Obrtničke novine - broj 71 - Hrvatska obrtnička komora

48. MEĐUNARODNI SAJAM str. 4-5Obrtnici:Uspješno,brzo i aktivnoGASTRO GRUPA str. 10Povoljniji uvjetinabave hrane i pića zaugostiteljeODLUKA SKUPŠTINE HOK-a str. 2Izbori za novo mandatnorazdoblje od listopadado prosincaOBRTNIČKE NOVINE•OBNOVLJENA 1994.U T E M E L J E N A 1 8 5 2.•BROJ 71 • TRAVANJ/SVIBANJ 2006. • ISSN 1332-7364 GLASILO HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORE www: http://www.hok.hr • E-mail: obrtnicke-novine@hok.hrŽUPANIJSKE STRANICEZAGREBPotpisan sporazum saHGK Komorom Zagreb str. 20BJELOVAROdličan seminar za učiteljeautomehaničare str. 21KARLOVACMinistar Vukelić najavionove projekte str. 22KOPRIVNICADimnjačarima previsokakoncesija od 8 posto str. 23MEĐIMURJEManjka tokara, limara istrojobravara str. 24OTOČACVeći angažman u izgradnjiparka Nikole Tesle str. 24OSIJEKBrzi trend rasta: povećanbroj proizvodnih obrta str. 25SPLITNajuspješniji i najljepši naKvarner EXPO-u str. 26SISAKOsuvremenjuje se poznataGradska tržnica str. 27I BEZ DEMONSTRACIJAUSPJEHPRIJEVOZNIKAINFORMATIZACIJA str. 2Umrežavajuse komore iudruženjaRok za obnovuvoznog parkaproduljen do 2012.str. 3

2 Obrtničke novineAKTUALNOSubota, 29. travnja 2006.Uvodi se jedinstveniinformatički sustavProšla je godina bilavrlo dinamična i burnaza obrtništvo, noučinjeni su određeni koracinaprijed, kako u organizacijikomorskog sustava tako i uobrtništvu u cjelini, rekao jepredsjednik Hrvatske obrtničkekomore (HOK) StjepanŠafran na sjednici SkupštineHOK-a 4. travnja.U prošloj su godini, kakoje rekao, učinjeni određenikoraci u jačanju međunarodnesuradnje, što je posebiceznačajno u kontekstu ulaskaHrvatske u Europsku uniju.Obrtništvo se mora dobropripremiti za ulazak na tržišteEU, trebaju se domaćipropisi i zakoni uskladiti sonima u EU, kako bi se u budućnostiolakšalo poslovanjeobrtnika. Prošlu je godinuobilježila i problematikastrukovnog obrazovanja,čije značenje HOK kontinu-SKUPŠTINA HOK-aU prošloj godini napredak u obrtništvu je očit. Otvorene su nove radionice i to najvećimdijelom proizvodne, zaposleno je 5000 novih radnika, a ono na čemu treba poraditi je jačanjepostojećih radionica, kazao je predsjednik HOK-a Stjepan ŠafranSkupštinari su pozdravili odluku o informatizaciji komorskogsustavairano ističe. Dobro strukovnoobrazovanje je nužnost,rekao je Šafran, te ponoviokako upis u strukovna zanimanjatreba pratiti potrebegospodarstva.Napredak u obrtništvu jeočit i u 2005. godini, otvorenesu nove radionice i tonajvećim dijelom proizvodne,zaposleno je 5000 novihradnika, a ono na čemu trebaporaditi je jačanje postojećihradionica, rekao je predsjednikHOK-a. Treba razvijatite radionice i u njimazapošljavati nove djelatnike.Šafran je upozorio i na problemblokiranih radionica,čiji broj iz mjeseca u mjesecraste. Tako je na kraju prošlegodine 34.200 radionica biloblokirano, a dugovanja su imiznosila 3,9 milijardi kuna.Nužno je stoga pronaći načinkako bi se te radionice izvuk-Predsjedništvo Hrvatske obrtničke komorele iz blokade, o čemu je biloriječi i na sastanku predstavnikaHOK-a s ministromfinancija Ivanom Šukerom11. travnja. Na Skupštini jeprihvaćeno Izvješće o radui proračun HOK-a za 2005.godinu.Na sjednici Skupštineusvojena je i Odluka o izmjenamai dopunama Odluke oobveznicima, osnovici, visinii stopi, te načinu i rokovimaza plaćanje doprinosa Hrvatskojobrtničkoj komori.Prema Odluci, povećava sekomorski doprinos u paušalnomiznosu, koji se uplaćujeHOK-u, sa dosadašnjih15 kuna mjesečno na 18kuna, u cilju uvođenja jedinstvenoginformatičkogsustava HOK-POK-UO. Iztih sredstava financirat ćese jedinstveni komunikacijskisustav povezivanjaudruženja obrtnika, područnihobrtničkih komora iHOK-a, nabava i zamjenakompatibilne informatičkeopreme prema Projektu jedinstvenoginformatičkogsustava, izrada, održavanjei usklađivanje jedinstvenihprogramskih rješenja s promjenamau zakonodavstvu,te stalna stručna podrška zaosposobljavanje, rad i upotrebuprogramskih rješenja.Realizacijom ovog Projekta,postići će se jedinstvenost iujednačenost načina rada ucijelom komorskom sustavu(HOK, 20 područnih obrtničkihkomora i 115 udruženjaobrtnika), izvješćivanja tijelakomorskog sustava, stručnost,efikasnost i ekspeditivnostu obavljanju poslovaprema članstvu, uz maksimalnomoguće smanjenjetroškova na svim razinamasustava.(HINA, S. TOMIĆ)UPRAVNI ODBOR HOK-aRokovi za izboreu komorskomsustavuIzbori za mandatno razdoblje 2006. –2010. u udruženjima trajat će tijekomlistopada, a u područnim komorama od15. studenoga do 15. prosincaNa temelju članka 31. Statuta Hrvatske obrtničkekomore (NN 116/02. – pročišćeni tekst,158/02., 101/04., 187/04. i 12/06.), Upravni odborHrvatske obrtničke komore na 35. sjednici, održanoj24. travnja 2006. godine, donio je Odluku kojomse obvezuju udruženja obrtnika da izbore zamandatno razdoblje 2006. – 2010. godine proveduisključivo u vremenu od 1. do 31. listopada 2006.godine (1. 10. 2006. – 31. 10. 2006.). Također, obvezujuse područne obrtničke komore da izbore zamandatno razdoblje 2006. – 2010. godine proveduisključivo u vremenu od 15. studenoga do 15. prosinca2006. godine (15. 11. 2006. – 15. 12. 2006.).Hrvatska obrtnička komora će nakon provedenihizbora po udruženjima obrtnika i područnimobrtničkim komorama održati konstituirajućuskupštinu i izabrati tijela Komore za mandatno razdoblje2007. – 2011. godine od 15. prosinca 2006.godine do 28. siječnja 2007. godine (15. 12. 2006.– 28. 01. 2007.).Hrvatska obrtnička komora poslala je 15. 3. 2006.godine svim udruženjima obrtnika i područnim obrtničkimkomorama Informaciju o tematskom planuodržavanja konstituirajućih skupština za mandatnorazdoblje 2006. – 2010. godine. Kako navedenom informacijomnije precizno utvrđeno i vrijeme održavanjaizbora, već samo krajnji rokovi za konstituiranjeskupština, tu su informaciju pojedina udruženjaobrtnika i područne obrtničke komore protumačilena način da su već sada otpočele s izbornim aktivnostima,čime su zanemarene sve druge redovneaktivnosti i zadaće ukupnog komorskog sustava.Da bi se izbjegla takva situacija, Upravni odbor Hrvatskeobrtničke komore donio je, nakon provedenerasprave, gore navedenu odluku.BEČ: GODIŠNJA SKUPŠTINA HRVATSKO-AUSTRIJSKETRGOVINSKE KOMOREBoris Nemšić novipredsjednik, Stjepan Šafrani dalje potpredsjednikJedna od glavnih zadaća komore su aktivnosti na povećanjuhrvatskog izvoza u AustriijuPosebice je razvijena suradnja Komore i HOK-aAustrija je Hrvatskojjedan od najvažnijihgospodarskih partnerai na prvom je mjestu poizravnim ulaganjima, nogospodarska suradnja jošse može unaprijediti, ocijenjenoje na godišnjoj skupštiniHrvatsko-austrijsketrgovinske komore, održanoj25. travnja u Beču.Generalni direktorMobilkoma Austria BorisNemšić, izabran je zanovog predsjednika komore,dok je dosadašnjempotpredsjednikuStjepanu Šafranu, potvrđenjoš jedan mandat.Glavni opunomoćenikHrvatsko-austrijske trgovinskekomore Slavko Begićkazao je da je jedna odglavnih zadaća te komoreraditi na povećanju hrvatskogizvoza u Austriju.Dinamična hrvatsko-austrijskarobna razmjenau zadnjih desetak godinaje udvostručena, no strukturarobne razmjene nijezadovoljavajuća s obziromna veliki hrvatski deficit.U 2005. iz Hrvatske u Austrijuizvezeno je robe uvrijednosti od 650 milijuna€, a austrijski izvoz u RHiznosio je 1,065 milijardi €.Prema Begićevim riječima,u realizaciji brojnih akcija iaktivnosti Komora će surađivatisa Hrvatskom obrtničkomkomorom, HGK,Agencijom za poticanjeizvoza i ulaganja i hrvatskimVeleposlanstvom uAustriji. Posebice je razvijenasuradnja Komore iHOK-a. Zajednički su organiziranekooperacijskeburze u Zagrebu i Grazu,a u tijeku je priprema zakooperacijske burze izpodručja obrade drva 10.svibnja u Zagrebu i zaštiteokoliša u Grazu 27. lipnja.Na godišnjoj skupštini i naOkruglom stolu »Greenfieldinvesticije u Hrvatskoj«sudjelovao je potpredsjednikhrvatske VladeDamir Polančec i brojniuzvanici iz Hrvatske.HOK na MaltiPredsjednik HOK-a Stjepan Šafrani predstavnici Ceha ribara HOK-aboravit će početkom svibnja u trodnevnomposjetu Malteškoj komori malih isrednjih poduzetnika (GRTU) i Udruženjuribara Malte.Susret je organiziran kao nastavaksuradnje nakon međunarodne konferencijeo iskustvima novih zemalja članicaEU-a, koja se održala u HOK-u uveljači 2006. godine, a na kojoj su sudjelovalii predstavnici Malteške komoremalih i srednjih poduzetnika.Na Malti će predsjednik Šafran i predsjednikMalteške komore Paul Abelapotpisati Sporazum o suradnji izmeđuHOK-a i GRTU-a, kojim će se definiratiplan suradnje u pogledu prilagodbeobrtništva europskim standardima.Hrvatski i malteški obrtnici uskoro ćepočeti razmjenjivati poslovne informacije,a komore će pružiti sve potrebneinformacije onim poduzetnicima kojisu zainteresirani za poslovanje s hrvatskimobrtnicima. Predsjednik Šafran ćese sastati i s malteškim ministrom zaokoliš i poljoprivredu, malteškim predstavnicimau Europskom parlamentui malteškim pregovaračima koji su sudjelovaliu pregovorima s EU.Ovo putovanje iznimno je važno i zapredstavnike Ceha ribara HOK-a koji ćerazgovarati s malteškim pregovaračimaza ribarstvo koji su velikim dijelom svojZaštićeni ribolovni pojas uspjeli osiguratisamo za svoje ribare. Malta se pokazalakao vrlo uspješan pregovarač, te jenjihov primjer djelovanja zanimljiv i zahrvatske ribare-obrtnike.Predsjednik Ceha ribara Tonči Božanići potpredsjednik Romeo Mikičićrazgovarat će u Malteškom centru zaribarstvo i znanost te u Malteškoj ribarskojzadruzi.S. T., N. V.

Subota, 29. travnja 2006.AKTUALNOObrtničke novine 3PRIJEVOZNICI LAKŠE DIŠUUspjeh Ceha prijevoznika: rok za obnovuvoznog parka produljen do 2012. godineHrvatska obrtnička komora dogovorila je s ministrom prometa Božidarom Kalmetom odgodu primjene sporne odredbe Zakona o prijevozu ucestovnom prometu o starosti vozila, po kojoj bi kamioni i autobusi stariji od 18, odnosno 10 godina, morali s cesteRENATA PALORECObrtnici prijevozniciipak mogu predahnuti,jer premanajnovijem sporazumu izmeđuMinistarstva mora,turizma, prometa i razvitkai Hrvatske obrtničke komore,djelatnost obavljanja cestovnogprometa kamionimai autobusima starijimaod 18, odnosno 10 godina,moći će obavljati sve do2012. godine.Rezultat je to sastankadelegacije HOK-a, u kojojsu bili predsjednik HOK-aStjepan Šafran, glavni tajnikdr. Petar Sindičić i predsjednikCeha prijevoznika BorisKos, s ministrom BožidaromKalmetom, državnimtajnikom za promet DraženomBreglecom i pomoćnikomministra u Upraviza cestovni promet IgoromMalyjem, održanog 14. travnja.obvezalo već sljedeći tjedannakon sastanka uputiti uVladinu proceduru.HOK i Ministarstvo suglasilisu se da je pomlađivanjevoznog parka preduvjetjačanja konkurentnostihrvatskih prijevoznika, aosim toga, nova vozila pridonijetće smanjenju emisiještetnih tvari u okoliš. Dogovorenoje da će se zajedničkipokušati pronaći rješenjeza poticanje zamjenestarih vozila u prijelaznomrazdoblju do 2012. godine.Privremeni spasDogovorom izmeđuHOK-a i Ministarstva okončanesu, barem za neko vrijeme,prijevozničke muke,koje su trajale više od godinudana.Potkraj 2004. godine stupioje na snagu novi Zakono prijevozu u cestovnomprometu. Hrvatska obrtničkakomora imala je mnoprijevoznika,od čega jeviše od 7700 registriranoza prijevoz tereta, a ostaliza prijevoz osoba. Zbogvelikog broja prijevoznikakoji ne bi mogli udovoljitiovom uvjetu, jer nisu u mogućnostinabaviti nova vozila,HOK je odmah nakondonošenja Zakona iniciraonjegove izmjene i dopune,u kojima je tražio ukidanjesporne odredbe o starostivozila. Argument za to bilaim je činjenica da ovakvostarosno ograničenje nepostoji ni u jednoj državiu EU, stoga su prijevozniciPravo rješenje se čekaPrijevoznici su dobili malona vremenu, no problem nijeriješen. Vrlo mali broj njih bise mogao uskladiti do krajarujna. U međuvremenu, prijedlogza izmjenama Zakonakoji je podnio bivši ministarobrta, a sada saborski zastupnikHSS-a Željko Pecek,uvršten je kao redovni postupaku dnevni red Hrvatskogsabora, no sredinomožujka ove godine prijedlogje odbijen.Prijevoznici nakon togagube strpljenje i najavljujumirne prosvjede kamionaPregovori s ministarstvom trajalisu dulje od godinu dana, a aktualnidogovor postignut je u sjeni velikognezadovoljstva prijevoznika i najaveprosvjeda na svim hrvatskim cestamaMinistarstvo se na tomsastanku obvezalo iniciratiizmjene Zakona o prijevozuu cestovnom prometu,na način da se izmijeniodredba članka 103. stavka3., tako da se kao rok zausklađenje sa Zakonom,utvrđuje datum 1. siječnja2012. godine. Također, ovuinicijativu Ministarstvo segobrojne primjedbe na tajzakon, no prijevoznici sunajviše reagirali na odredbukojom je propisanastarost vozila, kao uvjet zaobavljanje djelatnosti prijevoza.Naime, prijevoznicikoji imaju kamion starijiod 18 godina ili autobusstariji od 10 godina, prematoj odredbi ne bi smjeli oba-vljati svoju djelatnost, a zausklađivanje, odnosno kupnjunovih vozila, dobili surok od godinu dana, točnijedo kraja prosinca 2005. godine.U Hrvatskoj je registriranooko 12.500 obrtnikatražili da uvjet bude tehničkaispravnost vozila.Pregovori s resornim ministarstvomtrajali su višeod godinu dana, uz obećanjaiz Ministarstva da ćeodredba biti ukinuta. U Vladuje potkraj prošle godinekonačno upućen prijedlogza izmjenama Zakona, kojije međutim »zastao«, i tadaVlada donosi Uredbu, kojomse prolongira primjenaZakona do kraja 30. rujnaove godine.i autobusa u svim županijama,a ukoliko Vlada neuputi izmjene Zakona uSabor po hitnom postupku,bili su spremni čak i na blokadusvih važnijih prometnicai graničnih prijelaza.Ipak, ministar Kalmeta injegovi suradnici popuštajui daju prijevoznicima »prijelaznirok« do 2012. godine.Prijevoznici su odahnuli, noostala su neriješena pitanja– kamo sa starim vozilima ikako do novih?PREDSJEDNIK CEHA PRIJEVOZNIKA HOK-a BORIS KOSOčekujemo pomoć države u obnovi voznog parkaU Ministarstvu su nam obećali da će državaotkupljivati stara vozila iz eko-poreza.Također, trebala bi nam pomoć države putemgarancija, da bismo lakše dobili kredite,kaže KosPrema riječima BorisaKosa, prijevoznici suzadovoljni postignutimdogovorom s Ministarstvommora, turizma,prometa i razvitka, kojimse dobiva odgoda primjeneodredbe o starosti vozila,no ona nije dugoročno rješenje.Većina obrtnika nemože si priuštiti kupnjunovih vozila, a ne znajuni kamo sa starima, tvrdiKos.• Jesu li prijevoznici zadovoljnipostignutim dogovoroms Ministarstvom?– Prijevoznici lakše dišu,jer su dobili na vremenu, nošto će dalje, kada prođe pet--šest godina? Možemo rećida je ovo vrijeme predaha,no ovaj dogovor svakakonije dugoročno rješenje zanas. Dugoročno kao rješenjetrebalo bi uvesti tehničkuispravnost vozila. No,nama je ovom odgodomostavljena mogućnost daobnovimo vozni park.• Mogu li prijevozniciobnoviti vozni park u navedenomrazdoblju?– To neće biti lako, posebnoza kiper vozila, čiji jevijek trajanja dugačak, jernisu iskorištena kroz cijelugodinu, nego tek 60 postogodišnje. Mnogi prijevoznicikoriste starija vozila, kojanisu iskorištena tijekom cijelegodine. Na primjer, namoru zbog turističke sezonetri do četiri mjeseca godišnjene smije se raditi. Na kontinentuse, pak, ne radi maksimalnimkapacitetima uzimskim mjesecima. Dakle,stanje nekog vozila ovisi onjegovoj iskorištenosti. Začudilanas je izjava ministraKalmete, koji je kazao dase i sâm vozio u 25 godinastarim zrakoplovima. Akostarost zrakoplova nije rizik,onda što je? Ova je odredbaishitrena.• Očekujete li pomoć države?Na koji način?Država dosad nije uložilaništa, uglavnom imamoponude banaka, no zavećinu prijevoznika onesu nepovoljne jer većinaprijevoznika nije kreditnosposobna. Većina njih zarađujeza život, a ne tolikoda bi mogli ulagati u novekamione, čija se cijena krećeod 100 do 120 tisuća eura.Problem je i u tome, što seteško riješiti starih vozila.Tko će ih kupiti? Vozilostaro 14 godina nitko nećekupiti, jer ono će za četirigodine imati 18 godina.Tako prijevoznici ne moguniti prodati stare, niti kupitinove kamione. U Ministarstvusu nam obećali da ćedržava otkupljivati staravozila iz eko-poreza. Držimoih za riječ. Također, trebalabi nam pomoć državeputem garancija, da bismolakše dobili kredite.• Ceh prijevoznika tražioje ukidanje te odredbe,jer nijedna europska državanema starost vozila kaoograničenje, nego isključivotehničku ispravnostvozila. Koji su bili argumentiministra i njegovihsuradnika protiv ukidanjasporne odredbe?– Nismo dobili nikakavkonkretan odgovor.RENATA PALOREC

4 Obrtničke novineAKTUALNOSubota, 29. travnja 2006.MEĐUNARODNI SAJMOVI»GRAĐENJE I OPREMANJE«Mjesto za sklapanjenovih poslovaNa Zagrebačkom velesajmu(ZV) 25. travnjaotvoreno je pet međunarodnihsajmova pod zajedničkimnazivom »Građenje iopremanje«, a riječ je o međunarodnimsajmovima graditeljstva,obrtništva, alatnihstrojeva i alata, zavarivanja iantikorozivne zaštite. Sajmovi»Građenje i opremanje«najveća su sajamska manifestacijana ZV-u po brojuizlagača i izložbenoj površiniu prvoj polovici godine. Na85.000 m 2 predstavila su seukupno 1562 izlagača iz 32zemlje. Otvarajući sajmove,ministrica zaštite okoliša,prostornog uređenja i graditeljstvaMarina Matulović-Dropulić istaknula je kako jecilj Vlade stvoriti stimulativnookruženje za razvoj poduzetništvai poticanje izvoza.Osvrnuvši se na trenutačnusituaciju u graditeljstvu ukojem vlada rascjepkanost,kazala je kako se ono trebaprilagoditi standardima kojivrijede u Europskoj uniji, ahrvatskim poduzetnicimatreba osigurati vrijeme prilagodbekako bi se pripremiliza nove uvjete rada koji ihčekaju ulaskom na europskotržište. Povećanje konkurentnostihrvatskih tvrtki,kako je kazala, neprovedivoje ukoliko se ne prihvate europskistandardi, a najavila jei skraćivanje postupka izdavanjagrađevinske dozvoleInterreg III za očuvanjeobrtničkih profesijaObrtničkakomoraKrapinsko-zagorskežupanijei Območnaobrtna zbornicaŠmarje pri Jelšahzajednički su seprošle godine prijavilena natječajza sredstva EU, izprojekta InterregIII, namijenjenobrazovanju zaočuvanje obrtničkihprofesija. Također su ove dvije komore u siječnju ove godinepotpisale i Sporazum o suradnji.Suradnja u sklopu projekta Interreg III, čiji je nositelj OOZŠmarje pri Jelšah, kako je predstavljeno tijekom održavanja48. MOS-a, već se izvodi na razini obrazovanja, gdje sudjelujui hrvatski obrtnici raznih djelatnosti.Stjepan Šafran,predsjednikHOK-ašto će graditeljima zasigurnoolakšati poslovanje. DirektorZV-a Davorin Spevec kazaoje kako je ZV oduvijek bioidealno mjesto za prezentacijuhrvatskog gospodarstva,mjesto za upoznavanje najnovijihsvjetskih trendovaali i sklapanje novih poslova.Prema riječima predsjednikaHOK-a Stjepana Šafrana,posljednjih je godina vidljivtrend razvoja obrta u svimsegmentima, a prošle je godinenajviše obrta otvoreno uproizvodnim djelatnostima.Šafran je ponovio kako suusvajanje novih tehnologijai visoka kvaliteta proizvodanužni za povećanje konkurentnostii razvoj obrtništva.(HINA)Niz popratnihdogađanja na štanduHOK-aKao i dosadašnjih godina na MOS-u je organiziran nizpopratnih događanja. Tako su na štandu HOK-a održanesvakodnevne prezentacije i predavanja. Svoje proizvode iusluge namijenjene malim i srednjim poduzetnicima predstavilaje Zagrebačka banka, s posebnim naglaskom na ponudupoduzetničkih kredita. Svoju ponudu predstavila je i Hrvatskapoštanska banka, te partner HOK-a u projektu »Obrtničkakartica« tvrtka Wer liefert was?, koja je prikazala na koji načinkoristiti Internet u poslovne svrhe. Riječi je bilo i o zadrugamakao obliku udruživanja radi zajedničkog nastupa na tržištui pridruživanju Europskoj uniji, a predstavljen je i CD 2006.Poslovne informacije HOK-a.Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva predstaviloje programe poticanja poduzetništva za 2006. godinu, aobilježen je i Svjetski dan intelektualnog vlasništva.SURADNJA SA SLOVENIJOMHrvatska obrtničkakomora, zajedno spodručnim obrtničkimkomorama i udruženjima,i ove godine organiziralaje nastup hrvatskih obrtnikana 48. međunarodnom sajmuobrtništva (MOS) u Zagrebu,koji se održavao od 25.do 29. travnja 2006. godinena Zagrebačkom velesajmu,u sklopu Međunarodnogsajma GRAĐENJE I OPRE-MANJE. U paviljonu 5, naukupnoj izložbenoj površiniod cca 3800 m 2 održanesu dvije manifestacije: u prizemljusajamska izložba(48. MOS), a na galeriji prezentacijastrukovnih zanimanja»Želim biti majstor«.Na 48. MOS-u nastupiloje 290 izlagača; od toga na2039 m 2 unutarnjeg i 188 m 2vanjskog izložbenog prostora,svoje proizvode i uslugepredstavila su 273 obrtnika iz19 hrvatskih županija u organizacijipodručnih obrtničkihkomora, a HOK je imao izlagačkiprostor na 144 m 2 . Kao idosadašnjih godina, na MOSusu se, uz HOK, predstavileProblem dugovanja obrtnikaprema državi bioje predmet rasprave ina Obrtničkom forumu, kojiHrvatska obrtnička komorasvake godine organizira usklopu Međunarodnog obrtničkogsajma. Ravnatelj Porezneuprave Ivica Mladineorekao je da će Ministarstvofinancija napraviti analizudugovanja obrtnika te da ćeizići ususret obrtnicima kojiimaju perspektivu.Predsjednik Hrvatske obrtničkekomore Stjepan Šafrannaglasio je problem kamatana dugovanja, koje, kako jerekao, od nekoliko tisuća napočetku, vrlo brzo narastudeseterostruko. Na pitanjeo dugovanju države premaobrtnicima Mladineo je, pak,naglasio da je država podmirilasva dugovanja, jedinoostaju dugovi poduzeća kojarade za državu prema obrtnicimakooperantima.Ovogodišnji forum bio jeposvećen prilagodbi obrtnikaEuropskoj uniji, pa je jednaod gošći bila i Olgica Spevec,članica pregovaračkogtima RH, zadužena za poglavljeIndustrijska politika ipoduzetništvo. Za obrtnikesu, prema njezinim riječima,najbitnija područja pregovorajavna nabava i tržišno48. MEĐUNARODNI OBRTNIČKI SAJAMUspješna prezentacijahrvatskog obrtništvaNa 48. MOS-u nastupilo je 290 izlagača. Svoje proizvode i usluge predstavila su273 obrtnika iz 19 hrvatskih županijaSamoborski inovator Nikola Petković pokazao je ministrici graditeljstva Marini Matulović-Dropulićsvoj izum za reciklažu ambalažnog otpadai partnerske institucije (Ministarstvogospodarstva, rada ipoduzetništva, HAMAG, Državnizavod za intelektualnovlasništvo, HZTK – udrugainovatora Hrvatske, HGK,Hrvatski savez obrtničkihOBRTNIČKI FORUMMalo i srednje poduzetništvodobitnik je u procesu pripreme za EUBez konkurentnosti nećemo se plasirati na europsko tržište, a da bi bili konkurentni, moramoimati kvalitetu, niže cijene i pratiti trendove u proizvodnji – rekao je predsjednik HOK-aStjepan Šafrannatjecanje. Naglasila je da jeza Hrvatsku najbitnije dogovoritipregovaračku platformukod kuće na političkoj igospodarskoj razini.– Malo i srednje poduzetništvodobitnik je u procesupripreme za EU. Konkurencijaje tu, bili mi u EU ili ne.Prednost je ulaska u EU štoće se hrvatska poduzeća moćizaštititi od uvoza jeftine stranerobe, jer EU ima zaštitnemehanizme za to. Također,europska pravila dopuštajusustav poticaja, a čak postoji idirektiva koja onemogućavaneredovita plaćanja. Dobitakće biti i to što obrtnik nećemorati samostalno rješavatisporove, već će ih udrugepoput komora moći zastupatina sudovima – istaknula jeSpevec.Predsjednik HOK-a StjepanŠafran rekao je da je Hrvatskaobrtnička komora već5–6 godina aktivna na međunarodnomplanu putem organizacijenastupa obrtnikana sajmovima i u suradnji spartnerskim komorama.– Bez konkurentnosti nećemose plasirati na europskozadruga, Hrvatski zavod zanorme i Hrvatska akreditacijskaagencija), banke i osiguravajućadruštva (HypoAlpe Adria Bank, Croatiabanka, PBZ, ZABA, Hrvatskapoštanska banka i OsiguranjeZagreb). Tijekom MOS-a,održane su i stručne prezentacijeza obrtnike i djelatnikekomorskog sustava (državnipoticaji, zadružno organiziranje,poslovno povezivanje,financijske institucije…). S.T.Na forumu je bilo riječi o prilagodbi obrtnika Europskoj uniji, državnim poticajima i poreznojpoliticitržište, a da bi bili konkurentnimoramo imati kvalitetu,niže cijene i pratiti trendoveu proizvodnji. Postali smosvjesni da se moramo i fizičkipribližiti Bruxellesu, pasmo prošle godine odlučiliotvoriti međunarodni uredHOK-a u Bruxellesu – rekaoje Šafran.Pomoćnik ministra za obrtLeo Begović, pak, istaknuo jeda je Ministarstvo gospodarstvau 2006. godini osiguralo200 milijuna kuna za poticanjeobrtništva i poduzetništva.RENATA PALOREC

8 Obrtničke novineSAJMOVISubota, 29. travnja 2006.Hrvatski obrtnici i ove godine nanajvećim sajmovima u Srbiji i Crnoj GoriHrvatska obrtnička komorai ove godine organizirai sufinanciranastup hrvatskih obrtnika nanajvećim sajamskim priredbamau Srbiji i Crnoj Gori,kako bi se hrvatskim obrtnicimaolakšao izlazak na velikoi važno tržište susjednedržave.Podaci o prošlogodišnjimpokazateljima održanih sajmovau Beogradu i Novom1. Nastup na sajmuTehnika — Beograd 06.Naziv sajma: 50. međunarodnisajam Tehnika i tehničkadostignućaVrijeme održavanja: 16. — 20.5. 2006.Robne grupe na sajmu:elektroenergetika (opremai uređaji za proizvodnju,prijenos i distribuciju el.energije); rasvjeta; sredstvaza domaćinstvo; novi materijali;crna metalurgija; metalurgijaobojenih metala;nemetali; izolacijski materijali;staklo…Broj izlagača 2005. g.: 1045izlagačaBroj država učesnica u 2005.g.: 36Ukupan broj posjetitelja u2005.g.: oko 65.000Štand HOK-a u paviljonu14: nacionalne izložbe, novetehnologije, opremanje za grijanje,hlađenje, klima. Veličinaštanda je 50 m 2 .2. Nastup na sajmupoljoprivrede —Novi SadNaziv sajma: 73. međunarodnipoljoprivredni sajam uNovom SaduVrijeme održavanja: 13. — 20.5. 2006.Robne grupe: poljoprivredniproizvodi; ambalaža zapoljoprivrednu, prehrambenui kemijsku industriju;proizvodi gumarskeindustrije; poljoprivrednamehanizacija i rezervni dijelovi;strojevi i oprema zaprehrambenu industriju,šumarstvo, navodnjavanje,odvodnja; građevinarstvou poljoprivredi i prehrambenojindustriji, strojevi ioprema za obradu metala,proizvodi od metala, drvo,plastika i sl.Broj izlagača 2005. g.: 2055izlagačaBroj država sudionica u2005. g.: 60Ukupan broj posjetitelja u2005. g.: više od 200.000Štand HOK-a u paviljonu11: nacionalne izložbe,inozemni izlagači.Veličina štanda je 50 m 2 .Sadu najbolje pokazuju kapacitetesamih sajmova i interesposlovnih posjetiteljaza spomenute izložbe.za opremanje skladišta, integralnitransport i slično;elektronske komponente;inovacije; uređaji i aparatiHAMAG I ZABA POTPISALISPORAZUM O POSLOVNOJSURADNJIGarancijama lakšedo poduzetničkihkreditaHrvatska agencija zamalo gospodarstvo(HAMAG) i Zagrebačkabanka potpisalesu Sporazum o poslovnojsuradnji, koji će, kako jerečeno, pridonijeti lakšemkreditiranju poduzetničkihprojekata. Jedna od temeljnihznačajki sporazuma ješto će Hrvatska agencija zamalo gospodarstvo izdavanjemgarancija, omogućitikreditiranje i ostvarenje kvalitetnihpoduzetničkih projekatau slučajevima kadapoduzetnici nemaju dovoljnoinstrumenata osiguranja.Garancija HAMAG-a instrumentje osiguranja kojim segarantira za glavnicu kreditau postotku od 40 do 80 posto,ovisno o programu, a domaksimalnog iznosa kreditau visini pet milijuna kuna.U Zagrebačkoj banci očekujuda će ova suradnja rezultiratiplasiranjem znatnogbroja poduzetničkih kreditaza kvalitetne projekte, čimeće se omogućiti veći stupanjzaposlenosti i ravnomjernijirazvoj hrvatskog gospodarstva.Potpisnici sporazuma,predsjednik Uprave HA-MAG-a Tomislav Kovačevići predsjednik Uprave Zagrebačkebanke Franjo Lukovićistaknuli su kako je malo isrednje gospodarstvo generatorgospodarskog rasta izapošljavanja, čemu će pridonijetii suradnja spomenutedvije tvrtke.Luković je kazao kako seZagrebačka banka zadnjihpet godina intenzivno bavikreditiranjem malog i srednjegpoduzetništva pa jetako lani malom i srednjempoduzetništvu odobrila gotovo5,5 milijardi kuna kredita.Riječ je, dakle, o porastuu kreditnom ulaganju kojiiznosi deset posto više negogodinu ranije. Ove pak godine,kako je rekao, taj bi iznostrebao biti i 15 posto većinego lani.Hrvatska agencija zamalo gospodarstvo je prošlegodine odobrila osamdeset isedam garancija u iznosu od60,7 milijuna kuna, za iznoskredita u visini od 108,5 milijunakuna, što je omogućiloukupne investicije u planiranomiznosu od 170 milijunakuna.Lani je prosječan iznos kreditaiznosio više od milijunkuna, dok je garancija iznosilaoko 57 posto. (Hina)

Subota, 29. travnja 2006.CEHOVIObrtničke novine 9Ribari traže potporuklubova zastupnikaHrvatska obrtnička komorauputila je 28. ožujkasvim klubovima zastupnikau Hrvatskom saboru inicijativuza donošenje Odluke oproglašenju Zaštićenog ekološko-ribolovnogpojasa RH(ZERP) na Jadranu u cijelosti.Inicijativu je prihvatila Hrvatskaseljačka stranka i 29.ožujka u saborsku proceduruuputila Prijedlog Odluke oizmjeni Odluke o proširenjujurisdikcije Republike Hrvatskena Jadranskom moru, pohitnom postupku.– Sukladno našem dugogodišnjemtraženju proglašenjaGospodarskog pojasaRH, povodeći se našim gospodarskiminteresima, i istotako, očuvanjem biološkihbogatstava Jadranskog mora,predložili smo Hrvatskomsaboru da u cilju zaštite hrvatskihribarskih, ekoloških,a time i nacionalnih interesa,po hitnom postupku doneseRibarima isti poticajikao poljoprivrednicimaCeh za ribarstvo nedavnoje ponovo raspravljao i onovim Propisima u ribarstvu,kako bi oni bili što usklađenijis opravdanim zahtjevimaribara. Naglašen je i zahtjevza potrebom ukidanja izdavanjanovih povlastica zaobavljanje svih vrsta gospodarskogribolova tijekom ovegodine. Prema riječima predsjednikaCeha Tončija Božanića,ostavlja se mogućnostda se i ubuduće mogu izdavatipovlastice za obavljanjeZERPOdluku o početku primjeneZaštićenog ekološko-ribolovnogpojasa RH u cijelosti, snaznačenim početkom primjene3. lipnja 2006. godine.Time bi naši pregovarači upregovorima s EU o poglavljupregovora – 13. Ribarstvo,mogli osigurati temelje zabudućnost hrvatskog ribarstva– istaknuo je predsjednikCeha ribara Tonči Božanić.Hrvatski sabor još je 3. listopada2003. godine donioOdluku o proširenju jurisdikcijeRepublike Hrvatskena Jadranskom moru. Zatimje 3. lipnja 2004. godine Hrvatskisabor donio Odlukuo dopuni navedene Odluke,koja nalaže primjenu ZERP-aza države članice EU, nakonsklapanja Ugovora izmeđuRH i EU o partnerstvu u ribarstvu,koji je kao takavizdvojen ili bi trebao biti izdvojenod pristupnih pregovorau ribarstvu. S. T.Smanjena cijenaplavog dizelaIndustrija nafte Ina od 28. travnja smanjilaje cijenu eurodizela plavog za 6,7 posto i sadaiznosi 4,50 kuna za litru (do sada 4,82 kune).Ina u kratkoj obavijesti, ne obrazlažući razloge promjenecijena, navodi tek da su izvršili korekciju maloprodajnihcijena koje vrijede od 28. travnja do 8. svibnja2006. godine.(HINA)pojedine vrste gospodarskogribolova, ali samo na temeljurezultata znanstvenih istraživanja.Svi oni koji će do danazabrane izdavanja povlasticauspjeti ugovoriti izgradnjubroda ili sklopiti kupoprodajniugovor o kupnji broda,izuzet će se iz navedene zabrane.Ribari također traže odMinistarstva poljoprivrede,šumarstva i vodnog gospodarstva,da budu izjednačenis poljoprivrednicima, vezanoza uvjete isplate poticaja.Hrvatska obrtničkakomora organiziratreći po redu stručniskup »Njega tekstilija i odjeće«,koji će se održati 11. i 12.svibnja 2006. godine u StubičkimToplicama, u hoteluMatija Gubec.Ova godina je ujedno i 40.obljetnica postojanja i radakemijskih čistača, o čemu ćena Skupu više reći dr. DinkoPezelj, direktor časopisa»Tekstil«.Skupu će nazočiti predstavnicinekoliko ministarstava,predstavnici Hrvatskogzavoda za toksikologiju,sanitarni inspektori, inspektorizaštite okoliša i dr., kojiće nazočnima predstavitizakonodavno-pravnu problematiku,prenijeti spoznajeiskustvanakon provedenogsustavnog inspekcijskognadzora u kemijskim čistionicamai mogućnosti za poboljšanjerada u kemijskimčistionicama.Gosti iz Obrtne zborniceSlovenije, predstavnici Sekcijevzdrževalcev tekstilij,Nada i Janez Pance govoritće o »Iskustvima Slovenijena području usklađivanjazakonodavstva za područjekemijskog čišćenja i pranja spropisima EU«.Na Skupu će također bitipredstavljeni novi strojevi,postupci i kemikalije za čišćenjei pranje tekstilija, a bit ćeriječi i o ovladavanju procesimajavne nabave i osiguranjutransparentnosti; psihologijirada; utjecaju sastava deterdženatai temperature naefekt pranja; o pripremi vodeza pranje rublja i pročišćavanjenakon pranja; teflonizacijiodjeće; osiguranju od odgovornostičistionice za nastalaoštećenja odjeće te drugimtemama zanimljivim djelatnicimaove struke.Prijavite se zakooperacijsku burzucilju zaštite okoliša, poticanjaproizvodnje eko-Uloških proizvoda i proizvodaza obnovljive izvore energije,te pomoći obrtnicima u probijanjuna strana tržišta, Hrvatsko-austrijskatrgovinskakomora u suradnji s Hrvatskomgospodarskom komoromi Hrvatskom obrtničkomkomorom, organizira kooperacijskuburzu austrijskih ihrvatskih tvrtki na područjuzaštite okoliša i obnovljivihizvora energije, koja će se održati27. lipnja u Grazu.Austrijski gospodarstvenicizainteresirani su za kooperacijus hrvatskim obrtnicimai poduzetnicima na sljedećimpodručjima: izgradnja iliobnova vodoopskrbe, zbrinjavanjeonečišćene vode, zbrinjavanjeotpada (deponiji, termičkaobrada, reciklaža), postrojenjaza opskrbu energijom (grijanje,struja, hlađenje), ušteda energije,smanjenje zagađenosti zraka,alternativna energetska postro-STRUČNI SKUP KEMIJSKIH ČISTAČA 11. i 12. SVIBNJADva dana za bolje znanjeStručnom skupu »Njega tekstilija i odjeće« nazočit će i predstavnici nekoliko ministarstava,kao i Hrvatskog zavoda za toksikologiju, te sanitarni inspektori i inspektori zaštite okolišaZAŠTITA OKOLIŠAUz velik broj predstavnikastruke, na skupu će biti prisutnii predstavnici županijskihobrtničkih komora, kaoi dužnosnici Hrvatske obrtničkekomore.S obzirom na zanimljivosttema i važnost problematike,na kraju prvog dana predviđenoje da će se održati iOkrugli stol, gdje će sudionicimoći izmijeniti iskustva,iznijeti konkretne problemeiz prakse, mišljenja i stavoveu svezi problematike kemijskogčišćenja i pranja, zakonskeregulative i slično.Prijave za sudjelovanje naSkupu potrebno je poslati dojenja (vodena snaga, bio-masa,bio-plin, bio-pogonska goriva,solarna energija, ostali izvorienergije (geotermička, energijavjetra) i ostale tehnologije zazaštitu okoliša.Za sudjelovanje na burzi,potrebno je popuniti i poslatiprijavni obrazac. Obrazac jedostupan u udruženjima obrtnikai područnim obrtničkimkomorama, te na internetskimstranicama HOK-a: www.hok.hr, pod nazivom: »Prijavniobrazac za kooperacijskuburzu s austrijskim tvrtkamana području zaštite okoliša iobnovljivih izvora energije«.Popunjeni prijavni obrazac,potrebno je poslati najkasnijedo 14. travnja 2006.na e-mail: jasmina.galant@-hok.hr ili fax: 01 48 46 610.Za dodatne informacijeobratite se u Hrvatsku obrtničkukomoru, Odjel za organizacijurada cehova, JasminaGalant-Cvek, tel: 01 48 06 626.J. GALANT-CVEK8. svibnja 2006., na adresuHrvatske obrtničke komore,uz napomenu: »Prijavljujemse za stručni skup NJE-GA TEKSTILIJA I ODJEĆE– PRIJAVA«, te uz naznakuvaših kontakt podataka: ime,prezime, naziv obrta/tvrtke,telefon, adresa, e-mail.Prijavu pošaljite na Hrvatskuobrtničku komoru, e-mailom:jasmina.galant@hok.hrili faksom 01 48 46 610.Troškove smještaja i putasvaki pojedinac podmirujeosobno. Pojedinci će rezervacijusmještaja u hotelu MatijaGubec, izvršiti osobno na tel:049/282 630, 049/282 420,Fax: 049/282 403, e-mail:hmg-prodaja@kr.t-com.hrInformacijeo smještajuSmještaj sudionika predviđenje u jednokrevetnim idvokrevetnim sobama. Sudionicikoji dođu 10. svibnjanavečer mogu koristiti uslugudva pansiona, a ostali sudionici,koji stignu 11. svibnjaujutro mogu koristiti uslugujednog pansiona plus dodatniručak. Odlazak svih sudionikabio bi 12. svibnja nakon ručka.Cijena pansiona u hoteluMatija Gubec iznosi:– u jednokrevetnoj sobi:392 kn– u dvokrevetnoj sobi: 337kn– cijena dodatnog ručka:60 kn.Navedene cijene su poosobi i po danu, a uključujukorištenje zatvorenog i poluotvorenogbazena, trimkabineta,boravišnu pristojbui PDV. Dodatne informacijeuskoro možete potražiti naweb stranici HOK-a: www.hok.hr; područje Komorskiured HOK-a te Cehovske aktivnosti.JASMINA GALANT-CVEK

10 Obrtničke novineCEHOVISubota, 29. travnja 2006.HOK I GASTRO GRUPA POTPISALI SPORAZUM O SURADNJIPovoljniji uvjeti nabave hrane i pića zaugostitelje i turističke djelatnikeUgostiteljski ituristički objektipoput hotela,restorana i kafićamoći će povoljnijenabavljati hranu ipiće kod 35 članicaGastro grupeširom Hrvatske.Ovim sporazumomprofitirat će ikorisnici Obrtničkekartice, kojima seodobravaju popustiRENATA PALORECPotpredsjednik Hrvatskeobrtničke komoreJosip Novogradec iĐuro Horvat, direktor Gastrogrupe d.o.o., hrvatskoglanca distributera hrane ipića, potpisali su 11. travnjaSporazum o suradnji, kojimsu se obvezali na zajedničkodjelovanje i nastup na tržištuu cilju obostranog povećanjaefikasnosti i konkurentnosti.Na temelju Sporazuma,Gastro grupa će članovimaCeha ugostitelja i turističkihdjelatnika HOK-a, korisnici-Sporazum o zajedničkom djelovanju i nastupu na tržištu potpisali su u ime HOK-aJosip Novogradec, potpredsjednik HOK-a, i Đuro Horvat, direktor Gastro grupema Obrtničke kartice, odobritipopuste prilikom kupnjeroba i pružanja drugih uslugaiz registrirane djelatnosti tvrtke.S druge strane, Ceh ugostiteljai turističkih djelatnikaHOK-a svojim će članicamaponuditi i promovirati uslugekoje nudi Gastro grupa, teim omogućiti zajedničke nastupena izložbama, sajmovima,promocijama i sl.Gastro grupa d.o.o. strateškije savez 35 veleprodajnihsubjekata koji pokrivajucijelo područje Hrvatske.Radi se o tvrtkama, čiji jeosnovni posao distribucijahrane i pića u gastro kanaludistribucije – hotelima, restoranimai kafićima, no istotako, oko trećinu prometaostvaruje u klasičnoj maloprodaji.Cilj uspostavljene suradnjeje unapređenje pojedinačnih izajedničkih interesa članovaCeha ugostitelja i turističkihdjelatnika HOK-a i članicaGastro grupe, uz postizanjenove razine zadovoljstva potrošačai kvalitete usluga.Josip Novogradec, dopredsjednikHOK-a naglasioje, prigodom potpisivanjaSporazuma, da je zadatakHrvatske obrtničke komoreunaprijediti rad svih njezinihčlanica te da je komoradosad potpisala 180 partnerskihugovora kroz projekt»Obrtnička kartica«.Predsjednik Ceha ugostiteljai turističkih djelatnikaHOK-a Ante Mihić dodao jeda je Gastro grupa partnerkoji može ponuditi kvalitetnuuslugu ugostiteljima i turističkimdjelatnicima.Na potpisivanju sporazuma bili su i članovi sastava Colonija, s kojim Gastro grupaima ekskluzivni ugovor i za koju će popularni bend »odraditi« turneju po Hrvatskoj– Gastro grupa je mladagrupacija, osnovana u prosincu2004. godine, no, unatočtome, već smo se dokazalikao pouzdan partner našimklijentima. Od njih 15.000,najveći broj su članovi Cehaugostitelja. Cilj nam je razvitilojalnost naših partnera premanama, stoga ćemo nastojatiuspostaviti dugoročnu ikvalitetnu suradnju s članovimavašeg Ceha – kazao jeĐuro Horvat, direktor Gastrogrupe, prilikom potpisivanjaSporazuma.Projekt »Obrtnička kartica«započet je 2002. godine.U protekle četiri godine HOKje potpisao 180 ugovora opružanju usluga korisnicimaObrtničke kartice. Na temeljutih ugovora, obrtnici, korisniciObrtničke kartice, moguostvarivati određene pogodnostiprilikom kupnje robeili korištenja usluga (popusti,rabati, odgoda plaćanja, mogućnostdostave) na nekolikostotina prodajnih mjesta širomHrvatske, a odnedavno ina području Slovenije.VINO I ONO OKO VINAJesu li vinotoče trošak ili investicija?Žalosna je istina da u vinogradarsko-vinarskoj i turističkoj Hrvatskoj ima previše nesporazuma i to većinom nepotrebnih i tzv. »nemogućih«,što, naravno, naglašeno utječe na potražnju-potrošnju i cijene, posebno one ugostiteljske. Zašto, na primjer, većina ugostitelja zanemarujepodatak da među pilcima raste broj onih koji sve više znaju o vinu i kulturi vina i, očekivano, postaju sve izbirljivijiPERO GABRIĆŠto zapravo znači kadprofesionalni sommelier(peharnik, vinotoča)vino pogleda, pomiriši imalčice njime okvasi nepce?Ima li ovo pitanje npr. vezes jednom doista nesvakidašnjomizjavom ing. NinoslavaDuspera, bivšeg predsjednikaHrvatskog sommelierkluba (HSK), da se u svijetugodišnje pojavi čak oko dvamilijuna (!?) novih vina. Maloje reći nevjerojatno ili nemogućejer toliko vina niti je biloniti će ikad biti ako se mislina sorte i etikete! No, pravipoznavatelji vina i svega okoovoga povijesnog pića kažuda je brojka uglavnom točna(!?), ali samo kad je spominjuili navode profesionalni sommelierijer za njih niti jednovino – nije isto! Razlikuje se,naime, već od berbe do berbeiste sorte, a gdje je još sveono drugo što prati vino odtrenutka kad grožđe stigne upodrum, pa do punjenja bocai puštanja u prodaju...Dakle, stalno je u igri neštonovo, nešto što se »do jučer«nije znalo ili proučilo, a dasve to i nuditeljima (trgovcima,vinotekarima i, posebno,ugostiteljima) postane što»bliže« i prihvatljivije brinuse vinotoče (peharnici ilisommelieri). Kako mi stojimos tim dijelom ponude, aposebno u ugostiteljskim lokalimagdje je ipak vince najtraženijei, recimo, najslađe?A preostale dvije?U toj priči ili recimo, procesu,došlo je do toga da jesve više kupaca ili pilaca kojio vinu čak znaju više negougostitelji! Ako je to točno,a poznavatelji (ne)prilikatvrde da jest, onda ugostiteljijednostavno trebaju (moždai moraju) prihvatiti izazov i»priznati« sommeliere.U nas, na žalost, pravipodaci o prometu vina nisupoznati i tko zna kad će bitijer je i dalje »na snazi« neugodni(službeni!) podatak daje u vinogradarsko-vinarskojHrvatskoj pod kontrolom tekjedna trećina proizvodnje iprometa grožđa i vina. Štoje s one preostale dvije? Zatu »javnu tajnu« dobro znajui vinari, i trgovci, i uvoznici,i šverceri, i još mnogi u ovoj»koloni«, pa odatle u našojponudi vina doista ima svegai svačega...Ali, vino u ugostiteljstvu,dobro je poznato, nije jeftino,naprotiv, čak je (znatno)skuplje i od dobrih jela. Nijeu našoj ugostiteljskoj ponudinikakva rijetkost da dobarbiftek na žaru ili drukčije pripremljenstoji osamdesetakkuna, najviše oko stotinu, aza tu »lovu« u lokalima nemadobra vina! No, kakve to imaveze s vinotočama?Ima, i te kako! Ti stručniljudi objasnit će gostima i vrijednostipojedinih vina, te štoje posebno važno, koja i kakvavina piti uz određena jela(takozvano »sljubljivanje«jela i vina). U takvu ugođajuboravak za ugostiteljskimstolom pretvara se u ugodnupriču, čak i zabavu, nadopunjujuse saznanja o enogastroponudi, pamte se noviteti,boravak u lokalima nije višeu stilu »pojedi, popij, plati« inapusti restoran...Vinotoče – spontaniproizvodDakle, i dalje (traje to većgodinama!) pitanje glasi – štoje s peharnicima u našim restoranima?Može i ovako:jesu li sommelieri u ugostiteljskimobjektima trošak iliinvesticija... Zna se da ih netreba očekivati baš u svimlokalima, nego samo u onimpoznatijim, boljim ili tzv.kultnim, ali... I tamo su rijetki...I, što i kako dalje? Svojedobnoje HSK predlagao daskupina peharnika »kruži«po našim restoranima, i nataj način »uvodi« ovu korisnunovost. No, to se nikadnije ostvarilo jer takvu uslugutreba, naravno, platiti...A ugostitelji nisu pokazali,koliko je poznato, baš nimalovolje da bi se taj zanimljiviprijedlog ostvario ili da bi sebarem pokušalo.Uglavnom, imamo i daljeHSK i njegove ogranke, aliimamo i istinu koju dosadnitko nije osporio ili pokušaoosporiti! Naime, aktualniprvak Hrvatske međusommelierima Istranin EmilPerdec (restoran »Zigante« uLivadama blizu Motovuna)nakon pobjede prije dvije godinena prvenstvu u Porečuu zanimljivu razgovoru o peharništvui njegovim (ne)prilikamaizjavio je: »Mi vinotočesmo spontani proizvod...«Ovoj se izjavi gotovo i nemašto dodati ni oduzeti, a što senaših trgovaca vinima i, posebno,ugostitelja tiče izgledada je za njih angažiranje tihstručnjaka doista trošak, a neinvesticija.Čast onima među njimakoji znaju koliko i što značivinski ugođaj u restoranima,ali takvih je, na žalost, vrlomalo. Stoga je dobro da brojgostiju koji o vinima znajuviše od prosjeka polako raste.A ugostitelji? Istina jeda tretmanom i ponudomvina i njihov broj pomalo raste(iako sporo!), ali još je todaleko od dobre i korektneusluge.

Subota, 29. travnja 2006.Obrtničke novine 11ZDRAVA PREHRANAMirisi koji osvajaju, hrana koja liječiČak i rakija od kruške viljemovke, navodno, snižava povišen tlak. Kratki rezime turneje po štandovima s hranom domaćih proizvođača glasi: svese isplatilo (i više puta) probati, a naš degustator tvrdi da se nakon toga doista osjećao – zdravijeMeđu mnoštvom štandovana MOS-uposebno su mamilioni sa zdravom hranom domaćihproizvođača. Međunjima, pak, štandovi s pekarskimproizvodima od integralnogtijesta, s domaćimmaslinovim uljem, rakijama,začinima…Svaki od njih i mirisom,a i sadržajem, bio je terapijaza posjetitelje. I to ne samo uprenesenom, nego i doslovnomsmislu: riječ je o hranikoja liječi, a znaju to dobrosvi koji zbog visokog tlaka ikolesterola često viđaju liječnike.Pa kad posjetite »bijelukutu«, a on vam zamota okoruke onaj pojas i napumpazrak, i pokažu se brojke većeod 130/80, a liječnik vamkaže da su vam kolesterol itrigliceridi u nebu, sjetite senaziva proizvođača hranekoje ovdje predstavljamo.Kruh izrađen od integralnih žitarica. Svaka štruca je teškačetiri kilograma. I posude su izrađene od kruhabito B kompleksa i vitaminaE). Zbog toga integralna brašnai žitarice jačaju imunitet.Osim toga, sporo se probavljajui sporo ulaze u krv čimeosiguravaju stalan izvorenergije, bez naglih promjenašećera u krvi, a selen, kojije sastojak integralnog brašna,osigurava zdravlje srca idobru cirkulaciju. Posude naslici također su izrađene odkruha. Kada se juha pojede,možete pojesti i posudu.Kobasice od soje i raznih bezmesnih dodatakaVegetarijanskekobasiceVlasnica Ljiljana Gojević izOsijeka u svom obrtu »Biovita«proizvodi vegetarijanskekobasice od soje, prirodnihsastojaka i raznih začina. Svesirovine su iz organskog,prirodnog uzgoja s područjaOsijeka. Isto tako proizvodisejtan (pšenični glutenpoznat kao »vegetarijanskašnicla«), mariniran s češnjakomi maslinovim uljem, štomu daje poseban gurmanskiokus. Može se priprematina roštilju, panirati i pržiti.Također se nudi i dimljenisejtan, koji se može koristitiza sendviče ili posluživati naplati kao narezak. Navedeniproizvodi moći će se uskorokupiti u Iperkopu u Zagrebui drugim centrima, te u nekimhotelima. Ljiljana Gojevićkaže da joj je cilj približitiljudima vegetarijansku kuhinju.Uobičajeno mišljenje daje sve vegetarijansko zelenoi ne baš ukusno, opovrgavabezmesnim kobasicama i sejtanom,ukusnim i po suduokorjelih ljubitelja »pravih«kobasica.Masline i rakija iduzajednoObrt »Fanito«, vlasnikaFanita Žuvele, iz Vele Luke,bavi se proizvodnjom maslinovogulja i rakije. Maslinovoulje »Torkul« (što je nazivstarinske preše za masline)Standardno pitanje : »Kakosu takvu krušku stavili u ovubocu?«je specifično po tome štoje zasad jedino maslinovoulje u Hrvatskoj s oznakomizvornosti i zemljopisnogpodrijetla hrane. Radi se odjevičanskom maslinovomulju, ekstra kakvoće. Kada sekaže djevičansko, misli se daje dobiveno iz netom ubranemasline, hladnim postupkom,te da ima točno određensadržaj masnih kiselinai drugih sastojaka. Oznakaizvornosti jamči podrijetlo(zapadni dio otoka Korčule)i sastav. Sorte maslinaod kojih je ulje dobiveno suLastovka i Drobnica, koje semogu naći samo na Korčuli.Postupak dobivanja oznakePonuda začinskog i ljekovitog bilja obrta »Za-čini«izvornosti nije jednostavanjer se u postupku dokazujunjegove karakteristike i posebnosti.Plan Fanita Žuveleje proširiti proizvodnju terazviti i brand za domaćurakiju »Forteca«.Gurmane koji vole jestizdravo, zanimat će i Obrtza proizvodnju začinskog iljekovitog bilja, »Za-čini«,vlasnice Sanele Lačić Gregurićiz Donje Vrbe. Obrt sebavi proizvodnjom svježegzačinskog bilja u lončanicama.Asortiman robe predstavlja15-ak vrsta, a nekeod njih su: bosiljak (klasični,sitnolisni, grimizni), peršin,kopar, menta, majčinadušica, mažuran, origano,matičnjak, vlasac, ružmarin,lavanda, sa stalnom tendencijomširenja asortimana.Bogatstvo prirode i mirisamože se doživjeti na izvoru– u plasteniku obrta »Začini«u Donjoj Vrbi, koji jeotvoren za posjete.Na kraju, isplatilo sesvratiti i na štand Požeškoslavonskežupanije. RakijaViljamovka, Obiteljskog gospodarstvaRibičić, GoranaRibičića, nudi se u širokoj paletiambalaža. Nismo sigurnikoliko bi se gore spomenutiliječnici složili, ali navodnospušta tlak. Živjeli.IVICA ŠTAMBUKEkstra maslinovo ulje zaslužuje isto takvu ambalažu. Možese naći i u specijaliziranim trgovinama u Zagrebu (NaturaCroatica)TURISTIČKI KOMENTARKad će se i hoće li se okrenuti »uskrsna ploča«?Kruh napravljen uzpomoć rijeke»Gaza«, pekarski obrtvlasnika Želimira Rožića izKarlovca proizvodi samo odintegralnih žitarica. Žitaricese melju na tradicionalannačin u mlinu obitelji Špoljarić.Na tom je području tijekom19. i 20. stoljeća radilopet mlinova vodenica, dvijepilane i jedna bućica (koš)za ispiranje većih tekstilnihpredmeta. Svi objekti su danasizvan funkcije, zapušteniili razoreni, ali tijekom 2002.godine, mlin obitelji Špoljarićje obnovljen i stavljen u funkciju.Integralno brašno kojese u mlinu dobiva, osobitopšenično, može se koristitiza izradu svih vrsta tijesta,često u kombinaciji s ostalimvrstama i tipovima. Takvatijesta sadrže više bjelančevina,vitamina i minerala, jerintegralno brašno zadržavapunu nutricionističku vrijednostzrna. Iz njega tijekommljevenja nisu uklonjeni ljuskai klica koje sadrže najvišeceluloze, balastnih tvari, mineralnihsoli i vitamina (oso-Iz godine u godinu, većina turističkih subjekata start ne pamti po dobru, a slično je i ovaj put. Čini se da su pripreme na domaćem terenutradicionalno tamnija strana naše turističke praksePERO GABRIĆTo se znaatraktivni i zanimljivi negosu mogli i trebali biti. Ipak,vjekovimanaša je sreća da uglavnomLanjske su godine, na primjer,imamo – strpljive goste...Uskrs, Duhovi i Tijelo-Koliko je hrvatska turistič-vo poranili, naši turističko-ka blagajna u takvim okolnostima-hotelsko-ugostiteljski »ateisti«ostajala mršavija?na to su zaboravili (?!)Praksa potvrđuje da većihi, sjećamo se, bilo je dostaglavobolja nije bivalo, uostalomproblema s nezadovoljnimstiže ljetna sezona i sve ćegostima. Preostale su uglavnomse to »namiriti«... Uostalom,razne improvizacije, udogodine će biti bolje jer ćečemu smo ipak »maheri«, ase »izvući određene pouke«,kako su se osjećali turisti islušalo se i slušat će se nakonostali gosti malo je koga odpromašaja na brojnim sastancimaodgovornih zaboljela glava.raznih foruma na teme oA može biti i ovo: brojniturističkom poslovanju...naši domaćini od siječnja doUskrsa doslovno su se našetaliŽivio optimizam!i nahodočastili po europ-A možda i ne može negoskim sajmovima i »umorili«baš tako ili slično. Zašto? Pase, te nisu stigli na svomenaviknuli smo davno na toterenu organizirati odgovarajuće(ili »oguglali«) da je u našojpraznične izvanpansi-praksi najvažnije – prebro-onske programe i sadržaje.javanje gostiju i njihovihVeć je postalo komičnoda se u redovima našihturističkih domaćinauoči ili oko Uskrsa češće čujekako ih je taj blagdan »zatekao«jer je te godine stigaoranije pa nije bilo vremena zatemeljitije pripreme. Ukolikoje kasnije, onda (čast iznimkama!)caruje poznata parola»ima vremena«... Bilo kakobilo, uglavnom je istina da seiz godine u godinu ponavljajujadikovke o teškoćama okopriprema, a pamte se i kašnjenja.Ovaj put, mediji su javljalio nedovršenim radovima uviše hotela na obali i otocima,o nedorečenim vezama obala– otoci, te natezanjima okotoga kome će »pripasti« određenalinija. A o prigodnimprazničnim programima dase i ne govori, posebno o onimašto i kako s gostima ako jevrijeme nepovoljno. Ma kakvaglavobolja!Opet se ponovila starapriča koja već godinama potvrđujerazliku između pripremanjanaših sezona kodkuće i na emitivnim tržištimadiljem Europe. Nastupina poslovnim sajmovima ueuro-metropolama i poznatijim(vele)gradovima (ali iu tzv. »provinciji«) u organizacijiHrvatske turističkezajednice (HTZ) ili njezinih»ogranaka« s Jadrana imajurezultata i našim domaćinimadaju potrebne signale.No, dosta ih se »razbija« nanašemu terenu jer tzv. domaćepripreme kaskaju zaonima pravodobnim (animiranje!)u zemljama odaklenam dolaze gosti.Ipak, najnevjerojatnije je današe turističke pregaoce, hotelijere,ugostitelje i ostalekoji su u ulogama domaćina(čast iznimkama) toliko»zbunjuju« datumi vjerskihpraznika za koje se vjekovimazna da će biti točno togai toga dana...Stoga je, primjerice, bilopogrešnih poteza i promašajalani jer je Uskrs bio »jakorano« – 27. ožujka. U posljednjihšest godina bivalo je ovako:23. travnja (2000. godine),zatim 15. travnja, pa 31. ožujka,onda 20. travnja, pa 11.istoga mjeseca (2004.), ta lani27. ožujka i sada 16. travnja.Zar nije zanimljivo (bolje– žalosno!) da su u odnosunavedeni datumi i sadržaji(naravno s naglaskom na– izvanpansionske) bivali različiti,ali u cjelini ipak manjenoćenja. Ovaj put, ovisno o»autorima«, sezona 2006. počelaje s dvadesetak do čakpedesetak tisuća gostiju. Štose »love« tiče, valjda je poznatoda te brojke nisu za,kako narod kaže, »stavljanjena velika zvona«... Posebnonisu nekoliko posljednjih godinakad, kao što je poznato,doslovno cvjeta sivo-crnoposlovanje u režiji domaćih i(sve više!) stranih mahera.Ipak, najvažniji je »urođeni«optimizam naših turističkihuposlenika, a to što su(i) ovaj put prvi gosti naletjelina miješalice i bagere uturističkim mjestima i određenomebroju njihovih hotela– »nema veze«... Stići će ikolovoz pa će se sve popraviti.Ali, ako nedajbože kojidan nakon Velike Gospe nepadne kiša.

12 Obrtničke novineCEHOVISubota, 29. travnja 2006.PRIVATNA STOMATOLOŠKA ORDINACIJA DR. DARKO VLAŠIĆVaš partner putem Obrtničke kartice!Privatna stomatološka ordinacija dr. Darko Vlašić iz Zagreba prva je stomatološka ordinacija u Hrvatskoj koja se još 2002. godine uključila uprojekt »Obrtnička kartica«, kao pružatelj usluga korisnicima karticeOrdinacija Vlašić osnovanaje na znanjui obiteljskoj tradicijikoja se proteže kroz sedamdesetljeća. Dijagnostika, liječenjei ostale stomatološkeusluge provode se u lijepoi suvremeno uređenim prostorijamaprivatne ordinacijena zagrebačkoj Šalati.– Kako bismo pacijentupružili svu moguću brigu ozdravlju, moguća je i suradnjas drugim specijalističkimordinacijama. U skladus napretkom tehnologije, uordinaciji se primjenjujunajnovije generacije materijala,vrhunska tehnika ipomagala koja omogućujuprecizan, funkcionalan iestetski rad – kaže dr. Vlašić.Nametnuti ritam životazahtijeva brzu i kvalitetnuuslugu, stoga termine dogovarajuprema željamapacijenata, a hitne slučajeveprimaju odmah. Svi zahvatisu bezbolni, a uslugese pružaju u vedroj i toplojatmosferi.U ordinaciji Vlašić provodese sljedeće usluge:1. estetska i konzervativnastomatologija – pacijentimogu ugraditi u svoje zubeestetske ispune, inlaye, onlayei veenere, a pružaju imse usluge endodontskog liječenja,izbjeljivanja zuba iugradnje zubnog nakita2. stomatološka protetika– ugradnja keramičkihopskrbu, ugradnja implantata4. dijagnostika i preventiva– RVG dijagnostika,parodontološki testovi(analiza bakterijskih biljega,određivanje genetskogrizika), individualna prevencija,sistematski pregledii preventivni zahvati nadjeci i mladima).Novost u radu stomatološkeordinacije Vlašićje korištenje jedne od najkrunicai mostova, potpunei djelomične proteze, kompletnaprotetska rehabilitacijate pretprotetska terapija(vađenje zuba, liječenjezuba, nadogradnje, parodontološkitretmani)3. parodontologija s implantologijom– pretprotetskaparodontološka terapija,liječenje parodontalnihbolesti, kirurška parodontološkaterapija, pripremapacijenta za implantološkunaprednijih parodontološkihmetoda pod nazivomVector. Riječ je o terapijiusmjerenoj na uklanjanjeuzroka bolesti parodonta.Vector kao preventiva brzje, precizan i pacijentu ugodan,a ima dvostruki efekt– ultrazvučno medikamentoznočišćenje i poliranjezuba odjednom.Korisnicima Obrtničkekartice Privatna stomatološkaordinacija dr. DarkoVlašić nudi 5% popustana konzervativnu sanaciju(plombe i liječenje); 5%popusta na kiruršku, parodontološkui implantološkusanaciju i 8% popustana protetsku sanaciju.Kontakti: Privatna stomatološkaordinacija dr.Vlašić, Vinkovićeva 21,10 000 Zagreb, Tel./Fax.01/46 83 985, E-mail: info-@ordinacija-vlasic.hr, web:www.ordinacija-vlasic.hr.Radno vrijeme ordinacije jeod 14.00 do 21.00 sat i premadogovoru.NOVI PRUŽATELJI USLUGA OBRTNIČKE KARTICEGO MARKETING –KREATIVNA AGENCIJA51216 VIŠKOVO, Vozišće 5Tel. 051/256 846, Faks. 051/256 846E-mail: marketing.go@gmail.comKontakt osoba: Sanja UdovićPromidžbaGrafičke uslugeUsluge tiska25% popusta na uslugereklamiranja u vlastitim novinama10% popusta na oglašavanje u tisku20% popusta na vanjskooglašavanje20% popusta na grafičke uslugei usluge tiskaPIPO D.O.O. za informatičkudjelatnost, trgovinu i usluge10 000 Zagreb, Oboj VI, Odvojak 8Poslovnica: Informatički centar»Gaj«Krapina Frana Galovića bbTel/Fax. 049/373 533GSM: 091/456 77 89Web: www.pipo-info.hrE-mail: pipo@kr.hinet.hrKontakt osoba: dipl. ing. ZlatkoPintarić, direktorInformatičkaedukacija za rad naračunaluProdaja računalnetehnike (računala,pisači, monitori,komunikacije)15% popusta na programeedukacije2% popusta na računala (desktop,notebook)4% popusta na monitore i pisačeINVENTUM – Obrt zainformatičke uslugeVukovarska 6b, 10310 IvanićGradTel. 01/2830 200, Fax. 01/2830 201E-mail: info@inventum.hrWeb: http://inventum.hrKontakt osoba: dipl. ing. MarioMikac, vlasnikPružanje savjeta oračunalnoj opremi(hardveru);Ostalo savjetovanjei pribavljanjeprogramskeopreme (softvera)20% popusta na gotovaprogramska rješenja15% popusta na izradu programa15% popusta na izradu webstranica15% popusta na informatičkosavjetovanje i projektiranje15% popusta na administraciju iodržavanje računalaREALITY D.O.O.Ribnjak 20, 10 000 ZagrebPoslovnica 1 - PAPILLON SHOPRačkoga 11, 10 000 Zagreb(maloprodaja)Tel. 01/457 2617, Fax. 01/457 2543E-mail: info@papillon.hrWeb: www.papillon.hr;Poslovnica 2 - Reality d.o.o.Žitnjak bb, Zagreb (veleprodaja)Tel. 01/2455 243E-mail: veleprodaja@reality.com.hrUprava tvrtke: Reality d.o.o.Račkoga 11, ZagrebTel. 01/457 2542, Fax. 01/457 2543E-mail: reality@papillon.hrWeb: www.papillon.hrKontakt osoba: Snježana Kožul,direktorVeleprodaja imaloprodajadekorativnihartikalaMaloprodajasvježeg cvijećaUslugeprojektiranja iuređenja interijera,prezentacijskih iizložbenih prostoraUvoz dekorativnihartikala10% popusta na sve artikle izmaloprodaje plaćene u gotovini zaiznose veće od 500,00 kuna;20% popusta na sve artikleiz veleprodaje u odnosu namaloprodajnu cijenu

Subota, 29. travnja 2006.UHrvatskojobrtničkojkomori održan je u ponedjeljak,24. travnja2006. godine jednodnevni seminar»Vještine komunikacije«za djelatnike Savjetodavneslužbe i ostale djelatnike komorskogsustava.Seminar je organiziran kaojedna od aktivnosti planiranihCARDS projektom »Razvojmodela provedbe savjetodavnihusluga u regionalnim komorama«.Projekt se temelji naregionalnim operativnim programimaZadarske i Šibenskokninskežupanije, te su u sklopuprojekta od siječnja ove godineu područnim komoramaovih dviju županija zaposlenačetiri nova savjetnika i to zasavjete iz područja prava, poslovanjau obrtu, ugostiteljstvai turizma, te poljoprivrede.OBRAZOVANJESEMINAR ZA SAVJETNIKE I DJELATNIKE KOMORSKOG SUSTAVAKomunikacijske vještine važneza ophođenje sa obrtnicimaOdržani seminar bio je jedna od aktivnosti planiranih CARDSprojektomCilj održavanja ovakvog seminaraje da savjetnici, koji sustručnjaci svaki za svoje područjesavjetovanja, steknu i dodatnaznanja i vještine kako bi biliosposobljeni da u razgovoru sobrtnikom postavljaju fokusiranjapitanja i brzo odrede stanjei bit problema. Naime, obrtnicise za pomoć javljaju obično kadimaju hitan problem koji trebabrzo riješiti, a zbog stresne situacijeu kojoj se nalaze ponekadnisu u mogućnosti ukratko idovoljno detaljno opisati svojproblem. Stoga bi komunikacijskitrening trebao poboljšatiučinkovitost savjetnika naročitou slušanju, detektiranjubitnih činjenica i problema, terješavanju nastalih kriznih situacija,a samim time i usmjeravanjaobrtnika ka najpovoljnijemrješenju problema.Održani seminar bio je posebnoprilagođen načinu rada savjetnikai njihovoj ciljnoj grupi, tepo tome različit od sličnih treninganpr. djelatnike u prodajipojedinih proizvoda. Seminarje vodila mr. sc. Radmila Mila-Vlajo, komunikologinja s punopraktičnog iskustva upravo usavjetodavnim uslugama.Savjetnici su kroz seminardobili dodatna znanja i uputekako razvijati svoje vještinerazumijevanja osobe kojojpružaju savjet, te im se obrtnicisada mogu javiti s još većimpovjerenjem.VISOKO UČILIŠTE VERN’Promovirano 187 prvostupnika ekonomije poduzetništvaHrvatsko gospodarstvo obogaćeno je za gotovo dvije stotine mladih stručnjaka u ekonomijipoduzetništva, a dobar dio njih radit će u obiteljskim tvrtkamaVisoko učilište VERN’ promoviraloje petu generacijuod 187 diplomanata uprvostupnike (baccalaureuse)ekonomije poduzetništva.Svečanost dodjele diplomaodržala se u Koncertnoj dvoraniVatroslava Lisinskog uznazočnost profesora, rodbinei prijatelja te visokih gostiju.Prigodne riječi uputili su diplomantimakoordinatoricaOdbora za obrazovanje i kulturuEuropskog parlamentaDoris Pack, koja već treći putdesetorici najboljih VERN’-adijeli diplome, te izaslanikaPredsjednika Republike Hrvatskeprof. dr. sc. Izeta Aganovića.Uime VERN’-a diplomantimasu govorili predsjednikUpravnog vijeća Branko Štefanović,dekan doc. dr. sc. MijoVrhovski te zamjenik predsjednikaUpravnog vijeća dr. sc.Dražen Kalogjera.Riječi zahvale VERN’-u iroditeljima-sponzorima uputioje diplomant Luka Đurić,kojemu je Uprava VERN’-apovjerila i ugodnu dužnostda preda darovnicu za desetračunala ravnateljici Osnovneškole Vis Aneli Borčić.Naime, Visoko učilišteVERN’ odlučilo je informatičkipomagati škole na udaljenimhrvatskim otocima i takoim ublažiti prometnu i inu izoliranostod kopnene Hrvatskei svijeta. Prošle je godine istomprigodom deset računala darovanoOsnovnoj školi Komiža.Polaznici Visokog učilištaVERN’ studiraju već četiri godineprema programima kojisu u potpunosti usklađeni sBolonjskom deklaracijom. Uzpostojeće preddiplomske studijeekonomije poduzetništvai poslovne informatike, od ovegodine na VERN’-u su uvedenistručni diplomski (magistarski)studiji poduzetničkogmenadžmenta, upravljanja poslovnimkomunikacijama i računovodstvai financija.Stručni studiji na VERN’-upripremaju studente za uključivanjeu posao odmah nakondiplomiranja. Nakon ove promocijehrvatsko je gospodarstvoobogaćeno za gotovo dvijestotine mladih stručnjaka uekonomiji poduzetništva. Velikidio njih radit će u obiteljskimtvrtkama a ni ostali nećedugo čekati na posao jer nezaposlenihVERN’-ovaca nema.Na ovogodišnjem Danukarijera, održanom 30.ožujka u Boćarskom domu uZagrebu, nastupila je i Hrvatskaobrtnička komora. Nanjezinu se štandu predstavilonekoliko uspješnih obrtnika,koji već zapošljavaju i namjeravajuzaposliti nove visokoobrazovanemlade ljude. Većinomsu to bili proizvođači,kojima, kako su istaknuli, zapotrebe proizvodnje nedostajevisokokvalificiranih inženjerastrojarstva i tekstila,ali i ekonomista za promocijunjihovih proizvoda i širenje nanova tržišta.Obrtničke novine 13HOK NA DANU KARIJERAI obrtnici traževisokoobrazovanekadroveUspješna sprega fakultetske naobrazbei strukovnog znanja osobito se vidi umetaloprerađivačkoj , drvnoj i tekstilnoj strucite elektroindustrijiMeđu izlagačima bio je obrtGalko za proizvodnju kožnegalanterije iz okolice Ludbrega.U pogonu je 60 zaposlenihdjelatnika različitog profila– od niskokvalificiranih do visokokvalificiranih.Uproizvodnomdijelu to su uglavnomdjelatnici srednje stručne spreme,no kako bi proširio tržištei promovirao svoje proizvode,potrebni su mu diplomiraniekonomisti. Obrtu Juratex,koji se bavi proizvodnjom tekstila,nedostaje inženjera tek-stila, koji poznaju materijale iproizvodne procese u tekstilnojindustriji. Metalproduct izOdre, veliki proizvodni pogonza proizvodnju elektroopreme,PVC i alu-stolarije, s tradicijomdugom gotovo četiridesetljeća, pak, već dulje vrijemebezuspješno traži inženjerestrojarstva, ali i KV radnike.U cjelodnevnoj gužvi kodštanda su se zaustavljali brojnistudenti i s obrtnicima, vlasnicimaproizvodnih pogona,razgovarali o mogućnostimazapošljavanja. Mahom su tobili studenti ili apsolventiekonomije, a najmanje je bilobudućih strojara. A upravoje njih, ističu obrtnici, najtežepronaći. Slična situacija je,kažu, i prilikom traženja kvalificiranogsrednjoškolskogstrukovnog kadra u metalnojstruci, primjerice kovinotokarai alatničara.Do kraja ove jednodnevnemanifestacije obrtnici su prikupiliveći broj ponuda i životopisa,a možda će neki odnjih značiti i skori posao zaperspektivne studente.SNJEŽANA TOMIĆMEĐUNARODNA KONFERENCIJA OSTRUKOVNOM OBRAZOVANJUStrukovno obrazovanje ufunkciji razvoja gospodarstvai građanskog društvasklopu obilježavanja 2006. – Godine strukovnog obrazovanjau hotelu Sheraton u Zagrebu, 16. svibnja bit će održanaUMeđunarodna konferencija o strukovnom obrazovanju pod nazivom»Strukovno obrazovanje u funkciji razvoja gospodarstvai građanskog društva«.Organizator konferencije je Hrvatska obrtnička komora usuradnji s Europskom agencijom za strukovno obrazovanje iosposobljavanje (ETF) i hrvatskim Uredom Nacionalnog opservatorija.Međunarodna konferencija o strukovnom obrazovanjuokupit će oko 400 predstavnika strukovnih škola, područnih obrtničkihkomora, predstavnike resornih ministarstava, vladinih inevladinih organizacija i međunarodnih institucija uključenih uproces reforme strukovnog obrazovanja.Na ovom respektabilnom skupu govorit će predstavnik DelegacijeEuropske komisije u RH Enrique Aguado Asenjo, voditeljOdjela za socijalnu uključenost i Evelyn Viertel, predstavnicaETF-a, stručnjakinja na području obrazovanja odraslih i razvijanjuključnih kompetencija, koja sudjeluje u radu ETF-a u zemljamaJI Europe. Također, nazočnima će se obratiti i Rudolf Herwig,zamjenik Glavnog tajnika Obrtničke komore za München i GornjuBavarsku, voditelj međunarodnih projekata HWK i istaknutistručnjak na području strukovnog obrazovanja i osposobljavanjaza obrtnička zanimanja, Janja Meglič, predstavnica Obrtničkekomore Republike Slovenije i Janet Swainger, voditeljica projektnogtima CARDS 2002 za strukovno obrazovanje. (rp)

14 Obrtničke novineSubota, 29. travnja 2006.U CENTRU ZA MIRENJE HOK-a BRZO I USPJEŠNO RIJEŠEN SPORBrzo i povoljno do kompromisaNakon što se predmet vodio dvije godine na Trgovačkom sudu uz visoke sudske troškove,spor između dvaju poslovnih subjekata riješen je u Centru za mirenje HOK-a za dva sata, sukupnim troškovima od 1650 kuna, a poslovna suradnja stranaka je nastavljenaZagrebačkiobrtnikFranjo Vukić, vlasnikobrta »Automehanikai autolimarija, trgovinai usluge« i njegov poslovnipartner trgovačko društvoPiper d.o.o. iz Požege, brzoi uspješno riješili su međusobnispor u Centru za mirenjeHOK-a, nakon što jeslučaj bio dvije godine naTrgovačkom sudu. Nakonobavljenih pripremnih razgovorapredstavnika Centraza mirenje HOK-a s objestranke, podnesen je prijedlogza mirenje te je većisti tjedan održan sastanakmedijatora i stranaka, nakojem je mirenje i okončanosklapanjem nagodbe.Ukupni troškovi mirenjaiznosili su 1650 kuna, što jedaleko manje od troškovaodvjetnika za odgodu jednogročišta (2650 kuna).Postupak uspješnog mirenjavodili su kao izmiriteljiNikola Opatić, sudacŽupanijskog suda u VelikojGorici i Suzana Kolesar, tajnicaCentra za mirenje priHOK-u. Postupak mirenjatrajao je dva sata, tijekomkojih su stranke sklopilenagodbu koju je ovjeriojavni bilježnik. Vrijednostpredmeta spora bila je oko200.000 kuna. Sklopljenanagodba prekinula je vođenjejednog sudskog spora iuređivanjem međusobnihodnosa, stvorila, što je vrlovažno, uvjete za nastavakposlovne suradnje.Usluge mirenja kojepruža Centar za mirenjeHOK-a, obrtnici su prepoznalikao pristupačan iučinkovit način rješavanjasporova. Obrtnici sve višeuviđaju osnovne prednostimirenja u odnosu na sudskipostupak: daleko bržerješavanje spora, puno nižitroškovi te zadržavanjeposlovnih odnosa sa strankoms kojom su bili u sporu.Mirenje je i ovom prigodomomogućilo poslovnimpartnerima da svojevrijeme, novac i poduzetničkuenergiju usmjeravajuk ostvarivanju svojihgospodarskih ciljeva, a nena dugotrajni i skupi sudskispor čiji je ishod daleko,dok troškovi vođenjapostupka rastu.Važno je reći da sud sudina osnovi prava, od kojegposlovni interesi stranaka usporu često mogu biti vrlorazličiti. Mirenje omogućavavrlo raznovrsna rješenja,uvažavajući poslovne interesestranaka. Upravo se oposlovnim interesima stranakau sporu vodi najvišeračuna u postupku mirenjau sklopu Centra za mirenjepri Hrvatskoj obrtničkojkomori. Pružanjem ovevrlo konkretne usluge obrtnicimai njihovim poslovnimpartnerima ostvarujese jedna od zadaća Komore,a to je pružanje pomoćiobrtnicima u njihovomposlovanju. U Centru zamirenje pri HOK-u sigurnisu da će sve više obrtnika,umjesto na sudu, svoje sporoverješavati mirenjem usklopu ovog Centra.Iz razloga povjerljivostipostupka, što je jednaod bitnih karakteristikarješavanja sporova mirenjem,činjenice i okolnostivezane za spor ne iznosese u javnost bez odobrenjastranaka. Ovom prigodomobrtnik Franjo Vukići njegov poslovni partnertrgovačko društvo Piperd.o.o. dopustili su javnostgore navedenih podatakao mirenju, na čemu im jeCentar za mirenje zahvalan,jer se tako potvrđujemogućnost novog načinarješavanja sporova.SUZANA KOLESARObrtnici, rješavajte svojesporove koristeći medijaciju!Umjesto sudskih parnica, koristite novu usluguHrvatske obrtničke komore.Medijacija (mirenje, posredovanje) je dobrovoljan ipovjerljiv način rješavanja sporova u kojima treća nepristranaosoba, medijator (izmiritelj) posreduje izmeđustranaka u sporu, s ciljem pronalaženja obostranoprihvatljivog rješenja. Spor se okončava nagodbom.Sudovi rješavaju sporove prosuđujući na temeljuprava i u pravilu se ne upuštaju u utvrđivanje stvarnihinteresa stranaka za ishodom spora.Naravno, nisu svi sporovi prikladni za takav načinrješavanja, ali u većini sporova pravi interes stranakaostaje uvijek u pozadini iza njihovih pravnih pozicijakoje ocjenjuje sud, a brane odvjetnici.Za razliku od toga, medijacija stavlja interese stranaka(poslovne i sve druge) ispred njihovih pravnihpozicija, koje zastupaju njihovi odvjetnici i zato se spormedijacijom rješava tako da obje strane dobivaju.Zato, pomaknite rješavanje svojih sporova od pravnihk interesnim pozicijama, prebacite spor sa suda upostupak mirenja jer jeISHOD VAŠEG SPORA = VAŠ INTERESPreuzmite kontrolu nad svojim sporovima!Podnesite s povjerenjem prijedlog za rješavanje svogspora sa Vašim poslovnim partnerom mirenjem, koristećiusluge stručnih medijatora (izmiritelja) Centra zamirenje pri Hrvatskoj obrtničkoj komori.Centar za mirenje pri Hrvatskoj obrtničkoj komori jeosnovan 30. lipnja 2004. godine, a njegov rad je uređenPravilnikom o mirenju (NN 51/05.). Na listi izmiriteljaCentra za mirenje nalaze se 42 educirana medijatorakoji su prošli stručnu izobrazbu za pružanje kvalitetnihusluga mirenja. Centrom za mirenje upravljapredsjedništvo, a pripremne poslove oko mirenja voditajnik Centra. Nagrade izmiriteljima utvrđene su Pravilnikomo mirenju, iako stranke s medijatorom mogudogovoriti i drugačije. Postupak mirenja pokreće seprijedlogom za mirenje koji Centru podnosi jedna odstranaka. Obrazac prijedloga nalazi se na web straniciKomore.Rješavanje sporova mirenjem je za razliku od svihdrugih postupaka potpuno dobrovoljno, što je glavnaprednost ovog načina rješavanja sporova i stranke ubilo kojem trenutku mogu odustati od nastavka postupka.Zastupanje stranaka od strane odvjetnika nijenužno. Medijacijom se mogu rješavati sporovi koji suveć na sudu, kao i oni koji mogu dospjeti na sud, akone dođe do njihovog rješenja.Stoga nam se obratite s punim povjerenjem za sveinformacije na dolje navedene brojeve telefona, fax ilie-mail odnosno na www.hok.hr.Kontakt osoba:Tajnik Centra za mirenje, Suzana Kolesar, dipl. iur.Tel: 01/4806-618Fax: 01/4846-610E-mail: mirenje@hok.hrAdresa: Ilica 49/II, 10 000 Zagreb

Subota, 29. travnja 2006.SAVJETNIKObrtničke novine 15•OBNOVLJENA 1994.U T E M E L J E N A 1 8 5 2.•Obrtnički savjetnikNOVOSTI U PRIMJENI PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK: NOVE OBVEZE ZA OBRTNIKEUvedene evidencije o nabavi i upotrebireprodukcijskog i potrošnog materijalaEvidentirati se mora sav repromaterijal, potrošni materijal, pića i napitci koji ulaze u proizvod odnosno u uslugu • Knjiženja se moraju provestimjesečno, do 15. u mjesecu za prethodni mjesec, a na kraju godine listovi - kartice se zaključuju te se za sljedeću godinu započinju voditi noveSANJA ŽELINSKI-MATUNECPrema članku 25. stavak 3.i 4. Pravilnika o porezuna dohodak (NN 95/05.),svi obrtnici koji obavljaju proizvodnei uslužne djelatnosti, akoji nabavljaju reprodukcijski ipotrošni materijal, te ugostiteljikoji prodaju hranu, alkoholna ibezalkoholna pića, dužni su od1. siječnja 2006. godine voditievidenciju o nabavi i uporabi reprodukcijskogi potrošnog materijala,pića i napitaka.Takva odredba proizlazi izpravila utvrđenog čl. 21. Zakonao porezu na dohodak (NN177/04.), prema kojem se kao poslovniizdaci obrtnika smatrajusvi odljevi dobara koji su izravnovezani za obavljanje djelatnostii učinjeni su radi stjecanja,osiguranja i očuvanja primitaka.To znači da između poslovnihprimitaka i poslovnih izdatakamora postojati neposredna i dokazivapovezanost.Problemi u primjeniBudući da je Pravilnik donesentijekom 2005. godine, primjenaodredbe o vođenju jednenove evidencije odgođena je dopočetka 2006. godine. Obvezuvođenja evidencije najavili smou Obrtničkim novinama u prosincu2005. godine.Pravilnik nije propisao oblikevidencije (obrazac), nego jesamo pobrojao podatke koje takvaevidencija treba sadržavati.Dodatna pojašnjenja za vođenjeevidencije dala je i Poreznauprava Ministarstva financija ─Središnji ured svojom Uputomo Evidenciji o nabavi i uporabireprodukcijskog i potrošnog materijala,hrane, pića i napitaka,klasa: 410-18/05-01/141, urbroj:513-07-21-01/05-1 od 19. prosinca2005. godine.Kod potrebe primjene u praksii vođenja evidencije za pojedinedjelatnosti pojavila su sebrojna pitanja i nedoumice okonkretnom načinu evidentiranjauporabe materijala, pri čemusu osobite teškoće primijećeneu uslužnim djelatnostima. Kaoosnovni problem pokazalo se daneke djelatnosti nemaju normativeutroška materijala pa se teškomože utvrditi koja je količinamaterijala potrošena za pojedinuuslugu. Najčešće te djelatnostiniti ne mogu imati normative, sobzirom da se često radi o uslugamapo pojedinačnoj narudžbi,koje su svaki put drugačije.Stoga je Hrvatska obrtničkakomora u suradnji s udruženjimaobrtnika i županijskimobrtničkim komorama prikupilapitanja i primjedbe obrtnika,koje su poslužile kao smjerniceza stvaranje prijedloga pojednostavljenjaevidencije, a u skladu spropisima.Uslijedila su nova pojašnjenjaPorezne uprave kojima jepojednostavljen način vođenjapropisane evidencije na način daosigura potrebne podatke, a dapritom administrativno opterećenjesamih obrtnika bude što manje.Rezultat je sadržan u novojUputi o Evidenciji o nabavi i upotrebireprodukcijskog i potrošnogmaterijala, pića i napitaka, klasa:410-18705-01/141, urbroj: 513-07-21-01/06-2 od 8. ožujka 2006.godine.Tko je sve obvezanvoditi EvidencijuObveza se odnosi na sve obrtnikekoji obavljaju proizvodne iuslužne djelatnosti koje nabavljajureprodukcijski i potrošnimaterijal, te na ugostitelje kojiprodaju hranu, alkoholna ibezalkoholna pića. Ova obvezaodnosi se i na pića i napitke kojesu ugostitelji sami proizveli ilipotrošili.Evidenciju ne treba voditi:• u djelatnosti trgovine na maloza robu za koju se vodi Popisrobe u trgovini na malo (premaPravilniku o obliku i načinuvođenja popisa robe utrgovini na malo – NN 98/96.,79/02.),• u proizvodnji za proizvodekoji se prodaju na malo i zanjih se vodi Popis robe u trgovinina malo na isti način kao iza djelatnost trgovine na malo,• u ugostiteljstvu, ako se u posebnojmaterijalnoj evidencijiosiguravaju količinski podacio nabavi i utrošku pića inapitaka,• za potrošni materijal koji sene ugrađuje u proizvod ili uuslugu (npr. sredstva za čišćenje,kancelarijski materijal, pomoćnimaterijal, maziva i sl.).Obavezni sadržaj ioblik EvidencijePravilnik nije podrobnije urediosadržaj Evidencije, već sunjime utvrđeni samo osnovnipodaci koje Evidencija morasadržavati, a prema navedenojUputi Porezne uprave, to su najmanjesljedeći podaci:1. redni broj poslovne promjene2. datum knjiženja3. opis nastale poslovne promjene– za nabavku: naziv dobavljača,broj i datum računa, odnosnonaziv, oznaka i datum nekogdrugog dokumenta (npr. ugovorao kupnji ili zapisnika o unošenjuvlastite imovine)– za utrošak: opis dokumentana temelju kojeg se upisujeutrošena količina (npr. utrošakpakiranja, mjesečna specifikacija,pojedinačni izlazni račun)– za ostale promjene: zapisnikili drugi dokument o nastalojpromjeni (npr. zapisnik o krađi,zapisnik o otpisu zbog isteka rokatrajanja i sl.)4. mjerna jedinica koja se koristiza utvrđivanje količine materijala(to može biti uobičajena mjernajedinica npr. komad, gram, metar,kvadratni centimetar, mililitar ili cijelopakiranje – boca, kutija i sl.)5. nabavljena količina materijala6. ukupna nabavljena vrijednostmaterijala7. jedinična nabavna cijenamaterijala za jedinicu mjere8. utrošena količina materijala9. količinsko stanje materijalana zalihi.U kojem obliku i na kakvomobrascu će se Evidencija voditislobodan je izbor svakog obrtnika.Jedina je obveza osigurati dakorišteni obrazac osigurava svetražene podatke.Dakle, Evidencija se može voditiu obliku slobodnih listova– kartica, u obliku uvezane knjige(pa čak i obične bilježnice sa stupcimaza potrebne podatke), ili kompjutorskiuz pomoć posebnog programa.Važno je da se u Evidenciji svakavrsta materijala vodi odvojeno.Rokovi, započinjanjei zaključivanjeEvidencijeNabavka i utrošak materijalaevidentira se najmanje mjesečno,što znači da se promjene u Evidencijimoraju proknjižiti najkasnije uroku 15 dana po proteku svakogmjeseca. To se posebno odnosi namogućnost da se ne evidentirasvaka promjena zasebno, već dase utrošak materijala tijekom mjesecaproknjiži kao jedna stavka.Evidencija se počinje voditina početku godine (obračunskograzdoblja) na temelju zapisnikao utvrđenom stanju zaliha (inventura).Ukoliko obrtnik tekzapočinje s poslovanjem tijekomgodine, Evidenciju će započetiunošenjem prvih dokumenata onabavi materijala.Na kraju godine, Evidencija sezaključuje sa stanjem na dan 31.prosinca, a za sljedeću godinuzapočinje se voditi nova Evidencija.(Ukoliko je tijekom godine zabilježenovrlo malo promjena, možese nastaviti koristiti ista kartica, aliuz zaključenje stanja za prethodnui unošenje početnog (inventurnog)stanja za tekuću godinu.)Pojednostavljenja1. Mjesečno knjiženje utroškamaterijalaUmjesto da se u Evidencijuunosi svaki utrošak pojedinačno(npr. Po izlaznom računu),utrošak se može pratiti tijekommjeseca u posebnoj specifikaciji,te se istekom mjeseca (u roku od15 dana) proknjiži u ukupnommjesečnom iznosu.Ovakav način knjiženja propisanje kao mogućnost posebnokod onih djelatnosti koje svakodnevnotroše određene količinematerijala. Ako se odluči za ovakavnačin knjiženja, potrebno jetijekom mjeseca voditi posebnuspecifikaciju utroška materijala(kao interni dokument), kako bi sePrimjer:Evidencija o nabavi i uporabi reprodukcijskog materijalaNaziv materijala: šampon za kosu u pakiranju od 1 litreRed. Datum Opis MjernaNabava UPOTREBA STANJEbrojjedinica(kn) (kn)količina cijena vrijednost količina količina1 2 3 4 5 6 7 8 91. 1. 1. 06. Početno stanje — zapisnikkom. 6 63,00 6o inventuri (boca)2. 4. 1. 06. Utrošak pakiranja kom. - - - - - - 2 4(boca)3. 7. 1. 06. Utrošak pakiranja kom. - - - - - - 1 3(boca)4. 9. 1. 06. Utrošak pakiranja kom. - - - - - - 2 1(boca)10. 1. 06. Nabava: »DM«rč. br. 234-01/06kom.(boca)10 10,00 100,00 - - 11Primjer: (varijanta za istu vrstu u jednakom pakiranju)Evidencija o nabavi i uporabi reprodukcijskog materijalaNaziv materijala: boje za kosu 250 mlRed. Datum Opis MjernaNabava UPOTREBA STANJEbrojjedinica(kn) (kn)količina cijena vrijednost količina količina1 2 3 4 5 6 7 8 91. 1. 1. 06. Početno stanje — zapisnikkom. 24 480,00 24o inventuri (tuba)2. 10. 1. 06. Nabava: »DM«rč. br. 234-01/06kom.(tuba)10 20,00 200,00 - - 343. 31. 1. 06. Utrošak siječanj mj.specifikacija 01/06kom.(tuba)moglo utvrditi koja je količina materijalautrošena u tom razdoblju.2. Knjiženje utroška cijelogpakiranja materijalaS obzirom da se neki materijali(npr. šamponi, regeneratori, boje idr. preparati kod frizera, kozmetičara,pedikera, ali i kod drugih djelatnosti)troše za pojedini proizvodili uslugu u zaista maloj količini,te da je pojedinačni utrošak gotovonemoguće precizno izmjeritijer se koriste iz velikog pakiranja,dozvoljeno je da se takvimaterijali ne vode prema uobičajenojjedinici mjere nego premapakiranju. Obrtnik ima izbor kojiće način odabrati. Ako se odlučina otpisivanje utroška premapakiranju, na istom listu ili karticimože voditi sav materijal istevrste i u istovrsnom pakiranju.Utrošak se bilježi onog dana kadje ispražnjeno pakiranje.3. Grupiranje materijalaRadi velike raznolikosti materijala,a da bi se izbjeglo prevelikoadministriranje i vođenjevelikog broja listova – karticaEvidencije, dozvoljeno je grupiratiistu vrstu materijala neovisnoo uobičajenom trgovačkomnazivu, dobavljaču ili nabavnojvrijednosti. To znači da se npr.boje za kosu različitih nijansi,sastava, proizvođača i nabavnihcijena mogu voditi na jednom listu– kartici. Pri tome će obrtnikodabrati da li će na jednoj karticivoditi sve materijale iste vrsteu jednakom pakiranju i utrošakknjižiti po pakiranju, ili će grupiratisve materijale iste vrste neovisnočak i o veličini pakiranja,u kojem slučaju mora otpisivanjevršiti u odgovarajućim jedinicamamjere. Pritom je nebitno da liih otpisuje po mjesečnoj specifikaciji,pojedinačnom radnom naloguili nakon utroška pakiranja.- - - - - - 22 12Napomena: obrtnik je odabrao otpisati utrošak prema mjesečnoj specifikacijiPrimjer: (varijanta za istu vrstu materijala pakiranog u različitim količinama)Evidencija o nabavi i uporabi reprodukcijskog materijalaNaziv materijala: lakovi za kosu — različita pakiranjaRed. Datum Opis MjernaNabava UPOTREBA STANJEbrojjedinica(kn) (kn)količina cijena vrijednost količina količina1 2 3 4 5 6 7 8 91. 1. 1. 06. Početno stanje — ml 1.400 120,00 1.400zapisnik o inventuri2. 4. 1. 06. Utrošak pakiranja ml - - - - - - 250 1.1503. 8. 1. 06. Utrošak pakiranja ml - - - - - - 300 8504. 9. 1. 06. Utrošak pakiranja ml - - - - - - 330 5205. 10. 1. 06. Nabava: »DM«ml 2.500 0,10 250,00 - - 3.020rč. br. 234-01/066. 12. 1. 06. Utrošak pakiranja ml 150 2.8707. 16. 1. 06. Utrošak pakiranja ml 250 2.6208. 24. 1. 06. Utrošak pakiranja ml 500 2.1209. 30. 1. 06. Utrošak pakiranja ml 330 1.790Napomena: obrtnik je odabrao otpisati utrošak prema utrošenom pakiranjuUkratkoOvdje smo na nekoliko primjerapokušali dati pregled obvezaevidentiranja nabave i utroškamaterijala, navodeći uglavnomprimjere iz frizerske djelatnosti,jer se upravo na tom području pojaviloi najviše pitanja i problema.Isto tako pokazali smo i na koji senačin materijali mogu grupirati, aotpisivanje utroška pojednostaviti.Za evidentiranje nabave nismoništa posebno isticali, jer se tu zapravoradi o prepisivanju podatakaiz ulaznih računa za materijal.

16 Obrtničke novineSAVJETNIKSubota, 29. travnja 2006.PROCEDURA DONOŠENJA ODLUKE O GODIŠNJOJ KVOTI RADNIH DOZVOLA ZA STRANCENajviše radnika nedostaje u turizmu,građevinarstvu i brodogradnjiSvake godine manjka radnika, pa su poslodavci prisiljeni uvoziti radnu snagu. Kvote radnih dozvola određuje država, a za 2006. godinuutvrđena je ukupna kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u iznosu od 1837 radnih dozvolaPoznato je da su turizam,brodogradnja, građevinarstvoi promet nekeod djelatnosti u kojima hrvatskiposlodavci bilježe deficitradne snage. Zbog toga seradna snaga uvozi iz inozemstva,većinom iz susjednih zemalja,a u tu svrhu Vlada RHsvake godine utvrđuje godišnjukvotu radnih dozvola zazapošljavanje stranaca.Pravna osnova za to je Zakono strancima (Narodnenovine, br. 109/03.) koji jestupio na snagu 17. srpnja2003. godine i počeo se primjenjivatiod 1. siječnja 2004.godine, gdje se prvi put naodgovarajući način definirajuuvjeti ulaska, kretanja i boravkastranaca na teritorijuRepublike Hrvatske.Značajna novost u Zakonuo strancima (Narodne novine,br. 109/03.), u cilju boljegplaniranja zapošljavanja straneradne snage, jest postupakdonošenja godišnjih kvotaradnih dozvola. Vlada RepublikeHrvatske na prijedlogMinistarstva gospodarstva,rada i poduzetništva RepublikeHrvatske, u skladu smigracijskom politikom i uzpoštovanje stanja na tržišturada, utvrđuje godišnju kvoturadnih dozvola. Migracijskupolitiku utvrđuje SaborRepublike Hrvatske na prijedlogVlade Republike Hrvatskesvake dvije godine.Ministarstvogospodarstva,rada i poduzetništvaRepublike Hrvatske pripremaprijedlog godišnje kvoteradnih dozvola za strance natemelju mišljenja Hrvatskogzavoda za zapošljavanje(www.hzz.hr) o potrebi zapošljavanjastranaca.Vlada Republike Hrvatskezadužena je u okviru godišnjekvote utvrditi djelatnosti i zanimanjau kojima se dopuštazapošljavanje, broj radnih dozvolaza svaku od djelatnosti iteritorijalnu raspodjelu radnihdozvola uz prethodno pribavljenamišljenja ministarstavanadležnih za pojedine djelatnostiza koje se utvrđuju kvotei mišljenje Gospodarsko-socijalnogvijeća pri Vladi RepublikeHrvatske, a najkasnije do31. listopada tekuće godine zasljedeću kalendarsku godinu.Godišnjom kvotom radnihdozvola utvrđuje se i kvotaradnih dozvola za sezonskozapošljavanje stranaca.Radne dozvoleutvrđene godišnjomkvotom izdaju sesljedećim redom:1. za produljivanje već izdanihradnih dozvola2. za novo zapošljavanje.U godišnju kvotu se neuračunavaju radne dozvolekoje se izdaju:1. za radnike-strance dnevnemigrante koji su u RepubliciHrvatskoj zasnovaliradni odnos na neodređenovrijeme pod uvjetomuzajamnosti2. za radnike-strance i članovenjihovih obitelji, čiji jestatus reguliran Sporazumomo stabilizaciji i pridruživanjuizmeđu europskihzajednica i njihovihdržava članica i RepublikeHrvatske3. za strance koji obavljajuključne poslove u trgovačkimdruštvima i predstavništvimastranih trgovačkihdruštava, a nisustranci iz članka 95. stavka1. točke 1. Zakona o strancima4. za strance koji su premješteniu okviru internogZanimanjaGrad ZagrebZagrebačka županijaVaraždinska županijaMeđimurska županijaVirovitičkopodravskažupanijaKoprivničkokriževačkažupanijaKarlovačka županijaSisačko-moslavačkažupanijaKrapinsko-zagorskažupanijaIstarska županijaPrimorsko-goranskažupanijaLičko-senjskažupanijaZadarska županijaŠibensko-kninskažupanijaSplitsko-dalmatinskažupanijaDubrovačkoneretvanskažupanijaOsječko-baranjskažupanijaBrodsko-posavskažupanijaPožeško-slavonskažupanijaBjelovarskobilogorskažupanijaVukovarskosrijemskažupanijabrodomonter 10 10 20 40elektrozavarivač 20 20 20 60brodocjevar 10 10turistički animator 25 30 20 5 45 25 45 50 245turistički zastupnik 20 20 15 5 20 20 20 40 160kuhar nacionalne kuhinje 5 3 3 3 7 6 2 8 5 8 8 2 60orkestralni umjetnik 15 2 17baletni umjetnik 10 6 2 18operni umjetnik 5 2 7dramski umjetnik 3 3liječnik medicine saspecijalističkom naobrazbominženjer med. biokemijemagistar farmacijetransfera osoblja unutartrgovačkih društava, kakoje definirano Zakonom opotvrđivanju protokola opristupanju Republike HrvatskeMarakeškom ugovoruo osnivanju Svjetsketrgovinske organizacije5. za učitelje i nastavnike kojiizvode nastavu u školskimustanovama, na jeziku i pismunacionalnih manjina6. na temelju međunarodnogugovora7. profesionalnim sportašimaili sportskim djelatnicima,koji na temelju valjanozaključenog ugovora radeu Republici Hrvatskoj8. za strance supružnike idjecu stranaca kojima jeodobren stalni boravak uRepublici Hrvatskoj.U smislu Zakona o strancima,radnik-stranac dnevnimigrant je stranac, državljaninsusjedne države u kojojima prebivalište i svakodnevnodolazi na rad poslodavcuu Republici Hrvatskoj ivraća se u svoju matičnu državu.Ukupna godišnjakvota radnih dozvolaVlada Republike Hrvatskeje na sjednici održanoj23. prosinca 2005. na temeljučlanka 86. Zakona o strancima(Narodne novine, br.109/03), donijela Odluku outvrđivanju godišnje kvoteradnih dozvola za zapošljavanjestranaca za kalendarskugodinu 2006. koja je objavljenau Narodnim novinama,br. 153. od 28. prosinca2005. i stupila je na snagudanom objave.Ukupna godišnja kvotaradnih dozvola za zapošljavanjestranaca u RepubliciHrvatskoj za 2006. godinuiznosi 1837 radnih dozvola.Godišnja kvota za produženjeveć izdanih radnih dozvolaiznosi 800 radnih dozvola.Godišnja kvota radnihdozvola za novozaposlenestrance u Republici Hrvatskojiznosi 1037 radnih dozvola,a kako slijedi:1. BRODOGRADNJA(110 radnih dozvola)2. GRAĐEVINARSTVO(336 radnih dozvola)3. ZNANOST I OBRAZO-VANJE(10 radnih dozvola)4. TURIZAM(516 radnih dozvola)5. ZDRAVSTVO(16 radnih dozvola)6. KULTURA(45 radnih dozvola)PREGLED POTREBA ZA ZAPOŠLJAVANJEM STRANACAPO ZANIMANJIMA I ŽUPANIJAMA ZA 2006. GODINU7. PROMET(4 radne dozvole).Uvažavajući postojeće stanjena tržištu rada, na temeljutočke IV. Odluke o utvrđivanjugodišnje kvote radnih dozvolaza zapošljavanje stranacaza 2006. godinu (Narodnenovine, br. 153/05), utvrđenoje da nema potrebe za utvrđivanjemgodišnje kvote radnihdozvola za sezonsko zapošljavanjestranaca u RepubliciHrvatskoj.Obveza dostavepodataka Hrvatskomzavodu zazapošljavanjeTijelo nadležno za izdavanjeradnih dozvola dužno jedostaviti jednom u tri mjesecapodatke o izdanim radnimdozvolama Hrvatskomzavodu za zapošljavanje,radi usporedbe s Pregledompotreba za zapošljavanjestranaca po zanimanjima ižupanijama za 2006. godinu(prilog 1.).O usklađenosti brojaizdanih radnih dozvola pozanimanjima i županijamas Pregledom potreba za zapošljavanjestranaca po zanimanjimai županijama za2006. godinu Hrvatski zavodza zapošljavanje izvješćujeVladu Republike Hrvatskejednom u tri mjeseca.ALAN VAJDA5 1 1 1 81 1 1 1 1 1 1 1 8liječnik specijalizant 5 1 1 1 1 1 10tesar 25 25 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 20 5 130zidar 25 25 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 5 20 5 130betonirač 5 5 5 5 20armirač 5 10 5 5 5 5 5 5 5 50staklar 6 6instruktor ronjenja 8 8 3 8 8 8 8 51vozač teretnog vozila 4 4Ukupno po županijama 145 60 15 13 19 10 10 13 128 113 26 103 74 176 128 4 1037UKUPNO pozanimanjima

17 Obrtničke novineSAVJETNIKSubota, 29. travnja 2006.Ova nova internetska usluga servisa HITRO.HR omogućuje jednostavnu, sigurnu i brzu dostavu podataka operiodičnom obračunu PDV-a za određeno obračunsko razdoblje te eliminira obvezu dosadašnjeg, ručnog ispunjavanjapapirnatog obrascaPIŠE NEVEN ZAVRŠKINakon već postojećihusluga koje funkcionirajuu sklopuservisa HITRO.HR, a to su:osnivanje trgovačkog društvai obrta, e-Katastar i e-REGOS, u sklopu projektaPorezne uprave osnovana jei peta usluga pod nazivome-PDV. To je najnovija uslugaHITRO.HR servisa kojasvim poreznim obveznicima(poslovnim subjektima)u Republici Hrvatskoj omogućujejednostavnu, sigurnui brzu dostavu podatakao periodičnom obračunuPDV-a za određeno obračunskorazdoblje. Prijavaporeza na dodanu vrijednostelektroničkim putemeliminira obvezu dosadašnjeg,ručnog ispunjavanjapapirnatog obrasca i njegovognošenja u ispostavuPorezne uprave. Uz to e-PDV usluga omogućuje: popunuelektroničkog obrascaPDV-a, provjeru valjanostiunesenih podataka, elektroničkipotpis prijave, slanjeelektroničkog obrasca, primitakpotvrde o prijemu,provjeru statusa poslanih izaprimljenih elektroničkihobrazaca.ELEKTRONIČKO POSLOVANJEe-PDV: prijava poreza bezpapirologije i hodanjaUz tu uslugu u projektuePorezna u pripremi su idruge usluge koje poreznimobveznicima omogućujuizvršavanje poreznih obvezaputem Interneta. To surazna elektronička izvješćakao Izvješće o primicima odnesamostalnog rada (ID),Izvješće o drugom dohotku(IDD), Izvješće o isplaćenojnaknadi plaće (IDD-1), Godišnjeizvješće o plaći i mirovini(IP) i druga izvješća.Preduvjeti zakorištenje e-PDVuslugePrije korištenja sustava,korisnik mora ispuniti određenepreduvjete, od kojih jenajvažniji posjedovanje korisničkog,digitalnog certifikataizdanog od strane Financijskeagencije, FINE. FINA izdajecertifikate na tzv. smart (čip)karticama te je stoga potrebnoimati i odgovarajući čitač.Svu programsku podršku(aplikativni softver),potrebnu za ispunjavanjeobrasca, njegovo digitalnopotpisivanje, enkripciju, slanjena servis Porezne uprave,primitak odgovora itd.osigurava Porezna uprava.Važno je uvidjeti da je samausluga e-PDV realizirana natakvim tehnologijama kojeomogućuju njegovo korištenjevelike većine danasprisutnih računalnih platformi.Klijentska aplikacija,namijenjena komunikacijisa servisom, a koja se stavljakorisnicima na slobodnuupotrebu razvijena je za MSWindows XP operacijski sustav,koji je danas izrazitodominantan korisnički operacijskisustav.Kako popuniti ipodnijeti prijavuPoreznom obvezniku je naraspolaganju nekoliko načinapodnošenja prijave uelektroničkom obliku.Ovlaštene osobe koje sudjelatnici poreznog obveznikamogu kroz klijentskuaplikaciju e-PDV popunitiobrazac, digitalno ga potpisatite ga podnijeti u elektroničkomobliku.Ovlašteni posrednik (npr.knjigovodstveni servis) možeu ime obveznika popunitiobrazac korištenjem e-PDVklijentske aplikacije i podnijetiga u elektroničkom oblikuu ime obveznika.Obveznik može iz svogpostojećeg poslovnog informacijskogsustava generiratielektronički PDV obrazacte ga korištenjem pomoćnogklijentskog programa zadigitalni potpis potpisati ipodnijeti u elektroničkomobliku.KakopostatikorisnikNabava digitalnog certifikata– Obveznik PDVamora prije korištenjausluge ePorezna imati digitalnicertifikat na Smartkartici i instaliranu FINAprogramsku podršku.Ako obveznik nema digitalnicertifikat na Smartkartici, potrebno je podnijetizahtjev za izdavanjedigitalnog certifikata premauputama FINE koje semogu pronaći na Internetstranici http://rdc.fina.hrPreuzimanje i instaliranjeprogramskog paketaePorezna – Programski paketza ispunjavanje obrasca,njegovo digitalno potpisivanje,enkripciju, slanjePoreznoj upravi putemInterneta i primitak potvrdeo zaprimanju može sepreuzeti na dva načina i to:preuzimanjem sa stranicaporezne uprave ili preuzimanjems CD-ROM-a, kojise besplatno može dobiti usvim ispostavama Porezneuprave. Nakon preuzimanja,programski paket trebainstalirati na računalo.Dodjela ovlaštenja korisniku– U instaliranom programu(programski pakete-PDV), obveznik PDV-ase mora prijaviti kao korisnikelektroničke uslugeePorezna. Prijavljenikorisnik može ovlastitidruge osobe za korištenjeelektroničke usluge ePoreznaili posrednika (npr.knjigovodstveni servis).Ovlaštenja se daju, pregledavajuili oduzimajuputem aplikacije Ovlaštenja,dostupne unutar programskogpaketa e-PDV.NA ZAHTJEV HOK-a VLADA KORIGIRALA CIJENUPedeset postotno smanjenjevodnog doprinosa za proizvodne pogoneIzmjene i dopune Zakonao financiranjuvodnoga gospodarstva(Narodne novine, br.107/95., 19/96., 88/98. i150/2005.), stupile su nasnagu objavom u Narodnimnovinama 35/06.Ovim izmjenama cijenavodnoga doprinosaodređuje se u kunamapo jedinici kako je prikazanou tabeli desno.Podsjećamo, vodni doprinosnova je obvezakoja se plaća prilikomizgradnje proizvodnihpogona i obiteljskih kuća,a njezino je plaćanje uvjetza dobivanje građevinskedozvole. Smanjenjevodnog doprinosa od 30posto, a za proizvodnepogone i 50 posto, koje jeuvedeno ovim Izmjenama,najvećim dijelom jerezultat poduzetih aktivnostiHOK-a, o čemu jebilo riječi u prošlom brojuObrtničkih novina. No,ni smanjenu cijenu HOK,da ponovimo, ne smatrarješenjem problema negood Vlade i dalje traži dase ovaj novi namet potpunoukine. Trenutačno,vrijedi cjenik koji navodimou tablici.Tarifnibroj1.2.3.4.PROMJENA CIJENE:SadaOsnovica Jed. Zona A Zona B Zona C Jed. Zona A Zona B Zona CPoslovne prostorije, osim proizvodnihpogonaStambene građevine za stalnostanovanje:m 3 70,00 kn 42,00 kn 21,00 kn m 3 100 kn 60 kn 30 kna) Obiteljske kuće do 400 m 2 m 3 30,00 kn 20,00 kn 7,50 knb) Ostale stambene građevine za stalnostanovanjeStambene građevine za povremenostanovanjeObjekti društvenog standarda ireligijski objektim 3 42,00 kn 28,00 kn 10,50 knPrijem 3 60 kn 40 kn 15 knm 3 56,00 kn 35,00 kn 17,50 kn m 3 80 kn 50 kn 25 knm 3 17,50 kn 10,50 kn 3,50 kn m 3 25 kn 15 kn 5 kn5. Proizvodni pogoni m 3 12,50 kn 7,50 kn 2,50 kn m 3 25 kn 15 kn 5 kn6. Prometnice m 2 4,90 kn 1,40 kn 0,70 kn m 2 7 kn 2 kn 1 kn7. Produktovodi m 10,50 kn 7,00 kn 3,50 kn m 15 kn 10 kn 5 kn8. Telekomunikacijske kanalizacije m 21,00 kn 14,00 kn 7,00 kn m 30 kn 20 kn 10 kn9. Otvorene poslovne građevine m 2 35,00 kn 21,00 kn 7,00 kn m 2 50 kn 30 kn 10 kn10. Druge otvorene građevine m 2 17,50 kn 10,50 kn 3,50 kn m 2 25 kn 15 kn 5 knObjašnjenje tablice:Prema Izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva (»Narodne novine«, br. 107/95., 19/96., 88/98. i 150/2005.), cijena vodnog doprinosasmanjena je, a određuje se u kunama po jedinici prikazanoj u tabeli

18 Obrtničke novineSAVJETNIKSubota, 29. travnja 2006.NOVI PRAVILNIKGospodarenje otpadnim gumamaU istinitost parole da otpad nije smeće uvjerile su se brojne tvrtke i pojedinci koji na prikupljanju ambalažnog, papirnog i metalnog otpadastvaraju veliki profit. Posebno važan otpad, onaj gumeni, u Hrvatskoj odnedavno ima novu pravnu regulativu, usklađenu s europskimpropisima. Evo nekih bitnih podataka iz tog pravilnikaANĐELKO VOJVODATočna brojka o količiniotpadnih guma u Hrvatskojjoš nije utvrđena,ali je poznato da svakegodine nastaje novih 12.000do 15.000 tona otpadnihguma. Dosadašnje gospodarenjesamo je spriječiloodlaganje guma na službenedeponije, uz procvat divljihdeponija i slabe ekonomskeisplativosti oporabe otpadnihguma. Europske direktivekoje se odnose na postupanjes otpadnim gumama određuju:Djelovanje odlagališta(1999/31/EC), Životni vijekvozila (2000/53/EC) i Spaljivanjeotpada (2000/76/EC).Ministarstvo zaštite okoliša,prostornog uređenja i graditeljstvadonijelo je Pravilniko gospodarenju otpadnimgumama, na temelju Zakonao otpadu (NN.178/04 i 153/05), koji je stupio na snagu 29.ožujka 2006. godine.Pravilnikom se propisuju:• vrste i iznosi naknada kojeplaćaju obveznici plaćanjanaknada• način i rokovi obračunavanjai plaćanja naknada• način skupljanja otpadnihguma i visina naknadakoje se plaćaju ovlaštenimskupljačima za skupljanjeotpadnih guma• iznosi naknada koje seplaćaju oporabiteljima zaoporabu otpadnih guma• druga pitanja u svezi gospodarenjas otpadnim gumama.Cilj je ovog Pravilnikauspostavljanje sustava skupljanjaotpadnih guma radioporabe u materijalne i energetskesvrhe i zaštite okoliša.Značenje pojmova1. Otpadna guma je gumaosobnih automobila, autobusa,teretnih automobila, radnihstrojeva, radnih vozila itraktora, zrakoplova i drugihletjelica te slični odgovarajućiproizvod koje posjednik radioštećenja, istrošenosti, istekaroka trajanja ili drugih uzrokane može ili ne želi upotrebljavatite je zbog toga odbacujeili namjerava odbaciti.2. Proizvođač je pravna ilifizička osoba koja uvozi iliproizvodi gume kao posebanproizvod te uvozi vozila iliproizvodi vozila čiji su sastavnidio gume.3. Posjednik otpadnih gumaje pravna ili fizička osobakoja posjeduje otpadnugumu nastalu njegovom vlastitomaktivnošću i pri čijemobavljanju registrirane djelatnostinastaju stalno ili povremenootpadne gume.4. Naknada za gospodarenjes otpadnim gumama je naknadakoju plaćaju uvozniciguma u Republiku Hrvatskuili proizvođači guma proizvedenihu Republici Hrvatskojprilikom stavljanja natržište guma kao posebnogproizvoda, odnosno uvoznicii proizvođači vozila i letjelicai kompleta kotača čijisu sastavni dijelovi gume, zapokrivanje troškova skupljanja,prijevoza, zbrinjavanja ioporabe otpadnih guma.5. Naknada ovlaštenomskupljaču i oporabitelju jenovčani iznos koji Fond zazaštitu okoliša i energetskuučinkovitost (u daljnjem tekstu:Fond) plaća za skupljanjei oporabu otpadnih gumaovlaštenom skupljaču i oporabitelju.6. Obveznik plaćanja naknadeza gospodarenje s otpadnimgumama je proizvođači/ili uvoznik guma, odnosnoproizvoda čiji su sastavni dijelovigume.7. Korisnik naknade za gospodarenjes otpadnim gumamaje pravna osoba kojaima dozvolu za skupljanjei/ili oporabu otpadnih gumai ovlaštenik je koncesije zaskupljanje i/ili oporabuotpadnih guma.8. Skupljanje otpadnih gumaje skupljanje, privremenoskladištenje i razvrstavanjeradi reciklaže i/ili korištenjau energetske svrhe spaljivanjaotpadnih guma.9. Ovlašteni skupljač otpadnihguma je pravna ili fizičkaosoba koja ima dozvolu zaobavljanje djelatnosti skupljanjaotpadnih guma i ovlaštenikje koncesije za skupljanjeotpadnih guma.10. Ovlašteni oporabiteljotpadnih guma je pravna ili fizičkaosoba koja ima dozvoluza obavljanje djelatnosti oporabeotpadnih guma i ovlaštenikje koncesije za oporabuotpadnih guma.11. Oporaba otpadne gumeje ponovni postupak obradeotpadne gume radi korištenjau materijalne ili energetskesvrhe.12. Prateći list je obrazacpropisan posebnim provedbenimpropisom.Način gospodarenjaotpadnim gumamaPravo obavljanja djelatnostigospodarenja otpadnimgumama stječe se na temeljudozvole koja se pribavljasukladno Zakonu o otpadu.Posjednik guma mora voditiočevidnik o nastajanju i tijekuotpadnih guma (ONTOG).Pravo ovlaštenog skupljača/oporabitelja za gospodarenjes otpadnim gumama stječese koncesijom za skupljanjei/ili oporabu otpadnih gumana temelju Zakona o otpadu.Koncesija za skupljanjei/ili oporabu otpadnih gumamože se izdati koncesionarukoji ispunjava uvjete propisaneZakonom o otpadu iPravilnikom.Ovlašteni skupljač otpadnihguma (u daljnjem tekstu:ovlašteni skupljač) dužanje preuzeti otpadne gume beznaplate od posjednika guma.Ovlašteni skupljač otpadnihguma dužan je otpadnegume predati ovlaštenomoporabitelju otpadnih guma(u daljnjem tekstu: oporabitelj)kojeg odredi Fond, te jedužan iz obrasca Pratećeg listaza neopasni otpad, podatkeo preuzetim i predanimotpadnim gumama na oporabudostavljati Fondu napropisanom obrascu Izvješćaskupljača otpadnih guma(ISOG).Posjednik otpadnih gumadužan je predati otpadnegume ovlaštenom skupljačui osigurati uvjete ovlaštenomskupljaču za nesmetano preuzimanjeotpadnih guma temu predati popunjeni pratećilist. Posjednik otpadnihguma može i samostalnopredati otpadne gume uprivremeno skladište ovlaštenogskupljača uz predajupopunjenog pratećeg lista.Oporabitelj je dužan preuzetiskupljene otpadne gumeod ovlaštenog skupljača beznaplate troškova preuzimanja,a kod preuzimanja otpadnihguma od ovlaštenogskupljača dužan je ovjeritiprateće listove. Ujedno moraimati skladište za prihvatskupljenih otpadnih gumakoje redovito i bez zastojazadovoljava obavljanje djelatnostioporabe, te dostavitiFondu podatke o preuzetim ioporabljenim otpadnim gumamaiz Pratećeg lista za neopasniotpad na propisanomobrascu Izvješća oporabiteljaotpadnih guma.Vrste i iznos naknadeza gospodarenje sotpadnim gumamaObveznici plaćanja naknadeza gospodarenje s otpadnimgumama (u daljnjemtekstu: obveznici plaćanjanaknade) plaćaju naknaduza uvoz guma u RepublikuHrvatsku ili na gume proizvedeneu Republici Hrvatskojprilikom stavljanja natržište guma kao posebnogproizvoda, odnosno prilikomuvoza vozila i letjelicačiji su sastavni dijelovigume, ili prilikom stavljanjana tržište vozila i letjelicaproizvedenih u RepubliciHrvatskoj čiji su sastavnidijelovi gume. Naknada seplaća Fondu.Naknada za gospodarenjes otpadnim gumama uplaćujese za:– uvezene i/ili proizvedenegume u iznosu od 1500kuna za tonu,– gume koje su sastavnidio uvezenih osobnih automobila,autobusa, teretnihautomobila, radnih strojeva,radnih vozila i traktora, zrakoplovai drugih letjelica ikompleta kotača (guma i naplatak)i to za:– osobne automobile – 10kn po gumi– kombi, dostavna vozilado 3,5 tona nosivosti i traktori– 15 kn po gumi– kamione, autobuse i viljuškare– 85 kn po gumi– građevinske radne strojeve– 250 kn po gumi– zrakoplove i druge letjelice– 250 kn po gumi.Naknadu kod uvoza pojedinačnihguma i guma kojesu sastavni dio uvezenihosobnih automobila, autobusa,teretnih automobila, radnihstrojeva, radnih vozila itraktora, zrakoplova i drugihletjelica i kompleta kotača(guma i naplatak) obračunavaFond na temelju jedinstvenecarinske deklaracije(JCD), a naknadu na proizvedenenove gume obračunavaFond prilikom stavljanja natržište u Republici Hrvatskojna temelju redovitih tromjesečnihizvješća koja su registriraniprodavatelji dužnidostavljati Fondu.Obveznik plaćanja naknadekoji u tijeku poslovnegodine izveze određenu količinuguma ima pravo na povratnaknade za izvezenu količinuguma na temelju jedinstvenecarinske deklaracije.Za izvezenu količinu gumaobveznik plaćanja ostvarujepravo na povrat naknade uvisini 1450 kuna po toni izvezenegume. Za ostvarenjeprava iz st. 1. i 2. ovog člankaizvoznik mora dokazati daje za gume koje je namijenioizvozu platio naknadu zbrinjavanjaprilikom uvoza tihguma u Hrvatsku.O uvozu ili stavljanju natržište guma odnosno vozilai letjelica obveznik plaćanjanaknade za svaku poslovnugodinu vodi vlastitu poslovnuevidenciju. Podaci iz evidencijedostavljaju se Fonduna obrascu Izvješće uvoznikai/ili proizvođača guma (udaljnjem tekstu: IU/PG) ilina obrascu Izvješće uvoznikaosobnih automobila, autobusa,teretnih automobila,radnih strojeva i traktora,zrakoplova i drugih letjelicai kompleta kotača (guma inaplatak) (u daljnjem tekstu:IUA) protekom kalendarskegodine, najkasnije do koncaveljače tekuće godine. Nazahtjev Fonda podaci iz evidencijemogu se dostavljatiFondu i u kraćim vremenskimrazdobljima.Obračun troškovaskupljanja, prijevoza,zbrinjavanja ioporabe otpadnihgumaOvlašteni skupljači i oporabiteljiimaju pravo na naknadutroškova skupljanja,prijevoza do privremenogskladištenja, razvrstavanja iutovara. Pod troškovima gospodarenjas otpadnim gumamarazumijevaju se:– naknada za skupljanjeotpadnih guma koja obuhvaćatroškove skupljanja,privremenog skladištenja iprijevoza– naknada za prijevoz odovlaštenog skupljača do mjestaoporabe– naknada za recikliranjeotpadnih guma – naknadaza korištenje u energetskesvrhe.Naknada ovlaštenom skupljačuza sakupljene količineotpadnih guma iznosi:– 350 kn/t za preuzete količineotpadnih guma od posjednikaotpadnih guma– 70 kn/t za privremenoskladištenje, razvrstavanje iutovar za odvoz na oporabu– za prijevoz od mjestaovlaštenog skupljača do mjestaoporabe naknada ovisi oudaljenosti od privremenogskladišta do skladišta oporabitelja,prema sljedećem:– do 100 km udaljenosti ..................................... 100 kn/t– od 101–200 km udaljenosti.............................. 150 kn/t– od 201–300 km udaljenosti.............................. 200 kn/t– više od 300 km udaljenosti............................. 300 kn/t.Osim navedene naknadeovlašteni skupljač ima pravona naknadu stvarnih troškovatrajektnog prijevoza, uzpredočenje računa. Naknadaoporabitelju za recikliranjeotpadnih guma iznosi 600kn/t recikliranih otpadnihguma. Naknada oporabiteljukoji koristi otpadne gume uenergetske svrhe iznosi 120kn/t otpadnih guma.Od provedbe navedenogpropisa prije svega se očekujeuspostava sustava zagospodarenje otpadnim gumamana ekonomskoj osnovi,oporabom guma za sada kaozamjenskim gorivom ili proizvodnjegranulata.

Subota, 29. travnja 2006.JAVNI POZIVIProgrami poticanjapoduzetništvaNastavljamo s predstavljanjem natječaja namijenjenih malim isrednjim poduzetnicima, te obrtnicimaProjekti za poticanje poduzetništva za2006. godinu su krenuli, a kako smo većnajavili u prošlom broju, Ministarstvogospodarstva, rada i poduzetništva nastavitće ih kroz cijelu godinu. Dosad je objavljen21 javni poziv za projekte iz više programapoticanja poduzetništva (Poduzetnice, početnici,mladi i invalidi, Razvoj poduzetničkihzona, Razvoj clustera, Sufinanciranje nastupana sajmovima i izložbama, Poticanje marketinškihaktivnosti, Poduzetnički centri i razvojneagencije, Nove tehnologije i poticanjeproizvodnje, Razvoj i poticanje obrta, Razvoji poticanje zadruga, Razvoj i poticanje učeničkogpoduzetništva te Edukacija u poduzetništvu).Potpun prikaz javnih poziva može se naćina www.mingorp.hr. Ovdje opisujemo nekeod obrtnicima najzanimljivijih projekata.Poduzetništvo ciljnih skupinaCilj Projekta je veće uključivanje ciljnihskupina (mladi, žene, početnici i invalidi) upoduzetništvo uz sredstva potpore i stručnupomoć certificiranog konzultanta.Korisnici Projekta su mala i srednja trgovačkadruštva, obrti, zadruge i ustanove, u 100%privatnom vlasništvu državljana RepublikeHrvatske i to ciljnih skupina: početnici, žene,mladi i invalidi.Bespovratne potpore dodjeljuju se za:– konzultantske usluge pri registraciji iosnivanju– pokriće dijela troškova registracije– izradu poslovnog plana, investicijske studije,plana marketinga i sl.– dopunsku poduzetničku izobrazbu i informatičkoobrazovanje– konzultativne usluge u prvih šest mjeseciposlovanja.Iznos pojedinačne potpore do 80.000 kn,primjena vaučera za konzultanta s liste certificiranihkonzultanata.Ovaj projekt će se realizirati tijekom 2006.godine, do iskorištenja sredstava, zaključnodo 15. studenoga 2006. godine.Prijave za ovaj projekt šalju se Hrvatskojagenciji za malo gospodarstvo – vidi: www.hamag.hr, gdje možete dobiti informacije orealizaciji projekta i potrebnoj dokumentaciji.Poticanje marketinških aktivnostiza 2006. godinuCilj Projekta je poticajnim mjerama stvaratimarketinški pristup upravljanja tvrtkom,a time povećati konkurentnost proizvoda iusluga.Korisnici sredstava po ovom Projektu suproizvodni gospodarski subjekti: obrti, malai srednja trgovačka društva i zadruge, kojipozitivno posluju i čije je sjedište na područjuRepublike Hrvatske, a nalaze se u 100%privatnom vlasništvu državljana RepublikeHrvatske, te imaju najmanje 3 zaposlena naneodređeno vrijeme (osim poduzetnika početnika).Korisnici su i jedinice lokalne i područne(regionalne) samouprave, asocijacije inovatora,Hrvatska zajednica tehničke kulture,Hrvatski savez zadruga, Hrvatska obrtničkakomora, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatskidizajnerski centar.Projektom se odobravaju bespovratnasredstva proizvodnim gospodarskim subjektimaza:– nastupe na sajmovima/izložbama i stručnimskupovima u 2006. godini za zakup prostora(do 50% troškova uređenog prostora)– promidžbeni materijal (do 20.000 kn)– istraživanje tržišta (do 20.000 kn)– kreiranje branda (do 15.000 kn)– dizajn (do 25.000 kn)– učenje stranih jezika za gospodarske subjektekoji imaju više od 10% izvoza, do 50%iznosa, max 10.000 kuna.Maksimalni iznos potpore po korisniku je100.000 kn.Sredstva se odobravaju temeljem zahtjeva i dostavljenetražene dokumentacije.Bespovratna sredstva odobravaju se i jedinicamalokalne i područne (regionalne)samouprave, asocijacijama inovatora, Hrvat-skoj zajednici tehničke kulture, Hrvatskomsavezu zadruga, Hrvatskoj obrtničkoj komori,Hrvatskoj gospodarskoj komori i Hrvatskomdizajnerskom centru za:Organiziranje i nastupanje na sajmovima/izložbama u 2006. godini, tj. za:– zakup izložbenog prostora,– uređenje i opremanje izložbenog prostora.Maksimalni iznos pojedinačne potpore po korisnikuje 50.000 kuna.Ovaj Projekt realizirat će se tijekom 2006.godine, do iskorištenja sredstava, zaključnos 15. studenim 2006. godine.Tehničko usklađivanjeCilj projekta je poticanje uvođenja sustavaupravljanja kvalitetom i okolišem, certificiranjesukladnosti proizvoda prema hrvatskim ieuropskim normama i smjernicama te nabavatehničkih normi.Korisnici sredstava po ovom Projektu suproizvodni gospodarski subjekti: obrti, malai srednja trgovačka društva i zadruge, kojipozitivno posluju i čije je sjedište na područjuRepublike Hrvatske, a nalaze se u 100%privatnom vlasništvu državljana RepublikeHrvatske, te imaju najmanje 3 zaposlena naneodređeno vrijeme (osim poduzetnika početnika).Projektom se odobravaju bespovratnasredstva za:– konzultanske usluge i/ili edukaciju koduvođenja sustava u visini do 75% troškova,do 20.000 kn,– certificiranje sustava u visini do 75% troškova,do 15.000 kn,– certificiranje proizvoda – dokaz o sukladnostiu visini do 75% troškova, do 40.000 kn,– nabavku normi u visini do 50% troškova,do 15.000 kn.Iznos potpore po korisniku do 80.000 kn.Ovaj Projekt realizirat će se tijekom 2006.godine, do iskorištenja sredstava, zaključnos 15. studenim 2006. godine.Poticanje proizvodnje, novihtehnologija i proizvodaCilj Projekta je poticanje proizvodnje ikonkurentnosti proizvoda uvođenjem novihtehnologija, tehnoloških postupaka i novihproizvoda. Korisnici sredstava po ovomProjektu su proizvodni gospodarski subjekti:obrti, mala i srednja trgovačka društva i zadruge,koji pozitivno posluju i čije je sjedištena području Republike Hrvatske, a nalaze seu 100% privatnom vlasništvu državljana RepublikeHrvatske, te imaju najmanje 3 zaposlenana neodređeno vrijeme (osim poduzetnikapočetnika).Projektom se odobravaju bespovratnasredstva za:– ulaganje u razvoj novih tehnologija i novihproizvoda te zaštitu okoliša– stručno osposobljavanje zaposlenih– usluge institucija u razvoju novog proizvoda– korištenje sekundarnih sirovina i otpadau proizvodnji finalnih proizvoda– stjecanja prava uporabe znaka – »Hrvatskakvaliteta/Izvorno hrvatsko«– vlasništvo aktivne tvrtke u drugoj državiObrtničke novine 19– informatičku podršku uvođenja sustavaunutarnjeg carinjenja i e-poslovanja.Iznos potpore po korisniku do 200.000 kuna.Sredstva se odobravaju na temelju zahtjevai dostavljene tražene dokumentacije.Ovaj Projekt realizirat će se tijekom 2006.godine, do iskorištenja sredstava, zaključnos 15. studenim 2006. godine.Cjeloživotno obrazovanjeProjekt je namijenjen srednjim strukovnimškolama i ustanovama za obrazovanjeodraslih (osim privatnih) koje za zanimanjapropisana Pravilnikom o vezanim i povlaštenimobrtima (»Narodne novine«, br. 87/01 i47/05.) izvode prekvalifikacije, pripreme zapolaganje pomoćničkog ispita, majstorskogispita, ispita o stručnoj osposobljenosti, organizirajustručno usavršavanje majstora inastavnika, organiziraju tečajeve za stjecanjeznanja o poučavanju naučnika.Bespovratne potpore odobravaju se srednjimstrukovnim školama i ustanovama zaobrazovanje odraslih, i to za opremanje:– praktikuma za strukovne predmete– učionica za stručne i teorijske predmete– dvorana i predavaonica za održavanjeseminara.Bespovratne potpore ne smiju se koristitiza nabavku potrošnog materijala za rad ovihustanova. Bespovratne potpore odobravajuse u iznosu od najmanje 80.000 kn, a realiziratće se tijekom 2006. godine, odnosno dokraja utroška planiranih sredstava koja suosigurana u Državnom proračunu RepublikeHrvatske za tekuću godinu.Osnovne informacije o realizaciji navedenihprojekata i potrebnoj dokumentaciji možetedobiti i putem besplatnog Info telefona0800 234 505. O projektima iz područja obrtamože se temeljitije informirati putem Upraveza obrt Ministarstva gospodarstva, rada ipoduzetništva na broj telefona: 01/6109-190.O projektima iz područja malih i srednjihtrgovačkih društava te zadruga može se informiratiputem Uprave za mala i srednjatrgovačka društva i zadruge Ministarstvagospodarstva, rada i poduzetništva na brojtelefona: 01/6106-567. O projektima iz područjarazvoja poduzetničkih zona, clustera isufinanciranja nastupa na sajmovima i izložbamamože se temeljitije informirati putemUprave za poticanje ulaganja i izvoz Ministarstvagospodarstva, rada i poduzetništvana broj telefona: 01/6106-118.(nastavak u sljedećem broju)

20 Obrtničke novineSubota, 29. travnja 2006.ZAGREBAČKA ŽUPANIJA I GRAD ZAGREBOBRTNIČKA KOMORA ZAGREB10000 ZAGREB, Ilica 49Telefon: ++ 385 01 / 48 46 741, 48 06 555Telefaks: ++ 385 01 / 48 46 615E-mail: obrtnicka-komora-zagreb@zg.t-com.hrPredsjednik: Mato TopićTajnik: Boris TrupecSTRANICU PRIPREMILA: FEDORA ZOKOVIĆ120 GODINA STRUKOVNOGOBRAZOVANJANagrade odlikašimaObrtnička komora Zagrebodržala je potkraj ožujkasvečanu sjednicu u velikojdvorani Matice hrvatskih obrtnikau povodu obilježavanja120 godina strukovnog obrazovanjai dodjele nagrada odličnimučenicima koji se školujuza obrtnička zanimanja. Tomprigodom dodijeljena su i priznanjamajstorima – stručnimučiteljima, voditeljima praktičnenastave, tajnicima udruženjaobrtnika, ravnateljimaobrtničkih i srednjih strukovnihškola, članovima komisijaza licenciranje, polaganjemajstorskih ispita i ispita ostručnoj osposobljenosti, članovimaOdbora za strukovnuizobrazbu i zaslužnim obrtnicima.Prije svečanosti otvorena jeizložba Obrt i obrazovanje izzbirke restorana »Stari Puntijar«,na kojoj je prikazanoniz dragocjenih dokumenataiz kojih se može vidjeti da sedavne 1882. Izidor Kršnjavizalagao za osnutak obrtne na-DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORADUBROVAČKO-NERETVANSKEŽUPANIJEstave u Zagrebu i Hrvatskoj teje iste godine na njegov poticajpočela s radom Prva obrtničkaškola u Zagrebu.Na sjednici su bili i uzvaniciiz Sabora, ministarstava,Grada Zagreba, Zagrebačkežupanije, Hrvatskog zavodaza zapošljavanje, HOK-a, »Hrvatskogradiše«, ravnateljaobrtničkih i srednjih strukovnihškola, i drugi ugledni gosti.Istaknuta je važnost strukovnogobrazovanja za razvojgospodarstva u gradu i županijii uloga obrtništva u razvojuGrada i Županije. Na tompodručju djeluje 21 škola zaobrtnička zanimanja, od čegaje 9 novoizgrađenih škola. Oobrazovanju budućih obrtnikaskrbi Obrtnička komora Zagrebu partnerstvu s Gradom igradskim uredima, a posebnase pozornost posvećuje deficitarnimzanimanjima, kojase potiču i stipendijama. Značajnasredstva uložena su i uopremanje kabineta za praksuu obrtničkim radionicama.20000 DUBROVNIK, Široka 4/2Tel/fax: ++ 385 020/323-550, 323-560E-mail: hok-dubro-neret-zupanije@du.t-com.hr, hok-dubrovnik@t-com.hrPredsjednik: Svetan PejićTajnik: Nikola Kalafatović, mob. 098/243-943STRANICU PRIPREMILA: LIVIA SINKOVIĆKVARNER EXPO 2006.Spoj tradicijei suvremenog dizajnaPredstavnici Obrtničke KomoreDubrovačko-neretvanskežupanije na ovogodišnjemsajmu »Kvarner Expo2006.« koji je sredinom travnjaodržan u Opatiji, ponovno su,drugu godinu zaredom, dobilipriznanje za najatraktivnijeuređen izložbeni prostor. Zaovo su priznanje, naravno, zaslužniizlagači s područja najjužnijehrvatske županije kojisu spojili tradiciju sa suvremenimdizajnerskim trendovimakoja je odisala mirisomMediterana. Kako je kazao tajnikObrtničke komore NikolaKalafatović, svoje su radoveizložili Dubrovčani Niko Čučković,vlasnik obrta »NCD«,Dubravka Šimunović, vlasnicaobrta »Munćjela«, MišeMilovčević, vlasnik obrta za lijevanjemetala, zatim obrtnicaMirjana Jerković, kao i dvojeobrtnika s Korčule – Baldo Pavlina,vlasnik obrta »Palma« iMario Batistić Fidulić, vlasnikobrta »Fides«. Tako su posjetiteljiizložbe suvenira u Opatijimogli vidjeti veliki asortimanstaklenih suvenira i konavoskivez na odjevnim predmetima– autohtone suvenire kao protutežujeftinim suvenirima sistoka.Izlagači na Mediteranskom sajmuMeđu izlagačima iz Dubrovačko-neretvanske županije su: Sigmad.o.o., Vinetum d.o.o., Dubrovački podrumi d.d., ZadrugaRogač, Dinko Petković, Crvik d.o.o., Deša, Ana Krajančić,Ane Sušić, Stane Vlašić, Stanica za južne kulture, Fanito, Biatus,Udruga Plavac mali-Pelješac, PZ Putnikovići, PZ Kuna, PZ Janjina,PZ Dingač-Potomje, PZ Stoviš-Ston i Euro Shop PC d.o.o.SPORAZUM IZMEĐU HGK KOMORE ZAGREB I OBRTNIČKE KOMORE ZAGREBOtvorena suradnja unajznačajnijim pitanjimaZajedno možemo brže ostvariti ciljeve, prije svega one koji se odnose na lobiranje kodutvrđivanja pravnih, gospodarskih i fiskalnih okvira za gospodarstvo i obrtništvo našega grada ižupanije, naglasio je predsjednik OK Zagreb Mato TopićUpetak, 7. travnja, potpisanje Sporazum o suradnjiHGK KZ i HOKOKZ. Sporazum su potpisalipredsjednik HGK Komore Zagrebdr. sc. Zlatan Frohlich ipredsjednik HOK OK ZagrebMato Topić.– Potpisivanje ovog Sporazumarezultat je višegodišnjedobre suradnje dviju komora.Na ovaj način možemo brže iefikasnije ostvariti ciljeve kojesmo si zacrtali u radu – naglasioje u svom govoru predsjednikOK Zagreb Mato Topić.Kad je riječ o suradnji, riječje prije svega o zajedničkomlobiranju kod utvrđivanjapravnih, gospodarskih i fiskalnihokvira za gospodarstvo iobrtništvo Zagreba i županije.– Naše dvije komore teritorijalnopokrivaju isti gospodarskiprostor i to je razlog više zapotpisivanje ovog Sporazumakoji će našim članovima napodručju ove cjeline omogućitiostvarivanje kvalitetnijihgospodarskih interesa.Kako je u svom govoru rekaoMato Topić, Obrtnička komoraZagreb raspolaže mrežomudruženja obrtnika (15udruženja u gradu i gradovimažupanije) u kojima su članovidobro organizirani, te na tajnačin predstavljaju dobru bazuza realizaciju ovog sporazuma.Kao najbolji primjer suradnjeOK Zagreb i HGK Komore Zagrebu posljednje vrijeme, istaknuoje i uspjeh na zaštiti obrtnikai malih poduzetnika natržišnom prostoru Ciglane Črnomerec.Tom je zajedničkomakcijom od zatvaranja spašeno250 obrtnika i malih poduzetnikas oko 500 zaposlenih.– Kao što vam je poznato,gradonačelnik Milan Bandićovih je dana u medijimaizjavio da ovaj tržišni prostori dalje ostaje i nastavlja s radom.Već smo primili brojnereakcije naših članova, kojimase zahvaljuju na našoj uspješnojzajedničkoj akciji – rekaoje Topić, te tom prigodom, uime Povjerenstva za ostanaktržišnog prostora Ciglane Črnomerec,i u ime OK Zagreb,javno zahvalio gradonačelnikuMilanu Bandiću.Istaknuto je kako će se potpisivanjemovog sporazumaskratiti put međusobnog usuglašavanjastavova po ključnimgospodarskim, pravnimi drugim pitanjima bitnim zarazvoj grada i županije, a zajedničkimnastupima na sajmovimasmanjit će se troškoviizlaganja, pa i transporta,te troškovi vezani uz izradukompletne prateće dokumentacijei promidžbenog materijala.Značajni rezultati seočekuju i na području obrazovanja,a suradnja na ovom područjuomogućit će snižavanjetroškova u obrazovanju, kvalitetnijei suvremenije obrazovneprograme i predavače, teučiniti znanje još dostupnijimčlanovima.Nakon što se nazočnimaobratio predsjednik HGK KomoreZagreb dr. sc. ZlatanFrohlich, dvojica predsjednikapotpisala su Sporazum o suradnjidviju najjačih područnihkomora.Dr. Petar Sindičić, glavnitajnik HOK-a, pozdravio jepotpisivanje ovog Sporazumai naglasio da su HOK, OKZ iUdruženja jedno jedinstvenotijelo, te da potpisivanje ovogsporazuma znači i približavanjedviju krovnih institucija.Svečanom potpisivanju uVijećnici Hrvatske obrtničkekomore nazočili su zamjenikžupana Zagrebačke županijeJosip Jambrač, pročelnikUpravnog odjela za gospodarstvoZagrebačke županijeKrunoslav Pilko, Davorka Pejnović,zamjenica pročelnikaUreda za gospodarstvo, dr.Petar Sindičić, glavni tajnikHOK-a, potpredsjednici OKZZlatko Puntijar, Juraj Šnidarići Dragutin Škrlec, predsjedniciudruženja Ivan Obad i JosipĐurašić, Franjo Svrtan i drugiugledni gosti.OBRTNIŠTVO I UMJETNOSTUnikatni suveniri iz dizajnerske manufaktureNagrađivani dizajner Niko Čučković vratio se iz Italije nakon deset uspješnih godina,te pokrenuo svoj obrt u Dubrovniku. Njegov rad cijene i sugrađani i turisti, a osobito jezadovoljan suradnjom s komoromUnikatni stakleni suvenirikoje izrađujeNiko Čučković rijetkoće koga ostaviti ravnodušnim.Ponajviše one koji cijene i znajušto je umjetnički ručni rad,te koliko treba truda i ljubaviza izradu jednog unikatnogpredmeta. Vlasnik obrta NCDdizajn, otvorenog u ožujku2003. godine, Niko Čučković,nije nepoznat ni hrvatskoj, a nitalijanskoj javnosti.Posljednju nagradu za svojrad »Vrijedne ruke« dobio jeprije nekoliko godina u Zagrebu,a prethodile su mu inagrade u Italiji, gdje je živioviše od deset godina. U Bolognije 1996. godine dobionagradu Cosmopack na međunarodnomnatječaju za kozmetičkidizajn, dok je u Milanuna MACEF-u 2000. godineosvojio nagradu za mladogdizajnera.Niko Čučković ove je godine već treći put sudjelovao na izložbisuvenira Kvarner ExpoInače, dubrovački obrtnikNiko Čučković je u Italiji diplomiraoInterior Desing u»Accademia Cappiello« uFirenzi i završio fakultet zaIndustrijski dizajn I.S.I.A uRimu. Premda se bavi i projektiranjemindustrijskog igrafičkog dizajna i dizajna interijera,u posljednje vrijemeposvetio se izradi suvenira odstakla.Čim posjetite Nikin studioi ugledate prelijepo izrađenestaklene »pjate«, zdjele, ribice,brodove, vaze u različitim bojama,morate se zapitati kakoone nastaju. O tome nam jepričao njihov stvaratelj. Samoproces pečenja stakla traje 18sati, a različite su i tehnikeukrašavanja od kojih neke trajudulje, a neke kraće. Naravno,različite su i cijene izrađenihproizvoda koje ovise okvaliteti stakla.– Trenutačno imam velikiasortiman suvenira namijenjenihza turističke svrhe i želimda se razlikuju od ostalih suvenira.Izrađujem staklene ribiceu bojama, zdjele s motivimakonavoskog veza, brodove nažalima – kazao nam je Čučković,dodajući kako se iz Italijeu rodni Dubrovnik vratio jerje osjetio da ima što ponuditinašoj umjetnosti. Dubrovčani,a i turisti iznimno cijeneizrađene staklene predmete,a vrijednost Nikina rada prepoznalaje i Obrtnička komoraDubrovačko-neretvanskežupanije. Niko Čučković kažekako izuzetno dobro surađujes predstavnicima komore, teje ovaj mjesec s njima po trećiput gostovao na izložbi suveniraKvarner Expo 2006. održanoju Opatiji.Mediteranski sajam zdrave hrane i ljekovitog biljaDio ekoloških i tradicionalnihproizvoda kojima senaša zemlja može podičiti i ovese godine našao na Mediteranskomsajmu zdrave hrane i ljekovitogbilja, održanom od 31.ožujka do 3. travnja u HoteluPlakir na Babinom kuku. Specijaliziranamanifestacija, trećapo redu, profilirala se kao najznačajnijasajamska priredbau Dubrovačko-neretvanskojžupaniji, u kojoj su očito svojušansu prepoznali i izlagačikojih je ovaj put bilo 70 postoviše nego lani. Ovogodišnjaorijentacija sajma bila je usmjerenak podizanju kvalitete nastupaizlagača, ali i kvaliteteekoloških proizvoda. Konačnisu ciljevi podizanje svijesti oekološkim standardima, održivomrazvoju, kvaliteti životai zaštiti prirode kroz edukacijuputem predavanja, radionica iokruglih stolova. Namjera sajmaje, naime, između ostalogai promoviranje hrvatskih proizvodapovezivanjem proizvođačas krajnjom potrošnjom,konkretno turističkim ugostiteljstvomi trgovinom, poticanjeproizvodnje i otkupa ljekovitogbilja, kao i marketinška mogućnostprovjeravanja proizvodapotencijalnih poduzetnika. Usklopu sajma bio je organizirani »Zdravi – mediteranskistol«, na kojem je bila izloženagastronomska ponuda domaćihrestorana, hotela, konoba, slastičarskihi pekarskih radionica.Organizatori sajamske priredbebili su Dubrovački centar za poduzetništvo,Hrvatska gospodarskakomora – Županijskakomora Dubrovnik i Obrtničkakomora DNŽ u suorganizacijis Dubrovačko-neretvanskomžupanijom, Gradom Dubrovnikomi Humanitarnom i mirotvornomorganizacijom Deša.

Subota, 29. travnja 2006..ZANIMANJE OSNOVNOŠKOLACA ZA OBRTNIŠTVOKako privući (i) dobre učenikeBJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORABJELOVARSKO-BILOGORSKEŽUPANIJEObrtničke novine 21Kad je riječ o obrtničkim zanimanjima, od 1438 ispitanih osmaša, među kojima je bilo 453neodlučnih, njih 280 odlučilo se za obrtnička zanimanja, pa je obrtništvo, odmah nakontehničkih zanimanja, na drugom mjestu na listi upisnih željaOdbor za školstvo POK-aBjelovar razmatrao jeplanove upisa županijskihsrednjih škola kojeobrazuju učenike za obrtničkazanimanja i ponovno konstatiraonedostatan interesučenika, osobito onih s vrlodobrim i odličnim uspjehomu osnovnoj školi. Podjednakotako, nažalost, konstatiran jei nedostatan interes obrtnikada ponude licencirana učeničkamjesta. Doda li se tome inesporna činjenica da nekazanimanja, poput tekstilnestruke, praktički izumiru, dokprimjerice čitava lepeza građevinskihzanimanja nikada inije bila atraktivna učenicimai njihovim roditeljima, budućnostobrtništva ne čini se previšeblistava.Glasoviti članak 5.Budući da je jednim od značajnijihrazloga za nedostataklicenciranih učeničkih mjestaoznačen posve neravnopravanodnos obrtnika sa školskim radionicama,odnosno glasovitičlanak 5. Ugovora o naukovanjukojim država obvezujeobrtnike na isplatu naknadenaučnicima, bez obzira na tošto im za ulogu obrazovanjadjece ne priznaje baš nikakvunaknadu ili beneficiju, Odborje jesenas uputio inicijativu dase ta obveza ukine. Paralelnoje i Obrtnička komora Sisakuputila svoj prijedlog, kojimbi se obrtnici obvezali samona osiguranje jednog obroka izaštitne opreme, dok bi isplataporezno priznate novčanenaknade do 1500 kn bila samoopcija, ovisno o radu i zalaganjuučenika. Takav prijedlog jebezrezervno i podržan.Inače, ispitivanje profesionalnihnamjera osmaša u Bjelovarsko-bilogorskojžupaniji,na prvi pogled i ne daje takološu sliku što se tiče obrtničkihzanimanja. Naime njih 280, od1438 ispitanih, među kojima jebilo 453 neodlučnih, odlučilose za obrtnička zanimanja.To je, poslije 404 učenika kojise vide u tehničkim školama,drugi rezultat, nešto malo boljiod broja onih koji bi u gimnazijskeprograme. Problematičnesu samo činjenice da suto uglavnom učenici s priličnološim uspjehom u osnovnoškolskomobrazovanju teda su želje grupirane u samoneka zanimanja. Tako je zadovoljavajućiinteres tek za frizere,automehaničare i kuhare,te donekle vodoinstalatere,vozače i konobare, dok o kompletnojmetalskoj, tekstilnoji građevinskoj struci učenicigotovo uopće ne razmišljaju,a interes za stolara, tesara,cvjećara, slastičara, fotografa,autoelektričara, limara ili mehaničarapoljoprivrednih strojevatek je malo bolji, s manjeod deset zainteresiranih u čitavojžupaniji!Stoga i dolazi do situacijeda, primjerice, garešničkasrednja škola s vrhunskimđačkim domom, izrazitom tradicijomi izvrsnim tekstilnim imetalskim radionicama više niu jednom zanimanju ne možeupisati čitav razred. Ili da srednješkole u Čazmi i Daruvaruplaniraju s tek po tri zanimanjapopuniti jedan razredniodjel, da se u Bjelovaru, bar nanekoliko godina, odustaje odprograma slastičara…Valja svakako spomenutii činjenicu da podaci Zavodaza zapošljavanje o profilimaradnika koji se traže ili onimakojih već ima i deseterostrukoviše od potreba, uopćene utječu na odluku učenikai roditelja o izboru budućegzanimanja. Isto tako ni pokušajistipendiranja učenikaza deficitarna zanimanja, čaki bespovratnim sredstvima,nisu uspjeli preokrenuti ustaljenestavove o »atraktivnim«zanimanjima i onima koja tokao nisu.»Nagovaranje«počinjePodručna obrtnička komoraBjelovar također se aktivnouključila u proces »nagovaranja«učenika da se odlučeza neko od obrtničkih zanimanja,s obzirom na to da jejoš pred koju godinu, međuprvima, prepoznala tada teknadolazeći problem nedostatkastručne radne snage – podjednakou postojećim obrtničkimradionicama, kao i zbogotvaranja novih. Komora takopodupire sve projekte vezaneuz ispitivanje stvarnih potrebagospodarstva, kao i ispitivanjesklonosti i mogućnostiosnovnoškolaca. Jednakotako vrlo uporno pokušavaosigurati čim više licenciranihnaučničkih mjesta, ali iizboriti bar neke povlastice zaobrtnike koji se za to odluče,otvara prostor za obrtničkeškole na svim svojim nastupimana sajmovima, sufinanciraposjete osnovnoškolaca timsajmovima i stipendira učenikeu granicama svojih mogućnosti.NAKON POSJETA 58. MÜNCHENSKOM SAJMUBrodski sajam upotpunit će nova dvoranaPosjet sajmu dio je marketinga koji prodaje proizvod, kaže Pejo Golemović koji, kao i drugi kolegekoji su bili na IHM-u, smatra da se dobre ideje koje je tamo vidio mogu realizirati u HrvatskojNa 58. međunarodnomsajmu obrtništva (IHM)u Münchenu predstavilose i tridesetak obrtnikaiz Hrvatske. Tradicionalnohrvatski obrtnici nastupaju usklopu zajedničkih izložbenihprostora Hrvatske obrtničkekomore, a ovogodišnji nastupbio je 14. po redu. Svoje uslugei proizvode predstavili suobrtnici i poduzetnici proizvođačiiz djelatnosti proizvodnjefleksibilne ambalaže, tiskanjai obrade lima, proizvodnjebeskonačnih žljebova i cijevi,fasadnih dekoracija, obuće,medicinske konfekcije, metalnihkonstrukcija, kartonaže tenekoliko tradicijskih i umjetničkihobrta.Da je njemačko obrtništvo urecesiji bilo je vidljivo već nakonobilaska prvih paviljona. Za razlikuod prijašnjih godina kadasu paviljoni bili krcati, ove godinepojedini su paviljoni ostalipoluprazni. Recesija je i u Hrvatskoj,govorio je i znatno manjizajednički izložbeni prostorHrvatske obrtničke komore.Ipak njenu financijsku potporuza niže troškove izlaganja uzdvadesetak starih izlagača namünchenskom sajmu koristiloje i desetak novih izlagača. Usklopu studijskog posjeta sajmujednu skupinu predvodilaje Obrtnička komora Brodskoposavskežupanije. Obrtnikeje predvodio Zvonimir Ćirić,predsjednik županijske obrtničkekomore. Među putnicima jebio i Pejo Golemović, jedan odprvih korisnika subvencioniranihkredita za male poduzetnikekoje je davala Brodsko-posavskažupanija. I Pejo se slažeda je münchenski sajam ovegodine skromniji.– Nisam vidio sve što samželio, ali ipak se isplatilo doći.Danas se ne isplati biti zatvoren,posjet sajmu je dio marketingakoji prodaje proizvod. Njemačkotržište ima potencijala, ali jemalim obrtnicima teško stećireferencu – kaže P. Golemović.Izostanak prezentacije uobičajenovelikog broja novih proizvodai tehnologija, primijetio je izamjenik župana Z. Laslo. – Iznaše županije nastupila su dvaizlagača, bilo bi dobro da ih je iviše. Možda je cijena od 150 eurapo četvornom metru visoka, alidio subvencionira HOK. To jeprilika da se prezentira svijetu,oglašavanje putem inozemnihmedija bilo bi daleko skuplje– kaže Z. Laslo, primjećujućida i ovaj poput većine sajmovamijenja koncepciju. – Na sajmovimaje sve više maloprodaje.Cilj je prezentacija proizvoda.Dobro je ići na takve sajmovei vidjeti što se nudi, ne trebaotkrivati toplu vodu. Ondje jepuno dobrih ideja koje se mogurealizirati u Hrvatskoj – kažeLaslo, dodajući kako i Brodskoposavskažupanija dugoročnoplanira unaprijediti sajmovanjena svom području. Premanjegovim riječima županija naprostoru Srednje škole MatijeAntuna Reljkovića planira projektmultifunkcionalne dvoranekoja bi između ostaloga služila iza potrebe brodskog sajma.Prijave za izlaganje na brodskom sajmuBrodski sajam poduzetništvai poljoprivrede ovegodine održava se u terminuod 9. do 11. lipnja.Sajam će obilovati prezentacijama,stručnim predavanjimai učionicama na otvorenom.U sklopu 9. stočarske izložbekoja se održava u nedjelju (po-sljednjeg dana sajma) stotinjakizlagača iz Osječko-baranjske,Vukovarsko-srijemske, Požeško-slavonskei Brodsko-posavskežupanije izložit će svojanajkvalitetnija grla. Stoka ćebiti predvođena, ocijenjena, anajkvalitetnija grla nagrađena.Zatvoreni izložbeno-prodajniprostor bit će u klimatiziranojdvorani s profesionalno uređenimštandovima za sve izlagače.Svi zainteresirani za izlaganjeprijaviti se mogu kod tehničkogrealizatora sajma tvrtke »Astro«d.o.o. iz Orahovica do srijede31. svibnja 2006. godine. Sveostale informacije možete dobitina tel: 033/673-702, 673-704 ili035/216-232, te na internetskimstranicama www.sajam-brod.com. Sajam se tradicionalnoodržava na otvorenom i zatvorenomprostoru Srednje škole»Matija Antun Reljković«, Cankareva76, u Slavonskom Brodu(Poljoprivredna škola).43000 BJELOVAR, Preradovićeva 4/ITelefon: ++ 385 043/242 242, 043/241 280Telefaks: ++ 385 043/ 241 280E-mail: obrtnicka-komora@bj.t-com.hrPredsjednik: Josip RenićTajnik: Davorin VezmarovićSTRANICU PRIPREMIO: GORAN GRGIĆOdržan seminar zaučitelje automehaničareUgodini strukovnog obrazovanjai POK Bjelovarpunom parom kreće u promocijuobrtničkih zanimanja krozniz konkretnih akcija. Obavljenesu i posljednje pripreme zatradicionalni posjet osnovnoškolacaObrtničkom sajmu uZagrebu, na koji POK ove godinebesplatno vodi pedesetakučenika iz Garešnice, Daruvarai Bjelovara.Druga se značajna akcijadogodila u obrtničkoj radioniciJadranke i Ante Rajković u Bjelovaru,gdje je prvi put grupaod deset voditelja i nastavnikapraktične i teorijske nastave izčetiriju županijskih srednjihškola; bjelovarske, daruvarske,čazmanske i grubišnopoljske,bila na stručnom seminaru izpodručja automehaničarskestruke. Zamisao Odbora zaškolstvo POK-a, u skladu sazaključkom Upravnog odboraHOK-a, bila je približiti nastavnicimanajsuvremeniju tehnologijukoja se danas koristi utoj struci, a koju oni nisu bili uBRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORABRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE35000 SLAVONSKI BROD, Petra Krešimira IV 46/1Telefon: ++ 385 035 / 447 017, 442 356, 407 440Telefaks: ++ 385 035 / 407 441E-mail: ok-sl.brod@sb.t-com.hrPredsjednik: Zvonimir ĆirićTajnica: Željka Perglmogućnosti upoznati tijekomsvog školovanja, niti njomeraspolažu u svojim školama.Nastavnici su bili oduševljeniprilikom da izbliza vide najnovijedijagnostičke uređaje, dapostave mnoga stručna pitanjai od ljubaznog osoblja dobijuopširne odgovore poduprtekonkretnom demonstracijom.Možda su tek stariji među njimapokazali i nešto sjete nadčinjenicom da pojedini sklopoviautomobila ili zahvatina motoru naprosto više i nepostoje, da je glavni demonstratorna seminaru bio elektroničar,a da su prevladavalipojmovi »setup«, »interface«,»update«…Razumljivo je stoga i zadovoljstvou riječima predsjednikaPOK-a, Renića, koji je uuvodu naglasio da se skupodržava u autoservisu koji sebaš ni po čemu ne razlikuje odnajmodernijih servisa u svijetu,obrtničkoj radionici kakvesmo, ne baš tako davno, samosanjali u Bjelovaru.STRANICU PRIPREMIO: MARIJAN VRKLJANKREDITNI FOND ZAPOLJOPRIVREDUUkida se subvencijana kamatu, a uvodisubvencija iz SAPARD-aČetvrtu godinu za redom Brodsko-posavska županija osiguravaKreditni fond za razvoj poljoprivrede. Za ovu godinuosigurano je sedam milijuna kuna. Pokretanje proizvodnje i zapošljavanjeglavne su odrednice kojima se vodila županija pripokretanju kreditne linije, rekao je župan Š. Đurđević. Podrškuprojektu dala je i Ružica Vidaković, predsjednica županijskeskupštine ističući da bez razvoja poljoprivrede neće biti značajnijihpomaka u gospodarstvu Brodsko-posavske županije. Ovogodišnjažupanijska kreditna linija za poljoprivredu specifična je potome što više nema subvencije za kamatu. Izostanak subvencijekamate omogućit će poljoprivrednicima da ulaganja kreditiranaiz ovog fonda pojačaju i subvencijom iz Sapard programa. Zato,prema riječima Dragana Jelića, direktora CTR-a (županijske razvojneagencije), potpisivanje ovog ugovora dolazi u pravo vrijeme.»Poljoprivrednici će moći realizirati svoje projekte, a potomdobiti i sredstva iz Saparda«, ističe Jelić. Pročelnik županijskogupravnog odjela za poljoprivredu Željko Burazović kaže kakoće poljoprivrednici moći birati između dva fonda: Saparda i državnihpoticajnih sredstava. Najniži iznos koji se može tražiti izovog kreditnog fonda je 80.000 kuna dok je za maksimalni iznosodređeno 750.000 kuna. Burazović ističe da prioritet imaju projektivezani uz preradu, skladištenje poljoprivrednih proizvoda,pakirnice, plastenike.

22 Obrtničke novineSubota, 29. travnja 2006.KARLOVAČKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAKARLOVAČKE ŽUPANIJE47000 KARLOVAC, J. Haulika 14Telefon: ++ 385 047/ 612 058Telefaks: ++ 385 047/ 611 742E-mail: okkz@ka.t-com.hrweb: www.obrtnicka-komora-karlovac.hrPredsjednik: Ivan PodvoracTajnik: Miroslav SeljanSTRANICU PRIPREMIO: ZDENKO ŽIVČIĆGASTRO IZLOŽBA UGOSTITELJADomaćin restoran»Gradina« u JosipdoluObrtnička komora Karlovačke županije i Ceh ugostitelja potreći put organiziraju Gastro izložbu Karlovačke županije,na kojoj će se sa svojom ponudom predstaviti deset najpoznatijihugostitelja s područja Karlovačke županije.Ovogodišnja izložba bit će održana 18. svibnja u poznatom restoranu»Gradina« u Josipdolu, a na njoj će se predstaviti ugostiteljisa svojim delicijama. Nazočni će se moći uvjeriti u kvalitetugastro ponude Karlovačke županije, a kao gosti na izložbi bi trebaliizlagati i predstavnici ugostitelja Šibensko-kninske županijei Udruženja obrtnika Velike Gorice. Program će voditi poznatiTV zabavljač Zuhra, a svirat će tamburaški sastav »Grofovi«.Osnovana Sekcija cvjećaraŽeleći što kvalitetnije artikulirati svoje brojne probleme vlasnicicvjećarskih obrta odlučili su unutar karlovačkog Udruženjaobrtnika osnovati svoju sekciju. Uvjereni da će tako lakše i bržemoći rješavati probleme nedavno su održali osnivačku skupštinuna kojoj je osnovana Sekcija cvjećara. Za predsjednicu je izabranapoznata karlovačka obrtnica Sonja Pavlaković-Gojak.Slavlje kuglačkog kluba »Nada«Obrtnički kuglački klub »Nada« ovih je dana obilježio prvugodinu rada. Bila je to prigoda za slavlje, ali i na rezime učinjenog.Prema svemu što se moglo čuti obrtnici-kuglači u prvojgodini postojanja ostvarili su sve zacrtane ciljeve. A to znači dasu ostvarili nekoliko zapaženih rezultata natječući se u karlovačkojsindikalno-rekreativnoj ligi, gdje su između deset momčadisedmo mjesto, a za iduću godinu cilj je biti šesti ili još bolji.Prema riječima predsjednika Josipa Ribičića prvi su nastupimali u svibnju protekle godine na obrtničkom prvenstvu Hrvatskeu kuglanju u Šibeniku, a ove će godine potkraj travnja uCrikvenici također odmjeriti snage s najboljim kuglačkim klubovimaHrvatske.ISTARSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAISTARSKE ŽUPANIJE52100 PULA, Mletačka 12/1Telefon: ++ 385 052 / 216 153, 212 993Telefaks: ++ 385 052 / 383 744E-mail: ok-istre@ok-istra.hrPredsjednik: Vili ŠainaTajnik: Eros SorićSTRANICU PRIPREMIO: ASIM ČABARAVDIĆPulski sajam »Florija«Modnom revijom umjetnikaiz Istarske i Primorsko-goranskežupanije,koji su se predstavili vlastitimradovima, inspiriranicvijećem (odjevne kreacije,nakit, modni detalji,unikatne slike), zatvorenaje ovogodišnja trodnevna,vrlo uspješna sajamska manifestacija:»Florija« – svetkovinacvijeća, dekoracijai slastica. Sajam održan upulskom Domu oružanihsnaga pod pokroviteljstvomŽupanijske gospodarskei Obrtničke komoreIstarske županije te pulskeTurističke zajednice i GradaPule (od 13. do 15. travnja),okupio je 40-ak izlagača ipovezao obrtnike, cvjećare,proizvođače, trgovinu, turizam,kulturu i potrošače.Istodobno, upriličene suizložbe (foto i filatelistička)i humanitarna akcija za kupnjuelektroničkog bijelogštapa za slabovidne osobe itraumatološki instrumentarijza pulsku bolnicu.Idejna začetnica i organizatoricasajma MirjanaBrickweg, kuma manifestacijeTatjana Mandić-Bulići organizatorica modnerevije Ana Bileta, mogu bitisasvim zadovoljne realizacijomcjelokupnog programakoji je bio užitak za svačula, što su mnogobrojniposjetitelji nesumnjivo potvrdilipljeskom i izvrsnimocjenama.GODIŠNJA SKUPŠTINA OBRTNIČKE KOMORE KARLOVAČKE ŽUPANIJEMinistar Vukelić najavio nove projekteU Karlovačkoj županiji 1200 obrtnika ima blokiran račun • Ministar ponudio obrtnicima dapreurede stari hotel »Central« koji se nalazi pokraj Obrtničkog centra • Osnivaju se Jamstvenilokalni fondoviUređenjem Obrtničkogcentra učinili ste velikustvar za Karlovac i Karlovačkužupaniju i zbog togavam čestitam, rekao je BrankoVukelić, ministar gospodarstvavodstvu i članovimaSkupštine Obrtničke komoreKarlovačke županije. – Našadugogodišnja dobra suradnjanastavlja se i danas, a vjerujemda u preostale dvije godinemandata zajedničkim snagamamožemo ostvariti čuda. Pomalome zabrinula činjenica da suobrtnici u Karlovačkoj županijirealizirali mali broj potporakoje im nudi Ministarstvo gospodarstva.Sad poduzimamomjere kako bi se to promijenilo,dodao je Vukelić te rekaokako se završavaju poslovioko raščišćavanja vlasništvanad hotelom »Central«, nakončega se ovaj stari karlovačkihotel može dati karlovačkimobrtnicima.Sporna spomeničkarenta– Ovih dana sa županomsmo usuglasili da bi bilo dobrovojarnu, koja se nalazi uzObrtnički centar i hotel »Central«,urediti da se u nju uselesve službe Karlovačke županije.Time bi cijeli ovaj dio staregradske jezgre stvarno oživio.Do tada svi oni obrtnici kojiovdje djeluju trebali bi dobivatinovac za to, a ne da im se jošuzima spomenička renta – rekaoje ministar. Osvrnuo se ina problem ZAMP-a, koji bezdogovora s obrtnicima odmjerinaknadu za autorska prava, tenajavio da će se to promijeniti.Ministar je naglasio i kako bikarlovački obrtnici trebali obavljatinajveći dio radova koji seŠto me pokreće u životu iradu? Ljudi obično kažuda je to novac, ali u momslučaju nije tako. Volim život,volim ljude, volim rad i stvaralaštvo.Recimo, vrlo je ugodanosjećaj vidjeti brod kakonapušta luku i znati da u sebinosi i dio vašeg rada – veliSenad Šuško Šuškić, obrtnikiz Industrijske zone Galižananedaleko od Pule koji sa svojih80 radnika radi bravarskeposlove za domaće i stranetvrtke. S njima obrtnik Šuškićima dugoročne ugovore na 4ili 5 godina, a već sada u knjizinarudžbi ima upisane poslovedo kraja 2007. godine. I doku Hrvatskoj neki zaposlenicimjesecima čekaju novac kojiMeđu gostima bili su ministar gospodarstva Branko Vukelić itajnik HOK-a Petar Sindičićizvode u gradu i županiji. Govorećio pripremama za ulazaku Europsku uniju, najavio jenekoliko novih projekata kojeNagrade najzaslužnijimaOvogodišnji dobitnici priznanjaće Ministarstvo gospodarstvauvesti kako bi se poduzetnicii obrtnici lakše prilagodili novimtržišnim uvjetima.Već tradicionalno Obrtnička komora diplomama i poveljamanagrađuje osobe i institucije koji su pomogli u razvojui promicanju obrtništva.Tako su ove godine Povelje dodijeljene Josipu Skradskom,Davorinu Belaviću, Ivici Gračanu, Stjepanu Šafranu,Branku Vukeliću te Obrtničkoj Štedno-kreditnoj zadruzi.Diplome su uručene Mariji Frlan, Miljenku Vinskom iJosipu Jurašiću.PRIČA O USPJEHU: SENAD ŠUŠKIĆ– Ističem važnost osnivanjaCentra izvrsnosti, koji će osvome trošku obavljati našimpoduzetnicima certificiranje teih educirati i izdavati vaučereza sve standarde. Jedan odvažnih projekata su i clusteri,putem kojih će mali postatikonkurentniji i jeftiniji u tržišnojutakmici. Namjera nam jesudjelovati i u osnivanju Jamstvenihlokalnih fondova, kojiće poduzetnicima na lokalnojrazini pomoći prilikom realiziranjaprojekata. Vrlo bitno zamale poduzetnike je i mikrokreditiranje,koje bi omogućiloda se brzo uz minimalnu papirologijudođe do kreditnihsredstava u maksimalnomiznosu od 27.000 eura – zaključioje ministar Branko Vukelić.Trećina blokiranaNa sjednici skupštinari suusvojili izvješće o radu u proteklojgodini, kao i financijskoizvješće te plan rada za ovugodinu. Tajnik Ivan Podvoracje istaknuo kako su obrtnici uprotekloj godini uspjeli završitiradove u Obrtničkom centru.Istovremeno, upozorio je natežak položaj dijela obrtnika.– Od 2800 obrtnika u Karlovcunjih 1200 ima blokiran žiroračun.Nadamo se da će se odblokirati,ali za to će im trebatipomoć. Znamo da je jedan dioi sam kriv, ali ima ih dosta kojisu u ovakvoj situaciji zato štoje novi način obračuna PDVaza njih izuzetno nepovoljan– rekao je Podvorac.Josip Skradski, predsjednikkarlovačkog Udruženja obrtnikadodao je kako se obrtnicimakoji su blokirani mora pomoći,i to kroz obrtničke institucije,ali u to se mora uključiti i državate lokalne sredine.Zadovoljstvo mojih radnika za mene je zakonSenad Šuškić, bravarski obrtnik iz Industrijske zone Galižana nedaleko od Pule, s 80 radnikaobavlja bravarske poslove za domaće i strane tvrtke. Već ima narudžbe za poslove do kraja 2007.Već 25 godina Senad Šuškić isplaćuje plaću radnicima na vrijemesu zaradili, Šuškić ističe dadjelatnici njegovog bravarskogobrta »Metalac« morajudobiti plaću desetog u mjesecui to je za njega zakon koji poštujesvih proteklih 25 godinarada.– Kako uspješno poslovatidanas? Teško pitanje!?Mjesečno potrošim 200 tonamaterijala, a prije dvije godinekupovao sam tonu čelikaza 450 dolara, no sada mu jecijena 700 dolara (bio je i po900 dolara), a svi su mi posloviugovoreni u dolarima. Ali,da se razumijemo, ne kukam.I moja je poslovna filozofijajednostavna. Svojim ljudimakažem da će imati dobru plaću,ako dobro rade, a nitko neide kući s plaćom manjom od4000 kuna.Ima nešto što Šuškić posebnone naglašava, a to je njegovotržišno ponašanje, točnije brigao konkurentnosti, o prihvatljivojcijeni ugovorenih poslova,te poštivanju rokova i stalnojbrizi o kvaliteti, što potvrđujui ISO standardi. Uz to, Šuškić usvojoj poslovnoj strategiji iznadsvega vidi svoje ljude, svoje radnike,tako da o njima brine usvakom pogledu, počevši odlijepo uređenog suvremenogrestorana u kojem se dobijekvalitetan topli obrok.Tijekom četvrt stoljeća obrtničkograda na respektabilnojreferentnoj listi Senada Šuškićaposebno mjesto zauzimajuhrvatska brodogradilišta:Uljanik, »3.maj«, Viktor Lenac,Trogir i drugi, ali i talijanskou Monfalconeu. Zatose s pravom može ustvrditida tijekom 25 godina rada nijebilo novoizgrađene plovne jedinice,porinute i isporučene uvećini naših brodogradilišta, ukoju nisu bili ugrađeni spojnielementi, prirubnice, ogradei različite konstrukcije iz bravarskogobrta Senada Šuškića.Među Šuškićevim djelatnicima je i Stanka Grabovac koja izvrsnoradi za tokarskim strojem

Subota, 29. travnja 2006.SEKCIJA DIMNJAČARAPrevisoka koncesija od osam postoKad se dogodi nesreća, najprije se prozivaju dimnjačari, ali se njihovo mišljenje ne poštuje kodgradnje dimnjaka i ugradnje trošila, kažu koprivnički dimnjačari. Baš zbog toga i novu verzijuMinistarstva graditeljstva za nacrt tehničkog propisa za dimnjake smatraju neprihvatljivomKOPRIVNICA – Koprivničkidimnjačari Goran Trubelja,Branko Zebec i Boris Ferlindešu utorak, 11. travnja, održalisu prvu ovogodišnju sjednicuSekcije dimnjačara. Kako se uposljednje vrijeme u Koprivnicidogodilo nekoliko gušenjaugljičnim monoksidom, kojasu povezivana s dimnjačarima,oni su razmotrili navedeneslučajeve. Ni u jednom slučajunema krivice dimnjačara,nego se utvrdilo da se radi opropustu nadzora kod gradnjeili o neservisiranom plinskomtrošilu. Zabrinjavajućeje, kažu dimnjačari, da uvijekprvo prozivaju dimnjačare, alise njihovo mišljenje ne poštujekod gradnje objekata odnosnodimnjaka i ugradnje trošila.Najnoviji primjer za to nova jeverzija Ministarstva graditeljstvaza nacrt tehničkog propisaza dimnjake gdje se, za razlikuod prve verzije, uopće nespominju dimnjačari. TakvuĐURĐEVAČKI FRIZERIZatraženinspekcijski nadzorĐURĐEVAC – Članovi Sekcije frizera, načelu s predsjednicom Sanjom Kudumija, nasastanku u Udruženju obrtnika razmotrili suprobleme struke i kao najveći problem istaknulisivu ekonomiju. Već je godinama prisutna, anikako se ne suzbija, zaključili su predstavnicifrizerske sekcije, koji su stoga od mjerodavnihinspekcijskih službi zatražili strože kontrole.Pored toga, frizeri su istaknuli kako im poslovanjeuvelike otežava vođenje evidencije onabavci i utrošku repromaterijala, izvješćuju izđurđevačkog Udruženja obrtnika.verziju nacrta dimnjačari smatrajuneprihvatljivom. TajnicaUdruženja Jasmina Markotaizvijestila ih je da je na zahtjevkoprivničkih dimnjačara upućenamolba Gradu da im sekoncesija ne obračunava naukupni prihod sa PDV (u Koprivnicije to osam posto) negona prihod bez PDV, jer ovakoplaćaju porez na porez. Što setiče koncesije od osam posto,pokazalo se da je to prevelikanaknada i da iznosi više od čistogprihoda koji oni ostvarujugodišnje. Problem je i u tomeda gradska komunalna službane odrađuje svoj posao premaOdluci o dimnjačarskoj službijer nije izdana nijedna kaznaza osobe koje ne dozvoljavajučišćenje dimnjaka. Smatraju dabi nekoliko kazni bilo preventivnojer nečišćenje dimnjakaugrožava građane i imovinu.Zbog toga je dogovoreno da ćese Gradu uputiti dopis s popisomonih koji su već prijavljivaninekoliko puta uz molbuda se hitno nešto poduzme.Obrtnici iz Koprivničko-križevačke županijeizlagali su na sajmu suvenira Kvarner-Expo u Opatiji gdje su zabilježili vrlo uspješannastup. Naime, Mario Fluksi osvojio je trećunagradu za izvorni hrvatski suvenir – preslicu.Nastup obrtnika u Opatiji sufinancirale suTuristička zajednica Koprivnice i Turističkazajednica Koprivničko-križevačke županije.Koprivnička i županijska TZ financirale suizlaganje naših obrtnika na sajmu suvenira uOpatiji. Na sajmu su svoje proizvode izlagaliobitelj Đorđević, Zlatko Despotušić, EditaŽelimorski, Doroteja Jakupić, Ljubica Špičko,Mario Fluksi i Vlado Funtek iz Koprivnice teVlasta Huzjak, Ivana Hadžija, Ivan Franjić iBiserka Petrinec iz Đurđevca.Razgovaralo se i o dojmovimas nedavnog Plinarskogforuma i skupštine Udrugedimnjačara Hrvatske. Dimnjačarinisu zadovoljni jer svakese godine ponavlja ista priča,i nema kvalitativnih pomaka,odnosno nikako da se izglasajupropisi. Smeta ih što kolegeplinoinstalateri ne žele surađivatijer zaštita materijalnihdobara i ljudi je zajedničkastvar. Dogovoreno je da se umrtvoj sezoni, u ljeti, svi upišuna tečaj informatike kakobi se u budućnosti mogli služitiračunalima. KoprivničkoUdruženje obrtnika angažiratće se za pronalaženje sredstavaiz poticaja Ministarstvagospodarstva. Naime, u pripremije izrada softwarea zadimnjačare koji će omogućitiizradu baze podataka za svedimnjake na području Koprivnicei izdavanje kvalitetnogstručnog nalaza dimnjaka,odnosno atesta.Treće mjesto suveniru Marija FluksijaMario Fluksi na sajmu u OpatijiPrezentacija obrtničkih zanimanjaObrtnička komora Krapinsko-zagorskežupanijeu suradnji s Udruženjimaobrtnika, Hrvatskimzavodom za zapošljavanje– Područna služba Krapina isrednjim školama Krapinskozagorskežupanije organiziralaje prezentacije obrtničkih zanimanja,kako bi potakli upise uzanimanja koja su deficitarna,odnosno tražena na tržišturada u Krapinsko-zagorskojžupaniji. Prezentacije su organiziraneu svim osnovnimškolama KZŽ, a na njih su bilipozvani roditelji i učenici kojimasu podijeljeni promotivnimaterijali te anketa na temeljukoje će se organizirati drugidio prezentacija u obrtničkimradionicama.Teme prezentacija bile su»Jedinstveni model obrazovanjaza obrtnička zanimanja«,»Predstavljanje deficitarnihobrtničkih zanimanja (od stranesamih obrtnika)«, »Izborzanimanja – Kako uskladitivlastite potrebe i potencijales tržišta rada«, »Mogućnostupisa i obrazovanja usrednjim školama za 2006./2007. godinu«, te »Izbor zanimanja– Kako uskladiti vlastitepotrebe i potencijale s tržištarada«. Tijekom prezentacijeodržana je i projekcija sadržaja»Želim biti majstor«, a OKKZŽistaknula je kako će i ove godinestipendirati 6 učenikaupravo deficitarnih obrtničkihzanimanja: zidar, tesar, tokar,strojobravar.OKKZŽ 2006.Prezentacije su vodile stručneosobe Obrtničke komore, obrtniciiz deficitarnih zanimanja,predstavnici HZZ-PS Krapina,te predstavnici srednjih školaKrapinsko-zagorske županije.S konzulima na münchenskom sajmuObrtnici OKKZŽ su i ove godine sudjelovali na 58.međunarodnom sajmu obrtništva u Münchenu.Na ovom najvećem i najznačajnijem europskom obrtničkomsajmu, od tridesetak hrvatskih obrtnika šestih je bilo iz Krapinsko-zagorske županije. To su: »Meditex«iz Zaboka, vl. Robert Čunjević, Metaloprerađivačkaradionica »Horvat« iz Zlatar Bistrice, vl. SilvioHorvat, »Elektron Sokač« iz Stubičkih Toplica, vl.Ivan Sokač, »Kera-Tims« iz Bedekovčine, vl. MladenSavić, »Kralj« iz Stubičkih Toplica, vl. Snježana Kralj,»Atelier Varga« iz Zlatara, vl. Darko Varga.Tijekom posjeta OKKZŽ ovom sajmu, 25. ožujkana štandu HOK-a upriličen je susret županice KZŽVlaste Hubicki te predstavnika OKKZŽ i predstavnikaHGK Krapina s generalnim konzulom RepublikeHrvatske u Münchenu Zvonkom Plećašem, konzulomza gospodarstvo Maricom Jukić, te izaslanikomObrtničke komore München Klausom Plaschka.KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAKOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKEŽUPANIJE48000 KOPRIVNICA, Duga ulica 23Telefon: ++ 385 048 / 623 408, 624 476, 221 701Telefaks: ++ 385 048 / 623 408E-mail: okkkz@kc.t-com.hrPredsjednik: Zvonko PecikozićTajnik: Božo BaraćObrtničke novine 23STRANICU PRIPREMILA: ADELA SOČEVUspješan nastup namostarskom sajmuObrtnici i gospodarstvenici Koprivničko-križevačke županijeveć tradicionalno predstavljaju svoje proizvode i uslugena Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru, u susjednojBiH. Tako su nastupili i ove godine na devetom po redu sajmu,a uspješan nastup zabilježilo je i 15 obrtnika. Održana je i tradicionalnavečera Koprivničko-križevačke županije na kojoj suse okupili naugledniji dužnosnici iz političkog i gospodarskogživota BiH, ali i Koprivničko-križevačke županije. Na sajmu subili predstavnici Obrtničke komore Koprivničko-križevačke županijei Udruženja obrtnika Koprivnica koji su također iskoristiliprigodu za promociju obrtništva.Na sajmu su izlagali Tesarski, stolarski i građevinski obrt FranjoVokšan iz Đurđevca, Limex Željka Jakopanca, Podravski kupinJosipa Bubala, Vražja krv Zlatka Despotušića, Zvrk Edite Želimorski,KUKI - PAL Vjekoslava Kukeca, Feroz Silvane Ivančan,Lim Vlade Funteka, Uljara Hladnić, PRO-MED Martina Petričeca,Pampa-tea Krešimira Krznarića, Izazov Vedrane Jurenec iz Koprivnice,VEMO-TRADE iz Drnja, Terra Ivana Hadžije iz Đurđevcai Restoran Royal vlasnika Ivana Korena iz Kloštra Podravskog.Tako je na izložbenom prostoru Koprivničko-križevačke županijebilo drvenih igračaka za djecu, kupinovih i voćnih vina, eko-potpaljivača,papirnatih vreća, unikatne keramike, meda i još mnogodrugih proizvoda iz Koprivničko-križevačke županije.NOVI BROJEVI MOBITELASva tri udruženja obrtnika i Obrtnička komora u Koprivničkokriževačkojžupaniji od nedavno imaju i službene mobitele, takoda obrtnici u svakom trenutku mogu dobiti zaposlenike u slučajunjihova izlaska na teren.Novi brojevi mobitela su: Obrtnička komora Koprivničko-križevačkežupanije – 099-2161-496; Udruženje obrtnika Koprivnica– 099-2162-942, Udruženje obrtnika Križevci – 099-2162-941 iUdruženje obrtnika Đurđevac – 099-2161-495.KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAKRAPINSKO-ZAGORSKEŽUPANIJE49000 KRAPINA, Magistratska 2Telefon: ++ 385 049 / 300 545, 300 546300 547, 300 548Telefaks: ++ 385 049 / 370 616E-mail: okkzz@okkzz.hrPredsjednik: Dragutin RanogajecSTRANICU PRIPREMILA: RENATA VRANIĆAko treba, i na prosvjedNa 8. sjednici Ceha prijevoznika Obrtničke komore Krapinsko-zagorskežupanije, prijevoznici su zatražili pravokorištenja dionice državne ceste Gubaševo-Zagreb (tzv. starazagorska magistrala) za vozila III. i IV. kategorije za obrtnike itrgovačka društva sa sjedištem u Krapinsko-zagorskoj županijipo modelu tzv. Podravske magistrale. Također, zatražili su ukidanjeograničenja i dopuštenje prometovanja za vozila III. i IV.kategorije državnim i županijskim cestama, kao i besplatno korištenjedionice autoceste Zabok – Krapina do izgradnje i puštanjau promet alternativne paralelne ceste. U slučaju ne ispunjavanjanavedenih zahtjeva istaknuta je spremnost obrtnika-prijevoznikana prosvjede.HOT 06. I KVARNER EXPO 06.Uspješno na sajmovimaObrtnička komora Krapinsko-zagorske županije i ove je godineorganizirala nastup svojih članova na dva atraktivnasajma u Rijeci i Opatiji. Na ovim sajmovima obrtnici ostvarujuvrlo dobre rezultate pri prezentaciji raznolike i bogate ponudeproizvoda, tj. suvenira i nakita. Na riječkom sajmu HOT 06 nastupilisu Metaloprerađivačka radnja »Horvat«, vl. Silvio Horvat,»Atelier Varga«, vl. Darko Varga, »Kaminko«, vl. Stjepan Mužek,»Meditex«, vl. Robert Čunjević te »Konig«, modni salon itrgovina, vl. Boris Pospiš. Na Kvarner Expo-u u Opatiji zapaženesu nastupe imali već spomenuti atelier »Varga« te »Artys«, obrtza izradu i oslikavanje svile, vl. Elisabeth Grabušić.

24 Obrtničke novineSubota, 29. travnja 2006.MEĐIMURSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAMEĐIMURSKE ŽUPANIJEIZLOŽBA NA AUTOBUSNOM KOLODVORUKulturno-gospodarskopredstavljanje Međimurja40000 ČAKOVEC, Park R. Kropeka 1Telefon: ++ 385 040 / 312 643, 313 971Telefaks: ++ 385 040 / 312 643E-mail: ok-medjimurja@ck.t-com.hrPredsjednik: Slavko FaltakTajnik: Anđelko CrnčecSTRANICU PRIPREMIO: ROBERT VARGANAJAVAObrtnički sajam u DonjojDubravi 13. i 14. svibnjaObrtnički sajam – dvodnevnasajamska manifestacijakoja već jedanaestu godinuzaredom okuplja brojneizlagače iz središnjeg dijelaHrvatske i mađarskih općinaMlinarci i Nagykanisza, oveće se godine u Donjoj Dubraviodržati 13. i 14. svibnja.Organizatori posebno ističuveć tradicionalno predstavlja-Poglavarstvo Grada Čakovcana svojoj posljednjojsjednici odlučilo je odgoditiprimjenu Odluke o spomeničkojrenti. Prema riječimagradonačelnika Branka Šalamona,u 2006. se neće izdavatirješenja za spomeničku rentu,zbog radova na uređenju pješačkezone u užem središtugrada, zbog čega će ugostitelji-ma i trgovinama biti umanjenpromet. Gradonačelnik dodajeda na taj način Grad izravnopomaže poduzetnicima kojiposluju u pješačkoj zoni.No, tu financijsku olakšicupoduzetnici koji posluju u zaštićenojjezgri Čakovca osjetitće tek iduće godine. Ove godinemorat će uplatiti razrez spomeničkerente za prošlu godinu.Potpora za mjestopredsjednice POK-aGOSPIĆ – Uoči predstojećihizbora za komorska obrtničkatijela Skupština Udruženjaobrtnika Gospić na prijedlogUpravnog odbora jednoglasnoje podržala Anu Šerić -Konjikovac za predsjednicuPodručne obrtničke komoreLičko-senjske županije. Prijedlogje obrazložen nesebičnimtrudom i radom jedine ženeobrtnice na čelu obrtničkihasocijacija, Ane Šerić-Konjikovac,kroz osnivanje te desetljetnofunkcioniranje obrtničkihudruga u Ličko-senjskojžupaniji. Odlukom Hrvatskeobrtničke komore konstituirajućeskupštine za Udruženjamoraju se provesti do koncalistopada, a POK do poloviceprosinca.Nagrada za suvenirSENJ – Na tradicionalnomRiječkom sajmu obrtništvaizlagači Obrtničke komoreLičko-senjske nisu razočarali.Obrt Mici, u vlasništvu MileMrakovića dobio je srebrnuplaketu za ponudu suvenira.Riječ je o jedrilici od starogkrovnog crijepa koja služikao noćna lampa. Isti izlagačskrenuo je pozornost javnostii na prodajnoj izložbi suveniraKvarner expo u Opatiji gdje jenje međimurskih i mađarskihsrednjih škola te brojne popratnesadržaje.Izlagačima je na raspolaganjuoko 1100 m 2 zatvorenog i2500 m 2 otvorenog izlagačkogprostora, a sve informacijemogu se dobiti u Općini DonjaDubrava tel./fax.: 040/688-919,ili putem e-mail adrese opcinadonja-dubrava@ck.htnet.hr.Spomenička renta u mirovanjeLIČKO-SENJSKA ŽUPANIJAUPANIJAOBRTNIČKA KOMORALIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE53000 GOSPIĆ,Ulica Ante Starčevića 17Telefon: ++ 385 053 / 573 012Telefaks: ++ 385 053 / 573 012E-mail: obrtnicka-komora@gs.t-com.hrPredsjednik: Ana Šerić-KonjikovacTajnica: Ankica ŠubarićSTRANICU PRIPREMIO: ŽELJKO MATAIJAnastupio uz pomoć OK Ličkosenjskei Udruženja obrtnikaSenj. Na istoj manifestaciji paletuproizvoda predstavio jesenjski obrt Cro agent, a riječje o replikama starih fotografijana drvenoj podlozi. Premariječima tajnika Udruženja,Drage Šolića, svaki uspjehobrtnika je dodatna obvezakako udruženja tako i lokalnesamouprave u zaštiti njihovihinteresa i daljnjeg razvoja.Uskrsni doručak obrtnikaNOVALJA – Obrtnici izUdruženja Novalja i Turističkazajednica na najljepši način sus brojnim sugrađanima i gostimaobilježili Uskrs. Na TrguBazilike pripremili su uskrsnidoručak u kojemu su najvećimdijelom sudjelovali članovisekcije ugostiteljstva i turizma.Obrtnici su, osim šunkei jaja, ponudili skutu i štrudlu,paški sir i druge delicije.Međimurski obrtniciu organizaciji Obrtničkekomore Međimurskežupanije izlažu ina Kulturno-gospodarskompredstavljanju Međimurja,izložbi koja se od 5. travnja2006. održava na Autobusnomkolodvoru u Zagrebu.Izložba se može pogledati tijekomsljedeća dva mjeseca.Nizom promotivnih aktivnostiObrtnička komoranastoji smanjiti upisnu kvotukod izrazito suficitarnih zanimanja(frizer i automehaničar),a povećati kvotu upisakod deficitarnih zanimanja(tokar, limar, strojobravar…).Ove godine uz učenike osmihrazreda kojima će se na susretimas predstavnicima srednjihškola i Obrtničke komorepodijeliti brošure »Postanimajstor«, promotivne aktivnostiobuhvaćaju i učenikesedmih razreda i njihove roditelje.Uz opće informacije osrednjim školama, obrtničkimzanimanjima i licenciranimradionicama, teme prezenta-U staklenoj vitrini Obrtničkekomore Međimurske županijesvoje proizvode izlažuĐurđica Horvat – Lončarstvo»Terakota« Mačkovec, SrećkoRadek – Izrada suvenira »Radek«Držimurec, Ivan Trupković– »POLI-EL« Brezje,Sretan i Zvjezdan Bogomolec– »PRO-KOR« drvna galanterijaPrelog, Vesna Wrana,STRUKOVNO OBRAZOVANJEKeramika »Wrana«, Čakoveci Sandra Fajgl-Herman, »KeramikaFajgl«, Zasadbreg.Izuzetno frekventan prostori vrlo atraktivni, većinomtradicionalni izložbeni eksponatiprivlače pažnju građana,stoga se s pravom nadamo daće ovakav oblik promidžbepridonijeti kvalitetnoj promocijii Međimurske županije iManjka tokara, limarai strojobravaratradicionalnih i umjetničkihobrta – rečeno je na konferencijiza novinare.Međimurski obrtnici izlagalisu i na 48. međunarodnomsajmu obrtništva u Zagrebu,nakon čega ih očekuje predstavljanjena »domaćem terenu«,obrtničkim sajmovima u DonjojDubravi (13. i 14. 5.), te MESAP-uu Nedelišću (9. – 11. 6.).HOT 06.Međimurciuvijek u RijeciLika zanimljiva kupcima nekretninaOTOČAC – Posljednjih godinaagencije za trgovanje nekretninamau Lici dolaze nasvoje, posebno one hrabrijihvlasnika koji su imali »nos« zaposao i prije početka, nazovimoje, jagme za Liku. Među njimaje obrtnik Ivan Bižanović.– Danas i prije nekoliko godinase ne može usporediti iakou prva tri mjeseca ove godine uodnosu na lanjsko razdoblje bilježimopad prodaje za oko 30posto, ali istodobno i porast cijenaza oko 25 posto. Naša stručnapretpostavka je da će cijenedo kraja godine ipak porasti zaGOSPIĆ – Predstavnike Udruženjaobrtnika Gospić predvođenepredsjednikom GoranomAsićem primila je zamjenicagradonačelnika MartaGrgurić kako bi u ime gradskeuprave vlasti saslušala problemei želje obrtnika. Iako većinaposlova ide preko nadležnihministarstava i javnih poduzeća,utjecajem gradske vlasti pokušatće se angažirati što višedomaće operative u izgradnjicije proširuju se i na završnei pomoćničke ispite, te mogućnostdaljnjeg obrazovanja.Predsjednik Slavko Faltak ponovnoje naglasio da Obrtničkakomora Međimurske žu-oko 20 posto. Možda prednostimaLike pridonosi paradoks dase imanje s kućom može kupitiza tridesetak tisuća eura što uZagrebu nije dosta ni za najlošijistan na periferiji, priča vlasnikotočke agencije »Lika nekretnine«,Ivan Bižanović.– Više reda očekujemo donošenjemzakona o prodaji nekretninajer će se profilirati agencijekoje će morati zadovoljititražene uvjete, ponajprije okoobvezatnog osiguranja, stručnogispita, licenciranih agenata,vlastitog poslovnog prostora– najavljuje Bižanović.Veći angažman uizgradnji tematskogparka Nikole TesleTematskog parka Nikole Tesleu koji država ulaže oko 50 milijunakuna. Obrtnici su zamolilida Grad Gospić pokuša pronaćikonačno rješenje za uredskiprostor ili izgradnju obrtničkogdoma Udruženja i županijskeobrtničke komore. Jedan odzaključaka je da će se sastanciodržavati češće, a Udruženjeobrtnika će biti obaviješteno osvim natječajima za javne radovena području Grada Gospića.Zamjenica gradonačelnika Marta Grgurić s predstavnicimagospićkog Udruženja obrtnikapanije nastoji učenike usmjeritik onim zanimanjima zakoje postoji potreba na tržištu,te za koje će učenici nakonzavršetka školovanja odmahpronaći radno mjesto.Ivan Bižanović: Očekujemo porast cijena do 20 postoLOVINAČKI POVRATNIKZADOVOLJAN ULOŽENIMNajvažnije jeognjište u vlastitoj kućiLuka Šulentić sretan u Svetom RokuLOVINAC – Kada se prijenekoliko godina odlučio vratitiiz Njemačke u svoj Sveti Roki zaradu uložiti u pivnicu sponudom domaće hrane, vlasnikLuka Šulentić-Pupi dvijegodine kasnije kaže da nije pogriješio.– Nisam mogao više izdržati,trideset godina bilo je dostai onda se dolaskom Bechtelapočela javljati misao o povratkui ulaganju ušteđevine. Danasradim, zaradim za plaću iNa Sajmu HOT 06. i ovesu se godine predstavilii međimurski obrtnici. Od 5.– 9. travnja, na 36 m 2 izložbenogprostora Obrtničke komoreMeđimurske županije, posjetiteljimasu se predstavili: »Sandukar«– drvna galanterija i pilana,vlasnika Milenka Benjakaiz Totovca, »Monika« radionicaza izradu domaćih kolača, vlasniceMarije Počekaj iz Ivanovcai Krojački obrt »KOP«, vlasnikaChristiana Posavca iz MurskogSredišća. Na sajmu HOT 06. bilisu i prošlogodišnji dobitnik Srebrneplakete za najoriginalnijiproizvod, Stanko Varga – Izradametalnih proizvoda »Varga« izStrahoninca, te Sretan i ZvjezdanBogomolec iz »PRO-KOR«drvne galanterije iz Preloga.doprinose te se kaoi drugi veselim boljem.Ono dođe nekakos proljećem, aljeti se ne žalim jer jeblizu jezero i punionicavode, navraćajukupači, vikendaši,planinari i drugi– priča Šulentić. Napitanje je li dovoljnonekoliko mjesecirada za cijelu godinu,odgovara: – Janemam što izgubiti jer sam,na kraju krajeva, sagradiodom i vlastito ognjište koje ćemoći koristiti i djeca, ukolikoosjete potrebu za povratkom.Baš zbog toga i ne razmišljampreviše o vraćanju oko 180.000uloženih eura – kaže Šulentićkoji je dobrom poslovnošćuponovno skrenuo pozornostna pivnicu i na svoju ponudutijekom dvodnevnog održavanjakonferencije o održivomrazvoju pod Velebitom.

Subota, 29. travnja 2006.KVARNER EXPO 06Kristalna dvorana prepuna izlagačaOTreća prodajna izložba proizvođača suvenira nadmašila je očekivanja, okupivši čak dvjestoizlagača iz cijele Hrvatske. Budući da je većina sudionika najavila svoj dolazak i dogodine,organizatori najavljuju proširenje i inovacijebrtnička komora Primorsko-goranskežupanije iUdruženje obrtnika Opatijai ove su godine organiziraliprodajnu izložbu suvenira KvarnerEXPO 06, koja je u vremenuod 12. do 15. travnja u Kristalnudvoranu hotela Kvarner u Opatijiprivukla više od 200 izlagačaiz cijele Hrvatske. Najveći brojizlagača do sada, veliki broj posjetitelja,kao i medijska pažnjaposvećena ovogodišnjoj izložbiu cijelosti su potvrdili opravdanostpokretanja ovakve izložbe.Njezin je cilj, a u njemu je posvemu sudeći uspjela, bio zainteresiratišto veći broj proizvođačasuvenira da pokažu svojeproizvode, obogatiti ponuduraznovrsnih izvornih hrvatskihsuvenira i stvoriti preduvjete zaidentifikaciju općeprepoznatljivoghrvatskog suvenira. Sve toSA SAJMA IHMCrikveničkiobrtnici najviševole domaću kavuDvadesetak članova Udruženjaobrtnika Crikvenicaposjetilo je ove godine 58.međunarodni sajam obrtništva uMünchenu.Naravno, da su se najvišezadržali u paviljonu B5 u kojemje svoj izložbeni prostor imao MiljenkoManestar, obrtnik iz Crikvenice.Miljenko Manestar bavi se,osim hotelijerstva i proizvodnjomopreme za ugostiteljstvo,proizvodnjom aparata za espressokavu kao i prženjem i pakiranjemkave, pa je za njegove gosteiz domaćeg kraja ovo konačnobila i prilika da se u dva dana, kolikoje putovanje trajalo, popije inekoliko dobrih kava.Osim razgledavanja i obilaskasajma gdje su se rasporediliprema afinitetima, crikveničkiobrtnici su razgledali i grad,nekoliko pivnica, te nogometnistadion Allianz Arena, na kojemće započeti Svjetsko nogometnoprvenstvo.trebalo bi usmjeriti znatniji brojobrtničkih radionica u ovu djelatnost,te tako pridonijeti novomzapošljavanju, posebice mladih.U subotu 15. travnja, posljednjegdana izložbe, proglašeni sui dobitnici nagrada i priznanja,UGOSTITELJI APELIRAJUDobro obrazovan kadar brigaje i države i lokalne zajednicePostojećim stanjem nitko nije zadovoljan, a jedan od zaključaka skupaje i poziv lokalnim jedinicama samouprave da se aktivno uključe ustipendiranje potrebnih kadrova za ugostiteljstvoU sklopu izložbe suveniraKvarner EXPO 06 Obrtničkakomora Primorsko-goranskežupanije organizirala je okruglistol na temu »Strukovno obrazovanjekadrova za ugostiteljstvoi turizam«. Skup je vodiopredsjednik Odbora za školstvoPOK-a Primorsko-goranske županijei ugledni ugostitelj JosipSušić, a uvodna su izlaganja podnijeleprof. Ersilija Kopani, v.d.predsjednika Zajednice srednjihugostiteljskih škola Hrvatske, temr. Olga Lui, šefica Odjela zaškolstvo Hrvatske obrtničke komore.Ugostitelji obrtnici, te njihovigosti iz Ličko-senjske, Istarske idrugih županija, iskazali su nezadovoljstvokvalitetom kadrovakoji izlaze iz postojećeg školskogsustava, te degradacijom kojukoje je izabrao stručni ocjenjivačkisud izložbe. Prvu nagradudobila je Tkalačka zadruga »Tkanica«iz Knina za tradicionalnupletenu torbicu ručne izrade,drugu nagradu dobilo je »PčelarstvoTurina« iz Opatije za suvenirstruka doživljava pravnom regulacijomi odnosom pojedinihdržavnih tijela. Profesorica Kopaniukazala je na potrebu uključivanjaobrtnika i poduzetnika ustipendiranje potrebnih kadrovau ugostiteljstvu, te na potrebupreispitivanja postojećeg brojaod više od sto ugostiteljskihškola u Hrvatskoj. Mr. Olga Lui»Medena škrinja«, dok je trećanagrada pripala »Ateljeu Fluksi«iz Koprivnice za tradicionalnupreslicu. Posebnu nagradu zanajbolje uređeni štand primilo jeUdruženje obrtnika Velika Gorica,dok su priznanje za izložbeniprogram, te najatraktivniji štanddobili Obrtnička komora Splitsko-dalmatinskežupanije odnosnoObrtnička komora Dubrovačko-neretvanskežupanije.Svoje zadovoljstvo nastupomi obavljenim poslovima većina jeizlagača izrazila najavom svogdolaska i na sljedeću izložbuKvarner EXPO 06, što pred organizatorestavlja veliku zadaćupovećanja izložbenog prostora.Njega će, najavljuju, dogodineproširiti i na terasu Hotela Kvarner,kako bi zadovoljili veliko zanimanjesvih sadašnjih i budućihizlagača.upozorila je da suznanje, vještina ikompetentnost ustruci, te osposobljenostza život ugrađanskom društvus izgrađenimstavovima u odnosuna posao, ono što setraži na europskomtržištu rada, a čemuće se morati prilagoditii Hrvatska.Ocjena je da postojećim stanjemnitko nije zadovoljan, ajedan od zajedničkih zaključakaskupa je i poziv lokalnim jedinicamasamouprave da se aktivnouključe u stipendiranje potrebnihkadrova za ugostiteljstvo, jer beznjih neće biti moguć daljnji razvojhrvatskog turizma u pravcuveće kvalitete.IZVJEŠTAJNA SKUPŠTINA OSJEČKO-BARANJSKE OBRTNIČKE KOMOREPovećan broj proizvodnih obrtaProizvodni su obrti sa sedmoga skočili na treće mjesto, iza trgovine i usluga, naglasio je KarloMišković, predsjednik Obrtničke komore Osječko-baranjske županijeBNagrađeni štand UO Velika Goricailježimo pozitivan trend,a posebice je ohrabrujućapromjena strukture obrta– proizvodni su obrti, naime, sasedmoga skočili na treće mjesto,iza trgovine i usluga – istaknuoje Karlo Mišković, predsjednikObrtničke komore Osječko-baranjskežupanije, na izvještajnojgodišnjoj skupštini 7. travnja uOsijeku. Na području Osječkobaranjskežupanije djeluje 5077obrta, pa Osječko-baranjska županijazauzima sedmo mjesto uHrvatskoj. Prema udruženjima,najveći je broj aktivnih obrta uOsijeku, a slijede Đakovo, Našice,Baranja, Valpovo i DonjiMiholjac. U usporedbi s 2004.godinom, u 2005. najveći je porastotvaranja obrta ostvaren napodručju Đakova i Baranje. Toje povećanje najvećim dijelomuslijedilo zbog znatnog brojaregistriranja poljoprivredne djelatnostikao obrta.Komorski ured, rečeno je naskupštini, obavio je sve radnjevezane uz selidbu Komore nanovu lokaciju u Svilajsku 35, davaosavjete obrtnicima i drugimstrankama, proveo sve zadaćeiz područja obrazovanja, organiziraonastupanje obrtnika nasajmovima, organizirao Obrtničkisajam i drugo. Komora je organiziralai sufinancirala skupneizložbe obrtnika s područja županijena devet sajamskih priredabadiljem Hrvatske te sufinanciralaizlaganje jednom obrtnikuna sajmu u Münchenu.Obrtnička komora Osječkobaranjskežupanije značajno seangažirala i kada je riječ o obrazovanjui osposobljavanju kadrova.Prilikom donošenja plana upisaza školsku godinu 2005./2006.za 13 škola s područja županije,Komora se zajedno sa svim socijalnimpartnerima zauzimalaza plan upisa koji će odgovaratipotrebama gospodarstva. Upisanasu 963 učenika u 27 obrtničkihzanimanja, prema jedinstvenommodelu obrazovanja. Osim toga,Donjomiholjačko Udruženjeobrtnika dobilo tajnikaUdruženje obrtnika DonjiMiholjac napokon je dobilotajnika, prof. Ivicu Šimuna.Svakim radnim danom od 7do 15 sati novi je tajnik naraspolaganju obrtnicima sdonjomiholjačkog područja,kojima će pružati stručnupomoć. Blaženka Bogdan,tajnik Obrtničke komoreOsječko-baranjske županije,smatra da će zapošljavanjetajnika uvelike pridonijetidjelovanju Udruženja obrtnikaDonjeg Miholjca, na čijempodručju, prema podacimaiz 2005. godine, postoji 265aktivnih obrta. (I.R.G.)Komora je radila napripremi i provođenjupomoćničkihispita, ispita o stručnojosposobljenostii majstorskih ispita,kao i na licenciranjuradionica.Suradnja sa županijskimtijelima idrugim institucijamabila je uspješna,posebice s Upravnimodjelom za poljoprivredu,Upravnim odjelom za društvenedjelatnosti i Agencijom za razvoj.Kontinuirano su se održavali iradni sastanci sa županom KrešimiromBubalom, u svezi s čimje Karlo Mišković podsjetio kakoje Osječko-baranjska županija sa400.000 kuna osigurala nepovratnepotpore za kapitalna investicijskaulaganja za 45 obrtnika, aistu vrstu potpore planira nastavitii ove godine.Nadzorni odbor Obrtničkekomore Osječko-baranjske županijezaključio je o pregleduposlovanja za 2005. kako je višakprihoda nad rashodima rezultatrealnog planiranja i racionalnogposlovanja u realizaciji i financiranjuaktivnosti iz programarada Komore.PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAPRIMORSKO-GORANSKEŽUPANIJE51000 RIJEKA, Zanonova 1/IIITelefon: ++ 385 051 / 325 599Telefaks: ++ 385 051 / 325 590E-mail: ok-rijeka@ri.t-com.hrPredsjednik: Igor VrceljTajnik: Željko Dimitrićeti po redu sajam obrtnikaPproizvođača za turizam, podnazivom Hrvatski obrtnici turizmu– HOT 06, održan u Rijeciod 5. do 9. travnja i ovogodišnjimse izdanjem pokazao izvrsnomprigodom i pravim mjestom izlaganjaobrtničkih proizvoda namijenjenihizravno ili neizravno hrvatskomturizmu. Više od 110 hrvatskihobrtnika iz 15 područnihObrtničke novine 25STRANICU PRIPREMIO: ŽELJKO DIMITRIĆ15 područnih komora nasajmu HOT 06 u Rijeciobrtničkih komora ponudili suširok spektar vlastitih proizvodapotrebnih u izgradnji, opremanjui radu hotelskih i ugostiteljskihobjekata, te privatnih domaćinstavau službi turizma.Po raznolikosti nagrađenih najoriginalnijihobrtničkih izložakanajbolje se može vidjeti širina spektraizloženih proizvoda obrtnika.Zlatnom plaketom nagrađenisu: ISS Interijeri Svetličić, RavnaGora, za sjedeću garnituru»Ravnogorka«, Mljekara BIZ,Pleternica, za sir »Barun Trenk«,Stolarija Verdi, Ozalj, za komoduod drva trešnje i Studio mosaico,Kastav, za kupaonicu ISSA.OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAOSJEČKO-BARANJSKEŽUPANIJE31000 OSIJEK,Svilajska 35/2Telefon: ++ 385 031 / 310 160Telefaks: ++ 385 031 / 310 161E-mail: obrtnicka.komora@os.t-com.hrPredsjednik: Karlo MiškovićTajnica: Blaženka BogdanSrebrnu plaketu dobili su:Cvjećarna ANA, Dražice, za zidnecvjetne aranžmane, Majnarić,Delnice, za eko med, Mici, Senj,za lampu od crijepa, te Mira keramika,Umag, za keramiku s motivommasline.Brončane plakete dobili su:Novak, Varaždin, za fotelje odpruća, Patuljček, Lokve, za vrtnepatuljke, Perjasica, Mrkopalj, zasuvenire »Runolist« i Vrha, Kuželj,za kamene vaze.Na dan otvaranja sajma održanje prigodni Gospodarskiforum na temu »Obrtništvo imalo gospodarstvo«, na kojemje savjetnik HOK-a za EU integracijeNatko Vlahović upoznaonazočne goste i obrtnike s procesimapridruživanja EU i izazovimakoji očekuju obrtnike imale poduzetnike. Pored togapredstavljeni su garancijski programiHrvatske agencije za malogospodarstvo te zadrugarstvokao jedan od najvažnijih načinaposlovnog povezivanja obrtnikai malih poduzetnika.STRANICU PRIPREMILA: IVANA RAB GULJAŠSeminar o HACCP sustavuHACCP sustav u hrvatskomzakonodavstvu – praktična implementacijau ugostiteljstvu bilaje tema seminara koji je 24. ožujka,u suradnji s HOK-om Županijskomkomorom Osijek, organiziralaObrtnička komora Osječkobaranjskežupanije. Predavanju jenazočilo 60 obrtnika i vlasnikatrgovačkih društava s područjaOsječko-baranjske županije, kojimasu HACCP sustav približilidipl. sanitarni ing. Vedrana Jurčevići sanitarni inspektor DarkoBudimir iz Nastavnog zavoda zajavno zdravstvo Primorsko-goranskežupanije iz Rijeke.Primjenom HACCP sustavanadzire se proizvod, svi čimbenicii faze proizvodnje, te procjenjuješto bi u pripremi hranemoglo dovesti do kontaminacije.Vedrana Jurčević osvrnulase na specifičnosti ugostiteljstvau primjeni ovog sustava, te narazlike između ugostiteljske iprehrambeno-industrijske proizvodnje.Također je prikazani objašnjen hodogram aktivnostiuvođenja ovog sustava uugostiteljsku djelatnost. DarkoBudimir predočio je konkretneprimjere iz svoga svakodnevnograda na terenu, odnosnopozitivne i negativne primjereugostiteljskih objekata u praksi.Također je prikazao primjereiz prakse koje je potkrijepio fotografijamaprostorija, opremei pribora, robnog susjedstva,manipuliranja hranom, DDDmjera, nabavu i skladištenjahrane.

26 Obrtničke novineSubota, 29. travnja 2006.SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORASPLITSKO-DALMATINSKEŽUPANIJE21000 SPLIT, Ruđera Boškovića 28-30Telefon:++ 385 021 / 470 114,470 116, 470 112Telefaks: ++ 385 021 / 470 115E-mail: obrtnicka-komora-sdz@st.t-com.hrPredsjednik: Dražan KroloTajnik: Katja ŠabićSTRANICU PRIPREMILA: NADA BREZECBRŽA PRILAGODBA ZAKONU O GRAĐENJUPrezentacija softvera zakaštelanske građevinareprostorijama Udruženja obrtnika Kaštela održana je prezentacijasoftver programa rješenja za obrtnike i podu-Uzetnike, vezano za izradu troškovnika, građevinskih knjiga,situacija sa ugrađenim postojećim normativima. Razlog prezentacijeje brža prilagodba kaštelanskih obrtnika građevinaranovom Zakonu o građenju i svemu što on sa sobom nosi, ajedna od bitnih značajki svakako proizlazi iz potrebe za udruživanjemsvih vrsta obrtnika radi dobivanja suglasnosti zaizvođenje radova. Prezentacija ovakvih programskih rješenjanudi mogućnost jednostavnijeg poslovanja u smislu izradedokumentacije od davanja ponude do naplate izvedenih radova,kako samostalnim tako i udruženim obrtnicima.U sklopu prezentacije održan je i sastanak sekcije zanatskihdjelatnosti na kojemu je predsjednik sekcije Nikola Lujić upoznaonazočne sa događanjima na posljednjem skupu građevinaraodržanom u Zagrebu 21. ožujka 2006., na kojem je biloprisutno vrlo malo građevinara iz Dalmacije. Zbog ozbiljnostisituacije te vrlo malo vremena, jer zakoni i pravilnici usuglašenis europskim standardima već se implementiraju, nasastanku je potaknuta inicijativa za održavanje sličnog skupana području Dalmacije tj. naših triju područnih obrtničkih komora.POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAPOŽEŠKO-SLAVONSKEŽUPANIJE34000 POŽEGA, Dr. Franje Tuđmana 9Telefon: ++ 385 034 / 272 457Telefaks: ++ 385 034 / 272 457E-mail: ok-pozega@po.t-com.hrPredsjednik: Krešimir RagužTajnik: Zvonko MartinovićSTRANICU PRIPREMILA: KAROLINA PAVIĆSKUPŠTINA UDRUŽENJA OBRTNIKAPrihvaćeno izvješće o raduu 2005. godiniSkupština požeškoga Udruženja obrtnika na svojoj je sjednicisredinom travnja prihvatila izvješća o radu te o financijskomposlovanju Udruženja u 2005. godini. Također je podržala potrebuusklađivanja statuta Udruženja obrtnika Požega sa statutomHOK-a, pri čemu se glavne promjene odnose na smanjenjebroja članova Skupštine. Umjesto dosadašnjih 45, ubuduće ćeih biti 35, a izborna sjednica za nove članove Skupštine, podsjetimo,mora se održati do 31. listopada.Udruženje je, istaknuto je, i u protekloj godini sustavno skrbiloo svome članstvu te pružalo nužne informacije o poslovanju,ali i o otvaranju novih obrta. Organizirana su osposobljavanjavezana uz obveze iz Zakona o zaštiti na radu te mnoge tradicionalnepriredbe, druženja i humanitarne akcije. Pokrenute suaktivnosti za rješavanje problematike nedostatka dimnjačara,te bespravnoga rada u »fušu« koji stvara znatne poteškoće poslovanjugotovo svih struka, a također je revidiran i upotpunjenobrtni registar. Među najznačajnijim akcijama, pak, bilo jenagrađivanje tisućitoga obrtnika, a pohvaljen je i angažiran radsekcija frizera i ugostitelja.USKORO U VUKOVARUDrugi susret obrtnikaVukovar će biti domaćin Drugoga susreta obrtnika Požeškoslavonske,Istarske, Vukovarsko-srijemske i Međimurskežupanije, koji se održava od 19. do 21. svibnja. Susret uključujesportske igre, a požeško-slavonski obrtnici zainteresirani za sudjelovanjetrebaju se javiti u područnu komoru. Participacija je200 kuna, dok ostale troškove smještaja i prijevoza autobusomsnose Županijska obrtnička komora i Udruženje obrtnika.Na temelju povelje o prijateljstvu i suradnji koju su obrtničkekomore Istarske, Vukovarsko-srijemske i Požeško-slavonske županijepotpisale u lipnju 2004., podsjetimo, njihov prvi susret bioje lani u Umagu, a u međuvremenu su im se priključili i obrtniciMeđimurske županije.SA SAJMA KVARNER EXPO 06Priznanje Splićanima zacjelokupan izložbeni programNa trećem po redu Sajmu suvenira KVARNER EXPO 06, kojise pred Uskrs održao u hotelu Kvarner u Opatiji, zapaženinastup imali su obrtnici proizvođači suvenira iz splitske županije.Sajam suvenira svake godine je sve veći i kvalitetniji te jesigurno da će se dogodine, zbog velikog interesa izlagača, proširitii izvan Kristalne dvorane hotela Kvarner. Da Hrvatska imaizvornih suvenira izlagači su pokazali svojim izvrsnim radovima.Izlagači iz Splitsko-dalmatinske županije za svoj veliki trud ivrhunsku izvedbu autohtonih suvenira svake godine dobiju nagrade,a ove su godine dobili priznanje za cjelokupan izložbeniprogram.ODRŽANA DVA PREDAVANJAUgostitelji informirani o primjeni HACCP sustavaTijekom ožujka i travnja uprostorijama Obrtničkekomore Splitsko-dalmatinskežupanije održana su dva predavanjao primjeni HACCPsustava za ugostitelje. Riječje o sustavu preventivnogpristupa osiguranju zdrav-GLAVNI »INKUBATOR« U ŽUPANIJIŠiri se gospodarskazona u PleterniciBespovratnim iznosima do 100.000 kuna potiče se predstavljanjeposlovanja putem Interneta, sajmova ili promidžbenih materijalaGospodarska zona u Pleternicisa sadašnjih sedvadeset hektara površineširi na novih 130 hektara.Kako ističe tamošnji gradonačelnikFranjo Lucić, natom će novom prostoru gospodarskazona biti potpunoopremljena svom potrebnominfrastrukturom. Najvećagospodarska zona u Požeško-slavonskojžupaniji timeće, kako se očekuje, postatiglavni lokalni »inkubator«za dalji i još brži razvitak obrtništvate maloga i srednjegpoduzetništva.Gradonačelnik Franjo Lucićodlučio je za ovu novuposlovnu zonu zainteresiratii inozemne ulagače, paće uskoro, točnije potkrajsvibnja, Pleternica doživjetisvoju promociju i u Beču.Tamo će, naime, projekt novegospodarske zone Pleternica,zajedno sa svim pogodnostimakoje ona nudi za poslovanje,slavonsko izaslanstvopredstaviti austrijskim poduzetnicimai drugim potencijalnimulagačima.Sredinom travnja, pak,u Pleternici je prezentirannovi program bespovratnihpoticaja Ministarstvagospodarstva, rada i poduzetništvaputem kojegase na raspolaganje stavlja,prema riječima pomoćnikastvene ispravnosti hrane kojise temelji na identifikaciji ianalizi specifičnih opasnostii utvrđivanju korektivnihmjera. Njegovom primjenomnadziru se procesi proizvodnjete procjenjuje što bi upripremi hrane moglo dovestido njene kontaminacije.Predavanju su nazočni bilipredavači iz Zagreba, te vlasniciugostiteljskih objekata spodručja naše županije.Cilj predavanja bio je educiratisudionike zakonske regulativeu Republici Hrvatskojministra za obrt Lea Begovića,čak 220 milijuna kuna.Bespovratnim iznosimado 100.000 kuna potiče sepredstavljanje poslovanjaputem Interneta, sajmovaili promidžbenih materijala,upravo oblika prezentacijeza koje su analize pokazaleda ih poduzetnici Požeškoslavonskežupanije nedovoljnokoriste. Uvođenjunovih tehnologija, k tome,Ministarstvo gospodarstva,rada i poduzetništva namijeniloje poticaje do 200.000kuna, a za nove proizvode iinovacije može se zatražitii dobiti i do 150.000 bespovratnihkuna.POČELE PRIJAVE ZA VELIKU OBRTNIČKUMANIFESTACIJUPožeški sajam od 9. do 11. lipnjaOdaslani su pozivi za izlaganje na VII. obrtničkom sajmu u Požegi, koji se održava od9. do 11. lipnja u požeškoj dvorani Grabrik, te u dijelu Kanižlićeve ulice. Organizira gaŽupanijska obrtnička komora u suradnji s Požeško-slavonskom županijom, HOK-om, Hrvatskomgospodarskom komorom i Gradom Požegom, a sajam će ponovno biti izložbenoprodajnogakaraktera uz besplatan ulaz za posjetitelje. Također će se, kao i prethodnihgodina, prirediti brojni popratni sadržaji, poput promocije tradicionalnih obrta i obrtničkihzanimanja, revija odjeće i frizura, nagradnih igara, kompjutorskih igraonica, likovne kolonijete degustacija vina i kulena, a sudionici će se moći predstavljati u programu dvijulokalnih radio postaja.Cijena izložbenog prostora za osnovnu konstrukciju od devet četvornih metara, kojapodrazumijeva izgrađeni štand, iznosi 600 kuna, dok su veće površine nešto skuplje, atakođer je moguće osigurati dodatnu opremu koja se naplaćuje uz popust od 40 posto. Ucijenu je, spomenimo, uključeno uvrštavanje izlagača u sajamski katalog, a zbog velikog sezanimanja obrtnicima i poduzetnicima koji žele sudjelovati na manifestaciji preporučujeda se prijave što prije.Požeški je sajam, inače, lani okupio 120 izlagača iz osam županija, a njihovu je ponuduvidjelo nekoliko tisuća posjetitelja.vezane uz zdravstvenu ispravnosthrane, pred uvjetnimprogramima koji su nužni zauspostavu HACCP sustava,o provedbi HACCP sustava upraksi, te o postupku provjerepočetne usklađenosti od straneovlaštenog Ministarstva.Na sajmovima uRijeci i ZagrebuSedam je izlagača s požeško-slavonskogapodručjasudjelovalo na 5. sajmuobrtnika – proizvođača zaturizam, početkom travnja uRijeci. Uz vina geografskogapodrijetla obitelji Jakobovićiz Ramanovaca i voćne rakijegospodarstva Ribičić, te Zlatkai Željka Šimića iz Požege,predstavljeni su sustavi zagrijanje i hlađenje požeškeradionice »Z.B.S. Company«Zlatana Lončarevića, opremaza solarnu energiju IvanaPipinića iz Brestovca, mliječniproizvodi »Mljekare Biz«Bože Bošnjaka iz Buka, teobrt za kovanje i obradu metala»Baja« Josipa Čavajde izJakšića.Većina ih je izlagala i na48. međunarodnom sajmuobrtništva u Zagrebu, na kojemuje sudjelovala i stolarskaradionica Mate Knapićaiz Frkljevaca.Prvi susretfrizerki PožeštineČetrdesetak se članica ičlanova Sekcije frizerapožeškoga Udruženja obrtnikapočetkom travnja okupilona neformalnome druženjuu restoranu Obrtnički dom.Uz novu predsjednicu sekcijeVlastu Satinović, za organizacijususreta ponajviše su zaslužneRuža Lončar i RužicaOberan. Uz glazbu i večeru,priređena je i bogata tombola,a prvu je nagradu, televizor,dobitnik kasnije darovao uhumanitarne svrhe. Bilo jeto prvo neformalno druženjefrizerki i frizera Požeštine, anajavljeno je da će se ponoviti,te postati tradicionalno.Prema riječima Đure Nikšića,predsjednika požeškogaUdruženja obrtnika, takođerse očekuje da će i ostalih 11sekcija potaknuti da organizirajuslične susrete.

Subota, 29. travnja 2006.PLANOVI REKONSTRUKCIJEOsuvremenjuje se gradska tržnicaSisačka gradska tržnica,kao uostalom i većinahrvatskih tržnica, trpiposljedice žestoke konkurencijevelikih trgovačkih lanaca,koji su na ovo područje stigliposljednjih nekoliko godina.No, na Gradskoj tržnici nežele se predati pred najezdomtakvih lanaca, kaže direktorsisačke tržnice Darko Weis,koji tržnicu smatra kultnomgradskom ustanovom kojajednostavno mora biti sačuvana,što je važno i mnogimobrtnicima koji na njoj imajusvoje prostore.U prvoj fazi planiranih radova,za koje je uprava dobilasuglasnost gradskih vlastii koji bi trebali biti dovršeniSURADNJA S GRADSKIM VLASTIMAObrtnici žele aktivniju uloguu rješavanju problemaObrtnici su zadovoljni što je konačno ukinuta spomenička renta, kao i time što je u proračunuOva je godina jubilarnaza sisačko obrtništvo.Od 23. svibnja 1836.,kada se bilježi prvi podatako osnutku organiziranogceha obrtnika u Sisku, prošloje 170 godina, no obilježavanjetog velikog jubileja bit ćeskromno, kaže predsjedniksisačkog Udruženja obrtnikaDamir Horžić.– Sadašnja situacija u obrtništvune daje za pravo organizirativelika slavlja – objašnjavaHoržić, koji dužnostpredsjednika UO obnaša udrugom mandatu.Na skupštini koja je održana4. travnja ove godine,jednoglasno je i bez stvarnerasprave, prihvaćen izvještajPODUZETNIČKA ZONA U RAŽINAMA KRENULA PUNOM PAROMMatkol i Ran startali prviInfrastrukturno uređenje zone u Ražinama, gotovo u cijelosti je, s iznosom od 4,5 milijuna kuna,financirao državni proračun. Kad u potpunosti proradi, u ražinskoj zoni bit će zaposleno oko 250 radnikaŠibenska tvrtka Matkol,vlasnika Branka Kolopera,inače predsjednikaCeha proizvodnih djelatnostiObrtničke komore Šibenskokninskežupanije, prva je počelas radom u gospodarskojzoni u Ražinama, koju su prijeosam godina utemeljili GradŠibenik i Tvornica lakih metala.Tvrtka Matkol proizvodiprehrambene proizvode, a ugospodarskoj zoni raspolažes vrlo modernim postrojenjem,koje će punim kapacitetompočeti raditi za mjesecdana. Uz nju, u gospodarskojzoni s radom je počela i tvrtkaUskrsnidoručakšibenskihobrtnikaUdruženje obrtnika Šibenik,odnosno njegovaSekcija ugostitelja sudjelovaloje u organizaciji Uskrsnogdoručka, koji tradicionalno naulicama Šibenika organiziragradska Turistička zajednica.Uskrsnim doručkom praktičkije otvorena turistička sezonana šibenskom području.Plastični kiosci uskoro u modernijem ruhuove godine, plastični kiosci uzglavni prostor tržnice bili bizamijenjeni zidanim objektima.Time bi bio dobiven jedanogledni primjer kako riješitigrada osigurano 750.000 kuna za završetak Obrtničkog centrao izvršenju plana prihoda irashoda za 2005. godinu i planza ovu godinu, jednako kao iizvješće o radu Udruženja zaprošlu i plan za ovu godinu.Među ostalim, tijekom obrazlaganjaizvješća o raduHoržić je naglasio:– Poznata su previranja nasisačkoj političkoj sceni u proteklojgodini, no naše opredjeljenjeje jasno – bez obziratko je na vlasti, mi želimo suradnjui aktivno sudjelovanjeu rješavanju gospodarskihproblema vezanih za obrtništvo.Ponuđeno nam je stalnomjesto u Gradskom poglavarstvu,bez prava glasa, što smo iprihvatili, svjesni da je time inaša odgovornost veća.Gospodarska zona u RažinamaGRAD ŠIBENIK POČEO SUREĐENJEM BIVŠE VOJARNE KOSAotvoreni dio tržnice na kojemse obavlja prodaja na štandovima,kaže Weiss.Tržnicu valja zatvoriti, neformalno nego građevinski,Snimio: R. GOGERNiče prvi poduzetničkiinkubatorŠibenik će do početka ljetadobiti prvi poduzetničkiinkubator i to u gradskojčetvrti Mandalina, točnije ubivšoj vojarni Kosa, koju jepočetkom 2004. Ministarstvoobrane predalo u vlasništvoŠibeniku. Inkubator ćeraspolagati s 1400 četvornihmetara zatvorenog prostora,odnosno s tri zgrade u kojimaće prve korake napravitidesetak šibenskih poduzetnika.Paralelno s uređenjeminfrastrukture teku aktivnostii na pripremi prvih poduzetnika.Taj posao obavljarazvojna agencija Mura, kojazapravo provodi istraživanjeo tome koji su poduzetnički iobrtnički profili najpogodnijiza start inkubatora.odnosno valja naći način dase izbjegnu zimske hladnoće iljetne vrućine, što predstavljadrugu fazu graditeljskog preoblikovanjatržnice.Uprava tržnice, kako najavljuju,dolazi sve bliže rješenjujoš jednog velikog problema.Riječ je o parkiralištu, problemuna koji sisački obrtnici većgodinama ukazuju. Razmišljase o uvođenju jednog kliznogsustava naplate parkiranja,pri kojem bi prvi sat boravkavozila na parkiralištu tržnicebio besplatan, drugi bi se plaćaoniskom cijenom, no cijenabi nakon dva sata bila drastičnovisoka, čime bi se izbjegloostavljanje vozila na tržnicitijekom cijeloga dana.Obrtnici su zadovoljni činjenicomda je konačno ukinutaspomenička renta, kao ida je u proračunu grada osigurano750.000 kuna za završetakObrtničkog centra. Zasljedeću godinu, u suradnji sGradom, žele utjecati na poboljšanjeuvjeta rada za kolegena Gradskoj tržnici Kontroba.Zadovoljstvo u redovimaobrtnika donosi i činjenica daje u 2006. nastavljena kreditnalinija »Lokalni projekti« u suradnjiŽupanije, Ministarstvagospodarstva i ministarstvabranitelja s fondom od 50 milijunakuna i kamatom od 2 – 4%. Iz Udruženja pozivaju svekoji imaju kvalitetne programeda se jave u Županijski upravniodjel za gospodarstvo, jersredstava još uvijek ima. Važnaje činjenica da su obrtnicidobro zastupljeni i u povjerenstvuza odabir projekata.Budući da je godina u kojojse nalazimo izborna, sisačkisu obrtnici odlučili da izborepo sekcijama održe već tijekomlipnja, kako bi u rujnumogli konstituirati Skupštinui organe upravljanja Udruženjaobrtnika Sisak.Predsjednik Horžić pozivasve obrtnike koji se žele aktivnouključiti u rad da se jave utajništvo Udruženja, imajućina umu da sisačko Udruženje»pokriva« područja Sunje,Lekenika, Martinske Vesi iSiska.Ran, vlasnika Krešimira Nikolca,koja se bavi proizvodnjomželjeznih konstrukcija.Ovim tvrtkama uskoro ćese pridružiti i tvrtke Sib-naval,Faks, Martin, Intermoto,Gambi, Stina i Naprijed. Kadu potpunosti proradi, u ražinskojzoni bit će zaposleno oko250 radnika. Infrastrukturnouređenje zone u Ražinama,gotovo u cijelosti, s iznosomod 4,5 milijuna kuna, financiraoje državni proračun. Zonase rasprostire na površini od48.000 četvornih metara, anjome gospodari gradska tvrtkaPodi-Ražine.OdržaneskupštineudruženjaSva obrtnička udruženja spodručja Šibensko-kninskežupanije sa sjedištima uŠibeniku, Drnišu, Kninu, Vodicamai Murteru održala susvoje redovne skupštine. Nanjima su prihvaćena financijskaizvješća i izvješća o raduu protekloj godini. Kako namje kazao tajnik Slaven Jakelić,Skupština Obrtničke komoreŠibensko-kninske županijeodržat će se u svibnju.SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORASISAČKO-MOSLAVAČKEŽUPANIJE44000 SISAK, Ulica Stjepana i Antuna Radića 8 bTelefon: ++ 385 044 / 521 134, 522 487, 521 998Telefaks: ++ 385 044 / 522 487E-mail: hok-pok-sisak@sk.t-com.hrPredsjednik: Željko VrbanusTajnik: Agan VelićObrtničke novine 27STRANICU PRIPREMIO: SINIŠA VIDOVIĆIzbori po udruženjimado kraja rujnaSva udruženja obrtnika s područja Sisačko-moslavačkežupanije, Hrvatska Kostajnica, Glina, Kutina, Novska,Petrinja, Sisak i Topusko, održala su redovite skupštinei na svima su usvojeni izvještaji o radu i financijskiizvještaji.Jednako tako su sva udruženja obavila nužno usklađivanjesvojih statuta sa Statutom Hrvatske obrtničkekomore, a donesene su i odluke o raspisivanju izbora začlanove skupština za mandatno razdoblje 2007. – 2010.godina.Izbori po cehovskim sekcijama i konstituirajuće skupštineodržat će se u svim udruženjima do kraja rujna ovegodine, kako bi POK mogao održati svoju konstituirajućuskupštinu i izabrati ostala tijela komore.23 izlagača na190 četvornih metaraNa ovogodišnjem, 48. međunarodnomobrtničkomsajmu obrtnici Sisačko-moslavačkežupanije su pod povoljnimuvjetima, koji uz tradicionalnepoticaje HOK-a i POK-auključuju i sredstva iz Županije,uistinu napunili svoj štand,jedan od najvećih zajedničkihštandova na sajmu.Na 190 četvornih metarauređenog prostora čak 23izlagača s područja cijele županijepredstavila su posjeti-ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJAŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAŠIBENSKO-KNINSKEŽUPANIJE22000 ŠIBENIK,Ulica Stjepana Radića 77 aTelefon: ++ 385 022 / 311 715, 311 716, 312 545Telefaks: ++ 385 022 / 336 641E-mail: obrtnicka-komora-sibensko-kninske@si.t-com.hrPredsjednik: Ante MihićTajnik: Slaven JakelićODRŽAN DRUGI GOSPODARSKIFORUM ŠIBENSKO-KNINSKEŽUPANIJEteljima – obrtnicima najvažnijegsajma ono najbolje izsvojih radionica.Ovogodišnji nastup obrtnikaSisačko-moslavačkežupanije odlikovala je izvrsnasuradnja s Obrtničkomškolom Sisak, čiji su učenicina najbolji mogući način pokazalikako se u županiji potičeškolovanje za deficitarnazanimanja i koliko znanja ivještine tijekom školovanjausvoje učenici ove škole.STRANICU PRIPREMIO: NIKOLA URUKALOPoduzetnici usredištu pozornostiProgram poticanja malogi srednjeg poduzetništva«naziv je središnje teme Drugoggospodarskog foruma Šibensko-kninskežupanije, koji je uSolarisovu hotelu Ivan okupioviše od 400 sudionika. Sudjelujućiu radu ovog foruma, koji će,kako najavljuje njegov domaćinšibensko-kninski župan DujoStančić, postati tradicionalan,ministar gospodarstva, rada ipoduzetništva Branko Vukelićje posebno istaknuo važnostmalih i srednjih poduzetnikaza hrvatsko gospodarstvo.– Vlada RH žurno radi naizgradnji sustava, koji će ubrzatipoduzetničke programe.U pripremi je sustav mikrokreditiranjapreko kojeg ćemali poduzetnici i obrtnici,bez suvišnog administriranjai papirologije, vrlo brzo moćidolaziti i do manjih kreditnihiznosa od deset ili dvadeset tisućaeura. Vlada i resorna ministarstvauskoro će osnovatiCentar znanja i Centar izvrsnosti,gdje će poduzetnici iobrtnici moći dobiti informacijeo novim tehnologijama, inovacijamai drugim znanstvenimprogramima. Budućnostmalih i srednjih poduzetnikaleži u njihovu udruživanju uclustere. Samo na taj način oniće se moći uspješno uključiti utržišnu konkurenciju – kazaoje Vukelić.

28 Obrtničke novineSubota, 29. travnja 2006.VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAVUKOVARSKO-SRIJEMSKEŽUPANIJE32100 VINKOVCI, Duga ulica 31Telefon: ++ 385 032/ 333 304Telefaks: ++ 385 032/ 339 461E-mail: hok-vinkovci@vk.t-com.hrPredsjednik: Ivan KlarićTajnik: Đuro KadoićSTRANICU PRIPREMILA: ANICA FRIDLBravarski rad Jure RajkovićaZa 1. proljetni rok majstorskihispita u Obrtničkukomoru Vukovarsko-srijemskežupanije prijavilo se 27 kandidata.Ispiti su održani u razdobljuod 20. veljače do 24. ožujka2006. godine, dok se praktičnidio majstorskih ispita održaood 20. veljače do 3. ožujka2006. godine. Jedan od radovapraktičnog dijela majstorskihispita za majstora bravara zaslužujeposebnu pohvalu. To jerad Jure Rajkovića, koji je ocijenjenizvrsnim ocjenama i pohvaljenod strane komisije, kaojedan od najboljih radova u posljednjihnekoliko godina. Radje napravljen u radionici njegovaoca, također Jure Rajkovića,koji je i sam jedan od najboljihi najcjenjenijih majstora svojestruke u Vinkovcima i okolici.Tako se još jednom potvrdilaizreka da »jabuka ne pada dalekood stabla«.Slatkovodni ribarijedva preživljavajuTomislav Zajac iz Šarengrada jedan je od dva registrirana slatkovodnaribara na ovom području, pa ga mnogi zovu i jednimod posljednjih šarengradskih ribara. Osim ribarskog obrtakoji obavlja više od 30 godina, ima i obrt za izradu čamaca, nodok država ne povrati šarengradsku Adu, nema velikih potrebaza čamcima. Za vrijeme Domovinskog rata svojim je ulovomhranio mnoge izbjeglice i žitelje Šarengrada, koji su bili odsječeniod ostatka Hrvatske i stoga je opravdano ogorčen ponašanjemodređenih struktura i pojedinaca.– Imam uredno prijavljen obrt, a ipak stalno doživljavam dami policija uklanja označeni ribarski alat, dok u isto vrijeme nekiod policajaca sami love i ribu prodaju ugostiteljima i trgovcimana crno. Alat mi, osim lopova i policajaca, kradu i ribočuvari, neznam ni sam koliko sam prijava napravio i kome se žaliti. Problemise sporo otklanjanju, iako je malo bolje otkada smo pod Ministarstvompoljoprivrede, ali i nama treba zakon kakav su dobiliribari na moru, da za vrijeme lovostaja na krupnu ribu možemoloviti sitnu ribu, kako bismo preživjeli, jer sada za to nemamodozvolu – ogorčeno nam je rekao Tomislav Zajac.VARAŽDINSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAVARAŽDINSKE ŽUPANIJE42000 VARAŽDIN, Kukuljevićeva 13/IITelefon: ++ 385 042/ 320 986, 320 335, 320 950Telefaks: ++ 385 042/ 320 949E-mail: obrtnicka-komora@vz.t-com.hrPredsjednik: Rade KušenTajnik: Ivan VusićSTRANICU PRIPREMIO: IVAN VUSIĆ, TAJNIKBespovratna sredstva izPHARE programaMinistarstvo mora, turizma, prometa i razvitka objavilo jejavni poziv za prikupljanje projektnih ideja iz područja poslovneinfrastrukture. Svrha javnog poziva bila je prikupljanjeprojektnih ideja od kojih će odabrane, uz tehničku pomoć, bitirazrađene u potpuno pripremljene prijedloge za financiranje uokviru projekta PHARE 2005 »Dodjela bespovratnih sredstavaza poslovnu infrastrukturu«. Na javni poziv javila se i Agencijaza razvoj Varaždinske županije »AZRA« u suradnji s gradovimaIvanec, Lepoglava i Ludbreg te općinom Cestica, kojaje izradila i prijavila projekt »Podrška izgradnji poduzetništvau Ivancu«, s ciljem izgradnje dijela infrastrukture u poslovnojzoni Istok. Ukupni iznos ovog projekta je 960.000 eura od čega jebespovratno 720.000 eura. Također, prijavila je projekt »Turističkii kulturni informacijski centar« u Lepoglavi, s ciljem objedinjavanjaturističke i kulturne ponude grada Lepoglave i njegoveokolice, vrijedan 995.000 eura, kao i projekt »Podrška izgradnjipoduzetništva u Ludbregu« s ciljem izgradnje cestovne infrastrukturei izrade strategije razvoja malih i srednjih poduzećau Ludbregu.ODRŽANI 8. SPORTSKI SUSRETI UO S PODRUČJA SLAVONIJE I BARANJEKuglanje, pikado i belaokupili 250 obrtnika iz 12 udruženjaDobro raspoloženje vidjelo se na svakom koraku, pobjednici su slavili u brojnim kategorijama,a najtoplije čestitke dobila je organizatorica i koordinatorica natjecanja Manda Šikanić, tajnicaUdruženja obrtnika ŽupanjaUVirovitičani, dokorganizaciji Udruženjaobrtnika Županja, unedjelju 2. travnja 2006.godine održani su 8. sportskisusreti obrtnika s područja Slavonijei Baranje. Susreti su okupiliimpozantan broj obrtnika,njih oko 250, koji su odmjerilisnage u kuglanju, pikadu i beli.Organizator susreta je bilo županjskoUdruženje obrtnika,koje je i idejni začetnik ovihsportskih susreta, no zbog boljihtehničkih uvjeta, sama suse natjecanja održala u Vinkovcima.Ovogodišnja su novinanatjecanja u pikadu i beli,s obzirom da su se obrtnici dosada natjecali samo u kuglanju.Osim domaćina, Županjaca,na susretima su sudjelovaliobrtnici iz Osijeka, Đakova,Virovitice, Slatine, Belog Manastira,Vukovara, Vinkovaca,Slavonskog Broda, Našica,Nove Gradiške i Valpova. Ukuglanju su, u kategoriji žena,bile najuspješnije ekipe iz NoveGradiške, Đakova i Županje, au kategoriji muškaraca su pobijediliNašičani, druga je bilaekipa Slatine, a treća ekipa izĐakova. Natjecanje u pikadudonijelo je ženskoj ekipi iz Đakovapobjednički pehar, drugaje bila vukovarska ekipa, dokje ekipa Valpova osvojila trećemjesto.Što se tiče muških ekipa upikadu, najuspješniji su bili»DANI ODJEĆE 2006.«Čak 211 natjecatelja iz 27 srednjih školaPod pokroviteljstvom Ministarstvaznanosti, obrazovanja i športa iAgencije za strukovno obrazovanje,u Industrijsko-obrtničkoj školi SilvijaStrahimira Kranjčevića u Vinkovcima, od6. – 8. travnja 2006. godine održano je natjecanje»Dani odjeće 2006«.– Proljeće je vrijeme buđenja, cvjetanja,ljubavi. U to najljepše godišnje doba našamladost diljem Lijepe Naše pokazuje što jepostigla na državnoj razini tijekom školske2005./2006. godine. Tako smo i mi poželjeliugostiti tu mladost iz cijele Hrvatskeu našoj prelijepoj Slavoniji, u našim Vinkovcima.Ta želja nam se ispunila. Uspjelismo okupiti natjecatelje iz 27 srednjih školakoje obrazuju učenike u programimatekstila, kože i dizajna. Natjecalo se 211Petero obrtnika iz Varaždinskežupanije izlagaloje na ovogodišnjem, 48.međunarodnom sajmu obrtništvau Zagrebu, od 25. do29. travnja na Zagrebačkomvelesajmu. Varaždinski obrtniciuspješno su nastupili naizlagačkoj površini od 48 m 2 ,a značajno je spomenuti da sunastupili isključivo obrtniciproizvođači. Tako je opremuza uređenje trgovina predstavilaBravarska radionica»Kos«, vlasnika MladenaKosa iz Varaždina. Među izlagačimabio je i obrt »Kikel« izVinice, koji se bavi opremanjemstanova i javnih objekata,a na MOS-u su izložilihidraulične alate i naprave,metalne ograde za stanove iposlovne objekte. Obrt »Infoton«iz Novog Marofa, vlasnikaVladimira Jenkača bavise projektiranjem, proizvodnjomi montažom uređaja zasolarnu energiju, a izložio jeneke od primjeraka iz svogaasortimana. Da tradicijskisu drugo mjestozauzele ekipe NašiceII., a treće NašiceI. U belotu nijebilo podjela na muškei ženske ekipe,jer su sudjelovali imiješani parovi, paje tako prvo mjestozauzeo par iz NoveGradiške. Iako jeisti broj bodovaimao i županjskipar natjecatelja, oni su kaodobri domaćini, prvo mjestoprepustili gostima, a treći subili Vinkovčani. Svakako trebanaglasiti da je najviše odličjaotišlo Udruženju obrtnika Đakovo– 6 ekipnih i 6 pojedinačnih,drugi po broju osvojenihodličja su obrtnici iz Našica, atreći iz Nove Gradiške. Premdau natjecanjima nisu bili jakouspješni, Vinkovčani su dobilipehar za najbrojniju ekipu.Dobro raspoloženje vidjelose na svakom koraku. Takosu Osječanke, čekajući svojnastup u kuglanju, pokušavaleuvjeriti prisutnu publikuda je to natjecanje za najlošije,iako su na kraju skakale odsreće što nisu zadnje. Cijeluorganizaciju, kao i samo natjecanje,uspješno je koordiniralaManda Šikanić, tajnicaUdruženja obrtnika Županja,kojoj idu sve zasluge za odličnuorganizaciju ovih susreta,što su na kraju istaknuli svigosti. Nakon sportskih natjecanja,druženje je, uz dobruglazbu ansambla iz Županjei bogat stol, nastavljeno dokasno poslijepodne. Na kratkomOkruglom stolu održanomsa predstavnicima svihudruženja, dogovoreno jekako će iduće, 9. sportske susreteorganizirati UO Našice,a Virovitičani su se ponudiliza organizatore 2008. godine.natjecatelja koje su pripremala 64 mentora,a njihov je rad ocjenjivalo 24 člana prosudbenogpovjerenstva i 6 članova ocjenjivačkogsuda – rekla nam je zadovoljno ravnateljicaškole, Marija Sunđi. Natjecanjeje održano u 8 kategorija: izradi odjevnogpredmeta, konstrukciji odjeće za 3. razred,konstrukciji odjeće za 4. razred, tehnologijiproizvodnje odjeće, dizajnu odjeće,dizajnu tekstila i dvije kategorije modnihrevija. Modna revija krojača i tehničarana temu »Asimetrična odjeća« i modnarevija dizajnera na temu »Karirano«. Natjecateljisu pokazali svoja znanja, vještine,a u modnim revijama svoju posebnost,kreativnost i maštovitost. Revije su bileveliko, ali ugodno iznenađenje za građaneVinkovaca. Učenici škole Silvija StrahimiraKranjčevića postigli su zapažene rezultateiz određenih kategorija i to u izradiodjevnih predmeta. Prvo mjesto osvojilaje učenica Nikolina Cindrić, koju je pripremalamentorica Mira Ivanišević, a trećemjesto osvojila je učenica Kujtesa Uzunajpod vodstvom mentorice Tamare Čepo.U tehnologiji proizvodnje odjeće drugo jemjesto osvojila učenica Željka Grgić čijaje mentorica bila Lovorka Tkalčić-Dulić.U kategoriji modnih revija treće mjestoza pojedinačni model pripalo je mladojkreatorici Ani Samarđija, vođenoj svojommentoricom Jadrankom Mišković. Ravnateljicaje istaknula kako se zahvaljuje svimdjelatnicima škole jer su svojim aktivnostimapomogli u organizaciji ovog velikog iznačajnog posla, kao i svim sponzorima.VARAŽDINSKI OBRTNICI NA 48. MOS-u U ZAGREBUUspješan nastup obrtnika proizvođačaNa Velesajmu suove godine nastupiliisključivo obrtniciproizvođačiobrti u Varaždinu ne izumirudokazuje Mario Žmegač,vlasnik Glazbarskog obrtaŽmegač, koji je na najvećemobrtničkom sajmu u Hrvatskojpredstavio ručno izrađenežičane glazbene instrumente.I na kraju, za one kojivole toplinu doma, pobrinuose Bruno Šturm, vlasnik obrtaKamin »Šturm«, također izVaraždina, koji je izložio kaminei peći na kruta goriva.

Subota, 29. travnja 2006.SKUPŠTINA OBRTNIČKE KOMORE ZADARSKE ŽUPANIJEKomora završila godinu sprihodom od 1,63 milijuna kunaZadrani su prvi ušli u sustav SAPARD-a, rad ovdašnjih obrtnika u medijima se spominje vrlopozitivno, rashodi su niži za 77.000 kuna i sve su to razlozi zbog kojih u Komori smatraju da seradom upravljalo u maniri dobrih gospodaraZADAR – Skupština Obrtničkekomore Zadarske županijeje pod predsjedanjemEduarda Vickovića održalagodišnju sjednicu kojom ulaziu posljednju godinu mandata,a njome i u nove izbore za tijelaKomore 2006. – 2010.– Nastavak je ovo uspješnograda i afirmacije obrtništvai zastupanja njihovih interesa,unatoč mnoštvu problemakoji nas pritišću. U ovomsmo razdoblju približili obrtništvočlanstvu, iako ukupnimrezultatom u smislu angažmanačlanova nismo potpunozadovoljni. ObrtništvoZadarske županije u posljednjemje razdoblju doseglo sa5600 članova, peto mjesto udržavi, pretekavši puno većepodručje Osječko-baranjskežupanije. Svjedoči to o vitalnostiobrtništva u ovom kraju.Cehovi su radili, a golemiposao nas je dopao u segmentuobrazovanja za obrtničkazanimanja. U informiranjuje, prema podacima HOK-e,nakon Zagreba Zadarska županijanajzastupljenija u medi-jima, i to afirmativno, rekao jeVicković.Istaknuto je i kako je Zadarskaobrtnička komora Županijei udruženje Zadar prvo u zemljiušlo u projekte CARDS-a,koje sufinancira EU.U financijskom dijelu Komoraje završila godinu (2005.)s prihodom od 1,63 milijuna,Obrtnici Zadra dobiliweb-stranicuObrtnici su odavno prisiljeni modernizirati se da biopstali. Novost je samostalna web-stranica Udruženjaobrtnika Zadar, koju je na godišnjoj izvještajnoj skupštiniUdruženja obrtnika Zadar predstavila Renata Marušić,tajnica Udruženja. Adresa je www.uoz.hr. Obrtnici na njojmogu naći sve podatke i sve informacije koje ih zanimaju,a preko nje pokrenuti i pretraživanje drugih zanimljivih ipotrebnih im linkova.U petsrednjih školaupisat će se465 učenikaPrema prijedlogu Planaupisa učenika u prvu godinuobrazovanja za obrtničkazanimanja u školskoj godini2006./2007., na području Virovitičko-podravskežupanije,upisat će se 465 učenika. To jeviše od 40 posto od ukupnogbroja učenika koji ove godine,u 17 osnovnih škola u županiji,završavaju osnovno obrazovanje.Od 465 učenika koji upisujuobrtnička zanimanja najvišeće ih se upisati u Industrijskoobrtničkuškolu Virovitica,165. U Srednju školu MarkaMarulića Slatina upisat će se150 učenika, u »Stjepan Ivšić«Orahovica 60, u Srednju školuPitomača 30, a u Strukovnuškolu Virovitica upisat će se,prema planu, 60 učenika.U Industrijsko-obrtničkojškoli učenici će se obrazovatiza zanimanja automehaničar,autolimar, stolar, frizer, instalatergrijanja i klimatizacije,krojač, autoelektričar, zidar itesar; u slatinskoj za jedno zanimanjeviše, a u orahovačkojza tri kao i u pitomačkoj (automehaničar,konobar i kuhar).Kuhare, slastičare i konobareupisuje i Strukovna škola Virovitica.K. K.a rashodi su bili niži za oko77.000 kuna, što znači da jeposlovanje bilo u maniri dobrihgospodara.Inače, izvješće je sadržajnoiznijelo aktivnosti sustava,udruženja, cehova te niza novina,od spomenutog CARDS-akojim je sustav obogaćen zasavjetnike za turizam i poljoprivredudo prethodnog angažmanapravnog savjetnikapri zadarskom udruženju.Članovi Skuštine, prije svega,govorili su o problemima,a u raspravi su sudjelovalipredstavnik trgovaca MladenMalta, Davor Hofman, ŽarkoToman u ime proizvodnogobrta, Mirjana Vrsaljko u imeCeha frizera, Stipe Kneževiću ime zadarskog udruženja,Dragan Brzoja iz Ceha prijevoznika,Ante Fabijanić istaknuoje uspjeh ribara uključu-jući i to što je kao član grupeza usklađenje propisa s EU uovom segmentu već boraviou Bruxellesu, kamo se s početkomscreeninga spremajuponovno.Dubravko Milin u imenajaktivnijeg Ceha ugostiteljamogao je prenijeti zadovoljstvookončanjem priča s Gastrovodičem,Gastrotjednom imnoštvom drugih aktivnostina edukaciji, animaciji, gradskimmanifestacijama, ali jebio i vrlo kritičan u smislunedovoljnog animiranja članovai potrebe snažnijeg radana tom planu, kao i dodatnoguvažavanja ove komore i njezinesnage u Županiji i Gradu.Očekuje se da će prije okončanjaizbora za novi četverogodišnjimandat biti održanai oproštajna sjednica ovog saziva.RASPISANI IZBORI ZA SKUPŠTINUIzbori u udruženjima do 20. listopada,u Područnoj komori do kraja godineSukladno statutu izabrat će se 19 članova skupštine, 9 upravnogodbora i 5 nadzornog odbora, te predsjednik i potpredsjednik komorePotkraj travnja održana jeredovna sjednica SkupštinePodručne obrtničke komoreVirovitica, na kojoj jeodlučeno o raspisivanju i provođenjuizbora za tijela komoreu mandatnom razdoblju od2006. do 2010. Sukladno statutuizabrat će se 19 članovaskupštine, 9 upravnog odborai 5 nadzornog odbora, tepredsjednik i potpredsjednikkomore. Udruženja obrtnikatrebaju provesti izbore do 20.listopada, a u studenome će seodržati konstituirajuća sjednicaskupštine komore.Gost sjednice SkupštinePOK-a Virovitica, Natko Vlahović,HOK-ov savjetnik zameđunarodnu suradnju i Europskuuniju, predstavio jekomorske aktivnosti vezaneza prilagodbu hrvatskog obrtništvaEuropskoj uniji. Istaknuoje da je HOK dosadašnjimaktivnostima, koje su seintenzivirale nakon otvaranjaureda u Bruxellesu, već postiglaznačajan ugled u toj zajednici.Vezano za pregovore oulasku Hrvatske u Europskuuniju, Vlahović je kazao da jeSa sjednice skupštinekomora uključena u 7 pregovaračkihskupina s 9 predstavnika.Osim o otvaranju uredai važnosti pregovora Vlahovićje govorio i o uključivanju uprojekte EU-a, zastupanju interesaobrtnika i malih poduzetnikau Uniji, te i o tomu štodonosi europsko zajedničkotržište.Skupština Područne obrtničkekomore Virovitica usvojilaje izvješće o radu i poslovanjukomore u prošloj godini,te izmjene i dopune statuta,a predsjednik komore JosipNovogradec izvijestio je i ostanju izgrađenosti i zatvaranjufinancijske konstrukcije nanovom poslovnom prostorukomore u Ulici Pavla Radića uVirovitici.– Završetku objekta, kojise planira u lipnju ove godine,prethode završni radovii uređenje okoliša, a useljenjese planira u rujnu. Novi komorskiprostor do sada je stajao530.000 kuna, a ostatak od270.000 kuna, bit će podmirennakon njegove primopredaje– kazao je Novogradec. K. K.ZADARSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAZADARSKE ŽUPANIJE23000 ZADARŠiroka ulica 1/IIITelefon: ++ 385 023/ 319-224319-273Telefaks: ++ 385 023/ 311-383E-mail: ok-zadar@zd.t-com.hrPredsjednik: Eduard VickovićTajnik: Ive MarinVIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJAOBRTNIČKA KOMORAVIROVITIČKO-PODRAVSKEŽUPANIJE33000 VIROVITICA, Tome Masaryka 19/ITelefon: ++ 385 033 / 725 493, 726 082, 721 258Telefaks: ++ 385 033 / 726 028E-mail: ok-vir-pod-zupanije@vt.t-com.hrPredsjednik: Josip NovogradecTajnik: Božidar JeremićObrtničke novine 29STRANICU PRIPREMIO: DAMIR MARIČIĆPRVA IZLOŽBA HRANE, PIĆA,DELIKATESNIH PROIZVODA I SUVENIRANajbolji autohtoniproizvodi zadarskoga krajazadarskom Arsenalu uspješnoje održana prvaUizložba hrane, pića, delikatesnihproizvoda i suvenira»Naši mali gušti 2006.«, a svojeproizvode tu je predstavilo39 izlagača, među kojima i 15obrtnika odnosno udruga kojenjeguju tradiciju obrta.Izložba, u organizaciji HGKŽupanijske komore Zadar,Hrvatske obrtničke komoreZadar, Udruženja obrtnika Zadar,Zadarske županije, GradaZadra, TZ Zadarske županije,TZ Grada Zadra, TZ GradaBiograda na Moru i TZ GradaPaga, već je pozvana na gostovanjau više krajeva.Prodajna izložba »Naši maligušti« potaknuta je velikomakcijom HGK »Kupujmo Hrvatsko«i »Proizvodimo i kupujmokvalitetno«. Te su akcijezainteresirale zadarske proiz-vođače na organiziranje sličnihmanifestacija na lokalnojrazini, a odgovor na njihovuinicijativu su »Naši mali gušti.«Kroz izložbu zamišljenu upovijesnom ruhu, tijekom četiridana predstavljeni su oni najboljii autohtoni proizvodi zadarskogkraja. Predstavljen je i radstarih bačvara, pletačamreža, ručna izrada starogoruđa i alata, lonacai zdjela, starih gradskihnošnji, ali i tradicionalniplesovi i pjesme. Na otvorenju,na kojem je uzvanikepozdravio predsjednikŽupanijske komoreHGK Zadar Dario Jurin,nastupile su klape Donat,KUD Bokolje iz Dobropoljane,a uzvanici su moglividjeti i izložbu starog posuđaiz Turnja, te prezentaciju starihzanata kao što su pletenje sprtvii predenje vune. Brojni suštandovi zainteresiranima nudilii degustaciju proizvoda, štoje većinu uzvanika potaknuloda službeni domjenak na katuzamijene domaćim maslinama,pršutom i sirom, serviranimana izložbenim štandovima.Izložba je okončana degustacijomrižota za tu prigoduposebno pripravljenog u golemojtavi.STRANICU PRIPREMLA: KATICA KOVAČEVIĆOsniva se clustergraditeljskih obrtaVIROVITICA – Obrtnici graditeljskih zanimanja odlučilisu osnovati svoju interesnu udrugu, cluster. Na inicijalnomsastanku okupilo se dvadesetak obrtnika različitih profila spodručja Virovitice, Pitomače i Orahovice. S ciljevima, zadacimai drugim pojedinostima udruge zainteresirane su upoznaličlanovi Upravnog odbora POK-a, Ivan Kostelac i ŽeljkoPalković, a o pravnim aspektima udruge govorio je komorskitajnik dipl. iur. Božidar Jeremić.– Kako cluster može biti formiran kao poduzeće, zadruga,udruga građana i gospodarsko interesno udruženje, a svakiod tih oblika nosi sa sobom svoja pravila funkcioniranja, navama je da se opredijelite za oblik koji će vam najviše odgovarati– kazao je Jeremić, koji je predložio da cluster formirajukao gospodarsko interesno udruženje.Interes za osnivanje clustera u predloženom obliku pokazaloje odmah desetak obrtnika koji su radi daljnjih aktivnostioko njegova ustroja formirali radnu skupinu od pet članova.U njen sastav imenovani su Leon Videc i Josip Hruza s virovitičkogpodručja, Ivan Kostelac i Zlatko Štefanić iz Pitomače,te Dušan Brajnović iz Orahovice. K. K.

30 Obrtničke novineGOSPODARSTVOSubota, 29. travnja 2006.HGK VIJESTIHrvatski vinarina sajmu ProweinNa jednom od najvećih svjetskih sajmova vina »Prowein2006.«, koji se održavao od 26. do 28. ožujka u Düsseldorfu(SR Njemačka), na našem nacionalnom štandu, a u organizacijiHrvatske gospodarske komore i Splitsko-dalmatinske županije,izlagalo je 26 hrvatskih vinara i proizvođača jakih alkoholnih pića.Hrvatski nastup bio je popraćen nizom promocija hrvatskih vinai vinogradarskih regija, te degustacija, a održavao se pod zajedničkimimenom »Hrvatska vina i vinogradi«. Nastup hrvatskihvinara sufinanciralo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva ivodnoga gospodarstva RH. Inače, ovogodišnji »Prowein« bio jepostavljen na izložbenoj površini od 37.000 četvornih metara, aokupio je oko 2900 izlagača iz 46 zemalja. Što se Hrvatske tiče, bioje to peti nastup njezinih vinara na tom svjetskom sajmu.GospodarstveniciUKosova posjetili HGKorganizaciji Hrvatske gospodarske komore i Privredne komoreKosova, 24. ožujka u Zagrebu je održan poslovni forum uz sudjelovanjepredstavnika 17 kosovskih tvrtki iz prehrambenog, drvnog,metalskog, građevinskog i energetskog sektora, te trgovine iavioprijevoza, koji su s hrvatskim partnerima razgovarali o potencijalnimoblicima suradnje i ulaganja, pripremivši uz to i prezentacijuo investicijskim mogućnostima na Kosovu. Gospodarsko izaslanstvoKosova predvodio je predsjednik Privredne komore Kosova BesimBeqaj, naglasivši važnost suradnje hrvatskih i kosovskih tvrtki,te zajedničkog nastupa i konkuriranja na europskom tržištu. Također,pozvao je gospodarstvenike da osim robne razmjene razvijajui više oblike suradnje. Predsjednik Hrvatske gospodarske komoreNadan Vidošević istaknuo je, pak, kako je Komora s ciljem poticanjagospodarske suradnje te pomoći gospodarstvenicima još priješest godina otvorila svoje predstavništvo na Kosovu. Inače, prošleje godine Hrvatska na Kosovo izvezla robe u vrijednosti od 29,1 milijuneura, a hrvatski uvoz s Kosova bio je oko 315.000 eura. S. H.Švedsko-hrvatskiposlovni forumHrvatska gospodarska komora, u suradnji s VeleposlanstvomRH u Stockholmu i Južnošvedskom gospodarskom komorom,organizirala je 29. ožujka u Malmöu Švedsko-hrvatski poslovniforum i individualne razgovore gospodarstvenika. U hrvatskomizaslanstvu sudjelovali su predstavnici tvrtki iz drvnoprerađivačkogsektora, zainteresirani za proširenje poslovne suradnjena švedskom tržištu. U sklopu tog posjeta organiziran je i susrethrvatskih i švedskih gospodarstvenika u Helsingborgu.Posjet alžirskog izaslanstvaUsklopu službenog boravka gospodarskog izaslanstva Alžirau Hrvatskoj, 21. ožujka održan je hrvatsko-alžirski poslovniforum, koji su zajednički organizirali Hrvatska gospodarska komorai Trgovačko- industrijska komora Alžira, uz sudjelovanje26 alžirskih i 22 hrvatske tvrtke. Tema gospodarskih razgovorabili su mogući oblici poslovne suradnje, s ciljem jačanja međusobnevanjskotrgovinske razmjene.S. H.UMEDEF Internationalorganizaciji francuskog veleposlanstva, a u suradnji s hrvatskimdržavnim i gospodarskim institucijama, u Zagrebuje od 26. do 28. ožujka boravilo izaslanstvo francuske poslovnekonfederacije MEDEF International (Movement des enterprisesde France). Tom prigodom s hrvatske strane održano je više poslovnihprezentacija o gospodarskim potencijalima i mogućnostimaulaganja. Sastavni dio tog programa bila je i poslovna konferencijaodržana 28. ožujka u Hrvatskoj gospodarskoj komori,uz sudjelovanje predstavnika francuskih tvrtki i MEDEF-a. Središnjeteme bile su vezane uz perspektive hrvatskoga gospodarstva,poslovno partnerstvo sa svijetom, te uz ekonomiju znanja imogućnostima ulaganja. O tome su govorili predsjednik HGK-aNadan Vidošević, ministar gospodarstva, rada i poduzetništvaBranko Vukelić, pomoćnik ministrice Ministarstva vanjskih poslovai europskih integracija Željko Kuprešak i ravnatelj Agenci-S. H.je za promicanje izvoza i ulaganja Željko Kirinčić.Poslovni razgovoriu MainzuS. H.S. H.Poslovna suradnja na planu zaštite okoliša i zbrinjavanja otpadabila je središnja tema susreta predstavnika zagrebačkih komunalnihtvrtki – Čistoće, ZGOS-a i Gradskog komunalnog gospodarstvas njemačkim partnerima tijekom posjeta Mainzu od 22. do 24.ožujka, u sklopu izaslanstva kojeg je organizirala Komora Zagreb,a u kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva gospodarstva,rada i poduzetništva. Tom prigodom menadžment StadtwerkeMainz, gradskog poduzeća ustrojenog slično zagrebačkom holdingu,upoznao je kolege iz Zagreba s organizacijskom strukturom,privatizacijom i financiranjem te kompanije, dok je Industrijska itrgovinska komora Rheinhessen za zagrebačke gospodarstvenikeorganizirala poslovne razgovore s menadžerima iz desetak njemačkihtvrtki, te obilazak odlagališta i pogona za zbrinjavanje otpada uobližnjem Framershemu. U sklopu ovog posjeta, u Komori Mainzaodržan je poslovni skup »Dan hrvatskog gospodarstva«, na kojemje sudjelovalo tridesetak predstavnika njemačkih tvrtki. Hrvatskoizaslanstvo primio je i Walter Strutz, državni tajnik Ministarstva gospodarstva,prometa, poljoprivrede i vinarstva pokrajine Rheinland– Pfalz, najavivši i uzvratni posjet Zagrebu za lipanj ove godine.S. H.ZAPOŠLJAVANJE I EKONOMSKE ANALIZENa Zapadu nešto novo:nezaposlenost prijeti i razvijenimaTehnološku nezaposlenost od 5 posto udjela nezaposlenih u kategoriji aktivnog stanovništvaanalitičari smatraju prihvatljivom. Nezaposlenost iznad 5 posto smatra se prijetećom, a iznad10 posto jako zabrinjavajućom, što je sada slučaj u mnogim razvijenim zemljama ZapadaUekonomskoj teoriji ipraksi zaposlenost inezaposlenost dva suantipoda, koja se prate u različitimvarijantama s obziromna to gleda li se na njih kao nasocijalne ili čisto ekonomskekategorije. Ako je motiv socioekonomski,naglasak je na socijalnojravnoteži kao bitnomčimbeniku za funkcioniranjedruštva, a u čisto ekonomskomsmislu, na prinosu radne snagegospodarskom rastu i napretku.Zapošljavanje i nezaposlenostsu top teme većine nacionalnihekonomija i predmetmnogih istraživanja. Jedno odnjih, nedavno publicirano, proveoje i poznati američki makroekonomist,profesor OlivierBlanshard, na primjeru razvijeniheuropskih zemalja.Bez objašnjenjaProblem zapošljavanja i nezaposlenostimoguće je promatratikroz nekoliko faza iliciklusa. Blanshardovo istraživanjeje pokazalo da je od 1945.do 1975. godine u razvijenimzemljama zapadne Europe prevladavalafaza izrazito visokograsta, a nezaposlenosti gotovoi nije bilo, odnosno ona je bilaispod 5 posto, što se smatragranicom tehnološke nezaposlenosti,kad uslijed promjenetehnologije nastaje određenivišak radne snage. Tu stopuod 5 posto udjela nezaposlenihu kategoriji aktivnog stanovništvaod 15 do 65 godinastarosti, ekonomski analitičari,inače, smatraju prihvatljivom.Nezaposlenost iznad 5 postosmatra se, pak, prijetećom, aiznad 10 posto već jako zabrinjavajućom,što je sada slučaj umnogim razvijenim zemljamaEurope, koje prije pola stoljećataj problem nisu poznavale.Primjerice, 1960. godine u 15najrazvijenijih europskih državanezaposlenih je bilo oko 2posto, da bi oko 1970. ta stopaporasla na 2,5 posto, 1980. na4,5 posto, a 1990. na oko 6,5posto. Od 1995. godine poraslaje čak na više od 10 posto, dabi se 2000. spustila na 8 posto,ali je sada ponovno dosegnulaoko 10 posto, izuzev Velike Britanijei skandinavskih zemalja.Unatrag deset godina u Europitraje proces, kažu ekonomisti,koji je teško objasniti, jer dokneke zemlje brigu muče s nezaposlenošću,druge su postiglepunu zaposlenost. Za te razlikeobjašnjenja se ne nalaze, što potvrđujei Blanshardova analiza,POSLOVNI FORUMU Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti dosegla visokih 18,5 postotemeljena na metodi parovazemalja.Blanshardov prvi par zemaljaobuhvaća Njemačku iFrancusku, pokazavši da se,unatoč povijesnim razlikamau gospodarskoj strukturi i unekim političkim referencamaunatrag 50 godina, one danasjako poklapaju u kretanjimanezaposlenosti, pa obje bilježevisoku nezaposlenost koju nemogu riješiti.Bitne razlikeDrugi par zemalja su Španjolskai Portugal, sličnepo mnogim pokazateljima istrukturi gospodarstava, alise njihova nezaposlenost jakorazlikuje. U Portugalu stopanezaposlenosti se danas krećeizmeđu 7 i 8 posto, a u Španjolskojoko 15 posto, iako jeprije 20 godina situacija bilaobrnuta. Portugal je imao vrlovisoku, a Španjolska nisku stopunezaposlenosti. Treći parzemalja su Finska i Švedska,podudarne po podacima i vrijednostima,međutim Finska jedo prije 10 godina imala velikihproblema s nezaposlenošću,dok Švedska taj problemnije nikad imala, pa ga nemani danas. Međutim, Finska jeMalteški posjetHrvatskojsklopu dvodnevnog posjeta gospodarskog izaslanstvaU Malte Hrvatskoj, u Hrvatskoj gospodarskoj komori 5. travnjaodržan je poslovni forum, na kojem je predstavljeno malteškogospodarstvo i razvojni potencijali te zemlje s tek 400.000stanovnika. Gospodarsko izaslanstvo Malte, u kojem su bilipredstavnici desetak tvrtki, uglavnom iz informatičke i turističkedjelatnosti, predvodio je ministar vanjskih poslova MichaelFrend, naglasivši, između ostalog, da im je cilj, ne uspostavitiveć obnoviti trgovinu s Hrvatima, jer su Maltežani i Dalmatincijoš u 14. stoljeću imali zonu slobodne trgovine. Što se pakaktualnog stanja tiče, s obje strane je ocijenjeno da postoji svapotrebna infrastruktura za daljnji razvoj gospodarske suradnjeizmeđu dviju zemalja. Inače, temelj gospodarskog razvoja Malteje turizam, a njezini najvažniji resursi su, kako je rečeno, morei ljudsko znanje.S. H.stopu nezaposlenosti svela nasvega četiri posto, što je rekordu posljednjih 50 godina.Četvrti par zemalja su Irskai Nizozemska. Te dvije zemljeu posljednjih 20 godina, iako sejako razlikuju i po povijesnimkarakteristikama i po mentalitetu,imaju nezaposlenostispod 5 posto. Za takva kretanja,analitičari za sada nemajuobjašnjenja, no da bi stvar bilajasnija podsjećaju nas na dvijeekonomske teorije, Keynesovukoja je 1975. otišla u povijest,i važeću Friedmanovu, odnosnoteoriju tzv. »čikaške škole«,temeljenu na liberalizmu.Po Keynesovoj ekonomskojteoriji, društvo je obveznosvim mogućim mjerama poticatizapošljavanje, jer su rad izaposlenost najvažniji ciljeviekonomske politike. On je tvrdioda je ekonomski napredakmoguć kad društvo postižestopu nezaposlenosti do 5 posto,dakle, do razine tehnološkenezaposlenosti. Poznata jei njegova tvrdnja da, ako rasteinflacija, pada nezaposlenost iobratno, a taj korelat rukovodioje ekonomskom politikomdo sedamdesetih godina 20.stoljeća. Međutim, kako se svijetrazvijao, mjere te regulativeviše nisu pomagale. Pojavilase nova teorija koju je lansiraoFriedman, tvrdeći da ne postojipuna zaposlenost, već ponudui potražnju regulira samoprirodno tržište. On je definiraotzv. prirodnu stopu rasta,odnosno prirodnu stopu nezaposlenosti– ponuda i potražnjaformirani na tržištu. Timliberalnim udarom na ekonomiju,inflacija postaje neutralnau odnosu na zaposlenost, anezaposlenost se rješava ekonomijomponude, odnosnopromjenama u gospodarskojstrukturi i investicijama.RaslojavanjeTakav pristup svijetu i nijedonio baš sreću, već veliko raslojavanjei siromašenje, no zasada ta teorija nema zamjene,osim pokušaja da se kontrolirasocijalna struktura, o čemu seposebice glasno govori unatragdesetak godina. Kontroliratisocijalnu strukturu praktičkiznači kako se ne smiju dopustitivelike socijalne asimetrijeizmeđu bogatih i siromašnih,a po tvrdnjama analitičara, akose to kontrolira, gospodarskirast i zaposlenost mogu biti uporastu. Za primjer se običnouzimaju Velika Britanija, Švedskai Danska, gdje je socijalnipristup dao odgovore na pitanjetzv. otvorenog liberalizma,koji je doveo do niza problema.Sve su te zemlje u prvo vrijemeišle na reguliranje socijalnihkanona, smanjujući socijalnadavanja i prekvalificirajući ihprema tržištu.Rješenje su našle u fleksibilizacijirada, ali ne na uštrb nezaposlenosti.U tranzicijskimzemljama događa se, nažalost,obrnut proces.Restrukturirajući gospodarstvoi baveći se povećanjemefikasnosti, one stvarajugolemu armiju nezaposlenih,ne uspijevajući riješiti taj problem.U sličnu zamku upala je iHrvatska, u kojoj je stopa nezaposlenostidosegla visokih18,5 posto. Slaba je utjeha daefikasna rješenja za rastućunezaposlenost ne pronalaze nizemlje poput Njemačke, Francuske,Španjolske i Italije, aliohrabrujuća je činjenica da suneke zemlje, poput Švedske,Danske i sličnih to ipak uspjele,bez obzira na visoku cijenuradne snage. Pitanje je samokako krenuti njihovim putem.SNJEŽANA HABULINCrans Montana forumNa zagrebačkom Crans Montana forumu, regionalnoj grupacijikojom Hrvatska predsjedava u jednogodišnjem mandatu, akoji se održao 5. i 6. travnja pod nazivom »Kako regija vidi svojeveze s EU« okupivši oko 500 državnih dužnosnika, diplomata, tepredstavnika međunarodnih organizacija i privatnog sektora iz 35zemalja, potpisan je Protokol o suradnji na području turizma u jugoistočnojEuropi. Tim dokumentom podržava se prijenos znanja iiskustava o procesu pregovaranja sa članicama EU-a i zemalja predpristupom Uniji, na zemlje kandidatkinje i one koje prolaze etapustabilizacije i pridruživanja, a naglasak je stavljen na prilagodbe usektoru turizma. Posebno važnim za zemlje kandidatkinje ocijenjenoje pritom znanje o djelotvornom korištenju pretpristupnih i strukturnihfondova. Crans Montana forum otvorio je njegov predsjedniki utemeljitelj Jean-Paul Carteron, a plenarnom sjednicom, tematskiposvećenoj turizmu, infrastrukturi i suradnji u jugoistočnojEuropi, predsjedavao je hrvatski ministar mora, turizma, prometai razvitka Božidar Kalmeta, u čijoj je organizaciji 6. travnja održani susret ministara turizma zemalja jugoistočne Europe. Također,potpisan je i Sporazum o suradnji u turizmu između hrvatske imakedonske vlade, kojim se predviđa razmjena znanja i praktičnihiskustava u različitim područjima turističke djelatnosti.

Subota, 29. travnja 2006.GOSPODARSKA KRETANJAIndeksi industrijske proizvodnje u veljači 2006.StrukturaOGLASIII. 2006.II. 2005.II. 2006.II. 2005.I. – II. 2006.I. – II. 2005.U K U P N O 100,00 107,3 106,6 106,6Obrtničke novine 31PRIPREMILA: ZRINKA DEBELJAKPojašnjenje: Ukupna industrijska proizvodnja u veljači 2006. veća je za 7,3%u usporedbi s veljačom 2005., a u razdoblju od siječnja do veljače 2006. većaje za 6,6% od proizvodnje u istom razdoblju 2005. U usporedbi s prosječnommjesečnom proizvodnjom u 2005. industrijska proizvodnja u veljači 2006. manjaje za 5,9%.Izvor: DZS Priopćenje br. 2.1.1/2. od 21.3.2006.Robna razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom za razdoblje siječanj do veljače 2006. – privremeni podaciI. – II.2006.u tis.kunaIzvoz Uvoz Saldo robne razmjene Pokriven.uvozau tis.USDu tis.eurau tis.kunau tis.USDu tis.eurau tis.kunau tis.USDu tis.euraizvozomu %8 713 010 1 426 461 1 184 988 17 795 429 2 911 656 2 420 779 - 9 082 419 - 1 485 185 - 1 235 791 49,0Pojašnjenje: Ukupan izvoz Republike Hrvatske za razdoblje odsiječnja do veljače 2006., prema privremenim podacima, iznosioje 8 713 milijuna kuna. Istodobno je uvoz iznosio 17 795 milijunakuna. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 9 082 milijuna kuna.Iskazan u milijunima američkih dolara, izvoz je u razdoblju odsiječnja do veljače 2006. iznosio 1 426, uvoz 2 912, a vanjskotrgovinskideficit 1 485 milijuna američkih dolara.U milijunima eura, u razdoblju od siječnja do veljače 2006., izvozje iznosio 1 185, a uvoz 2 421 milijun eura, dok je vanjskotrgovinskideficit iznosio 1 236 milijuna eura.Pokrivenost uvoza izvozombila je 49,0%.Izvor: DZS Priopćenje br. 4.2.1/2. od 31.3.2006.Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za siječanj 2006.I. 2006.I. 2006.XII. 2005.IndeksiI. 2006.I. 2005.Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća, kune 4 458 99,7 105,2Realna neto plaća 99,1 101,3Pojašnjenje: Prosječna mjesečna isplaćena neto plaćapo zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatskeza siječanj 2006. iznosila je 4 458 kuna, što pokazujenominalni pad za 0,3%, a realni za 0,9% u odnosu naprosinac 2005.Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za siječanj2006. u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno jeviša za 5,2%, a realno za 1,3%.Izvor: Priopćenje DZS 9.1.1/12. od 28.3.2006.Prosječna mjesečna bruto plaća za siječanj 2006.IndeksiI. 2006.I. 2006.XII. 2005.I. 2006.I. 2005.Prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća, kune 6 386 99,6 106,2Realna bruto plaća 99,1 102,2Pojašnjenje: Prosječna mjesečna bruto plaća pozaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatskeza siječanj 2006. iznosila je 6 386 kuna, što pokazujenominalni pad za 0,4%, a realni za 0,9% u odnosu naprosinac 2005.Prosječna mjesečna bruto plaća za prosinac 2005. uodnosu na isti mjesec prošle godine nominalno je viša za6,2%, a realno za 2,2%.Izvor: Priopćenje DZS 9.1.2/12. od 28.3.2006.Zaposleni po djelatnostima u veljači 2006.I. 2006. II. 2006.IndeksiII. 2006.I. 2006.Aktivno stanovništvo 1 720 738 1 717 461 99,8Ukupno zaposleni 1 406 572 1 403 834 99,8Zaposleni u pravnim osobama 1) 1 105 611 1 102 491 99,7Zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama 2) 254 460 255 069 100,2Osiguranici poljoprivrednici 2) 46 501 46 274 99,5Nezaposleni 3) 314 166 313 627 99,8Stopa registrirane nezaposlenosti, % 4) 18,3 18,31) Podatak za siječanj 2006. konačanje, a za veljaču 2006. privremen.2) Podaci su preuzeti iz evidencijeaktivnih osiguranika Hrvatskogzavoda za mirovinsko osiguranje.3) Podaci su preuzeti od Hrvatskogzavoda za zapošljavanje.4) Stopa nezaposlenosti izračunanaje kao odnos nezaposlenihprema ukupnome aktivnom stanovništvu.Izvor: Priopćenje br. 9.2.1/1.od 28.3.2006.Dolasci i noćenja turista – veljača 2006.DolasciII. 2005. II. 2006.indeksiII. 2006.II. 2005.II. 2005. II. 2006.indeksiII. 2006.II. 2005.Noćenjastrukturanoćenja, %II. 2006.prosječan brojnoćenja podolaskuUkupno 110 862 127 609 115 285 757 324 711 114 100,0 2,5Domaći turisti 64 735 75 576 117 166 458 191 774 115 59,1 2,5Strani turisti 46 127 52 033 113 119 299 132 937 111 40,9 2,6Podaci preuzeti od Državnog zavoda za statistiku. Navedeni podaci mogu se naći na web adresi: www. dzs.hrPojašnjenje: U Hrvatskoj je u veljači 2006. u komercijalnimsmještajnim objektima broj dolazaka turista veći za 15%, abroj noćenja turista za 14% u odnosu na veljaču 2006.Turisti su ostvarili 324 711 noćenja, od čega su 59,1% ostvarilidomaći turisti, a 40,9% strani.U veljači 2006. u odnosu na veljaču 2005. noćenja domaćihturista veća su za 15%, a noćenja stranih turista veća su za11%.U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili suturisti iz Slovenije (13,6%), Austrije (13,4%), Italije (11,8%),Bosne i Hercegovine (11,0%), Njemačke (8,8%), Srbije i CrneGore (5,9%), Velike Britanije (4,6%) te Mađarske (3,2%), štoje ukupno 72,3%. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 27,7%noćenja.Izvor: DZS Priopćenje br. 4.4.1/2. od 6.4.2006.OBRTNIČKE NOVINENAKLADNIK: HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA,PP 166 10 000 ZAGREBTelefon: 01/4806 666 Fax: 01/4846 610E-mail: hok@hok.hrWEB: http//www.hok.hrZa nakladnika: Stjepan Šafran,predsjednik Hrvatske obrtničke komoreGlavni urednik: Dr. Petar SindičićZagreb, PP 166; tel: 01/4812 262;fax: 01/4812 268Fotograf: Tomislav SmoljanovićAdministrator: Tamara PavelićE-mail redakcije: obrtnicke-novine@hok.hrNAKLADA: 100.000RUKOPISI I SLIKE SE NE VRAĆAJUGRAFIČKA PRIPREMA I TISAK: VJESNIK D.D.

32 Obrtničke novineSubota, 29. travnja 2006.DRAGICA MIHAJLOVIĆ – DIZAJN I PROIZVODNJA ODJEĆE I ACESSOIRESAModna bajka o hrvatskim gradovimaUnikati ove dizajnerice izrađeni su posebnom tehnikom oslikavanja, nanašanjem tiska natkaninu pomoću rotirajućih valjaka. Takva proizvodnja tekstila rijetka je u Hrvatskoj, aposebnost joj daju motivi gradova poput Dubrovnika, Zagreba, Opatije, Pule...Koliko je zahtjevan i mukotrpanput dizajnera iproizvođača unikatneodjeće u uvjetima kada domaćatekstilna industrija jedva dai postoji, a trgovine su zatrpanerobnim markama iz uvoza,dokazuje na svom primjeru zagrebačkaobrtnica Dragica Mihajlović,vlasnica obrta DEMIDizajn. Njezini su proizvodi,naime, unikati izrađeni posebnomtehnikom oslikavanja, tzv.nanašanjem tiska na tkaninupomoću rotirajućih valjaka.Ovakva proizvodnja tekstilarijetka je u Hrvatskoj, a posebnostjoj daju motivi hrvatskihgradova poput Dubrovnika,Zagreba, Opatije, pulske Areneili Plitvica.Dragičin rad vrijedan je spomena,jer sve radi sama – ododabira motiva grada i boja,dizajna modela, izrade šablona itiska motiva tkanine, tehnologijeizrade, praćenja i kontrole konstrukcijei šivanja do promocije imarketinga. Isti posao, kaže, utvornicama radi 20-ak osoba.U posao je dosad, dodaje, uložilavećinom vlastita sredstva, aod Ministarstva gospodarstva,rada i poduzetništva, uspjela jedobiti jedino poticajna sredstvaza inovaciju. Cilj joj je serijskaproizvodnja, jer male količinekoje je sada u mogućnosti proizvesti,nisu joj isplative, zbogvisokih troškova proizvodnje.Naime, samo izrada šablonejednog njezinog motiva iznosidvije do tri tisuće eura.– Velika pomoć bi mi bila,kada bih sklopila ugovor snekom velikom institucijom,primjerice Turističkom zajednicom,jer moja odjeća i programacessoiresa (marame, kravate,kišobrani, torbe, etuiji) namijenjenisu upravo promocijiHrvatske kao turističke zemlje.S obzirom da Turistička zajednicapredstavlja i promoviraHrvatsku na mnogobrojnimmeđunarodnim sajmovima turizma,moja odjeća mogla biim poslužiti upravo u tu svrhu– kaže Dragica Mihajlović. Napominjei da je već nudila suradnjuPoglavarstvu Grada Zagrebai Turističkoj zajednici, no nijedobila nikakav odgovor.Ipak, njezina je unikatnaodjeća prepoznata u modnimMotivi Pule, Opatije, Dubrovnika i ZagrebaDragica je svoje radovepredstavila i na ovogodišnjemsajmu Dani mode naZagrebačkom velesajmu (naslici: Dragica u sredini)krugovima. Upravo se spremana Fashion week u Sarajevo,gdje će predstavljati hrvatskiproizvod. Za Svjetskonatjecanje frizera održano uMilanu dizajnirala je odjeću zacijelu hrvatsku reprezentaciju ito bez ikakve naknade. Također,Dragičine haljine nosila jeMiss turizma Hrvatske 2005., aMiss Hrvatske 2005. natjecalase u njezinoj odjeći na Svjetskomnatjecanju u Kini. Ovegodine nastupila je i na sajmuDani mode na Zagrebačkomvelesajmu.Njezin je program acessoiresanamijenjen poslovnim ljudima,pa se Dragica nada da ćeupravo netko od njezinih kolegaobrtnika svojim poslovnimpartnerima pokloniti torbu,kišobran, etui, maramu ili kravatus motivima hrvatske kulturnebaštine.RENATA PALORECUSPJEŠNI 2. DANI GASTRONOMIJEBez gastro majstoranema ni turizmaZADAR – Od 15. do 18.ožujka Zadar je bio domaćin2. dana gastronomije, održanihu hotelskom kompleksu»Falkensteiner hoteli Borik«,u organizaciji Grada Zadra iCeha ugostitelja i uz suorganizacijuTZ Zadarske županije,grada Zadra, Nina, Paga,Biograda na Moru, HGK Zadar,Obrtničke komore, Hrvatskeudruge hotelijera, tehotelske kuće »FalkensteinerBorik« te zadarske sekcije Savezakuhara Hrvatske.– Grad Zadar uvijek podržavasva zbivanja kojaorganiziraju Ceh ugostiteljai Obrtnička komora. Vrlosmo zadovoljni suradnjom,te se nadamo da će ubudućebiti još više ovakvih zbivanjakoja, u prvom redu, promovirajuZadar – naglasio jeKristijan Magaš, član Poglavarstva.Dubravko Milinizrazio je zadovoljstvo štoje u manifestaciju uključen iSavez hotelijera Hrvatske. – Iovaj aspekt ugostiteljstva jezastupljen na manifestaciji,i to seminarima za recepcionerei raznim radionicama.Posebno nas veseli dasu se drugi počeli ugledatina Zadar. Naime, Hrvatskaturistička zajednica dala jenaputke ostalim turističkimzajednicama da se organizirajupo zadarskom modelu,dodao je Milin.U fokusu manifestacijebila je gastronomija – sve važnijakarika u turističkoj ponudi.– Nastojat ćemo i ovegodine obnoviti određenaznanja s primjerima autohtonihjela s ovoga područja, tesvakako obogatiti postojećejelovnike – istaknuo je prof.Petar Pera.D. MARIČIĆ