mikelj KAČINARI (građevinarstvo),Jabuka LALIĆ (trgovci),Anton VUNIĆ (proizvodnouslužnedjelatnosti), MarijanMATKOVIĆ (ribarstvo), GrišaKAMALIĆ (prijevoznici), teSida DEŽE. U Nadzorni odborizabrani su Mirjana KUJUN-DŽIĆ, Arsen ANDRIJČIĆ i AntonKRIVIČIĆ.Nakon izbora novi-stari predsjednikMario Kamalić poručioje da u ime Udruženja »objavljujerat nelojalnoj konkurenciji«, teje uputio apel Gradu Cresu da seUdruženju dodijeli prostor za izdvojeniprostor u Cresu.UDRUŽENJE OBRTNIKAKRKMiljenko MILOHNIĆ novi predsjednikUdruženja obrtnika KrkZa dopredsjednicu Udruženjaizabrana je Marica MATIĆ, a članoviUpravnog odbora su: AnteBlažević, Klaudija Žic, Tanja Grlj,pismenosti našeg članstva, zbogčega ćemo organizirati tečajeve izpojedinih računalnih programa,Interneta i internetskog bankarstva,jer im sva ta znanja moguuvelike olakšati rad. Osim toga,moramo se još čvršće povezati sastrukovnim školama i ukazivatina potrebu za upisom djece u deficitarnazanimanja – objašnjavačetvrti smjer svojeg djelovanjanovi predsjednik Udruženja.Budući da se iduće godine obilježavavelika obljetnica – sto godinaUdruženja obrtnika Osijek– njegov novi predsjednik na krajuističe kako želi da obrtnici postanuprisutniji u javnom životu, odnosnoda ponovno budu cijenjeni ugradu kao što su to nekada bili.Grabrović u svojem mandatu tomeželi što više i osobno pridonijeti.Ivana RAB-GULJAŠUpravni odbor: Ljubica Vidović, Milan Zuanović, Dragutin Drljanac,Damir Skeledžija, Jasminka Opančar, Davorin Strišković, BrunoVidaković, Josip Šimunović, Krunoslav ŠkarićUDRUŽENJE OBRTNIKA VALPOVOStjepan Lokner, predsjednik; Ivica Perak, potpredsjednikUpravni odbor: Ivica Perak, Vlado Crnogaj, Pavao Arnaut, Ivan Galičić,Ivan Nađ, Siniša Jelkić, Zvonko Babić, Marija Kušić, Dario Fumić,Mario Magušić, Veljko Bošnjak, Branko Kubat, Ana MihaljevićUDRUŽENJE OBRTNIKA NAŠICEZdenko Ocelić, predsjednik; Andrija Tekavčić, potpredsjednikUpravni odbor: Vera Novak, Darko Knežević, Andrija Tekavčić, DanijelPintarić, Antun Kuricek, Danijela Njegovan, Veljko Pavić, RobertErdešiUDRUŽENJE OBRTNIKA BARANJEStipo Vlahović, predsjednik; Dario Lozančić, dopredsjednikUpravni odbor: Dario Lozančić, Ružica Lazar, Ivan Ratkajac, SlavicaHorvat, Vinko Kovačev, Arpad Šipec, Biserka Hen, Danijela Malivuk,Darko KobijakIvan Petrinić, Ruaida Kršlak,Marica Matić, Hrvoje Mrakovčić,Darinko Jelenović, Nikola Hržići Miljenko Bolonić.UDRUŽENJE OBRTNIKACRIKVENICAPredsjednik Udruženja obrtnikaCrikvenice ponovno Branko HAI-STORUpravni odbor čine: NenadJavorić, Luka Vulin, Vojka Mureta,Renato Derossi, Zvonimir Breber,Dean Domijan, Robert Bašota iDejan Barac.UDRUŽENJE OBRTNIKANOVI VINODOLSKINikola DERANJA i u novommandatu predsjednik Udruženjaobrtnika Novi VinodolskiUpravni odbor sačinjavaju:Irena Đuranović, Marija Peričić,Irena Rubčić, Milka Tomić, IvanCvetko, Bojan Ćosić, MarinkoStanić, Gordana Kružičević, BorisFrković, Dražen Piškulić iLjubo Piškulić.UDRUŽENJE OBRTNIKAVIŠKOVO-KASTAV-KLANA-JELENJEElda GOLAC na čelu Udruženjaobrtnika Viškovo-Kastav-Klana-JelenjeZa članove Upravnog odboraizabrani su: Željko Blažić, JagodaMarčelja, Laura Vlah, MladenBezjak, Slavica Jurčić, NenadZdjelar i Mladen Simčić.UDRUŽENJE OBRTNIKAČABARAntun TURK ostaje predsjednikUdruženjaZa dopredsjednika Udruženjaizabran je Šoštarić Josip.Članovi Upravnog odbora su:Katalinić Dragan, Trope Anđelka,Jotić Branko, Troha Olga, ŠoštarićMarijan, Ramljak Ljupko iTurk Franjo.Željko DimitrićOSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAOSJEČKO-BARANJSKEŽUPANIJE31000 OSIJEK,Svilajska 35/2Telefon: ++ 385 031 / 310 160Telefaks: ++ 385 031 / 310 161E-mail: obrtnicka.komora@os.t-com.hrPredsjednik: Karlo MiškovićTajnica: Blaženka BogdanObrtničke novine 25STRANICU PRIPREMILA: IVANA RAB-GULJAŠANDRIJA PLELI, NOVI PREDSJEDNIKUDRUŽENJA OBRTNIKA ĐAKOVOPartnerski odnos sGradskim poglavarstvomndrija Pleli, 52-godišnji vlasnik krojačkog obrta, koji je naslijedio odAsvojeg oca, novi je predsjednik Udruženja obrtnika Đakovo, čiji je aktivničlan već 30 godina. U svojem četverogodišnjem mandatu želi zastupatizajedničke interese svih obrtnika i promicati obrtništvo u Đakovštini.– Volio bih potaknuti što više aktivnosti unutar sekcija Udruženja.Osim toga, planiram ostvariti partnerski odnos s Gradskim poglavarstvomkako bismo bili odlučujući čimbenik pri donošenju odluka koje setiču obrtništva. (I. R. G.)Posjet Kongresu ugostiteljaPRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAPRIMORSKO-GORANSKEŽUPANIJE51000 RIJEKA, Zanonova 1/IIITelefon: ++ 385 051 / 325 599Telefaks: ++ 385 051 / 325 590E-mail: ok-rijeka@ri.t-com.hrPredsjednik: Igor VrceljTajnik: Željko DimitrićNSTRANICU PRIPREMIO: ŽELJKO DIMITRIĆa izbornoj sjedniciSkupštine Udruženjaobrtnika Rijeka,održanoj 24. listopadaove godine, predstavniciviše od 4000 obrtnikas područja djelovanjaUdruženja izabrali sučlanove tijela svog Udruženja,te novog predsjednikaUdruženja, ZvonkaJURKOVIĆA.Novi predsjednik Udruženja,inače predstavnik proizvodnih djelatnosti,nakon izbora je zahvaliona suradnji dosadašnjem predsjednikuUdruženja Josipu KOVAČI-ĆU, te svim dosadašnjim članovimaUpravnog odbora i Skupštine,a nakon toga je ukratko dodao:– Pred nama je vrijeme u kojemće se obrtništvo na našem području,kao i sveukupno poduzetništvonaći pred izazovima koje namećusvekoliko gospodarsko okruženjeu kojem poslujemo, kao i trendoviu poduzetništvu uopće, posebiceglede ulaska Republike Hrvatskeu europske integracije u uvjetimaopćih globalizacijskih procesa,kojih smo, nadam se, i sami svjesni.Upravo i zbog tih razloga,među inima, a na tragu boljitka iopstanka obrtništva uopće, mogunajaviti da će moje aktivnosti, kaoi aktivnosti u Udruženju obrtnikaRijeka biti usmjerene ka jačanjuObrtnička komoraOsječko-baranjskežupanije organiziralaje zajednički odlazakCeha ugostitelja iostalih zainteresiranihobrtnika na Kongresugostitelja i turističkihdjelatnika Hrvatskeobrtničke komore, doznajemood BlaženkeBogdan, tajnice Obrtničkekomore. Kongresse održavao uVaraždinu od 8. do 10.studenoga. (I. R. G.)Zvonko Jurković — novi predsjednikUdruženja obrtnika Rijekazajedništva obrtnikana našem području,kako naših obrtnikau gradu Rijeci, tako inaših obrtnika s područjagradova Bakrai Kraljevice, te općinaČavle i Kostrena. Dabi se ova moja vizijamogla i ostvariti, očekujemsveukupnu podrškui pomoć u raduponajprije od Upravnog odbora,članova Skupštine, ali isto tako isveukupnog članstva, kao i aktivnosudjelovanje u svim aktivnostimakoje mogu biti na dobrobit našihobrtnika, a posebice s osvrtomna njegovanje dobrih obrtničkihužanci, strukovno obrazovanje ipromociju obrtništva kao važnogčimbenika u gospodarstvu i društvuu cjelini.Na sjednici su izabrani i dopredsjedniciUdruženja MarinoPERIŠIĆ i Marko KRIŽIĆ, dok suu Nadzorni odbor izabrani NikolinaKRIVOŠIĆ, Miro KOVAČEVIĆi Darinka KOVAČEVIĆ. Novi sastavUpravnog odbora Udruženjačine: Marko KRIŽIĆ, Ivan PERA-DENIĆ, Danko BOROVINA, BorisVUKELIĆ, Goran ČOP, IvicaTADIĆ, Marin KASTRAPELI,Marijan PERICA, Nives KRSTA-ČIĆ i Zoran RUPČIĆ.Željko Dimitrić

26 Obrtničke novine Četvrtak, 23. studenoga 2006.POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAPOŽEŠKO-SLAVONSKEŽUPANIJE34000 POŽEGA, Dr. Franje Tuđmana 9Telefon: ++ 385 034 / 272 457Telefaks: ++ 385 034 / 272 457E-mail: ok-pozega@po.t-com.hrPredsjednik: Krešimir RagužTajnik: Zvonko MartinovićSTRANICU PRIPREMILA: KAROLINA PAVIĆTuristički master planza dvije županijePokreće se izrada Turističkoga master plana za Požeško-slavonskui Brodsko-posavsku županiju, kojemu je ciljupravo turizmom omogućiti gospodarski razvitak i novazapošljavanja. Županijskim upravama u realizaciji togaprojekta pomoći će Konzultantska tvrtka Ecorys, čiji supredstavnici pozvali sve jedinice lokalne samouprave, gospodarstvenike,udruge, obrtnike i slično da dostave opiseturističkih sadržaja i potencijala na njihovu području kakobi se napravili okviri studije. U planu je da se turističkiprojekti obuhvaćeni master planom kandidiraju za novaciz pretpristupnih fondova Europske unije, a poziv svojimčlanovima da dostave prijedloge za izradu studije uputilaje i Obrtnička komora Požeško-slavonske županije.Zaštitu na radu položilo46 obrtnikaOsposobljavanja propisana zahtjevima Zakona o zaštitina radu koje je potkraj listopada i početkom studenoga organiziraloUdruženje obrtnika Požega prošlo je 46 njegovihčlanova, a 13 ih je položilo prvu pomoć. Sljedeći programseminara i ispita bit će organiziran na proljeće.Dodjela darova i susretumirovljenikaUdruženje obrtnika Požega i ove godine organiziradodjelu božićnih darova za djecu svojih članova. Upisizainteresiranih bit će zadnjega tjedna u studenome u prostorijamaUdruženja, a program uz prigodnu predstavupriređuje se u Gradskome kazalištu 17. prosinca u 14 i 17sati. Dan ranije, 16. prosinca u 12 sati u restoranu Obrtničkidom, požeško Udruženje organizira i tradicionalni, 3. susretumirovljenih obrtnika.SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORASPLITSKO-DALMATINSKEŽUPANIJE21000 SPLIT, Ruđera Boškovića 28-30Telefon:++ 385 021 / 470 114,470 116, 470 112Telefaks: ++ 385 021 / 470 115E-mail: obrtnicka-komora-sdz@st.t-com.hrPredsjednik: Dražan KroloTajnik: Katja ŠabićSTRANICU PRIPREMILA: NADA BREZECProslava Udruženja obrtnika SplitSvoju izbornu godinuUdruženje obrtnika Split,inače najveće udruženjeu našoj županiji, završiloje gala proslavom uVili Dalmaciji. Udruženjeobrtnika grada Splitaizabralo je za svoju predsjednicugospođu MarijuCrmarić, vlasnicu elitnecvjećarnice Fontana. ProslavaUdruženja obrtnikaprezentirala je rad krozsekcije, održana je modnaMarija Crmarić u razgovoru sagradonačelnikom Zvonimirom Puljićemrevija, prikazan je film o Udruženju obrtnika.Ovogodišnjoj proslavi nazočio je i gradonačelnik grada Splita gospodinZvonimir Puljić.U svom govoru predsjednica Marija Crmarić istaknula je da je vrlopočašćena, ponosna i sretna što je prva žena na čelu ovog Udruženja,te je naglasila da će svojim radom nastojati poboljšati i proširitirad Udruženja. Ovogodišnja proslava prva je uvodna manifestacija uproslavu jubilarne 40-godišnjice rada i djelovanja Udruženja obrtnikaSplit.ĐURO NIKŠIĆ PONOVNO JE IZABRAN ZA PREDSJEDNIKAUDRUŽENJA OBRTNIKA POŽEGAU Skupštini 60 posto mladihĐuro Nikšić i sljedećeće četiri godine bitipredsjednik Udruženjaobrtnika Požega, odlučeno jena konstituirajućoj skupštini.Zamjenikom predsjednikaimenovan je Zdenko Šteib, kojemuje to također drugi mandat,a izabrano je i 35 novihčlanova Skupštine te Upravnii Nadzorni odbor.– Broj skupštinara smanjenje za deset u odnosu na prošlisaziv, a prvi put petinu članovaSkupštine čine žene, dok jeu njezinu sastavu čak 60 postomladih ljudi. Usto, prvi smoput uključili predstavnike svihopćina koje su pod ingeren-IZBORI U UDRUŽENJU OBRTNIKA PAKRACAI LIPIKANovi predsjednik Boro GrčevićZa novoga je predsjednikaUdruženja obrtnika Pakraca iLipika izabran Boro Grčević,dok je Zoran Horvat postaopotpredsjednik, a VladimirTessari imenovan je tajnikom.U mandatnome razdobljuod 2006. do 2010. godine uSkupštini pakračko-lipičkogaudruženja, koje sada ima 17članova, također će biti DavorLepka, Zdenko Ružička, AntunLujanac, Franjo Martinović,Zvonko Martinović, MartinNenadović, Snježana Nožarić, Dean Ivošević, Nada Pejša, Vilko Pilat, ZlatkoVisković, Ksenija Raguž, Krešimir Čulina i Robert Pauzer.Čak su 52 izlagača iz nekolikožupanija sudjelovala na jedanaestimDanima jabuka, tradicionalnojmanifestaciji kojaje, u organizaciji županijskogaodsjeka Hrvatskoga zavodaza poljoprivredno-savjetodavnuslužbu i pakračkoga Poduzetničkogacentra, 10. i 11.studenoga održana u Požegi.Najstarija je to izložba jabukai voćnih prerađevina u zemlji,a neki su se sudionici njezinaovogodišnjega izdanja takođercijom požeškoga udruženjaobrtnika – kazao je Nikšić nakonferenciji za novinare.Obrtnička udruga u Požegi,dodao je, pod raznim imenimai oblicima djeluje punih 130 godina,a simbol je povezivanja inapretka u sferi obrtništva kojeje pretrpjelo teška vremena,čak i više no što to pokazujustatistike. Trenutačno ima oko1000 članova, što je, istaknuoje Nikšić, možda malen brojza hrvatske prilike, ali velik zaPožeško-slavonsku županiju.Inače, osim Nikšića i Šteiba,novi su članovi Skupštinetakođer Vlasta Satinović,Ljerka Bogdanović, Vera Tomić-Žager,Stjepan Katanić,Ivica Nikolić, Šimun Miletić,Nedeljko Zarić, Ivan Došen,Ivica Pavelić, Slavko Kolar,Zlatko Kovačević, AntonijaJozić, Mile Pavičić, Antun Prskavac,Pero Majetić, DavorČeregović, Ivan Stipić, BrunoHart, Marijan Lončarević, DamirVujnović, Valentin Majstorović,Slavko Rich, Ivan Bulić,Ante Bilobrk, Vladimir Perić,Ivan Peić, Nada Genjaga, StipoBarukčić, Antun Kaurinović,Vesna Milašinović, Josip Mijoč,Krešimir Blažević i VinkoAdžić. U Nadzorni su odborimenovani Rich, Blažević iHart, dok Upravni odbor, kojiima 15 članova, čine Katanić,Šteib, Došen, Nikšić, Kovačević,Pavičić, Čeregović, Raguž,Vujnović, Majstorović, Bulići Barukčić te Vlasta Satinović,Antonija Jozić i Vera Tomić-Žager.Nadograđena zgradaObrtničkog domaDovršena je nadogradnja zgrade požeškogaudruženja obrtnika kojom je dobiveno novih85 četvornih metara korisnoga prostora. U prizemljuje, na oko 55 četvornih metara površine,uređen i suvremeno opremljen sanitarni čvor zapotrebe restorana Obrtnički dom, dok je 30-akčetvornih metara novoizgrađenoga prostora nakatu namijenjeno iznajmljivanju. Javni će natječajbiti raspisan u ožujku.– Preostaje nam još s dvorišne strane ureditiprilaz za osobe s invaliditetom. Novi će sanitarničvor u Obrtničkome domu, naime, osim nužnikaza muškarce i žene imati i WC za osobe sinvaliditetom, jedini takav u Požegi – kaže IvoMijoč, tajnik Udruženja obrtnika Požega, te dodajekako će u prosincu biti obnovljen i hodnikrestorana.U POŽEGI ODRŽANO JEDANAESTO IZDANJE TRADICIONALNIH DANA JABUKAJedinstvene mogućnosti za razvitak voćarstvaUgodini strukovnog obrazovanjana sebi specifičannačin na 8. obrtničkomsajmu u sklopu sajmaSASO pojavljuje se i Obrtnatehnička škola, koja nastupana sajmu od samih početaka.Izuzetno zalaganje ravnateljaprof. Renata Žuvele, prof. MilivojaKalebića te strukovnihnastavnika urodilo je plodom,tako da su učenici pokazalisvoja znanja na tri velika događanja.Učenici stolarske strukenastupili su na štandu gdjesu izrađivali razne kućanskepotrepštine (daske, bat, klupice…).Vrhunsku izradu omogućilaim je i tvornica HIDRIADALMACIJA koja je školskojradionici poklonila svoj vrhunskizeleni alat – to je nova linijaalata za obradu drva. Inače ovatvornica stalno pomaže školudonacijama alata, te omogućavašto kvalitetnije školovanjeobrtničkih kadrova. Učeniciautomehaničari sudjelovalipredstavili drugimvrstama ekološkehrane.– Mogućnostipožeškoga krajaza razvitak vinogradarstvaivoćarstva jedinstvenesu u svijetu,pa zbog togasvaku pogodnupovršinu trebazasaditi vinogradima i voćnjacima– istaknuo je dr. VinkoMilat, savjetnik u Ministarstvupoljoprivrede, šumarstvaObrtna tehnička škola na sajmuUčenici na sajmusu u natjecanju vulkanizera, aučenici vodoinstalateri i elektroinstalaterisudjelovali su umanifestaciji Mikrograđenje.Kroz sajamske dane naštandovima gdje su sudjelovaliučenici izmijenili su se odmaturanata do učenika prvihrazreda strukovne škole. ŠtandObrtno-tehničke škole posjetioje i predsjednik RepublikeHrvatske gospodin StjepanMesić.Na dan otvaranja posebnupozornost tim mladim učenicimai njihovu radu posvetioje i dr. Ivica Grbac, profesorna Šumarskom fakultetu u Zagrebui zamjenik ministra zapoljoprivredu i šumarstvo. Nai vodnoga gospodarstva, kojeje pokrovitelj požeških Danajabuka.Inače, u sklopu manifestacijepožeška je podružnicaUdruge proizvođača domaćešljivovice »Slavonka« organiziralaocjenjivanje te vrste rakije,na kojemu je pobijedio DamirVodička. Drugo mjesto osvojilesu šljivovice Josipa Papka iStipe Bulaje, dok je treće mjestopripalo Jozi Glavašu i IviciKopeckom.sajmu je upriličen i Međužupanijskisusret stručnog vijećaza područje obrade i preradedrva. Susretu su prisustvovaliprofesori i stručni učitelji izčetiriju županija: Zadarske,Šibenske, Dubrovačke i Splitske,te su prisustvovali i predstavnicigradova u kojima sedjeca školuju za obradu drva(Imotski. Korčula, Sinj). Temesusreta bile su:– ASO – agencija za strukovnoobrazovanje– Nacionalni ispiti, provedba– Stručno usavršavanje nastavnikau strukovnom obrazovanju– Suradnja s lokalnom zajednicom.Svi sudionici skupa nakonobilaska sajma zaključili suda su i nastup učenika i ovakavvid prezentacije izvrsni tetreba i dalje u suradnji s Obrtničkomkomorom nastupati nasajmovima i organizirati stručneskupove.Izbori u Obrtničkoj komori splitsko-dalmatinskojU Obrtničkoj komori splitsko-dalmatinskoj održane su izbornesjednice Skupština svih udruženja obrtnika i to kako slijedi:Udruženje obrtnika Split – predsjednik Marija CrmarićUdruženje obrtnika Trogir – predsjednik Dalibor PericaUdruženje obrtnika Omiš – predsjednik Darko PešićUdruženje obrtnika Kaštela – predsjednik Ivan GotovacUdruženje obrtnika Hvar – predsjednik Joško RossoUdruženje obrtnika Gradac – predsjednik Srećko PekoUdruženje obrtnika Sinj – predsjednik Bože GusićUdruženje obrtnika Imotski – predsjednik Ivan GudeljUdruženje obrtnika Makarska – predsjednik Matko ČovićUdruženje obrtnika Vrgorac – predsjednik Ante TolićUdruženje obrtnika Vis – predsjednik Velimir MratinićUdruženje obrtnika Brač – predsjednik Stanko Marinković.Izborna Skupština Obrtničke komore splitsko-dalmatinske održatće se 28. studenoga 2006.

Četvrtak, 23. studenoga 2006.IZBORI: SVA OBRTNIČKA UDRUŽENJA U OBRTNIČKOJ KOMORIŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE DOBILA NOVA ČELNIŠTVANovi predsjednici u Šibeniku,Kninu i MurteruUdruženja obrtnika u Drnišu i Vodicama potvrdila su novi četverogodišnji mandatdosadašnjim predsjednicima. Novo čelništvo Obrtničke komore Šibensko-kninske županije bit ćeizabrano do 15. prosincaObrtnici s područja Šibensko-kninskežupanije,preciznije njihoko 3500 koliko ih djeluje podokriljem Obrtničke komore,izabrali su nova vodstva usvojim obrtničkim udruže-PREDSJEDNIKU OBRTNIČKE KOMORE ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE UKAZANA VELIKA ČASTAnte Mihić kumKrauthakerovu vinuUgledni kutjevački vinar Vlado Krauthakerizabrao je Antu Mihića za kumasvog ovogodišnjeg mladog vina. Za predsjednikaObrtničke komore Šibensko-kninskežupanije, kako sam kaže, to je bilo golemoiznenađenje, jer ni u snu nije očekivaoda će mu biti ukazana tako velika počast.Obred kumstva obavljen je u tradicionalnomduhu kakav se u Kutjevu njeguje godinama.Osim što mu je pripala velika častda bude kutjevački vinski kum, Mihić jepreuzeo i veliku obvezu da skrbi o kvalitetii promidžbi Krauthakerova vina.njima u Šibeniku, Vodicama,Kninu, Drnišu, Murteru, Pirovcui Tisnom. Uz upravnei nadzorne odbore birani sui novi čelnici udruženja, i tona mandat od četiri godine.Udruženje obrtnika Šibenik,(snimio: Šime Strikoman)kojim je do sada predsjedavaoMojmir Martin, a kojeokuplja 1900 članova iz Šibenika,Primoštena, Rogoznice iBilica, za predsjednika je izabralovlasnika prijevozničkeagencije Marija Pražena, dokće funkciju potpredsjednikaobnašati šibenski ugostiteljJoso Smolić. U Upravni odborizabrani su Ankica Ercegović,Ronaldo Markoč, KarmenMeić, Dragica Blažev,Nera Radečić, Ivan Ljubić iJoso Smolić, dok su članoviNadzornog odbora postaliNeven Baica, Marina Radečići Karmen Herceg.Predstavnici oko 400 kninskihobrtnika, koje je dosadapredvodio Andrija Kaliger,četverogodišnji mandat povjerilisu pekaru Šimi Aniću,dok su na mjesto potpredsjednikaizabrali ugostiteljaBranimira Ćurka. SastavUpravnog odbora čine PeroAntičević, Katarina Šostar,Gordana Vukmirović, MladenJelovina, Branimir Ćurko,Mile Bićanić i Anita Murić-Marinković.U Nadzorniodbor izabrani su Zoran Sinobad,Nikola Lapčić i JosipaKaurinović.U Udruženju obrtnika Vodicanije došlo do promjenena čelnoj poziciji. Tamošnjih500 članova i u sljedećemčetverogodišnjem mandatupredvodit će instalater grija-Obrtničke novine 27ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJAŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAŠIBENSKO-KNINSKEŽUPANIJE22000 ŠIBENIK,Ulica Stjepana Radića 77 aTelefon: ++ 385 022 / 311 715, 311 716, 312 545Telefaks: ++ 385 022 / 336 641E-mail: obrtnicka-komora-sibensko-kninske@si.t-com.hrPredsjednik: Ante MihićTajnik: Slaven JakelićSTRANICU PRIPREMIO: NIKOLA URUKALOnja i hlađenja Nikola Španja.Za potpredsjednika izabranje poznati vodički ugostiteljAnte Roca. Članovi Upravnogodbora su Ante Mihić,Ante Roca, Vlado Grubišin,Ante Juričev Polica, TomislavČorić, Josip Mateša iIvan Tihi, dok su u Nadzorniodbor izabrani Zrinski Ivas,Cecilija Ercegović i MarioMeštrov.Oko 250 drniških obrtnikaza predsjednika i potpredsjednikaponovno su izabralitrgovca Dragu Matića i pekaraMatu Puljića. U Upravniodbor izabrani su Mate Puljić,Marko Križanović, PetarPetrović, Milan Popović,Jadranka Mujan, TomislavGabrić i Marko Nakić. ČlanoviNadzornog odbora suStjepan Petrović, Božena Pastuovići Viktorio Marin.Predstavnici 400 obrtnikaiz Murtera, Pirovca i Tisnog,koje je u prethodne četirigodine vodio Ivo Juraga, zanovog predsjednika izabralisu betinskog brodograditeljaMilana Jadrešića, dok jeza potpredsjednika ponovnoizabran ugostitelj Slaven Stegić.U Upravni odbor izabranisu Ivo Juraga, Slaven Stegić,Ante Jelušić, Ervina Tomin,Tomislav Rameša, ŽeljkoMilin i Marin Baus, dokće Nadzorni odbor djelovatiu sastavu Žarko Kapov, ToniGulam i Mara Brajković.Obrtnici u udruženjima uŠibeniku, Vodicama, Drnišu,Kninu, Murteru, Pirovcu iTisnom, na svojim izbornimskupštinama izabrali su ipredstavnike za SkupštinuObrtničke komore Šibenskokninskežupanije, u kojoj ćenovo čelništvo biti izabranodo 15. prosinca.– Novoizabrani predsjednicii potpredsjednici suobrtnici, koji su više godinaaktivni u svojim udruženjimai područnoj komori, tako danjihov izbor jamči i kontinuitetrada naših asocijacija – rekaonam je tajnik Obrtničkekomore Šibensko-kninske županijeSlaven Jakelić.Martinje s obrtnicimaObrtničke su zabave oduvijek bileizuzetno važan činitelj u društvenomživotu grada Siska i nikad naravnonisu bile ekskluzivni klub samo za obrtnike.Tako je i ove godine Martinskazabava, održana u novouređenom restoranupredsjednika županijskog Cehaugostitelja Ivice Kramarića, bila mjestozabave za obrtnike, ali i za »civile«, odnosnograđane Siska koji nisu obrtnici.Stari rituali, mlado vino, dobra glazbai raspoloženi gosti, sve to nije nikakvanovost za sisačke obrtnike.I ovogodišnju Martinsku zabavu radosnijomsu učinili dragi gosti, »naši«Istrijani, odnosno obrtnici Buzeta, kojisu svoje bratimljenje sa sisačkim obrtnicimaveć nebrojeno puta potvrdili.Martinska zabava u punom jeku, moštsamo što nije postao vinoNovi prostor Komore– radovi se odvijaju uzakazanim rokovimaObrtnička komora Sisačko-moslavačke županije od svojega osnutka 1995.godine, to jest od dana obnove djelovanja POK-a, živi u podstanarstvu.Činjenica jest da je Komora podstanar kod obrtnika, u Domu obrtnika Sisak,ali isto tako valja uvažiti činjenicu da je taj prostor premalen za sve aktivnostikoje komora provodi i namjerava provoditi.Radovi na preuređenju novog prostora, koji je kupljen u zgradi nekadašnjesisačke robne kuće GRA-MA, na njegovoj prilagodbi zahtjevima i potrebamakomore odvijaju se u predviđenim rokovima i, što je posebno važno, s onomvisokom kvalitetom izvedbe za koju su obrtnici županije sposobni, rekao namje tajnik POK-a Agan Velić, pa će obveza koju su preuzeli na sebe biti ispoštovana,božićno drvce bit će okićeno i veliki blagdan obilježen u posve operativnomnovom prostoru.Predsjednik županijske obrtničke komore Željko Vrbanus najavljuje žestokointenziviranje djelatnosti kad to novi, veći i opremljeniji prostor bude dozvoljavao.Ponajprije se ta pojačana aktivnost odnosi na obrazovanje obrtnikau novim vještinama i tehnologijama koje im mogu olakšati život i poslovanje,pa se tako vrlo brzo može očekivati početak rada informatičkih radionica isličnih »malih škola« za one obrtnike koji drugdje nemaju prigodu upoznatise s novim informacijama u svezi ovog područja, bez kojega suvremeni poduzetniki ne može konkurentno postojati na tržištu.Na kraju krajeva, naglašava Vrbanus, jedini mogući način korištenja ovogaprostora i jest da on služi isključivo interesima obrtnika, koji su ga izgradili,opremili, kupili i kojima on jedinima pripada.Među gostima su, naravno, počasno mjestoimali i BuzećaniSve više žena utijelima udruženjaobrtnikaPrema odredbama Statuta udruženja obrtnikai Odluke o raspisivanju izbora, kriterijima inačinu izbora članova Skupštine za sljedeće četverogodišnjerazdoblje svih sedam udruženjaobrtnika održalo je konstituirajuće sjednice iizabralo tijela udruženja. U svim su udruženjimasjednice protekle u veoma ugodnom i svečanomozračju.Na svim razinama, u cehovima, sekcijama, ustalnim i privremenim tijelima Udruženja obrtnikasve je više žena, što je dobro, rekao nam jetajnik POK-a Agan Velić, jer je sve više žena ivlasnica obrta, pa onda i ne čudi što je u Gliniprvi put u povijesti ovog obrtničkog udruženjaizabrana predsjednica.Božica Šoštarić, nova predsjednica UO Glina,vlasnica je knjigovodstvenog obrta, a predsjedničkogse mjesta prihvatila u nadi da će uspjetibiti kolegama na pomoći, te da će Udruženjeobrtnika Glina, koje je u svojoj prošlosti imalo,kao uostalom i sva udruženja, uspona i padova iu intenzitetu djelatnosti, ovim novim čelništvomući u jednu produktivniju i aktivniju fazu.SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORASISAČKO-MOSLAVAČKEŽUPANIJE44000 SISAK, Ulica Stjepana i Antuna Radića 8 bTelefon: ++ 385 044 / 521 134, 522 487, 521 998Telefaks: ++ 385 044 / 522 487E-mail: hok-pok-sisak@sk.t-com.hrPredsjednik: Željko VrbanusTajnik: Agan VelićSTRANICU PRIPREMIO: SINIŠA VIDOVIĆUdruženje obrtnikaSisak potvrdilo izborpredsjednika HoržićaNa temelju odluke o raspisivanju izbora za mandatnorazdoblje 2006. – 2010. godine, a slijedom izbornihaktivnosti provedenih u 6 strukovnih sekcija Udruženjaobrtnika Sisak, 1054 aktivna obrtnika s područja Siska,Sunje, Lekenika i Martinske Vesi, izabrali su svoje predstavnikeu Skupštinu udruženja obrtnika Sisak, Upravniodbor, Nadzorni odbor, te delegate u Skupštinu Obrtničkekomore Sisačko-moslavačke županije.Za predsjednika Udruženja obrtnika Sisak u novomčetverogodišnjem mandatu ponovno je izabran dosadašnjipredsjednik Damir Horžić, limarski obrtnik iz Siska, aza potpredsjednika Adolf Cvanciger, mesar i proizvođačmesnih prerađevina iz Siska.Upravni odbor Udruženja obrtnika čini 6 predsjednikasekcija i tri člana na prijedlog predsjednika UO Sisak. Izborneaktivnosti odvijale su se po kriterijima propisanimStatutom HOK-a i Udruženja obrtnika Sisak, a prije svegavodeći računa o razmjernoj teritorijalnoj, strukovnoj ibrojčanoj zastupljenosti članova.Na istoj je sjednici imenovan i tročlani Nadzorni odborUO, te izabrano i imenovano deset članova SkupštineObrtničke komore Sisačko-moslavačke županije.

28 Obrtničke novine Četvrtak, 23. studenoga 2006.VARAŽDINSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAVARAŽDINSKE ŽUPANIJE42000 VARAŽDIN, Kukuljevićeva 13/IITelefon: ++ 385 042/ 320 986, 320 335, 320 950Telefaks: ++ 385 042/ 320 949E-mail: obrtnicka-komora@vz.t-com.hrPredsjednik: Rade KušenTajnik: Ivan VusićSTRANICU PRIPREMIO: IVAN VUSIĆ, TAJNIKVIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAVIROVITIČKO-PODRAVSKEŽUPANIJE33000 VIROVITICA, Tome Masaryka 19/ITelefon: ++ 385 033 / 725 493, 726 082, 721 258Telefaks: ++ 385 033 / 726 028E-mail: ok-vir-pod-zupanije@vt.t-com.hrPredsjednik: Josip NovogradecTajnik: Božidar JeremićSTRANICU PRIPREMLA: KATICA KOVAČEVIĆVaraždinski obrtnici izabrali predsjednicuNa konstituirajućoj sjednicinove Skupštine Udruženjahrvatskih obrtnikaVaraždin, 26. 10. 2006., izabranoje novo rukovodstvo Udruženja.Novoizabrana predsjednicaUdruženja je Biserka Keliš,vlasnica obrtničke tvrtke BI-ELiz Varaždina, a potpredsjednikje Vladimir Habek, vlasnikobrtničke tvrtke Servis i prodaja»Habek« iz Jalkovca.Na sjednici su imenovani inovi Upravni odbor te Nadzorniodbor, a izabrani su i predstavniciUdruženja u tijela Obrtničkekomore Varaždinske županije.Izvješće o izborima u Udruženjuhrvatskih obrtnika LudbregUdruženju hrvatskih obrtnika Ludbreg od 2.U 10. 2006. do 20. 10. 2006. godine održani su izboriza mandatno razdoblje 2006. – 2010. godina.Obrtnici su na sjednicama sekcija birali predsjednikei potpredsjednike sekcija, članove Skupštine iNadzornog odbora.Sekcija za proizvodni obrt: Helena Par-Crnković(predsjednik), Zvonimir Botak (potpredsjednik);Sekcija za autoprijevoz: Neven Mihalić (predsjednik),Ivan Smontara (potpredsjednik); Sekcija zauslužni obrt: Marica Nemet (predsjednica), RužaPačalat (potpredsjednica); Sekcija za građevinarstvoi završne radove u građevinarstvu: ZlatkoBrunčić (predsjednik), Josip Štabi (potpredsjednik);Sekcija za ugostiteljstvo i turizam: Saša Kišić (predsjednik),Renata Šumiga (potpredsjednica); Sekcijaza trgovinu: Dražen Tretinjak (predsjednik), StjepanTenčić (potpredsjednik).Članovi Skupštine za mandatno razdoblje2006./2010. godina: Helena Par-Crnković – proizvodnjaGrad Ludbreg; Zvonimir Botak – proizvodnjaGrad Ludbreg; Borivoj Đinđić – proizvodnjaGrad Ludbreg; Dubravko Koprek – proizvodnjaGrad Ludbreg; Neven Mihalić – autoprijevoz GradLudbreg; Marica Nemet – usluga Grad Ludbreg;Ruža Pačalat – usluga Općina Donji Martijanec;Krešimir Vinković – usluga Grad Ludbreg; StanislavaVrzel – usluga Grad Ludbreg; Zlatko BrunčićNajava sajma VIROEXPO 2007Austrija zemlja-partnerVIROVITICA – Međunarodnisajam gospodarstva, obrtništva ipoljoprivrede, Viroexpo, koji ćese održati potkraj siječnja sljedećegodine, imat će na raspolaganjunovih 1500 četvornih metaraizložbenog prostora. Taj prostor,u sklopu postojećih objekata zapotrebe sajma, gradi virovitičkokomunalno poduzeće »Flora«.Na taj će način Viroexpo imatiukupno 11.628 m² izložbenogprostora (4400 m² zatvorenoga,6850 m² otvorenoga i 432 m² natkrivenog).Zemlja-partner na Viroexpu2007. bit će Austrija, a nastupitće izlagači iz ukupno 14 zemalja,što je za dvije zemlje više nego naovogodišnjem sajmu, rečeno je nasjednici Izvršnog odbora sajma.K. K.S POLOŽENIM ISPITOM O STRUČNOJOSPOSOBLJENOSTILakše do posla i obrtničkeradioniceVIROVITICA – U ovogodišnjem listopadskom roku, ispit o stručnojosposobljenosti, položilo je, pri Područnoj obrtničkoj komori Virovitica,15 kandidata u sedam različitih zanimanja uslužnog i proizvodnogkaraktera.Zanimljiva pojedinost listopadskog roka je sudjelovanje značajnogbroja kandidata iz drugih hrvatskih županija.Osobama s novostečenim zvanjem, koje se upisuje u radnu knjižicu,omogućeno je lakše zaposlenje kod postojećih poslodavaca ali iotvaranje vlastitog obrta.Dokaz, odnosno uvjerenje, o položenom ispitu o stručnoj osposobljenosti,svima koji su stekli kvalifikaciju, uručit će se na prigodnojsvečanosti u prostorijama Komore.Za polaganje ispita o stručnoj osposobljenosti Područna obrtničkakomora organizira, do kraja ove godine, još jedan, prosinački rok, aprijave se već mogu dostavljati u Komoru.K. K.– građevinarstvo Općina Donji Martijanec; Saša Kišić– ugostiteljstvo Grad Ludbreg; Renata Šumiga– ugostiteljstvo Općina Donji Martijanec; DraženTretinjak – trgovina Grad Ludbreg; Stjepan Tenčić– trgovina Općina Donji Martijanec; Božica Augustović– trgovina Grad Ludbreg.Članovi Upravnog odbora Udruženja za mandatnorazdoblje 2006./2010.: Helena Par-Crnković,Neven Mihalić, Marica Nemet, Zlatko Brunčić, SašaKišić, Dražen Tretinjak, Borivoj Đinđić.Članovi Nadzornog odbora Udruženja za mandatnorazdoblje 2006./2010.: Dubravka Petrošanec,Mirela Sremec, Vlado Horvat.Na 1. konstituirajućoj sjednici Skupštine U.H.O.Ludbreg koja je održana 20. 10. 2006. izabrani sučlanovi Skupštine Obrtničke komore Varaždinskežupanije za mandatno razdoblje 2006./2010.1. Proizvodna djelatnost i Graditeljstvo – HelenaPar-Crnković2. Uslužna djelatnost – Marica Nemet3. Trgovina – Dražen TretinjakPredsjednik Udruženja hrvatskih obrtnika Ludbregza mandatno razdoblje 2006./2010. godine jeMladen Kovačić, obrtnik iz Ludbrega, potpredsjednikUdruženja je Neven Mihalić, obrtnik iz Ludbrega.Tajnica UdruženjaIvanka MilakVIROVITICA – Udruženjaobrtnika s područja Virovitičkopodravskežupanije, njih pet, virovitičko,slatinsko, orahovačko,pitomačko i u Zdencima, održalasu tijekom listopada konstituirajućesjednice skupštine i izabralasva druga tijela upravljanja zanovo četverogodišnje mandatnorazdoblje.Udruženje obrtnikaViroviticeZa predsjednika virovitičkihobrtnika (njih više od 700) izabranje Zdravko Šarić, a za dopredsjednikaVladimir Ivoš.Novom predsjedniku ZdravkuŠariću čestitao je dosadašnji,Josip ŠulentićVaraždina i općina, koje svojimdjelovanjem pokriva Udruženjehrvatskih obrtnika Varaždin, kaoi predstavnici svih cehova.Sastav novih tijela Udruženjaje sljedeći:SkupštinaAndreja Saiu Večerić, IvanHorvat, Zdravko Cafuk, IvicaKralj, Vid Benček, Boris Kos,Branko Šargač, Ivan Hohnjec,Zdravko Golub, Ivan Kelemen,Vladimir Kaniški, Izidor Osonjački,Josipa Fajfar, Miroslav Friščić,Dubravko Crkvenčić, VelimirPlantak, Ivica Štruk, RobertVidec, Martin Plantak, LjiljanaČulek, Stjepan Huđek, NevenkaKanjir, Rade Kušen, DragicaŽganec, Vladimir Habek, BiserkaKeliš, Ksenija Plavec-Fiket.Upravni odborAndreja Saiu Večerić, BiserkaOreški, Boris Kos, Ksenija Plavec-Fiket,Martin Plantak, VelimirPlantak, Vladimir Habek,Zdravko Cafuk, Zdravko Golub.Nadzorni odborDarko Kos, Josip Bais, TomicaBubnjarić.Pripremio:Marijan SajkoStipendije Obrtničke komoreVaraždinske županijeStipendisti Udruženja hrvatskih obrtnika VaraždinUpravni odbor Udruženja hrvatskih obrtnika Varaždin na svojoj je prvoj sjednici u novom sazivudonio odluku o dodjeli jedne stipendije učeniku obrtničkog zanimanja.Stipendiju od 500,00 kuna mjesečno od ove školske godine pa do završetka školovanja dobivat ćeMatija Ptiček iz Beletinca, koji se školuje za zanimanje zidar.Udruženje hrvatskih obrtnika Varaždin započelo je s dodjelom jedne stipendije godišnje za obrtničkozanimanje 2001. godine. Do sada je dodijelilo ukupno šest stipendija.Pored ovogodišnjeg dobitnika stipendije u tijeku školovanja još su stipendisti: Ivan Jurić iz DonjegKneginca za zanimanje zidar i Nikola Kaniški iz Varaždina za zanimanje stolar.Do sada su školovanje uspješno završili stipendisti: Mario Špoljarić i Tihomil Grabar iz Donjeg Kneginca,oba za zanimanje zidar te Tomislav Kanižić iz Tomaševca Biškupečkog za zanimanje tesar.KONSTITUIRANE SKUPŠTINE I IZABRANA TIJELA UPRAVLJANJA U SVIMUDRUŽENJIMA OBRTNIKAVećini dosadašnjih predsjednikapovjeren novi mandatVirovitički obrtnici za predsjednika izabrali Zdravka Šarića, slatinski Zlatka Vidu, u Orahovici jeizabran Karl Šafer, u Pitomači Željko Palković, a u Zdencima Darko BiroKonstituirajućojsjedniciSkupštineprethodilaje izbornaaktivnosttijekom listopada,kadasu održani izboriza pred- Biserka Kelišstavnike u Skupštini Udruženjahrvatskih obrtnika Varaždin.Ti izbori održani su po teritorijalnomi strukovnom načelu, takoda su u sastav nove Skupštineušli predstavnici obrtnika sa sjedištemobrta na području gradaNštini Područne obrtničke komorebit će ih 7, i to: Slavko Moslavac,Zlatko Lanščak, Zdravko Šarić,Zdravko Kovačević, Josip Šulentić,Veno Švarc i Božica Moslavac.Kandidat za predsjednikaKomore u novom mandatnomrazdoblju, jednoglasno je odlučilaSkupština Udruženja obrtnikaVirovitice, je dosadašnji predsjednik,Josip Novogradec.Udruženje obrtnikaSlatineZa predsjednika udruženja, ukojemu je oko 400 obrtnika, izabranje Zlatko Vida, dosadašnjipredsjednik, a za potpredsjednikaBranko Jurlina.U Upravni odbor izabrani su:Marija Jarić, Ivan Perković, MarijanRukavina, Mirjana Moslavac,Zvonko Šimić, Željko Majačić,Marijo Derdić, Branko Šarko,Branko Jurlina, Vlado Župan iDragutin Janečić. U NO udruženjaizabrani su Siniša Sudec, TeodoraFišer i Marija Babić.U skupštini Područne obrtničkekomore Virovitica Udruženjeobrtnika Slatine predstavljat će uzpredsjednika i potpredsjednikajoš i Vlado Župan, Ivan Perković iIvan Gorenac, a u Nadzornom odborukomore bit će Teodora Fišer.Udruženje obrtnikaOrahoviceU orahovačkom udruženjuobrtnika, u kojem djeluje 200-tinjakčlanova, za predsjednika jeizabran Karl Šafer, dosadašnjipredsjednik.S konstituirajuće sjedniceSkupštine UO OrahovicaU NO izabrani su Nataša Majstorović,Robert Špoljar i JosipBabić, a u Upravnom odboru suFranjo Vulić, Boris Steiner, MatijaKaltenbacher, Krešimir Kaltenbacheri Jasminka Jurčević.Po prijedlogu predsjednika Šafera,u Upravni odbor su izabranijoš i Vinko Zebec i Mario Hornung,a Damir Vanek na funkcijupotpredsjednika.Orahovačko udruženje obrtnikau Skupštini POK-a zastupatće Karl Šafer, Robert Špoljar i SinišaStanisavljević, dok će NatašaMajstorović biti član Nadzornogodbora komore.Udruženje obrtnikaPitomačeViše od 200 pitomačkih obrtnika,za svog je predsjednikaponovno izabralo dosadašnjeg,Željka Palkovića, a za potpredsjednikaIvana Kostelca.U Upravni odbor udruženjaizabrani su, uz predsjednika Palkovićai potpredsjednika Kostelcajoš: Marijan Dent, MarijanaDijaković, Marijana Forko, ŽeljkoGrgačić, Zdravko Kolar, DariaKopričanec, Branko Tkalčec,Vjekoslav Mikec, Zlatko Štefanići Željko Tišljar.a temelju Pravilnika o utvrđivanju kriterija i postupakaza dodjelu stipendija učenicima srednjihškola na području Varaždinske županije, kao iodluke Upravnog odbora Obrtničke komore Varaždinskežupanije 3. studenoga 2006. g. potpisani suugovori o stipendiranju sa 42 učenika i njihovim roditeljima,odnosno starateljima, a koji se školuju zaobrtnička zanimanja. Od ukupnog broja stipendistasedamnaest je učenika prvih razreda, šesnaest učenikadrugih razreda i devet trećih razreda.Obrtnička komora Varaždinske županije među prvimžupanijama u RH započela je sa stipendiranjemučenika obrtničkih zanimanja i to u šk. g. 1998./99.Do šk. g. 2003./04. Obrtnička komora Varaždinskežupanije stipendije je dodjeljivala iz vlastitihsredstava dobivenih iz komorskog doprinosa, a odškolske godine 2003./04. stipendiranje se provodi iuz potporu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva.Uz pomoć stipendija do danas je školovanje završilo30 učenika (najviše građevinskih zanimanja– sedamnaest zidara, po dva tesara, instalatera grijanjai klimatizacije, elektromehaničara, tri pekara,te po jedan dimnjačar, obućar,galanterist i stolar).Stipendije su nepovratne u iznosu od 500,00 kn tijekom10 mjeseci u godini.U školskoj 2006./2007. godini 42 stipendista zaistase školuju za širok raspon obrtničkih zanimanja.U NO izabrani su: Branko Šelimber,Stanko Maras, i ValentinaMakvić.Udruženje obrtnika općinePitomača u Skupštini POK-apredstavljat će uz predsjednika ipotpredsjednika udruženja još iZlatko Štefanić, a Željko Grgačićbit će u ime udruženja član Nadzornogodbora POK-a.Predstavnici Udruženja općinePitomača sudjelovat će i u raduUpravnog odbora POK-a, a uzpredsjednika Željka Palkovića bitće to još jedan član po izboru no-Novom, starom, predsjednikuprvi je čestitao predsjednikPOK-a Josip NovogradecZahvaljujući na dosadašnjojdobroj suradnji kolegama obrtnicimai čestitajući novom predsjedniku,dosadašnji predsjednikJosip Šulentić je kratko poručio:– Radili smo najbolje što smo moglii okupili 709 članova, a željami je da nas uskoro bude tisuću.U Nadzorni odbor udruženjaizabrani su: Dubravka Grbić, GoranBožanić, Srećko Kosa, SanjaMikolčić i Matija Uher. U Nadzornomodboru POK-a u imeudruženja bit će Vladimir Ivoš.Od 27 članova Skupštine Udruženjaobrtnika Virovitice u Skupvogpredsjednika komore koji ćebiti izabran krajem studenoga nakonstituirajućoj sjednici skupštinePodručne obrtničke komore.Udruženje obrtnikaZdenciZa predsjednika najmanjegudruženja, koje okuplja tek 30-akčlanova, izabran je Darko Biro.Biro će ujedno biti član Skupštinei Upravnog odbora Područneobrtničke komore Virovitica,dok je za člana Nadzornog odborakomore izabran Damir Ramić.K. K.

Četvrtak, 23. studenoga 2006.Obrtničke novine 29KONSTITUIRAJUĆA SJEDNICA SKUPŠTINE UDRUŽENJA OBRTNIKAVINKOVCINovi predsjednik Ante KokajVUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAVUKOVARSKO-SRIJEMSKEŽUPANIJENa konstituirajućoj sjedniciSkupštine Udruženjaobrtnika Vinkovci,održanoj u nedjelju, 29. listopada,za novog predsjednikaUdruženja izabran je Ante Kokaj,vlasnik studija »Kokkai« izVinkovaca. Dužnost predsjednikaUdruženja Kokaj je preuzeood Andrije Subotića, koji jeudruženje vodio dva mandata,a čiji se dugogodišnji rad uUdruženju i njegovim tijelimaproteže već impresivnih 27 godina.Za veliki doprinos raduUdruženja, članovi Skupštinenagradili su Andriju Subotićadugotrajnim pljeskom, a poprimopredaji dužnosti, novipredsjednik Ante Kokaj uručiomu je prigodan dar kao posebnuzahvalu za njegov rad.Skupština Udruženja obrtnikaVinkovci, između ostaloga,usvojila je i prijedlog Programarada za 2007. godinu, kao i pri-Članovi skupštinevinkovačkog udruženjajedlog financijskog proračunaza 2007. godinu. U dijelu vezanomza financije, Skupštinaje donijela i odluku o visini komorskogdoprinosa, koji ostajeisti kao i proteklih godina,odnosno 35 kuna mjesečno. Uraspravi o problemima obrtniš-Uspješan nastup Slavonacana 11. međunarodnomsajmu SASO u Splitua 8. sajmu obrtništva, koji se u sklopu 11. međunarodnog sajmaNSASO održao u Splitu potkraj listopada, Vukovarsko-srijemskužupaniju uspješno su zastupali obrtnici Udruženja obrtnika Županja.Svoje su proizvode izložili Pekarna »Ceranka« vlasnice Ljubice Arlović,Mlin »Cerna« vlasnika Slavka Arlovića, stolarska radionica »JakobIvkić-Baja« vlasnika Igora Ivkića, te mesnica »As« vlasnika IlijeJelovića. U okviru prezentacije županijske komore nastupili su mladitamburaši KUD-a Cerna, vezilje iz Bošnjaka, sa zlatovezom i šlingom,te modna kreatorica Katica Oršolić iz Cerne. Treba naglasiti kako susvi proizvodi sa štanda Komore Vukovarsko-srijemske županije privukliveliku pozornost posjetitelja, te je bilo mnogo upita, kada će senaći u prodaji na splitskom području.tva, Skupština je prihvatila prijedlogVeronike Markasović dase vinkovačkom Gradskom poglavarstvudostavi zahtjev zauvođenje rada Gradske tržnicesvakodnevno (sada radi samosrijedom i subotom), kao i zahtjevza smanjenjem poreza natvrtku, što će ujedno biti prvazaduženja novog predsjednikaKokaja.Na prijedlog Upravnog odbora,kao kandidat Udruženjaobrtnika Vinkovci za predsjednikaPodručneobrtničke komoreVukovarsko-srijemskežupanije jednoglasnoje izabranIvan Klarić,koji je takođerpredložen za kandidataza članaSkupštine Hrvatskeobrtničke komore.Kandidati bi se trebalibolje pripremati zamajstorske ispitea polaganje majstorskih ispita pri Obrtničkoj komori Vukovarsko-županije u ovogodišnjem jesenskom roku prijavila su seZsrijemske34 kandidata u 12 različitih zanimanja. Najviše kandidata prijavilo seu uslužnim djelatnostima, u prvom redu zanimanja frizer, plinoinstalater,elektroinstalater i dr. Majstorski ispit položilo je 20 kandidata,tri moraju ponavljati zadane dijelove na sljedećem ispitnom roku, šestće ponavljati jedan dio ispita za ne manje od 30 dana, a pet ih je odustalo.Ovakav rezultat ukazuje da se kandidati vrlo slabo pripremajuza polaganje ispita, te im je nužna bolja priprema, što bi uvelike pomoglolakšem savladavanju postavljenih zadataka. Zbog velike nezaposlenostiu županiji, vjeruje se kako će dobar dio kandidata koji supoložili ispite pokušati otvoriti samostalno svoje obrte.32100 VINKOVCI, Duga ulica 31Telefon: ++ 385 032/ 333 304Telefaks: ++ 385 032/ 339 461E-mail: hok-vinkovci@vk.t-com.hrPredsjednik: Ivan KlarićTajnik: Đuro KadoićSTRANICU PRIPREMILA: ANICA FRIDLUdruženja obrtnika Vinkovci iŽupanja imaju nove predsjednikeinkovačko i županjsko udruženje obrtnika na svojim su konstitui-sjednicama Skupštine izabrali nove predsjednike. Ante Ko-Vrajućimkaj, vlasnik studija »Kokkai«, postao je najmlađi predsjednik u povijestivinkovačkog Udruženja obrtnika, no unatoč mladosti, Kokaj je sa svojih27 godina postigao zavidnu reputaciju u svojoj struci u Vinkovcima, ali išire. Posao je »ispekao« na praksi kod poznate vinkovačke frizerke SnježaneSić, iz čijeg je salona izišlo nekoliko državnih prvaka, među kojimaje i Dubravko Pfajfer kod kojega je Ante zatim radio, a sad već četvrtugodinu ima svoj studio u središtu Vinkovaca, gdje upošljava dva djelatnika,a trenutačno ima i sedam praktikanata. Završio je Akademiju zašminkanje u Bologni, a svakako treba istaknuti da nekoliko posljednjihgodina radi make-up na izboru za frizera godine koji se održava u Opatiji,a već dvije godine radi i kao vizažist na »Dori«, hrvatskom izboruza Pjesmu Eurovizije. Pored brata Maria, suvlasnik je i modne agencije»Lorena« u sklopu koje je i škola za manekene. Uza sve nabrojano, Anteje savjestan suprug i otac malene djevojčice, ali kako kaže, svog će seposla dužnosti predsjednika prihvatiti ozbiljno i savjesno, jer osim što jeto velika čast, velika je i obaveza, a on se nada da će uz pomoć članovaUpravnog odbora opravdati ukazano mu povjerenje.Udruženje obrtnika Županja, također je na svojoj konstituirajućojsjednici Skupštine izabralo novog predsjednika Udruženja. To je SlavkoArlović, vlasnik mlina »Cerna« iz Cerne, dugogodišnji član Udruženja,član Upravnog odbora Udruge mlinara Hrvatske i poznati obrtnik cijelogžupanjskog kraja. Obrtnik je od 1989. godine, a glavne djelatnostisu mljevenje žitarica i proizvodnja mlinarskih proizvoda, te proizvodnjakruha, peciva, svježe tjestenine i kolača. Lijepo uređeno obiteljskoimanje gdje se nalaze mlin i ostali pogoni dominira dijelom Cerne, nazvanimMala Cerna. Slavku u poslovnim uspjesima uvelike pomaže isupruga Ljubica, koja je i sama vlasnica pekarne »Ceranka« poznate poslasnim slavonskim kolačima, a njihov su vrijedni rad prepoznali i članovipovjerenstva Vukovarsko-srijemske županije te im prije dvije godinedodijelili Plaketu županije za afirmaciju obiteljskog gospodarstva.EOPROŠTAJNO DRUŽENJE OBRTNIKA ZADARSKE ŽUPANIJEZahvalnice za uspješan radduard Vicković, predsjedniki Vinko Pavlović potpredsjednikObrtničke komoreZadarske županije pozvalisu članove tijela i organa Obrtničkekomore na oproštajno druženjepo isteku četverogodišnjegmandata.– Želja nam je bila zahvalitiuključenima koji su volonteri,odnosno ljudi koji žrtvujuvlastito vrijeme za izgradnju inapredak obrtničkih institucija.U vremenu za nama ti su ljudinastojali dati prilog organizacijskomjačanju sustava na koristi u interesu obrtnika pri tomsavladavajući neke naslijeđe-ne probleme u čemu smo imaliuspjehe. Zbog toga smo i uručilizahvalnice članovima na njihovojaktivnosti koja nam je uzprobleme koji ostaju priskrbilaznačajno mjesto u obrtničkomsustavu u zemlji. U mnogimproblemima pomogli smo članstvu,podigli smo razinu uvažavanjai suradnje s predstavnicimaZadarske županije, GradaZadra i ostalih gradova i općinana zavidnu razinu, tu je i suradnjas Gospodarskom komoromte turističkim zajednicama, naposeZadra i Zadarske županijepa i u organizaciji niza manifestacija.Konačno, prva smo komorakoja je pokrenula suradnjukoristeći fondove Europskeunije. Naravno da naš cilj ostajemaksimalno promicati interesečlanova i stvaranje klime u kojojće svaki obrtnik svoje udruženjeZADARSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAZADARSKE ŽUPANIJE23000 ZADARŠiroka ulica 1/IIITelefon: ++ 385 023/ 319-224319-273Telefaks: ++ 385 023/ 311-383E-mail: ok-zadar@zd.t-com.hrPredsjednik: Eduard VickovićTajnik: Ive MarinSTRANICU PRIPREMIO: DAMIR MARIČIĆi komoru imati i doživljavati kaosvoju kuću. U tom smo smislu ikadrovski i organizacijski osnaženite je dijapazon savjetničkihusluga na raspolaganju obrtnicimapovećan – zaključio je Vickovićtijekom ugodnog druženjaobrtnika u restoranu Stipe.VRIJEME IZBORA U SUSTAVU OBRTNIŠTVAZavršeni izbori u udruženjima Zadra, Benkovca, Biograda i PagaPIzabrani su i predstavnici ova četiri udruženja u Skupštinu obrtničke komore Zadarske županije koja će izbore završiti do kraja godine nakončega preostaju izbori u Hrvatskoj obrtničkoj komorio isteku četverogodišnjegmandata sadašnjih tijela iorgana Hrvatske obrtničkekomore raspisani su rokovi zaprovedbu izbora. Izbori u sustavuobrtništva provode se odbazičnih oblika organiziranja, ato su sekcije koje djeluju za svakiposeban vid obrta (trgovački,proizvodni, prijevoznički, ugostiteljskii sl.) ovisno o tome kolikokoje od gradskih ili općinskihudruženja ima pojedinih obrtničkihstruka. U izborima se nastojipoštovati zastupljenost putemzastupljenosti određene struke uobrtu uopće. Nakon toga slijedeizbori u općinskim i gradskimorganizacijama.Organizacije obrtnika najčešćese samofinanciraju pa se osnivanjeprovodi na niže razine kada zato postoje uvjeti. Tako na područjuZadarske županije ne djeluje niizdaleka 33 odnosno 34 udruženjakoliko ovdje postoji općina igradova. Iz matičnog zadarskogudruženja izdvajaju se pojedinesredine kada za to steknu snagu,inače nastavljaju djelovati u širemudruženju. Zadarska županijaima do sada Udruženja u Zadru,Benkovcu, Biogradu i Pagu.Nakon provedbe izbora uovim Udruženjima svako od njihdaje propisan broj predstavnikau Skupštinu obrtnika Zadarskežupanije. U njoj su svojevremenoprihvatili raspored broja kojiodstupa od faktične snage udruženjas ciljem da ostala tri udruženjane mogu biti preglasana odzadarskog iako bi po brojnostiobrtnika tako bilo.ZadarNakon održavanja izbora usvih osam sekcija koje čine strukeunutar zadarskog Udruženjaobrtnika, održan je i izbor na raziniudruženja gdje je Stipe Kneževićponovo izabran u daljnjimandat, a Vino Pavlović ostajepotpredsjednik.Izabran je i Upravni odborkojeg čine Hrvoje Vicković (graditeljstvo),Dragan Brzoja (prijevoz),Željko Knežević (proizvodniobrt), Mladen Malta (trgovci),Dubravko Milin (ugostiteljstvo),Davor Hofman (usluge), DraganTropšek (intelektualne usluge) iDamir Mišlov (ribarstvo), daklepredsjednici sekcija koje djelujupri zadarskom Udruženju, te imse pridružuju navedeni Kneževići Pavlović.Izabrano je i devet predstavnikaovog Udruženja za SkupštinuObrtničke komore Zadarske županije– Davor Hofman, VesnaParić, Nedjeljko Malta, MaricaPestić, Mladen Malta, Ćiro Nekić,Vinko Čulina, Emilio Bajlo iDamir Mišlov.Biograd n/MU Biogradu su također provedeniizbori u Udruženju, a predsjedniku novom mandatu ostajeAnte Lukačić.Članovi Upravnog odborapo funkciji predsjednici sekcijasu Zdravko Tokić (proizvodniobrt), Ana Marija Erlić (uslužniobrt), Tonći Šangulin (sekcijaugostiteljstva i turizma), AntunBakija (sekcija trgovaca), MarijanGolem (prijevoz) i Drago Jakovljev(sekcija ribarstva).Biogradski su obrtnici izabralii svoje predstavnike za SkupštinuObrtničke komore Zadarskežupanije i to Renatu Rudić,Josipa Smoljana, Marijana Golema,Josipa Lukačića i DraguJakovljeva.BenkovacBenkovac je najmlađe udruženjekoje tegobe rata liječi dijelomi uz pomoć i podršku Komore,ali je jasno da obrtništvo imaznačenje na ovom području teorganizacija obrtnika nastavljadavati svoj prilog oporavku sredine.Za predsjednicu je ponovnoizabrana Mirjana Vrsaljko dok jedopredsjednik Dragan Maslarda,a njih će dvoje i predstavljatibenkovačke obrtnike u SkupštiniObrtničke komore Zadarske županije.Inače, ovdje je nazočnopet struka, odnosno pet sekcijskihodjela. Mirjana Vrsaljko vodiosobne usluge, ugostitelje DamirKapitanović, Ivica Ćurković autoprijevoznike,Dragan Maslardatrgovce i knjigovođe odnosno intelektualneusluge Josip Kulaš.PagI u Pagu će dosadašnje vodstvonastaviti voditi organizaciju odnosnoUdruženje obrtnika i u novommandatu. Predsjednik je, dakle,Andreja Bulša, a potpredsjedniciFranči Valentić i Dušan Vrban.Na čelu cehova, odnosno sekcija,a Pag ih ima četiri, su DušanVrban (sekcija trgovačkog obrta),Josip Šmit (sekcija ugostitelja i turističkihdjelatnika), Ante Fabijanić(sekcija ribara) te Ante Škoda(na čelu sekcije koja još jedinstvenopredstavlja sve vrste usluga).Pažani nisu za sad izabrali tripredstavnika koja će predstavljatiUdruženje obrtnika Paga uSkupštini obrtničke komore Zadarskežupanije.

30 Obrtničke novine GOSPODARSTVOČetvrtak, 23. studenoga 2006.VIJESTI IZ HGKHrvatsko-ciparski poslovni forumokviru službenog posjeta predsjednika Republike Cipar TassosomaU Papadopoulosoma Hrvatskoj, u čijoj pratnji su bili i predstavnici 9ciparskih tvrtki, 8. studenoga u Hrvatskoj gospodarskoj komori održan jei hrvatsko-ciparski poslovni forum kojem su nazočili i predsjednici dvijudržava. Tematski dio foruma bio je posvećen mogućnostima poslovanjana Cipru nakon ulaska te zemlje u Europsku uniju, a naglasak je stavljenna područje bankarstva i financiranja. Nakon plenarnog dijela, održanisu i individualni razgovori ciparskih i zainteresiranih hrvatskih gospodarstvenikao uspostavljanju suradnje u industriji, bankarstvu i osiguranju.(S. H.)Hrvatski dan u Berlinuorganizaciji Saveza njemačkih industrijsko-trgovinskih komoraU (DIHK), Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore u Zagrebu,te Veleposlanstva RH u Berlinu i Agencije za promicanje ulaganja,7. studenoga u Berlinu je održan »Hrvatski gospodarski dan« uz prezentacijunašega gospodarstva, s naglaskom na mogućnostima investiranja.Hrvatsko izaslanstvo u kojem su sudjelovali predstavnici gospodarskihinstitucija i nekoliko hrvatskih tvrtki, predvodio je potpredsjednik VladeRH Damir Polančec. (S. H.)Dani hrvatskog osiguranjadruženje osiguravatelja Hrvatske gospodarske komore i ove godi-organiziralo je u Opatiji 6. i 7. studenoga poslovnu konferencijuUneindustrije osiguranja, održane pod tradicionalnim nazivom »Dani hrvatskogosiguranja«, koja je okupila oko 200 sudionika iz osiguravateljskihkuća, financijskog sektora i državnih institucija. Središnja tema bila suaktualna pitanja na hrvatskom osiguravateljnom tržištu – novi zakonskiokvir osiguravateljne djelatnosti, usklađenost domaćeg zakonodavstva sregulativom Europske unije, uloga nove regulatorne agencije HANFA-e,trendovi, te područje zdravstvenih i životnih osiguranja. (S. H.)Eduka plusrvatska gospodarska komora i Zagrebački velesajam po četvrti putHorganizirali su sajamsku izložbu o cjeloživotnom učenju i razvojuljudskih potencijala poznatu pod nazivom EDUCA PLUS, koja se održavalaod 7. do 11. studenoga. Sudjelovalo je 17 izlagača i 28 suizlagača,stavivši naglasak na povećanje razine znanja i vještina kao preduvjeta zastvaranje konkurentnog gospodarstva. U okviru te izložbe, 8. studenogaodržana je i međunarodna konferencija o temi »Upravljanje znanjem«, nakojoj su domaći i strani stručnjaci predstavili svoja iskustva s područjaupravljanja promjenama u radnoj sredini. Između ostalog, govorilo se i onovoj ekonomiji temeljenoj na znanju, koja je preduvjet, kako je istaknuto,stvaranja vrijednosti tvrtke i postizanja njezine konkurentnosti. (S. H.)Obrazovanje kao konkurentnostospodarsko vijeće Komore Zagreb 8. studenoga na sjednici u pro-sazivu raspravljalo je o temi »Obrazovanje kao konkuren-Gširenomtnost«. O važnosti obrazovanja kao bitnoj komponenti za postizanjetržišne konkurentnosti, hrvatskoj poziciji obrazovanja na svjetskoj listikonkurentnosti, te stanju i stavovima prema obrazovanju na razini društvai korporativnog sektora, ali i razvojnoj perspektivi, govorio je prof.dr. Sveto Marušić, inače profesor na nekoliko poslijediplomskih studijau Hrvatskoj, istraživač, konzultant i autor desetak stručnih knjiga, te oko150 znanstvenih radova s područja ljudskih potencijala, obrazovanja izapošljavanja. Po njegovom mišljenju, minimalni sustav obrazovanja utvrtkama morao bi se organizirati na tri razine: menadžersko obrazovanje,stjecanje dodatnih znanja za konkurentnost, te osposobljavanje zastandard uspješnosti poduzeća. Kako je istaknuo, u Hrvatskoj oko 40posto tvrtki ima zadovoljavajuće programe obrazovanja uz rad, a to suuglavnom uspješna velika poduzeća i ona u stranom vlasništvu, te sveviše i joint-venture tvrtke, iako tek njih 20 posto organizira obrazovanjemenadžera. Alarmantnim drži podatak da 60 posto tvrtki nema nikakvihprograma obrazovanja uz rad, iako čak 90 posto tvrtki deklarativno priznajevažnost poslovnog obrazovanja. Što se pak zaposlenika tiče, na ljestviciod ukupno 13 rangiranih motiva za rad, obrazovanju je pripalo tek11. mjesto. Na prvom s 84 posto vode plaće, a slijede dobri rukovoditelji,međuljudski odnosi, stalnost zaposlenja itd. (S. H.)OPATIJASavjetovanjehrvatskih ekonomistaU Hrvatskoj nitko ne smije biti u strahu za svoje radno mjesto,ako ispunjava svoje obveze i predano radi. Zalažemo se za sigurnostradnog mjesta, a reforme bi trebale ići u pravcu uvođenja modela tzv.fleksibilnosti i veće socijalne sigurnosti po uzoru na skandinavskezemlje. Rekao je to 15. studenoga predsjednik Republike HrvatskeStjepan Mesić na otvorenju tradicionalnog godišnjeg savjetovanjaekonomista u Opatiji, koje se održavalo pod njegovim pokroviteljstvom,a u organizaciji Hrvatskog društva ekonomista, uz sudjelovanjepredstavnika Vlade, gospodarskih i znanstvenih institucija i oko400 stručnjaka. Ističući nezaposlenost kao najveći hrvatski problem,predsjednik Mesić smatra da su stope ekonomskog rasta, iako visoke,još ispod prosječnih mogućnosti razvoja Hrvatske. Po njegovommišljenju rast BDP-a koji se kreće između 4 i 5 posto ne generira udovoljnoj mjeri otvaranje novih radnih mjesta i povećanje udjela zaposlenih.Sudionicima savjetovanja obratio se i predsjednik Vlade RH dr.Ivo Sanader. Govoreći o Državnom proračunu za 2007. godinu, on jenaglasio da su njegove glavne odrednice društvo znanja, ravnomjernirazvoj svih hrvatskih županija, te potpora gospodarstvu i poljoprivredi,dok je među ciljevima proračuna izdvojio smanjenje deficitakoji će sa sadašnjih 3 posto, do godine pasti na 2,7 posto. Treba li,pak, Hrvatska ići prema nula posto deficita, to bi, smatra Sanader,mogla biti jedna od tema o kojoj će ekonomisti raspravljati sljedećegodine. Osvrćući se na prijedlog zakona o prvom stupnju fiskalne decentralizacije,kojom se predviđa da porez na dohodak ide lokalnojsamoupravi, a porez na dobit državi, što će značiti oko 800 milijunakuna više za općine, gradove i županije, premijer Sanader to smatrapokazateljem ravnomjernog razvoja svih hrvatskih krajeva. Izmeđuostalog, istaknuo je da je reforma hrvatskoga pravosuđa preduvjetmakroekonomske stabilnosti, a potvrdu da ekonomska politika ide udobrom smjeru, vidi i u ocjeni jedne od četiri vodećih rejting agencijau svijetu, one japanske, koja je prvi put od 1998. godine Hrvatskojdigla kreditni rejting.SVJETSKA TRGOVINAStalni rastmeđunarodne razmjeneNa listi 20 najvećih svjetskih izvoznika robe, prvo mjesto zauzela je Kina, iza nje je Japan, dokje treće pripalo Južnoj Koreji, koja je u svjetskim omjerima, s nekih 45 milijuna stanovnika,relativno mala zemlja, no uspjela je postati svjetski izvoznik. Prema tvrdnjama ekonomskihanalitičara, ekspanzija izvoza svjetske trgovine se nastavlja, štoviše, ona se i ubrzava koliko urealnom, toliko i u nominalnom smislu, tj. u tekućim cijenama, čime se još jednom potvrđujepravilo da se trgovina, unatoč krizama, na neki način širiOd kada postoje statističkipodaci koji sumalo vjerodostojniji,a to je negdje iz polovice 19.stoljeća, u svijetu se bilježistalni rast obujma međunarodnetrgovine. Unatoč, ratovima,sukobima, pa i teškimkataklizmama, kao što je bioDrugi svjetski rat, trgovinastalno napreduje, raste iproširuje se, pa analitičaritvrde da je u ekonomiji teškopronaći neki slični fenomenkoji gotovo nikada ne pokazujekrizu. Razlog je, činise, u samoj ljudskoj prirodii težnji da se trguje, prodajei kupuje, pa je iskorištavanjeresursa postalo pravilokoje podržava i ekonomija.Sve je, pak, počelo još jakodavno, jer je međunarodnatrgovina pojava koja datira izantičkih vremena. No, glavnimotiv za trgovinu tada je bilatzv. rijetkost pojedine robe,proizvedene u nekim područjima,dok je u drugimanije bilo, pa se onda ta robaprenosila i prodavala. Međutim,kad je počelo razdobljeindustrijalizacije i ozbiljnogtehničkog napretka u 17. i18. stoljeću, glavni motiv međunarodnetrgovine postajeizvoz kvalitete. Trgovali suoni koji su kvalitetom robumogli i prodati. Sada kadaje nastupilo vrijeme globalizacije,snažnije izražene oddevedesetih godina prošlogastoljeća, glavni motiv trgovinepostaje cijena. Danas seuglavnom trguje pod motivacijomcijene, odnosno idese za tim da se usluga kupipo najnižoj cijeni.Lideri svjetsketrgovineUz cijenu kao osjetno naglašenmotiv današnje međunarodnetrgovine, njezinakarakteristika je i neprekidnirast. Pokazuje to i istraživanjeSvjetske organizacije zatrgovinu iz Ženeve, u kojemse ističe da je međunarodnatrgovina od 1990. do 2000.godine zabilježila rast od 6,4posto, dok je istodobno porastproizvodnje bio 2,5 posto. Urazdoblju, pak, od 2000. do2004. godine, kao reprezentativneza ovaj pregled, rastsvjetske trgovine iznosio je4,2 posto, dok je promatranou odnosu 2003./2004. tajporast dosegnuo 5 posto. No,ekonomski analitičari ističuda su se u međuvremenupromijenila područja i zemljelideri te trgovine, baš kao štosu se mijenjale i zemlje kojesu lideri proizvodnje pa igospodarskoga napretka.Najveći rast u 2004. godinizabilježen je u Aziji, gdje je trgovinau realnom smislu, dakle,kad se umanji za porastcijena, rasla u izvozu 14,5 posto,dok je rast uvoza bio 20posto. Vodeći lideri svjetsketrgovine postali su Kina, Ja-pan i Južna Koreja. Međutim,podaci pokazuju da azijskezemlje koje bilježe jako ubrzanigospodarski rast, poputKine, Indonezije, Tajlanda,Tajvana, zapravo više uvozenego izvoze. Kako kažuanalitičari, to i ne čudi, jer jepoznata ekonomska zakonitostda se u vrijeme razvoja irasta, pogotovo industrijskoga,više uvozi nego izvozi.Dvije zemlje koje u Aziji višeizvoze nego uvoze su one industrijalizirane,Južna Korejai Japan. One imaju tzv. pozitivnubilancu razmjene. Premarezultatima istraživanja,vrlo dinamičan rast trgovinepokazala je i Južna Amerika.Njezin je uvoz u cjeliniiznosio 18,5 posto, a gledanopojedinačno, većina zemaljaimala je uglavnom balansiranizvoz i uvoz, osim Čileai Brazila, gdje je zabilježenveći rast uvoza od izvoza. Uafričkim zemljama, pak, rastizvoza bio je 6 posto, a uvoza11 posto, čime se i potvrđujepravilo da zemlje kojesu nerazvijene i na putovimarazvoja više uvoze negoizvoze. U tom pogledu, tvrdeanalitičari, nema pomaka.Azijski izvoz duploveći od američkog ieuropskogAnaliza kretanja međunarodnetrgovine po kriterijustalnih cijena, pokazuje dau Aziji, Centralnoj i JužnojAmerici i Rusiji sa zemljamau okruženju, izvoz i uvoz rastubrže od svjetskoga prosjeka.Na afričkom kontinentu,te Srednjem Istoku i SjevernojAmerici uvoz je veći odsvjetskog prosjeka, a izvozmanji. U usporedbi, pak,Sjeverne Amerike i Azije,azijski izvoz je duplo veći odameričkoga, ali i europskoga.Što se Europe tiče, izvoz iuvoz manji su od svjetskogaprosjeka, pri čemu istočnoeuropskezemlje imaju jačenaglašenu svjetsku trgovinu,dok u zemljama zapadne Europekoje, istina, imaju izvozjači od uvoza, trgovina zaostajeza svjetskim prosjekom.Prema podacima Svjetskeorganizacije za trgovinu izŽeneve, cjelokupni svjetskirobni izvoz u realnim cijenamadosegao je 2004. godine8.880 milijardi dolara, a izvozusluga 2.100 milijardi dolara.U odnosu na godinu danaprije, svjetski robni izvoz povećanje za 21 posto, a izvozusluga za 16 posto. Ukupansvjetski uvoz iznosio je istegodine 9.215 milijardi dolara,što je u odnosu na 2003. porastod 21 posto. U ukupnoostvarenom svjetskom izvozu,gledano po regijama, najvećiudjel od 4.024 milijardedolara, ima Europa, pri čemuna 25 zemalja Europske unijeotpada 3.708 milijardi dolara.Europski udjel najveći je i uukupno ostvarenom svjetskomuvozu, dosegnuvšiiznos od 4.133 milijardi dolara,od čega na zemlje Unijeotpada 3.784 milijardi dolara.S ostvarenih 2.385 milijardidolara izvoza, na drugommjestu je Azija, uz udjel Kineod 593 milijuna dolara, te Japanaod 565 milijuna. Azijskiuvoz iznosio je, pak, 2.214milijardi dolara, s kineskimudjelom od 561 milijun dolarai japanskim od 455 milijunadolara. U ukupno ostvarenomsvjetskom izvozu udjelAzije, kažu analitičari, kontinuiranoraste, pa je s 8 postou 2002. godini povećan na 18posto u 2003. godini, dok jeu 2004. dosegao već 25 posto.U tome prednjači Kina sudjelom od 35 posto azijskogrobnog izvoza. Udjel Azijeu ukupno ostvarenom svjetskomuvozu je sa 6 posto u2002. porastao na 27 posto u2004. godini. Treće mjesto nasvjetskoj trgovinskoj ljestvicizauzela je Sjeverna Amerika,s udjelom u ukupno ostvarenomizvozu 2004. godineod 1.330 milijardi dolara, odčega 819 milijuna dolara otpadana SAD. Sjevernoameričkiuvoz istodobno je iznosio1.727 milijardi dolara, sudjelom SAD-a od 1.526 milijardi.Što se ostalih područjatiče, u ukupnom svjetskomizvozu Afrika je 2004. godinesudjelovala s 228 milijunadolara, Srednji Istok s 379milijuna, Centralna i JužnaAmerika s 272 milijuna, a Rusijasa zemljama u okruženjus 263 milijuna dolara.Nagli rast cijenasirovinaU posljednje dvije do tri godinedošlo je do velikih promjenau svjetskim cijenama.Cijene koje su dugo stagnirale,pogotovo cijene sirovina,goriva i metala, naglo su rasle,jer se povećala potrošnja,ali se istodobno mijenjao i tečajdolara, a valuta kojom setrguje na svjetskom tržištu 80posto je dolar. Analitičari ističupri tome da u vrijednosnimiznosima nije ista slika kao urealnim, znači, u odnosu nacijene bitno su se promijenilepozicije pojedinih koristi iz temeđunarodne trgovine. Dvijekomponente cijena znatnosu utjecale na rast svjetskihcijena: usluge transporta iusluge nekih sirovina, a to sumetalske sirovine, primjerice,željezo, bakar i olovo. Tu jedošlo do promjena u komercijalizacijitih vrijednosti. Usvakom slučaju, profitiralesu, kažu, nerazvijene zemlje,posebice one Južne Amerike iSrednje Azije, ali i neke drugebogate rudama i naftom,dok su zemlje razvijenogasvijeta platile određeni cehonoga što su koristile prijetoga u svoju korist, dižućiprofite na temelju ulaganja ikapitala. Svjetska situacija sebitno promijenila. Na listi 20najvećih izvoznika roba prvomjesto zauzela je Kina, slijedije Japan, dok je treće mjestopripalo Južnoj Koreji, koja jeu svjetskim omjerima, s nekih45 milijuna stanovnika, relativnomala zemlja, no uspjelaje postati svjetski izvoznik.Prema tvrdnjama ekonomskihanalitičara, ekspanzijaizvoza svjetske trgovine senastavlja, štoviše, ona se i ubrzavakoliko u realnom, tolikoi u nominalnom smislu, tj. utekućim cijenama, čime se jošjednom potvrđuje pravilo dase trgovina, unatoč krizama,na neki način širi. Slijedomekonomske logike, moglo bise tako zaključiti da svijet nijeu krizi, jer ako se gledaju robnii financijski fondovi svjetskogagospodarstva, trgovinapokazuje da su oni na nekinačin uravnoteženi. Dakle,unatoč svim mogućim prijetnjamai prividu da je svijetpred katastrofom, podaci osvjetskoj trgovini otkucavajuživot. Oni pokazuju da u materijalnompogledu svijet idedalje. Može li to, pak, planetizdržati, posebna je priča.Snježana Habulin

Četvrtak, 23. studenoga 2006.GOSPODARSKA KRETANJAIndeksi industrijske proizvodnje u rujnu 2006., prvi rezultatiIX. 2006.IX. 2006. I. – VIII. 2006.StrukturaØ 2005.IX. 2005. I. – VIII. 2005.U K U P N O 100,00 108,4 103,0 103,9Obrtničke novine 31Pripremila: Zrinka DebeljakPojašnjenje: Ukupna industrijska proizvodnja u rujnu 2006. veća je za 3,0% uusporedbi s rujnom 2005., a u razdoblju od siječnja do rujna 2006. veća je za3,9% od proizvodnje u istom razdoblju 2005. U usporedbi s prosječnom mjesečnomproizvodnjom u 2005. industrijska proizvodnja u rujnu 2006. veća jeza 8,4%. Izvor: Priopćenje DZS br. 2.1.1/9. od 20. 10. 2006.Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom (za razdoblje siječanj – rujan 2006. – privremeni podaci)I. – IX.2006.u tis.kunaIzvoz Uvoz Saldo robne razmjene Pokriven.uvozau tis.USDu tis.eurau tis.kunau tis.USDu tis.eurau tis.kunau tis.USDu tis.euraizvozomu %43 297 250 7 374 954 5 924 310 92 295 570 15 736 358 12 630 818 -48 998 320 -8 361 404 -6 706 508 46,9Pojašnjenje: Ukupan izvoz Republike Hrvatske za razdoblje odsiječnja do rujna 2006., prema privremenim podacima, iznosio je43 297 milijun kuna. Istodobno je uvoz iznosio 92 296 milijunakuna. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 48 998 milijuna kuna.Iskazan u milijunima američkih dolara, izvoz je u razdoblju od siječnjado rujna 2006. iznosio 7 375, uvoz 15 736, a vanjskotrgovinskideficit 8 361 milijuna američkih dolara.U milijunima eura, u razdoblju od siječnja do rujna 2006., izvozje iznosio 5 924, a uvoz 12 631 milijuna eura, dok je vanjskotrgovinskideficit iznosio 6 707 milijuna eura.Pokrivenost uvoza izvozom bila je 46,9%.Izvor: Priopćenje DZS br. 4.2.1/9. od 31. 10. 2006.Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za kolovoz 2006.VIII. 2006.I. – VIII.2006.VIII. 2006.VII. 2006.IndeksiVIII. 2006.VIII. 2005.I. – VIII. 2006.I. – VIII. 2005.Prosječna mjesečnaisplaćena neto plaća, kune 4 633 4 560 101,7 104,9 105,0Realna neto plaća 101,6 101,4 101,3Pojašnjenje: Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenomeu pravnim osobama Republike Hrvatske za kolovoz2006. iznosila je 4 633 kune, što pokazuje nominalni rast za1,7%, a realni za 1,6% u odnosu na srpanj 2006.Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za kolovoz 2006. uodnosu na isti mjesec prošle godine nominalno je viša za 4,9%,a realno za 1,4%.Za razdoblje od siječnja do kolovoza 2006. prosječna mjesečnaisplaćena neto plaća iznosila je 4 560 kuna, što je u odnosu naisto razdoblje 2005. nominalno više za 5%, a realno za 1,3%.Izvor: Priopćenje DZS br. 9.1.1/8. od 27. 10. 2006.Prosječna mjesečna bruto plaća za srpanj 2006.VIII. 2006.I. – VIII.2006.VIII. 2006.VII. 2006.IndeksiVIII. 2006.VIII. 2005.I. – VIII. 2006.I. – VIII. 2005.Prosječna mjesečnabruto plaća, kune 6 672 6 565 101,9 105,8 105,9Realna bruto plaća 101,8 102,3 102,2Pojašnjenje: Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenomeu pravnim osobama Republike Hrvatske za kolovoz 2006. iznosilaje 6 672 kune, što pokazuje nominalni rast za 1,9%, a realniza 1,8% u odnosu na srpanj 2006.Prosječna mjesečna bruto plaća za kolovoz 2006. u odnosu naisti mjesec prošle godine nominalno je viša za 5,8%, a realnoza 2,3%.Za razdoblje od siječnja do kolovoza 2006. prosječna mjesečnabruto plaća iznosila je 6 565 kuna, što je u odnosu na isto razdoblje2005. nominalno više za 5,9%, a realno za 2,2%.Izvor: Priopćenje DZS br. 9.1.2/8. od 27. 10. 2006.Zaposleni po djelatnostima u kolovozu 2006.VIII. 2006. IX. 2006.IndeksiIX. 2006.VIII. 2006.Aktivno stanovništvo 1 727 241 1 725 904 99,9Ukupno zaposleni 1 456 190 1 446 887 99,4Zaposleni u pravnim osobama 1) 1 138 175 1 135 480 99,8Zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama 2) 273 553 267 298 97,7Osiguranici poljoprivrednici 2) 44 462 44 109 99,2Nezaposleni 3) 271 051 279 017 102,9Stopa registrirane nezaposlenosti, % 4) 15,7 16,2Podaci preuzeti od Državnog zavoda za statistiku. Navedeni podaci mogu se naći na web adresi: www.dzs.hr1) Podatak za srpanj i kolovoz 2006.privremen je.2) Podaci su preuzeti iz evidencijeaktivnih osiguranika Hrvatskogzavoda za mirovinsko osiguranje.3) Podaci su preuzeti od Hrvatskogzavoda za zapošljavanje.4) Stopa nezaposlenosti izračunanaje kao odnos nezaposlenih premaukupnome aktivnom stanovništvu.Izvor: Priopćenje DZS, br. 9.2.1/9.od 27. 10. 2006.OBRTNIČKE NOVINENAKLADNIK:HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA,PP 166 10 000 ZAGREBTelefon: 01/4806 666 Fax: 01/4846 610E-mail: hok@hok.hr; WEB: http//www.hok.hrZa nakladnika: Stjepan Šafran, predsjednik Hrvatske obrtničke komoreGlavni urednik: Dr. Petar SindičićZagreb, PP 166; tel: 01/4812 262; fax: 01/4812 268Fotograf: Tomislav SmoljanovićAdministrator: Tamara PavelićE-mail redakcije: obrtnicke-novine@hok.hrNAKLADA: 100.000RUKOPISI I SLIKE SE NE VRAĆAJUGRAFIČKA PRIPREMA I TISAK: VJESNIK D.D.Vladina izvoznaofenzivaIako se u rujnu činilo da će VladaIve Sanadera u mjesec dana ispucativećinu svojih uzdanica za kampanju,nekolicina programa ipak se ne planiraprerano potrošiti. Tako je odlučeno daće novi akcijski plan Vlade za poticanjeizvoza, popularno nazvan »Hrvatskaizvozna ofenziva«, krenuti u siječnjuiduće godine. Program će se, kako semože čuti, bazirati na konkretnim iprovjerljivim mjerama koje bi u razdobljuod tri godine, dakle do vremenakoje se čini izvjesno za ulazak u Uniju,udvostručile vrijednost izvoza, povećalebroj pretežitih izvoznih poduzećai stvorile pretpostavke za supstitucijudijela uvoznih proizvoda domaćima,ali konkurentnima.U Vladi ističu, kako se potonje neodnosi na akciju »Kupujmo hrvatsko«već je cilj potaknuti stvaranje konkurentnihproizvoda, ali u većoj mjeri ipoluproizvoda kojima bi se supstituiraouvoz u područjima u kojima je tomoguće napraviti.Osim supstitucije uvoza, jedan odbitnih ciljeva programa bit će i povećanjeudjela u izvozu proizvoda sdodanom vrijednošću jer je sadašnjastruktura izrazito nepovoljna. Naime,čak 70 posto domaćeg izvoza proizvodisu radno intenzivnih djelatnosti,što će se svakako nastojati promijeniti.Vlada izlaz vidi u stvaranju klastera, avjerojatno će na početku biti riječ o njihpet koji će se formirati ili zbog stvaranjazajedničkog izvoznog proizvoda ilizbog zajedničkog nastupa na nekomod ciljanih tržišta. O konkretnijim inicijativamau Vladi još ne žele govoritijer se radna skupina još nije izjasnila oprijedlozima i pojedinim segmentimaprograma koje ovih dana finišira 10ekspertnih timova u koje je uključenostotinjak stručnjaka iz raznih hrvatskihinstitucija.Naime, u izradi Programa Vlada seoslonila na široku bazu institucija, odUdruge Hrvatskih iznoznika, prekoHrvatske gospodarske komore i Hrvatskeudruge poslodavaca do Obrtničkekomore, te na konzultante iz Austrijekoji su sudjelovali u izradi sličnog programakojeg je svojevremeno iniciralaaustrijska Vlada. (Poslovni.hr)

32 Obrtničke novine Četvrtak, 23. studenoga 2006.ODRŽANA 71. ZLATNA IGLAModna revija Udruženja obrtnika Grada Zagreba71. zlatna igla, tradicionalna revija zagrebačkih modnih obrtnika, održana je 19. studenoga u hotelu WestinOve godine zagrebačkimodni obrtnici nadrugačiji način spajajusvoju dugu tradiciju sasadašnjim trenutkom. A unjemu je jedan od ključnihzahtjeva prilagođavanje hrvatskogtržišta velikom, složenomtržištu Europske unije.Glavna tema, koja se protezalatijekom čitave revije, jevečernja moda upravo zbognadolazećeg Božića, Novegodine i brojnih domjenakai zabava koje se održavaju uto vrijeme godine. Na revijije izlagalo 19 sudionika u 14izlaza. Na ovogodišnjoj Zlatnojigli, prvi put su nastupilii gosti iz Italije i Slovenije.Obrtnička komora Slovenije,putem svoga natječaja, iza-brala je pet kreatora, a Obrtničkakomora Italije (Padova)dva.Prema riječima predsjednicerevijskog odbora BrankeJengić, scenografija ovogodišnjerevije bila je drugačijanego do sada, a tome supridonijeli svjetlosniefekti i brojnaPredsjednik Udruženja Ivan Obad i gradonačelnik Milan Bandićsa zagrebačkim kreatorimaiznenađenja za posjetitelje.Režiju je potpisao naš poznatirežiser Ivan Leo Lemo, aza scenu je bila zaduženaVesna Režić.Generalni pokrovitelj ovogodišnjerevije bio je GradZagreb, pa je i početak revijenajavio zagrebački gradonačelnikMilan Bandić. (L. V.)