Bilten 4 – 2008 - HUHIV-a

05SADRŽAJHIV/AIDS – epidemiološka situacija uHrvatskojstr. 06Oportunističke infekcije (OI) i važne koinfekcijestr. 09PRVA GODINA S HIV-om: Osnovni vodič zanovodijagnosticiranestr. 19Molekularna dijagnostika infekcije virusomhepatitisa Bstr. 28Treba li HIV zakonom zabraniti?str. 33Studijsko putovanje u SADstr. 37SOS Telefonstr. 4020-godišnjica Svjetskog dana borbe protivAIDS-astr. 43“Unzine” izložbastr. 46Stop HIV/AIDS – znanje pobjeđuje! Edukativnaračunalna igrastr. 50

06T. Nemeth Blažić, dr. med.HIV/AIDS –epidemiološkasituacija uHrvatskojHrvatski zavod za javno zdravstvo, Služba zaepidemiologiju zaraznih bolestiOd 1985. godine, kada su zabilježeni prvi slučajevi HIV-a uHrvatskoj, do 15. listopada 2008. registrirano je 714 osobakojima je dijagnosticirana HIV-infekcija (podaci Registraza HIV/AIDS), od kojih se kod 285 razvio AIDS, a 149 ih jeumrlo. Odnos zaraženih muškaraca i žena je 4:1.Na Slici 1. vidljiv je trend porasta broja dijagnosticiranihslučajeva HIV-infekcije u zadnjih pet godina, dok brojoboljelih od AIDS-a i broj smrti zaraženih osoba stagnira ililagano pada.Ovaj trend objašnjavamo djelomično stvarnim porastombroja zaraženih, a djelomično poboljšanjem dostupnostitestiranja na HIV, i time veći broj registriranih slučajeva,ponajprije u populacijama s najviše rizičnih ponašanja. Padu trendu obolijevanja od AIDS-a i broju smrti pripisuje seučinkovitosti visokopotentne antiretrovirusne terapije kojase u Hrvatskoj koristi od 1997. godine.Slika 1. Broj osoba zaraženih HIV-om, oboljelih od AIDS-a iumrlih u Hrvatskoj od 1985. do 2008. (Hrvatski registar zaHIV/AIDS)Vjerojatni put prijenosa infekcije u 45% zaraženih je muškihomoseksualni odnos, a nešto manje (38%) zaraženo jeheteroseksualnim odnosom.Za razliku od populacije muškaraca koji prakticiraju sekss drugim muškarcima, u kojoj svjedočimo autohtonojepidemiji, zaraza heteroseksualnim odnosom je i daljeznačajno vezana za boravak u inozemstvu, trgovanje seksomi učestalo mijenjanje partnera.Nešto više od 8% zaraženih osoba infekciju je steklo dijeljenjempribora za intravensko korištenje droga, a svi ostalinačini prijenosa (transfuzija zaražene krvi, prijenos s majkena dijete) čine manje od 5% zaraženih.Distribucija prema vjerojatnom putu prijenosa prikazanaje na Slici 2. Nepoznat put prijenosa (5%) ne znači da suosobe zaražene nekim dosad nepoznatim putem, nego daprilikom razgovora osobe nisu željele razgovarati o načinuna koji su vjerojatno zaražene, pa nismo uspjeli saznati okojem je putu prijenosa riječ.Slika 2. Vjerojatni put prijenosa infekcije u osoba zaraženihHIV-om u Hrvatskoj (Hrvatski registar za HIV/AIDS)

HIV-bolestregistrirana je usvim županijamau RepubliciHrvatskoj.HIV-bolest registrirana je u svim županijama u RepubliciHrvatskoj (Slika 3.). Najveći broj slučajeva zabilježen je ugradu Zagrebu i Primorsko-goranskoj županiji, zatim slijedepriobalne županije, dok je najniža u županijama središnjeHrvatske, krajnjem istoku i Ličko-senjskoj županiji.Slika 3. Prevalencija HIV-a na 100 000 stanovnika požupanijama (Hrvatski registar za HIV/AIDS)Epidemiološka se situacija na nivou županija razlikujeprema putovima prijenosa: tako u gradu Zagrebu dominiramuški homoseksualni put prijenosa, a u priobalnimžupanijama heteroseksualni prijenos, prvenstveno međupomorcima i njihovim trajnim partnericama u Hrvatskoj.Podaci za 2008. godinu još se prikupljaju i bit će dostupnitijekom veljače 2009., a dosad obrađeni podaci ne pokazujuna značajne promjene trenda u protekloj godini. Uposljednjih 10 godina u Hrvatskoj se prosječno registrira15 oboljelih od AIDS - a (14 registriranih 2008. godine).Godišnja se incidencija kreće u vrijednostima manjima od 4na milijun stanovnika, što Hrvatsku svrstava u zemlje niskeincidencije.Istraživanje o rizicima i prevalenciji HIV-a i virusnih hepatitisau populaciji intravenskih korisnika droga koje je provedenou 2007. godini na području tri velika grada: Zagreb,Rijeka i Split, te u zatvorskoj populaciji pokazalo je da jeučestalost hepatitisa B i C visoka (46% anti-HCV, 20% anti-HbcAg), a niti jedan od 601 ispitanika nije bio zaražen HIVom,što potvrđuje rezultate prijašnjih istraživanja o niskojprevalenciji HIV-a među intravenskim korisnicima droga. Uukupnom broju HIV-pozitivnih osoba intravenski korisnicidroga čine 98,4%. Godišnje se prati kretanje HIV-infekcijemeđu intravenoznim ovisnicima u Hrvatskoj (prosječno700 - 800 testiranih). Među ovisnicima o drogama (kojeuzimaju intravenoznim putem) postotak je inficiranih oko1 posto. Taj postotak inficiranih u posljednjih 10 godina neraste.Nadamo se da ćemo planiranim aktivnostima i dalje uspjetiodržati povoljnu epidemiološku situaciju, te unaprijeditiskrb za zaražene osobe i osobe u povećanom riziku zainfekciju.

09Tomislav VurušićPRVI DIOOportunističkeinfekcije (OI)i važnekoinfekcijeUvodU ovom dijelu vidjet ćemo pregled najčešćihoportunističkih infekcija i koinfekcija koje se javljaju tijekomHIV-infekcije. Oportunističke infekcije (OI) su infekcije kojenastaju jer se oslabljeni imunološki sustav ne može boritiprotiv uzročnika oportunističkih infekcija. Informacije kojesu ovdje predstavljene više služe kao uvod u temu. Dodatnoćete sami morati tražiti detaljnije informacije nakonšto svladate osnove kroz ovaj priručnik.Možda ćete tako bolje razumjeti glavne simptome, načineprevencije i mogućnosti liječenja sljedećih infekcija i koinfekcija:::: kandida i drugi kožni problemi::: infekcije probavnog sustava: giardia, criptosporidia/mikrosporidia::: PCP::: TBC::: MAI i MAC::: hepatitis C::: CMV::: toksoplazmoza::: kriptokokni meningitis::: rak: limfom i sarkom, uključujući i NHL, KS::: gubitak na težini i slabljenje.Pristup svakoj oportunističkoj infekcijipojedinačnoPostoji oko 10 glavnih oportunističkih infekcija o kojima bisvako tko se bavi HIV-om trebao znati osnovne informacije.Osim njih, tu je i još najmanje drugih 10 važnihoportunističkih infekcija, ali one se rjeđe javljaju. Popis infekcijakoje se javljaju tijekom AIDS-a nalazi se u Dodatku I.Sve oportunističke infekcije su potencijalno fatalne, ali kadase koristi antiretrovirusna terapija, dolazi do dramatičnogpoboljšanja.Za osnovni trening trebate naučiti o oportunističkim infekcijamakoje se najčešće javljaju u vašoj zemlji.O svakoj oportunističkoj infekciji trebate znati:::: Vrstu infekcije: je li virusna, bakterijska itd., kako seprenosi, kako se od nje štiti i je li zarazna za druge ljude.::: Glavne simptome: kako biste prepoznali simptomei prijavili ih liječniku – primijetit ćete da se često isti simptomijavljaju kod nekoliko različitih infekcija. Ta se situacijadodatno komplicira činjenicom da većina oportunističkihinfekcija može zahvatiti nekoliko organa.::: Dijagnoza: kako se potvrđuje postojanje infekcije.Nekad se moraju raditi analize krvi, sline ili ispljuvka(iskašljani sadržaj iz pluća) ili se moraju napraviti kulture izuzoraka određenih tjelesnih tekućina čiji se rezultati čekajui nekoliko tjedana. Ponekad su i sami simptomi dovoljnida iskusan lliječnik postavi dijagnozu, a ponekad nemamogućnosti da se postavi dijagnoza (nedostatak novaca,ne postoje testovi itd.) pa se ona postavi tek naknadnotako što dođe do poboljšanja nakon terapije koju je liječnikpropisao na osnovu pretpostavke.::: Liječenje: koji se lijekovi koriste za liječenje i kakav jeizbor lijekova, kao i kolika je njihova učinkovitost. Mogu

li se ti lijekovi prestati piti nakon poboljšanja? Većinase oportunističkih infekcija, ali ne sve, povuku nakonuspješnog liječenja antiretrovirusnim lijekovima koji dovodedo povećanja broja CD4 stanica.::: Profilaksa: treba li i kada početi uzimati terapiju kakobi se uopće spriječio nastanak infekcije? Sekundarna profilaksapodrazumijeva da se nastavi s uzimanjem lijekova inakon što je infekcija izliječena s ciljem da se spriječi njezinoponovno pojavljivanje. Koliki broj CD4 stanica (nakonantiretrovirusne terapije) mora biti da bi se moglo prestati spreventivnim uzimanjem lijekova?::: Buduća istraživanja: istražuju li se bolji testovi ilijekovi koji bi mogli pomoći u budućnosti?Ovako raščlanjen prikaz svake oportunističke infekcijepomoći će vam da steknete znanje o komplikacijamau vezi s HIV-om. Opis svake oportunističke infekcije uovom članku je dosta sažet. Zato ćete morati dodatnočitati i istraživati da biste saznali više pojedinosti o svakojod ovih infekcija. Postoje mnogi izvori informacija ooportunističkim infekcijama na internetu. O njima se dostazna jer su bile u fokusu HIV-istraživanja prije pojave anti-

etrovirusne terapije. Za dodatne informacije preporučujuse izvori na internetu na engleskom jeziku nabrojaniu Dodatku VI. Tu ćete naći mnogo više pojedinosti ooportunističkim infekcijama i to na različitim razinama - odnajjednostavnijih do vrlo detaljnih s mnogo medicinskihobjašnjenja.Infekcije probavnog sustavaNajvažniji simptom je proljev koji rezultira gubitkom težine,a može nastati zbog različitih faktora ili bolesti.::: Vrsta infekcije: Giardija, kriptosporidija i mikrosporidijasu mali paraziti (protozoe) koji mogu izazvati problemes trbuhom i značajan proljev. Proljev i gubitak težinečesto su povezani zato što se kod osobe koja ima proljevmanje apsorbiraju hranljivi sastojci iz hrane. Kada postojiozbiljan proljev, može se dogoditi da se i određeni lijekovislabije apsorbiraju.Gubitak težine kod HIV-pozitivnih osoba, koja nije u vezis promjenama u ishrani - dijetom, može biti vrlo ozbiljnastvar. Mršavljenje bez razloga s gubitkom težine za više od10% od ukupne težine tijekom jedne godine smatra se zabolest u vezi s AIDS-om.Rezultati nekoliko studija sugeriraju da bi i neobjašnjenigubitak na težini od 5% u kraćem vremenskom razdobljutrebalo ozbiljno shvatiti jer se može pretpostaviti da će zaduže vrijeme doći i do gubitka od 10% težine.::: Glavni simptomi: Proljev koji traje i ne prolazinakon nekoliko tjedana, bolovi u trbuhu i gubitak težine.Mikrosporidija također može uzrokovati upalu i u drugimdijelovima tijela kao što su pluća, mokraćni mjehur, crijeva,sinusi, uši, oči, mozak i gušterača.::: Dijagnoza: Laboratorijskim analizama i višestrukimpregledom stolice može se pronaći uzročnik proljeva,ali nekad je vrlo teško identificirati tačan uzrok proljeva.Infekcije su gotovo uvijek rezultat pijenja zagađene vode,gutanja vode dok se pliva, jedenja sirovog povrća kojeje zagađeno nečistoćom s prljavih ruku. Kriptosporidijase u organizam može unijeti i pijenjem nepasteriziranogmlijeka. Imajte u vidu i mogućnost da izvor infekcije mogubiti pelene, kućni ljubimci i druge životinje, različite prljaveprostorije kao i drugi ljudi - prijenosnici infekcije.::: Terapija: Kod osoba s jakim imunološkim sustavom(HIV-negativnih ili HIV-pozitivnih s brojem CD4 stanicavišim od 300) organizam je u stanju da, bez lijekova, zanekoliko tjedana sam izbaci parazite koji uzrokuju proljev.Kod osoba koje imaju manje od 300 CD4 stanica to možebiti problem tako da proljev postane kroničan.Učinkovite terapije koja djeluje na uzročnike nema mada sekod mikrosporidijaze može postići određeno poboljšanjeako se primjenjuje albendazol i talidomid.Antiretrovirusna terapija koja dovodi do povećanja brojaCD4 je najučinkovitija terapija u ovom slučaju.Važno je da se pije dosta tekućine da bi se spriječionastanak dehidratacije koja se može javiti kao posljedicaproljeva. Mogu se primjenjivati i lijekovi koji smanjujupokretljivost crijeva.::: Profilaksa: Kako bi se smanjio rizik od nastankacrijevnih infekcija kod HIV-pozitivnih s malim brojemCD4 preporučuje se da se pije flaširana voda, da se povrćedobro opere, meso dobro prokuha i da se hrana pripremas prokuhanom ili flaširanom vodom. Održavanje higijene(posebno pranje ruku) jako je važno kako bi se spriječilazaraza, ali i prenošenje infekcije drugim osobama. Mnogiparaziti koji izazivaju probleme s trbuhom nalaze se uizmetu pasa i ljudi, tako da ako ste HIV-pozitivni i imateljubimca i brinete i o djeci, vrlo je važno redovito i pravilnoodržavanje higijene.Kandida (kandidijaza) i drugi kožni problemiManji problemi s kožom mogu biti prvi simptomi HIV-akoji istovremeno ukazuju na to da je broj CD4 manji od300 stanica/mm³. Često su u pitanju relativno manjepromjene kao suha koža, ali ponekad su promjene rezultatinfekcije s kojima se oslabljeni imunološki sustav više nemože uspješno izboriti. Kandida se naziva i soor i jako čestose javlja kod osoba koje imaju manje od 300 CD4. Kakobroj CD4 opada, tako se povećava vjerojatnost da će sepojaviti kandida.::: Vrsta infekcije: Kandidijaza je gljivična infekcijakoja često zahvaća usta i grlo (orofaringealna kandidijaza),jednjak (ezofagealna kandidijaza), sinuse, genitalne organe,a rijetko i mozak.::: Glavni simptomi: Orofaringealna kandidijaza čestouopće ne daje simptome. Kod kandidijaze usta javljaju se

crvena polja i bijele naslage na sluzokoži koje se ponekadmogu sastrugati. Kod nekih osoba javlja se peckanjeprilikom uzimanja kisele hrane, a ako je zahvaćeno i grlo,gutanje može biti bolno. Osim toga, može se javiti ispucalakoža u uglovima usta. Ako kandida zahvati sinuse, javlja seglavobolja, otežano disanje i curenje iz nosa. Kandida u jednjakumože izazvati probleme u obliku otežanog i bolnoggutanja i povraćanja, a može se javiti i bol iza grudne kosti.::: Dijagnoza: Detaljan pregled usne duplje i ždrijela (zaorofaringealnu kandidijazu) ili bris koji je od manjeg značajaimajući u vidu da je najčešći uzročnik – Candida albicans– normalni stanovnik u ustima. Za definitivno postavljanjedijagnoze kandidijaze u jednjaku neophodno je uraditiezofagoskopiju – pregled jednjaka posebnim optičkiminstrumentom.::: Terapija: Preporučuju se određene promjene u prehrani,kao što je smanjenje ili potpuno izbacivanje iz prehraneproizvoda koji u sebi sadrže rafinirani šećer i brašno.Takođe je dobro uvesti u prehranu jogurt koji sadrži bakterijulactobacillus. Dostupni su različiti antigljivični lijekovi uobliku kreme, masti, pastila, vaginaleta, rastvora i tableta.Upotrebu ovih lijekova propisuje liječnik. Tu spadaju:nistatin, itrakonazol, ketokonazol, mikonazol, flukonazol,grizeofulvin, terbinafin i amfotericin B.Antiretrovirusna terapija (HAART) treba povećati CD4 broji smanjiti šansu da se pojavi kandidijaza.::: Profilaksa: Moguća korist od profilakse lijekovimatreba biti izbalansirana s rizikom od razvoja rezistencije nalijekove, kao i s pojavom mogućih neželjenih efekata.::: Buduća istraživanja: Trenutačno se istražuju noviantigljivični lijekovi koji bi mogli pomoći ljudima kod kojihse razvila rezistencija na postojeće lijekove.PCP::: Tip infekcije: PCP je kratica za Pneumocystiscarinii pneumonia, a uzrok joj je jedna dosta obična isvugdje prisutna gljivica. Kao i kad su u pitanju drugeoportunističke infekcije, PCP postaje problem kod osobačiji je imunološki sustav oštećen. Ako je broj CD4 ispod 200

izoniazid i etambutol).Posvećenost uzimanju te terapije jako je važna pa je zatonekad neophodno da medicinska sestra ili drugi zdravstveniradnik nadgledaju pijenje lijekova kako bi bili sigurnida je svaka doza uzeta. Iako ćete se osjećati bolje već nakonnekoliko tjedana liječenja, važno je da lijekove pijete svih 6mjeseci jer će se u suprotnom:1.) vratiti infekcija2.) razvit će se rezistencija na lijekove za liječenje TBC-a.U slučaju da je bacil tuberkuloze rezistentan na standardnuterapiju, liječenje traje duže (nekad i dvije godine) i to sdrugim lijekovima koji su obično manje efikasni.Je li antiretrovirusna terapija ista i kod osobakoje imaju i TBC?Uzimanje antiretrovirusne terapije preporučuje se svakometko ima aktivan TBC, čak i ako mu je broj CD4 iznad 200.U kombinaciju se uključuju drugi antiretrovirusni lijekovijer postoji interakcija između rifampicina koji je osnovaliječenja TBC-a i nekih antivirusnih lijekova.Kad se piju lijekovi za TBC, povećava se doza efavirenca(800 mg je bolje nego 600 mg), mada je jedna od studijaprovedena na Tajlandu pokazala da ovo povećanje dozemožda i nije potrebno kod osoba koje imaju malu tjelesnutežinu (manju od 50 kg).

Samo HIV: HIV + TB:nevirapin + 2 RTI efavirenc + 2 RTIefavirenc + 2 RTI abakavir + 2 druga RTIsaquinavir + ritonavir + RTIEfavirenc ne trebaju koristiti trudnice (koje trebaju koristitipirazinamid u liječenju TBC-a) ili one koje planirajutrudnoću. Za djecu koja imaju malu tjelesnu težinupreporučuje se kombinacija abakavir + 2 RTI.Sažetak interakcije lijekova::: rifampicin ne bi trebalo uzimati s bilo kojim PI ili nevirapinomjer rifampicin smanjuje njihovu količinu u krvi navrlo nizak nivo::: rifabutin ne bi trebalo uzimati s ritonavirom, saquinaviromili nevirapinom::: rifabutin interreagira s indinavirom, nelfinavirom, amprenavirom,saquinavirom (Fortovase i Invirase) i efavirencom,ali doze ovih lijekova mogu se prilagoditi::: PI povećavaju razinu rifabutina::: rifampicin može reagirati i s nekim drugim lijekovimakoje uzimaju PLHIV::: rizik da će se pojaviti neuropatija povećava se kod osobakoje piju izoniazid i d4T.Kada treba piti antiretrovirusnu terapiju uslučaju da postoji i aktivna TBC-infekcija?S obzirom na to da postoji samo nekoliko studija koje sebave pitanjem liječenja koinfekcije TBC-a u HIV-infekciji,preporuke se temelje na iskustvima stručnjaka.Osobe čiji je broj CD4 ispod 100 mogu početi liječenjeTBC-a 2 - 3 tjedna, a zatim početi uzimati antiretrovirusnelijekove.Osobe čiji je broj CD4 između 100 i 200 obično mogučekati 2 mjeseca od početka uzimanja lijekova za TBC patek onda početi s uzimanjem antiretrovirusne terapije.Osobe čiji je broj CD4 viši od 200 obično mogu završitiliječenje TBC-a u trajanju od 6 mjeseci pa tek onda krenutis antiretrovirusnom terapijom.Veoma ozbiljana nuspojava lijeka za TBC izoniazida je perifernaneuropatija (PN). PN može nastati zbog djelovanjasamog HIV-a, kao i zbog nekih antiretrovirusnih lijekova,Oportunističkeinfekcije (OI) suinfekcije koje nastajujer se oslabljeni imunološkisustav ne može boritiprotiv uzročnikaoportunističkihinfekcija.što uključuje d4T, ddI, i 3TC - tako da se rizik od pojavepovećava kada se istovremeno koristi izoniazid i gore nabrojaniantiretrovirusni lijekovi.Ponekad lijekovi kojima se liječi HIV-infekcija, posebno kodosoba koje imaju mali broj CD4 stanica, mogu uzrokovatiodgovor imunološkog sustava koji komplicira liječenjeTBC-a (kao što je imunološka rekonstitucija).::: Profilaksa: Uzimanje lijekova za TBC, u smisluprofilakse, preporučuje se samo u posebnim situacijama::: obično kada osobe dijele životni i radni prostor, članoviobitelji često će piti lijekove za liječenje TBC-a ako je kodnekog od članova obitelji dijagnosticirana aktivan TBC.Sekundarna profilaksa, s ciljem da se spriječi vraćanje TBC-aili da se spriječi reinfekcija drugom vrstom bacila, rijetko sepreporučuje, i to zato jer se samo liječenje teško podnosi, avisok je rizik od razvoja rezistencije.::: Daljnja istraživanja: Precizni testovi za TBC bitće dostupni u budućnosti iako se s njihovim razvojem nežuri. To će zaista poboljšati liječenje i njegu HIV-pozitivnihosoba koje imaju i koinfekciju TBC-om.Istražuju se i drugi antibiotici i lijekovi.Nastavlja se.....

19Kristina Duvančić, dipl.soc.radnicaNASTAVAKPRVA GODINAS HIV-omOsnovni vodičza novodijagnosticiraneZDRAVSTVENA ZAŠTITAKako ostvariti potrebnu zdravstvenu skrbPotrebnu zdravstvenu skrb možete dobiti u Klinici za infektivnebolesti u Zagrebu. U Ambulanti 6/1 (radnim danimaod 8 do 15 sati) provode se usluge dijagnostike i liječenja,ali i psihosocijalna podrška.Ako ste zdravstveno osigurani, liječenje ja za vas besplatno::: troškove liječenja HIV-infekcije snosi Hrvatski zavod zazdravstveno osiguranje, a oslobođeni ste i plaćanja participacije(samo za liječenje HIV-bolesti). Uputnica liječnikaprimarne zdravstvene zaštite nije potrebna.Dopunsko zdravstveno osiguranjeVjerojatno ste već upoznati s time da je od 1. siječnja ovegodine u provedbi novi Zakon o dopunskom zdravstvenomosiguranju, ali vam možda nije jasno kako totočno izgleda u praksi.Na dopunsko zdravstveno osiguranje mogu se osiguratizdravstveno osigurane osobe koje su navršile osamnaestgodina, a na taj se način oslobađaju plaćanja sudjelovanjau troškovima tijekom korištenja zdravstvene zaštite, tj. neplaćaju sudjelovanje za bolničko / ambulantno liječenje ilidijagnostiku u bolnici, ne plaćaju za ortopedska pomagala,za specijalističke stomatološke usluge, fizikalne rehabilitacijeu kući i kod liječenja u inozemstvu. Ukoliko nematedopunsko osiguranje, tijekom korištenja zdravstvene zaštite(osim za dijagnostiku i liječenje vezano uz HIV-bolest), samićete morate snositi troškove istoga koji u ovom trenutkuodgovaraju sljedećim iznosima:::: laboratorijsku, radiološku i drugu dijagnostiku na raziniprimarne zdravstvene zaštite (15,00 kn)::: specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, uključivoi dnevnu bolnicu i kirurške zahvate u dnevnoj bolnici, osimambulante fizikalne medicine i rehabilitacije (25,00 kn)::: specijalističku dijagnostiku koja nije na razini primarnezdravstvene zaštite (50,00 kn)::: ortopedska i druga pomagala (50,00 kn)::: specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu u ambulantnojfizikalnoj medicini i rehabilitaciji te fizikalnumedicinu i rehabilitaciju u kući (25,00 kn po danu)::: liječenje u inozemstvu::: troškove bolničke zdravstvene zaštite (100,00 kn podanu)::: stomatološku zdravstvenu zaštitu u mobilnoj i fiksnojprotetici osoba od 18 do 65 godina starosti (1000,00 kn)::: stomatološku zdravstvenu zaštitu u mobilnoj i fiksnojprotetici odraslih osoba starijih od 65 godina (500,00 kn)::: zdravstvenu zaštitu pruženu kod izabranog doktoraprimarne zdravstvene zaštite obiteljske (opće) medicine,ginekologije i stomatologije (15,00 kn)::: izdavanje lijeka po receptu (15,00 kn).Najviši iznos sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštitekoja se osigurava dopunskim zdravstvenim osiguranjem pojednom ispostavljenom računu za izvršenu zdravstv-

Broj limfocita CD4 pokazuje koliko je napredovalaHIV-infekcijaNormalan broj CD4 kod odrasle zdrave osobe najčešćeje između 800 i 1100, iako rezultati mogu varirati ovisnoo dijelu dana, umoru i stresu. Velik utjecaj na broj vašihCD4 mogu imati i infekcije i cijepljenja. Stoga je najbolje dakrv vadite uvijek u približno isto doba dana i ne nekolikotjedana po oporavku od infekcije ili od cijepljenja.350 i više CD4Ako je broj vaših CD4 iznad 350, rizik da će vaše stanjeprogredirati u AIDS je relativno nizak. Broj CD4 od 350 iliviše obično znači da HIV-infekcija nije jako napredovala.Što je veći broj CD4, to bolje. Ukoliko se broj vaših CD4konstantno kreće oko 350, znači da je vaš organizam jošuvijek u dobrom stanju te da se biste se trebali dobro boritis infekcijama.Uzimajući u obzir antiretrovirusnu terapiju, trebali bisteznati da su osobe koje su je počele koristiti dok im jeimunitet još bio dobar češće imale dugoročne nuspojave.Stoga bi bilo dobro da, dok je rizik od progresijebolesti nizak, „odvažete“ te činjenice te, uz konzultaciju sliječnikom, dobro razmislite o početku uzimanja terapije jerbi ta odluka mogla utjecati na kvalitetu vašega života. Kododluke biste svakako trebali uzeti u obzir i vašu viremiju.Za mnoge je ljude s visokim CD4 rizik od antiretrovirusneterapije veći od rizika progresije bolesti.200 do 350 CD4Ako se broj vaših CD4 kreće između 200 i 350, rizik odprogresije u AIDS unutar tri godine je značajno veći. Toznači da je HIV donekle progredirao i napravio određenuštetu vašem organizmu. Doduše, ova je kategorija siva zonaHIV-medicine. Neke ozbiljne bolesti, osobito tuberkuloza ipneumonia, mogu se dogoditi kada je broj vaših CD iznad200. Uzimajući u obzir početak korištenja antiretrovirusneterapije, uspoređujući osobe s CD4 oko 200 s onima čiji jebroj CD4 veći, ustanovljen je da kod osoba koje s terapijom

počnu kasnije (kad im je broj CD4 oko 200) imaju:::: sporiji rast broja CD4 nakon počinjanja terapije::: smanjenu sposobnost smanjenja viremije do granicedetekcije::: povećanu sposobnost HIV-a da postane otporan naterapiju.Ukoliko se broj vaših CD4 kreće između 200 i 350, na odlukuo počinjanju terapije velik utjecaj imat će vaša viremijajer, ukoliko je ona visoka, rizik od progresije u AIDS takođerje veći.200 ili manje CD4Ako je broj vaših CD4 manji od 200, to nije dobro. Vašimunološki sustav je prilično oštećen HIV-om i moždanećete biti u stanju boriti se s infekcijama. Morat ćeteuzimati posebne lijekove kako biste prevenirali određenebolesti (osobito određeni oblik pneumonije) i odmahzapočeti s aniretrovirusnom terapijom. S terapijom se ne bitrebalo odugovlačiti ako su CD4 manji od 200.Viremija pokazuje kako brzo HIV napredujeOdređivanje viremije (količine virusnih nukleinskih kiselina,odnosno virusnih kopija) u mililitru krvi vrlo je važno jerse temeljem toga i broja limfocita CD4 može procijenitiprognoza bolesti.Važno je da zapamtite da je pojedinačni nalaz snimkatrenutnog stanja. Ono što je važno je kako se općenito

kreće broj vaših limfocita CD4 te vaša viremija - propadajuli vaši CD4 brzo ili kroz vrijeme ostaju stabilni. Poznavanjekretanja ovih parametara pomaže vam da dobijete boljusliku svoga zdravstvenog stanja.CD4 su samo pola slike. Drugu polovicu čini vaša viremija,koja je posebno važna ako su vaši CD4 između 200 i 350 jerće o njoj ovisiti početak uzimanja antiretrovirusne terapije.Bolesti metabolizma i promjene oblika tijela -dugoročne nuspojaveIako antiretrovirusna terapija donosi brojne koristi, važnoje da znate nešto i o najčešćim i najjačim simptomima(uključujući mučninu kad tek započnete s terapijom).Tijekom liječenja može doći do povećanja masnoća u krvi:kolesterola i triglicerida te problema sa šećerom u krvi(dijabetes). Ove nuspojave uključuju i metabolički sindromi promjene oblika tijela (te su promjene dugoročne i moguproći godine da ih primijetite).Postoje različiti tipovi masnoća (lipida) u krvi - kolesterol itrigliceridi. Dva su tipa kolesterola: dobri ili lipoprotein velikegustoće (HDL) i loši ili lipoprotein male gustoće (LDL).Trigliceridi su treći tip masnoća.Ako imate visoku razinu HDL-a, to je dobro. Ali ako imatevisoke razine LDL-a ili triglicerida, to je loše.Inhibitori proteaze mogu uzrokovati značajno povećanjeLDL-a i triglicerida, što pridonosi povećanju rizika oboljenjaod krvožilnih bolesti te mogućnosti udara. Ako već ionakoimate povišene vrijednosti LDL-a ili triglicerida, ili ako vi ilinetko u vašoj obitelji ima problema sa srcem, možda inhibitoriproteaze neći biti najbolji izbor za vas.Svakodnevno uzimanje HIV-terapije:akcijski planMotivacija za svakodnevno pravilno uzimanje HIV-terapijemora doći od vas. Vi ste gospodar svoga zdravlja. Imateizbor: uzimati tablete ili ne. Ali zapamtite, svaki vaš izborima za vas te za druge određene posljedice.Što znači biti suradljivSuradljivošću se smatra odgovorno pacijentovo ponašanjekoje je u skladu s liječničkim savjetima. To uključuje:redovite kontrole, pridržavanje liječničkih savjeta, redovitouzimanje lijekova (pridržavanja propisane učestalosti ivremena njihova uzimanja), kao i savjeta o prehrani. Izraznesuradljivost znači nepridržavanje navedenog. Boljasuradljivost znači bolji odgovor na terapiju.Što to znači u stvarnom životu? Prvo da objasnimo štoznači rezistentan (otporan) virus. HIV postaje rezistentankada nauči kako se oduprijeti lijekovima za HIV. To značida je prestao biti osjetljiv na lijekove, odnosno da određenakombinacija lijekova nije više učinkovita. Ukoliko ste uuzimanju lijekova suradljivi više od 95%, virus ne bi trebaopostati rezistentan. Razlog tomu je što je virus gotovouništen tako da ne može razviti rezistenciju.Velik problem nastaje ako je suradljivost u uzimanjulijekova između 70 i 95%. Tada u vašem tijelu ima dovoljnolijekova koji vrše pritisak na virus. Ako pritisak nije dovoljnojak da smjesta uništi virus, neki od njih će preživjeti. Viruskoji preživi je rezistentan i posebno opasan jer će zauvijekzapamtiti kako se kretati oko antiretrovirusne terapije. Nakraju, rezistentan će virus rasti i zamijeniti izvorni virus.Ukoliko već koristite terapiju, a vrijednosti LDL-a ili trigliceridasu povećane, imate mogućnosti izbora. Prva jepromjena vašeg načina prehrane. Jedite manje, ali bolje,i reducirajte unos alkohola jer sve zajedno vodi gubitkutežine. Ono što vam također može pomoći je svakodnevnaumjerena tjelesna aktivnost.Znači, morate biti suradljivi više od 95%. Ali, što to značiu svakodnevnom životu? Ako uzimate terapiju jedanputdnevno, maksimalno smijete propustiti jednu dozu. Akopak pijete terapiju dvaput dnevno, rezistencija se ne bitrebala razviti ako propustite tri doze mjesečno, a ako pijeteterapiju triput dnevno, maksimalno smijete propustiti četiridoze. Ali, broj doza ne znači broj dana.

::: Koje su najjače nuspojave svih propisanih lijekova?Zapamtite da ono što je točno za većinu ne mora bititočno i za vas. Vaša genetika, spol, način prehrane, stilživota, koinfekcije ili nešto treće čini vas različitim od drugeosobe. Način na koji vaše tijelo reagira na terapiju može bitipotpuno drugačije u usporedbi s nekim drugim.Mnogi ljudi imaju razdoblje prilagodbe nakon što započnus terapijom. To traje oko četiri do šest tjedana dok se vašetijelo ne adaptira na nove lijekove. Tijekom tog razdobljamožete imati glavobolje, mučnine, bolove u mišićimai povremene vrtoglavice. Ove se nuspojave obično svremenom smanjuju ili nestaju. Nemojte zaboraviti da seneke nuspojave mogu pojaviti uslijed anksioznosti, depresijeili stresa.U nastavku će biti govora o nekoliko nuspojava koje ćetevjerojatno iskusiti:Vaša prva tableta:Kratkoročne nuspojaveRealno je očekivati određene kratkoročne nuspojave nakonšto započnete s antiretrovirusnom terapijom. A moždaćete biti te sreće da nuspojave uopće nećete imati. Važnoje da znate što je normalno, a što nije. Mučnina i proljev suzajednički većini, ali će s vremenom proći. Međutim, osip igroznica mogu biti upozorenje na neke opasnije situacije.Ako počnete proživljavati nepodnošljive nuspojave, svakakoo tome detaljno obavijestite svog liječnika specijalista.Važno je znati da su samo u rijetkim slučajevima nuspojavedovoljno ozbiljne da zahtijevaju medicinsku pozornost.Zato nemojte ne uzeti terapiju jer izlazite van ili zato štovam se to ne sviđa. Nuspojave koje osjećate vremenomće se smanjivati, a ustrajnošću ćete dobiti beneficije: boljezdravlje i dulji život.Nemojte brinuti o svim nuspojavama - samo o najčešćim inajjačim.Prije nego započnete s terapijom svakako pitajte svogliječnika:::: Koje su najčešće nuspojave svih propisanih lijekova?GlavoboljaGlavobolja je zajednička nuspojava antiretrovirusne terapije.Možete očekivati glavobolju tijekom razdoblja prilagodbe.Ona najčešće može biti olakšana lijekovima kao što suaspirin, ibuprofen i sl. Ali prije nego uzmete tabletu protivglavobolje svakako provjerite kod svog liječnika specijalistapostoje li određene interakcije između tih lijekova i onihkoje koristite za liječenje HIV-a. Da biste ublažili pulsiranjeu glavi, probajte se odmarati u miru, u zamračenoj sobi i sazatvorenim očima. Pokrijte oči hladnim mokrim povezom.Masirajte bazu lubanje palčevima i nježno masirajte objesljepoočnice ili pokušajte s vrućom kupkom.Pokušajte predvidjeti kad će bol izbiti. Izbjegavajte iliograničite namirnice poznate kao okidače glavobolje, osobitokofein (iz kave, čaja, bezalkoholnih pića…), čokoladu,dodatke hrani, orašaste plodove, luk, tvrde sireve i vinskiocat.Mučnina i povraćanjeOve nuspojave zajedničke su većini i trebale bi se vremenomsmiriti. Stalno pak povraćanje može dovesti doozbiljnijih zdravstvenih problema, kao što su dehidracija,kemijski disbalans ili oštećenje grla. Nazovite svogliječnika ako tijekom dana povraćate u više navrata ili ako

povraćanje ustraje.Evo nekoliko savjeta koji vam mogu pomoći da ublažitepostojeće tegobe: izbjegavajte vruću, vrlo slatku, aromatiziranui masnu hranu, a preferirajte suhu (krekeri,prepečenac) te laganu hranu (riža, meko kuhana jaja). Pićakonzumirajte malim gutljajima - najbolje gazirana pića (npr.Coca-colu) ili čajeve koji mogu smiriti želudac (mentu,kamilicu ili od đumbira).Ukoliko mučnina i povraćanje potraju, zamolite liječnika davam propiše neki lijek protiv mučnine.ProljevUkoliko imate konstantan proljev, najvažnije je da nadoknaditetekućinu i elektrolite (voda, mesne juhe, voćnisokovi, tvornički proizvedena pića za nadoknadu elektrolitai kalija, banane…).Izbjegavajte kofein, mliječne proizvode te masnu i jakozaslađenu hranu.Određeni postotak ljudi koji uzimaju abacavir (Ziagen)imaju potencijalno opasnu alergijsku reakciju na njega. Touglavnom razviju unutar dva tjedna od počinjanja s terapijom.Međutim, to se može pojaviti i do šest tjedana ili višenakon počinjanja. Simptomi ove reakcije uključuju temperaturu,osip, kašalj, kratkoću daha ili grlobolju. Ukolikorazvijete bilo koji od navedenih simptoma, odmah se javitesvom liječniku specijalisti.Ukoliko ste zbog nekog razloga ikad prestali piti abacavir,popričajte sa svojim liječnikom prije nego ga ponovnopočnete koristiti. U rijetkim slučajevima neki su ljudi kojiranije nisu bili alergični imali ozbiljne reakcije kada su gaponovo počeli koristiti.NEVIRAPINE (VIRAMUNE)Najčešća nuspojava kod primjene nevirapina je osip. Ukolikoprimijetite bilo kakav osip, o tome odmah obavijestitesvog liječnika.UmorMožete osjećati jak umor koji vas sprječava da raditeuobičajene svari, i to je zajedničko većini ljudi tijekomrazdoblja prilagodbe. Možete osjećati fizičku, emocionalnui mentalnu iscrpljenost. Vaše tijelo, osobito ruke inoge, može vam se činiti teškim. Također možete imatipoteškoća s koncentracijom.Odmor i san vrlo su važni, ali nemojte spavati previše jerto može smanjiti vašu razinu energije. Drugim riječima, štoćete se više odmarati, više ćete biti umorni. Ukoliko imateproblema sa spavanjem, razgovarajte o tome sa svojimliječnikom. Ukoliko možete, „odrijemajte“ tijekom dana satvremena ili manje.Budite aktivni koliko god to možete. Pokušajte laganovježbati (npr. svakodnevno šećite). Pokušajte razvući svojeobaveze kroz dan, a ako je moguće, neka vam drugi pomognuoko kućanskih i drugih poslova.Ako umor traje dulje od četiri do šest tjedana, možda steanemični. Antiretrovirusni lijek zidovudin (AZT) čestouzrokuje anemiju, posebno kod žena.Alergijske reakcije na lijekoveABACAVIR (ZIAGEN)Nastavite daljeKako će izgledati budućnost za HIV? To je teško reći.Moguće je da će u našem životu biti pronađen lijek. Do1996. nije bilo efikasne terapije, a sada ih ima mnogo.Gledajući naprijed, teško je predvidjeti što se može dogoditi.Bit će dostupno više istraživanja, stvoreni novi lijekovi,bolje kombinacije s manje nuspojava, bit će izmišljeninovi krvni testovi i cjepiva. Stoga nemojte biti obeshrabreni.Dotad nastavite živjeti kao i dosad i pridržavajte seliječničkih savjeta te se ponašajte u skladu sa znanjem kojesami posjedujete o HIV-u.Literatura:Grodeck, B. (2007): The first Year HIV, An Essential Guide for the NewlyDiagnosed. New York, Marlowe & Company.Begovac, J. (2006): Živjeti s virusom humane imunodeficijencije. Ministarstvozdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske.www.hzzo-net.hr/08_01_03.php4. Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 150/08)5. Opći uvjeti ugovora o dopunskom zdravstvenom osiguranju (NN7/09)6. Pravila uspostavljanja i provođenja dopunskog zdravstvenog osiguranja(NN 2/09)7. Odluka o vrsti i cijeni police dopunskog zdravstvenog osiguranja (NN2/09)8. Pravilnik o postupku, uvjetima i načinu utvrđivanja prava na plaćanjepremije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz državnog proračuna(156/08).

28dipl. ing. Ana Planinić, Dr.sc. Snježana Židovec Lepej, viši znanstveni suradnikMolekularnadijagnostikainfekcijevirusomhepatitisa B::: 3. testovi za genotipizaciju HBV-a::: 4. testovi za molekularnu karakterizaciju mutanti HBV-a.Virus hepatitisa BVirus hepatitisa B (HBV) je DNK virus koji se klasificira uporodicu Hepadnaviridae. Virusne čestice veličine su 42nm i sastoje se od djelomično dvolančane DNK veličine3200 nukleotida kao i od virusnih proteina (npr. HBcAg,HBeAg i dr.) i enzima DNK polimeraze koji je odgovoran zaumnažanje virusnog genoma.HBV se u ljudi najčešće prenosi izravnim kontaktom sazaraženom krvi ili tjelesnim tekućinama, primjerice spolnimodnosima bez odgovarajuće zaštite i dijeljenjem priboraza intravensko korištenje droge. Nakon akutne infekcijeovim virusom, u dijela zaraženih osoba nastaje kroničnihepatitis B koji u konačnici može uzrokovati oštećenjejetre i nastanak karcinoma. Valja naglasiti da je kroničnihepatitis B klinički i laboratorijski heterogena i kompleksnabolest koju valja vrlo pažljivo pratiti primjenom modernihdijagnostičkih metoda, poglavito onih molekularnih.Molekularna dijagnostika HBV-infekcijeMolekularni testovi za dijagnostiku HBV-infekcije najčešćese dijele u četiri skupine:::: 1. testovi za kvantifikaciju HBV DNK::: 2. testovi za određivanje rezistencije HBV-a na antivirusnelijekoveSlika 1.: Struktura virusnog hepatitisa BTestovi za kvantifikaciju HBV DNKDanas su nam dostupni standarizirani testovi za kvantifikacijuHBV DNK koji su prilagođeni za rutinske kliničkelaboratorije. Primjenom ovih testova direktno dokazujemoaktivnu replikaciju virusa u serumu ili plazmi zaraženeosobe. Kvantifikacija HBV DNK važna je za praćenje tijekabolesti (zajedno s drugim biokemijskim biljezima i drugimkliničkim parametrima) kao i za praćenje učinka antivirusnogliječenja. Nakon započinjanja antivirusnog liječenja,broj kopija HBV DNK u serumu ili plazmi najčešće se vrlobrzo smanjuje, što ima povoljan učinak na ukupni kliničkistatus bolesnika. Broj kopija HBV DNK tijekom liječenjanajčešće se analizira u intervalima od 3 do 6 mjeseci.Molekularni testovi za kvantifikaciju HBV DNK najčešćese temelje na načelu lančane reakcije polimerazom (PCR)u realnom vremenu ili metodi hibridizacije nukleinskihkiselina. U kliničkim se laboratorijima najčešće koristepotpuno automatizirani testovi kod kojih je mogućnostnetočnih rezultata minimalna.

Genotipizacija HBV-aHBV je virus koji je na molekularnoj razini iznimno heterogen,a varijante virusa, koje se na razini nukleotidnesekvence razlikuju za najmanje 8%, nazivamo genotipovima.Za sada razlikujemo osam različitih genotipovaHBV-a, od kojih su u Europi najčešći genotipovi A i D. Iakogenotipizacija HBV-a nije dio svakodnevnih dijagnostičkihpostupaka, ona je ipak značajna u predterapijskoj obradibolesnika koji su kandidati za liječenje interferonom alfa.Danas su nam dostupni standarizirani molekularni testoviza genotipizaciju HBV-a koji se najčešće temelje na PCRmetodii na metodi sekvenciranja nukleinskih kiselina.potrebno je pažljivo analizirati moguću rezistenciju HBV-ana pojedine antivirusne lijekove.U zaključku valja istaknuti da nam moderne molekularnemetode omogućavaju praćenje virusne replikacije, rezistencijevirusa na lijekove i molekularnu karakterizaciju HBV-a uosoba koje žive s HIV-om.Slika 2.: Grafički prikaz trakica za genotipizaciju HBV-a.Linije predstavljaju oligonukleotidne probe specifične zakontrole i svaki genotip.Određivanje rezistencije HBV-a na antivirusne lijekoveRezistencija HBV-a na antivirusne lijekove najčešće nastajezbog nedostatne koncentracije lijekova koji sprječavajuumnažanje virusa. Ukoliko se u bolesnika tijekom liječenjaotkrije aktivna virusna replikacija, vjerojatno je došlo donastanka rezistencije virusa.Molekularnim testovima možemo vrlo brzo otkriti postojanjemutacija vezanih s rezistencijom HBV-a na različiteantivirusne lijekove, primjerice lamivudin, adefovir, telbivudin,entekavir i tenofovir.Koinfekcija HBV-om u osoba koje žives HIV-omPrema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije, od oko350 milijuna osoba u svijetu koje imaju kroničnu HBVinfekciju,njih čak oko 3,5 milijuna istovremeno je zaraženo iHIV-om (WHO, 2008).S obzirom na to da osobe s HIV/HBV koinfekcijom imajudvije kronične virusne infekcije, klinički tijek hepatitisa i rizikod nastanka ciroze odnosno hepatocelularnog karcinomau koinficiranih bolesnika veći je u usporedbi s bolesnicimakoji nemaju HIV-koinfekciju.Praćenje aktivne replikacije HBV-a u osoba s HIV/HBVkoinfekcijom danas je dio preporučenih dijagnostičkihpostupaka. S obzirom na to da neki antivirusni lijekovidjeluju i na HIV i na HBV, u osoba s HIV/HBV infekcijom

32Željana MićićTreba li HIVzakonomzabraniti?Prenošenje HIV-amože se tretirati kaokriminalni čin samokad pojedinac točini svjesno i u zlojnamjeri.Na sam Svjetski dan borbe protiv AIDS-a, Institut otvorenodruštvo objavio je studiju Deset razloga protiv kriminalizacijeizlaganja HIV-u ili prenošenja HIV-a. U kakvom suodnosu zakonodavstvo i infekcija HIV-om?Institut otvoreno društvo smatra da je pitanje kriminalizacijeprenošenja HIV-a od podjednake važnosti u svimzemljama svijeta, bez obzira na njihov stupanj razvijenosti ilipostotak zaraženih HIV-om. Naime, posljednjih godina seu zemljama Afrike, Latinske Amerike i Karipskog područjadonose posebni zakoni kojima se kažnjava izlaganje virusuHIV-a ili njegovo prenošenje. Istovremeno, u europskimzemljama i u Sjevernoj Americi koriste se postojeći zakonikako bi se tužili ljudi koji su prenijeli HIV ili izložili drugeriziku od zaraze.Čemu takvi zakoni? Oni su jedan od načina na koji vladezemalja s visokim postotkom zaraženih pokušavaju odgovoritina problem epidemije HIV-a, nakon što su se brojniprogrami prevencije pokazali neuspješnima. U nekimzemljama Afrike mnoge su žene zaražene HIV-om tijekomsilovanja ili od partnera koji su im lagali da nisu zaraženi, pase njihova prava i sigurnost pokušavaju zaštititi zakonom.Ipak, uz sve ove razloge, Institut otvoreno društvo smatrada kriminalizacija HIV-a nije dobar potez jer niti sprječavanove infekcije, niti štiti žene i ostale riziku izloženije skupine.Evo deset razloga koje navode u korist toj tezi, a koje supodržavaju i vodeće organizacije vezane uz ljudska prava,prava žena i oboljelih od HIV-a:Prenošenje HIV-a može se tretirati kao kriminalni čin samokad pojedinac to čini svjesno i u zloj namjeri.U ovakvim rijetkim slučajevima mogu se primijenitipostojeći kazneni zakoni (poput zakona o nanošenju tjelesnihozljeda), što je bolje rješenje nego da se donose novizakoni, koji se specifično odnose na HIV. Nažalost, većinaoboljelih od HIV-a nisu ni svjesni svog stanja, nemaju informacijeo tome kako se HIV prenosi ili strahuju da će zbogsvoje bolesti biti izloženi diskriminaciji, nasilju, izopćenjuiz društva. Kažnjavanje prestrašenih ljudi nikako nećepozitivno djelovati na društvo. Umjesto na kazneni zakon,vlasti bi se trebale pozabaviti integriranjem HIV-oboljelihu zajednicu, promicanjem sigurnog seksa te ukidanjemstigme i diskriminacije.

Kažnjavanje ne smanjuje postotak zaraženih.Da bi se smanjila epidemija HIV-a trebalo bi potaknuti velikbroj ljudi da prakticiraju siguran seks, koriste sterilan pribori suzdržavaju se od rizičnih ponašanja – što se neće postićinikakvim kaznenim zakonima. Kažnjavanje pojedinacaneće ga spriječiti od sličnog ponašanja u budućnosti negoće samo zastrašivanjem dovesti do toga da veći broj ljuditaji svoj HIV-pozitivan status.Primjena kaznenog zakona šteti prevenciji.Kažnjavanje može obeshrabriti ljude da se testiraju, jer -ako nisu znali da su zaraženi, ne mogu biti kažnjeni, a možestvoriti i nepovjerenje u zdravstvene institucije i djelatnike- ako dođe do sudske parnice, oni mogu biti pozvani kaosvjedoci.Kriminalizacija potiče strah i stigmu.Već se 30 godina u borbi protiv HIV-a naglašava važnostskidanja stigme s bolesti i promiče se afirmativan stav.Kriminalizacija potiče predrasudu da su ljudi koji žive saHIV-om nemoralni, opasni zločinci, a ne dostojanstvenaljudska bića koja imaju svoja prava.Umjesto da štiti žene, kazneni zakon ih samo dodatnougnjetava.Neke interesne grupe forsiraju donošenje kaznenog zakonao HIV-u u nadi da će on zaštiti žene od seksualnog nasilja– što nije slučaj. Žene su zbog poroda češće u doticaju szdravstvenom skrbi zbog čega su i svjesnije svog spolnogzdravlja – u slučaju kriminalizacije HIV-a može ih se dovestiu nezavidan položaj da izbjegavaju liječnike. Takođermogu biti i optužene zbog prenošenja HIV-a djeci tijekomporoda.Zakoni koji kriminaliziraju HIV često se preopćenitoprimjenjuju i kažnjavaju ponašanja koja to ne zavrjeđuju.Na primjer, neki zakoni propisuju da HIV-om zaraženeosobe moraju obavijestiti sve s kojima dolaze u “seksualnikontakt” o svom statusu. To znači da ih se može kazniti jernisu otkrili da imaju HIV prije poljupca ili nekog drugogponašanja kojim se ne prenosi HIV. Kažnjavaju se čak i ljudikoji nisu otkrili svoj status, ali su koristili zaštitu, žene kojeostanu trudne ili doje djecu, a znaju da imaju HIV i takodalje.Kazneni zakoni o HIV-u primjenjuju se nepravedno,selektivno i neučinkovito.Na udaru takvih zakona češće se nađu ionako marginaliziranei/ili rizične skupine, koje su već stigmatizirane idiskriminirane. Mnoga suđenja odvijaju se uz nedostatakdokaza, nedovoljne znanstvene dokaze ili uz grubonarušavanje privatnosti (kao dokazi se koriste medicinskikartoni).Kazneni zakoni o HIV-u ignoriraju važnostprevencije.Vlade moraju pokazati političku volju da suzbiju epidemijuHIV-a putem prevencije, a ne kroz represivne mjere. Zbogvelikog utjecaja vjerskih zajednica, politički vrhovi često odbijajuprimjenjivati dokazano učinkovite metode prevencije(seksualni odgoj u školama, na primjer) i priklanjaju serješenju kroz kazneni zakon koje je “manje kontroverzno”.Umjesto da donosi zakone koji kriminaliziraju prenošenjeHIV-a, zakonodavna vlast bi se trebala usmjeriti na reformuzakona koji onemogućavaju prevenciju HIV-a i njegovoliječenje.Zakon može biti moćno oružje u borbi protiv HIV-a, alisamo ako ga se koristi da bi se ugroženim skupinamaomogućio pristup testiranju, liječenju i prevenciji. Zakonibi se trebali koristiti da se žene i djeca zaštite od spolnognasilja, da se olakša distribucija prezervativa, da se educiramladež, da se dekriminalizira prostitucija i korištenje drogaitd.U borbi protiv HIV-a najučinkovitiji je pristuptemeljen na ljudskim pravima.Kriminalizacija prenošenja HIV-a prijeti ljudskim pravimaoboljelih. Tek kad im bude zajamčeno osnovno pravo nazaštitu dostojanstva, oboljeli će početi otvoreno govoritio HIV-u i ponašati se odgovorno prema svojoj okolini.Također, svi imamo pravo na potpunu i istinitu informacijuo HIV-u, život bez nasilja, pravo na pravedno suđenje,zaštitu od diskriminacije… Samo kad su ovi preduvjetiispunjeni, možemo se nadati zdravijem i odgovornijemdruštvu u cijelosti.Izvor: www.soros.org

36Tomislav BeganovićStudijskoPutovanjeu SjedinjeneAmeričkeDržaveU periodu od 11.11. do 6.12.2008. sudjelovao sam u programuInternational visitor program na temu HIV/AIDSeducation and prevention na poziv Veleposlanstva SAD-au Hrvatskoj, a pod pokroviteljstvom State departmentaSAD-a.Program se sastojao od sudjelovanja na različitim aktivnimsastancima s ljudima iz područja HIV/AIDS edukacije i prevencijena području SAD-a iz državnih, lokalnih i nevladinihorganizacija. U programu je sudjelovalo 19 zemalja: Bjelorusija,Bocvana, Burma, Hrvatska, Ekvador, Egipat, Estonija,Gaza, Gana, Hong Kong, Indija, Malavi, Nepal, Kina, Peru,Rumunjska, Sirija, Tanzanija te Trinidad i Tobago.Posjeti su organizirani u nekoliko većih američkih gradova:Washington, San Francisco, New Orleans, Pittsburgh iAtlanta.Prije samih posjeta, u glavnom gradu SAD-a, WashingtonD.C., bili smo upoznati s općim činjenicama o samimSjedinjenim Američkim Državama, koja je površinom trećazemlja na svijetu, a također i po broju stanovnika (305 671000 stanovnika). Sjedinjene Američke Države ponose senajstarijim pisanim ustavom na svijetu, a po danas važećemsastoje se od 50 država s ograničenom autonomijom ukojima savezni zakoni imaju veću težinu od zakona pojedinihdržava, te jednog saveznog područja. U nadležnostfederacije spadaju sljedeća područja (spomenuta sunajvažnija):International visitorprogram na temu HIV/AIDS education andprevention na pozivVeleposlanstva SAD-a uHrvatskoj, a pod pokroviteljstvomState departmentaSAD-a.::: obrana federacije (vojska)::: vanjski poslovi::: porezi (na saveznoj razini)::: monetarni sustav::: poštanska služba.

Sva ostala područja pokrivena su na lokalnoj, odnosno nadržavnoj razini, što ponekad zvuči komplicirano, ali nije.SAD se sastoji od 50 država (posljednje su u sastav ušliHavaji i Aljaska) koje funkcioniraju kao zasebne države.Svaka država ima svoj zakon, vladu, zastavu i legislativukoju biraju stanovnici pojedine države. Svaka država ima iguvernera koji je izvršna vlast te sudstvo koji su neovisni oddrugih država.Dakle, školstvo, edukacija, policija i zdravstvo riješeno je nalokalnoj razini.Kako se u SAD-u poštuje individualnost, sve stvari odpolitičkog interesa riješene su na lokalnoj razini. Zato suu SAD-u najvažniji lokalni izbori kako bi se lakše i boljemogli kontrolirati lokalni djelatnici i kako bi se lakše moglarješavati određena lokalna pitanja. Kako smo već napisali, uSAD-u je najjača i najvažnija točka gledanja individualnost, ina toj se činjenici temelji sve. Vlada SAD-a danas ima velikuulogu u međunarodnoj politici i odnosima, ali njihova jeuloga u zemlji ograničena.Vlada nema nadzor nad medijima ni u zdravstvenomsustavu jer su ti sustavi privatizirani. Nadalje, SjedinjeneAmeričke Države nemaju ministarstvo kulture, jer sekultura smatra proizvodom individualnosti. Novi koraciVlade SAD-a su smanjiti svoj utjecaj u ekonomiji, jer vrijedimišljenje da je slobodna ekonomija jedini put sprječavanjamonopola. Jedina njihova uloga je držati balans izmeđuproizvođača i zaštite pojedinca kao potrošača.U SAD-u veliku ulogu ima nevladin sektor, a trenutno jeregistrirano više od milijun udruga. Na unutrašnje problemeu državi reagira nevladin sektor, koji radi istraživanja isnima situaciju te na djelotvoran način nudi rješenja lokalnimili državnim vlastima kako najbolje i najefikasnije riješitigorući problem na lokalnom području. Mnoge udrugeudružuju se u mreže od zajedničkih interesa te zajedničkivrše pritisak, koji je uvijek djelotvoran, na lokalnu ilidržavnu vlast kako bi se određeni problemi što prije riješili.Amerikanci su ljudi koji su u svojim razmišljanjima jednostavnii koje nije briga što se događa izvan granica njihovezemlje. Jedina njihova reakcija je na velike svjetske probleme(rat, glad, bolesti….) na koje reagiraju potporom, aliisto tako očekuju od same Vlade SAD-a (koja se najvišebavi vanjskom politikom) da što prije pokuša riješiti gorućesvjetske probleme.U ovom smo članku malo približili funkcioniranje SAD-a, au sljedećem ćemo se pozabaviti problemom HIV/AIDS-ai radu državnih, lokalnih i nevladinih organizacija u petrazličitih država, te spomenuti one koji su svojim radom,na neki poseban način, uspjeli privući moju pozornost naovom putu.

39Ivana Crnčić, dipl. ingSOS telefonBesplatna HIV SOS telefonska linija započela je s radomuoči 1.12.2007. godine. Kroz rad udruge i Centra za testiranjei savjetovanje pri klinici za infektivne bolesti „Dr. FranMihaljević“ već je i prije uočena potreba za pružanjemovakve vrste usluge i potpore.Ova linija namijenjena je pružanju potpore HIV-oboljelimosobama u kriznim situacijama, savjetovanju te upućivanjuna mogućnosti korištenja psihološke pomoći, socijalneskrbi te pravnog savjetovanja ili liječenja. Također, ustanovljenaje i potreba za pružanjem informacija široj populacijikojoj je ovim putem omogućen vrlo jednostavan pristupinformacijama o mogućnostima i potrebama testiranja,liječenju te o samoj HIV-bolesti i AIDS-u.Velik broj pitanja odnosio se na i simptome HIV-infekcije.Takva pitanja najčešće su bila postavljana od strane osobakoje su nedavno imale rizičan odnos te su bile u strahu odmoguće infekcije.Nadalje, prema učestalosti, velik broj pitanja odnosio sena trajanje window perioda, odnosno broj dana koje jepotrebno pričekati od rizičnog odnosa pa do testiranja,kako bi rezultati bili točni.Često su postavljana pitanja u vezi načina transmisijeHIV-a, rizika pri svakodnevnim socijalnim kontaktima ili usuživotu s HIV+ osobom.U vezi testiranja postavljena su još neka pitanja, najčešće uvezi same procedure testiranja i pokazatelja koji govore daje testiranje uopće potrebno.Nešto rjeđe, no ipak su se ponavljala i pitanja o životuvirusa van tijela, rizicima pri odnosu sa seksualnim radnicama,transmisiji HIV-a dodirom ili poljupcem.Kroz godinu dana primljeno je više od 300 poziva, svakije zabilježen te su uočena najčešća pitanja te nedostaci uznanju opće populacije. Kroz primljene pozive zaključilismo da razina znanja još uvijek nije dovoljno visoka te da unašem društvu još uvijek postoje predrasude te zablude uvezi načina transmisije ove bolesti. Velik broj ljudi navodioje obične socijalne kontakte kao moguće izvore infekcijeHIV-om te je vrlo često uočeno pomanjkanje osnovnogznanja o HIV-bolesti i AIDS-u te načinima transmisije.Također, više je HIV+ osoba zatražilo pomoć ili savjet, te suupućeni na daljnje savjetovanje, liječenje ili traženje pravnepomoći.Prema svim postavljenim pitanjima zaključeno je da je širapopulacija Hrvatske još uvijek nedovoljno informirana teda je HIV SOS linija u potpunosti opravdala svoj rad.NajčešćepostavljanapitanjaNajveći broj pitanja odnosio se na podatke o ustanovamau kojima je moguće obaviti testiranje. Najveći broj pozivaprimljen je iz manjih gradova i mjesta, u kojima centri zatestiranje ne postoje.Nakon toga, mnogo se pitanja odnosilo na rizike transmisijeHIV-a pri oralnom spolnom odnosu. Većina osoba nijebila upoznata s rizicima pri ovakvoj vrsti odnosa.

41Ivana Crnčić, dipl. ing20-godišnjicaSvjetskog danaborbe protivAIDS-aSvjetski dan borbe protiv AIDS-a 2008. godine obilježen je20. put. Obilježavanje 1. prosinca kao svjetskog dana borbeprotiv pandemije uzrokovane virusom HIV-a namijenjenoje podizanju svijesti o njenom postojanju te činjenici da jošnije završila niti u jednom dijelu svijeta.Ideja za obilježavanje Svjetskog dana borbe protiv AIDS-apotekla je od Jonathana Manna, direktora Globalnogprograma za AIDS pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji(WHO). Nadalje, koncept je podržan na Svjetskom skupuministara zdravstva za prevenciju AIDS-a 1988. te na 4.međunarodnoj konferenciji o AIDS-u. Svjetska zdravstvenaorganizacija proglasila je 1. 12. 1988. prvim Svjetskim danomborbe protiv AIDS-a. Opća skupština UN-a formalnoje prepoznala ovaj događaj u listopadu 1988. te je on odtada prihvaćen i podržan od strane vlada, međunarodnihorganizacija te dobrotvornih organizacija diljem svijeta.Tijekom prve dvije godine Svjetski dan borbe protiv AIDS-anajviše se usredotočio na djecu i mlade ljude, no kako HIVi AIDS pogađaju sve generacije, kritiziran je takav pristuptom problemu. Ipak, takve teme privukle su pozornostna epidemiju, barem malo pomogle iskorijeniti stigmuvezanu uz tu bolest te u prepoznavanju tog problema kaoobiteljske bolesti.2004. godine World AIDS kampanja (World AIDS Campaign)postala je nezavisna organizacija.Od početka obilježavanja pa do 2004. UNAIDS je vodiokampanju Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a birajućigodišnje teme zajedno s ostalim globalnim zdravstvenimorganizacijama.Od 2004. temu određuje komisija World AIDS kampanjenakon opsežnih konzultacija s pojedincima, organizacijamai vladinim agencijama uključenim u prevenciju i liječenjeHIV/AIDS-a. Za svaki 1. 12. od 2005. do 2010. tema će bitiZaustavite AIDS. Održite obećanje. (Stop AIDS. Keep thePromise.) s godišnjom podtemom. Naslovna tema nazvanaje tako da bi se politički lideri potaknuli na održanjeobećanja za postizanje univerzalnog pristupa prevenciji,terapiji, skrbi i podršci do 2010. godine.

Obilježavanje 1. prosincakao svjetskog dana borbeprotiv pandemije uzrokovanevirusom HIV-a namijenjenoje podizanju svijestio njenom postojanju tečinjenici da još nijezavršila niti u jednomdijelu svijeta.1. 12. 2008.Teme Svjetskog dana borbe protiv AIDS-a::: 1988 Komunikacija::: 1989 Mladi::: 1990 Žene i AIDS::: 1991 Podijelimo izazov::: 1992 Obaveza zajednice::: 1993 Akcija::: 1994 AIDS i obitelj::: 1995 Zajednička prava, zajedničke odgovornosti::: 1996 Jedan svijet. Jedna nada::: 1997 Djeca koja žive u svijetu s AIDS-om::: 1998 Snaga za promjene: Svjetska AIDS kampanja s mladima::: 1999 Slušaj, uči, živi: Svjetska AIDS kampanja sa djecom i mladima::: 2000 AIDS: Muškarci čine razliku::: 2001 Meni je stalo. A tebi?::: 2002 Stigma i diskriminacija::: 2003 Stigma i diskriminacija::: 2004 Žene, djevojke, HIV i AIDS::: 2005 Stop AIDS. Zadržite obećanje::: 2006 Stop AIDS. Zadržite obećanje – odgovornost::: 2007 Stop AIDS. Zadržite obećanje – vodstvo::: 2008 Stop AIDS. Zadržite obećanje – povedi – osnaži – dopremiI ove godine HUHIV je obilježio Svjetski dan borbe protivAIDS-a već tradicionalnim aktivnostima. Tijekom 11.mjeseca provedena je humanitarna akcija sa DM-om. Usvim DM-ovim prodavaonicama dio novaca od kupovinekondoma odvojen je kao doprinos za podržavanje radaudruge.Na Preradovićevom trgu 3 je dana bio postavljen šator ukojem su volonteri CroMSIC-a i HUHIV-a dijelili prigodnematerijale te davali informacije zainteresiranim prolaznicima,a sam 1.12. obilježen je velikim rock koncertom uTvornici. Nastupili su Beatles Revival band,PipsChip&Videoclips, Vatra, Ramirez i Massimo.I ove godine MSD Hrvatske podržao je obilježavanje ovogsvjetski važnog dana.

46NOVOSTI“Unzine” izložbaGliptoteka HAZU / Galerija IV.Medvedgradska 2, Zagreb17. - 26. 11. 2008.Rafaela Dražić (Hrvatska)Thomas Keeley (SAD)Damien Poulain (Engleska)Deborah Sengl (Austrija)Hector de Gregorio (Španjolska)Sarah Maple (Engleska)John Fekner (SAD)Slang International (Njemačka)Delaware (Japan)Oliver Bishop (Engleska)predstavljao radove raznih internacionalnih autora/ica kojisu u njima problematizirali neke od tema o kojima se učasopisu moglo čitati: ljudska prava, globalizacija, religija,dikriminacija, ekologija...Selekciju tih radova prikazala je ova izložba skupa s ilustracijamai layoutima pojedinih brojeva.“Nadam se da će oni umorni od dizajna vidjeti i osjetitikako je moguće stvarati djela koja su ljudima izazov, kojagovore istinu kakvu vidite. A onima koji o dizajnu znajujako malo pokazati da on nije samo komercijalna aktivnost,nego da može odigrati vitalnu ulogu u kulturi i društvu. “- Jonathan Barnbrook, grafički dizajnerwww.barnbrook.netOve godine po prvi put, kao dio aktivnosti povodomSvjetskoga dana borbe protiv AIDS-a, organizirali smoizložbu u suradnji s dizajnericom vizualnih komunikacijaRafaelom Dražić kako bi se na originalan i zanimljiv načinjoš više približili ciljanoj skupini te pokazali da se društvenoangažirane teme mogu obraditi kroz različite sfere.Nadamo se da će ova izložba prerasti u kontinuiranidogađaj te da ćemo u suradnji s Rafaelom tijekom godineosmisliti i organizirati još mnogo ovako originalnih projekata.Unzine (www.unzine.org) je mjesečni internetskidistribuirani časopis za izražavanje manjinskoga mišljenja uPDF-u koji donosi članke na različite teme, obično zanemareneod mainstream medija.Osmislila ga je i pokrenula Rafaela Dražić koja je i njegovaglavna urednica i dizajnerica. Svakoga mjeseca časopis je

50T. Nemeth Blažić, dr. med.Stop HIV/AIDS –znanjepobjeđuje!Edukativnaračunalna igraHrvatski zavod za javno zdravstvo je u okviru programskihaktivnosti Rada Centara za dobrovoljno, anonimno ibesplatno testiranje na HIV u 2008. godini uz financijskupotporu Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi objavionagradnu edukativnu online računalnu igru HYPERLINK“http://www.javno.com/games/stop-aids.php” Stop HIV/AIDS.Interaktivna online računalna igra postavljena je u svrhuedukacije o rizicima i načinima zaštite od HIV-infekcijei drugih spolnoprenosivih bolesti, informiranja javnostio mogućnosti dobrovoljnog, anonimnog i besplatnogsavjetovanja i testiranja na HIV, te promocije rada i uslugaCST-centara u Hrvatskoj. Postavljanjem interaktivne igre nanaš portal predstavili smo sadržaj o HIV-infekciji i AIDS-ukroz igru. Igra je namijenjena edukaciji i odraslih i djece, ivjerujemo da će svatko naučiti ponešto.Igra je objavljena na slijedećim web-portalima:::: www.zdravlje.hr::: www.knjigice.hr::: www.javno.hrCilj igre je u najkraćem mogućem vremenu i sa što višetočnih odgovora doći do labirinta. Kako se krećemo krozlabirint, tako se igraču postavljaju pitanja s ponuđenimodgovorima.Igra se sastoji od dvije grupe pitanja, jedna je namijenjenadjeci, a druga odraslima. Na kraju igre sudionik može vidjetitop-ljestvicu i svoje mjesto na njoj.Osim edukativnog, igra ima i nagradni karakter. Tako ćeprvih 30 sudionika koji iz prve odgovore na točno postavljenapitanja dobiti prigodne nagrade (majice, trakice zamobitele, privjeske za ključeve). Ipak, cilj igre je kroz zabavannačin pružiti sudionicima pristup informacijama kojimaće steći znanje i povećati svijest o brizi za svoje zdravlje. Unagradnoj igri ne mogu sudjelovati djelatnici Hrvatskogzavoda za javno zdravstvo i članovi njihovih obitelji.Rezultati nagradne igre bit će objavljeni na portalu www.zdravlje.hr.Izradu računalne igre sufinanciralo je Ministarstvo zdravstvai socijalne skrbi Republike Hrvatske u okviru preventivnogPrograma rada Centara za dobrovoljno, anonimnoi besplatno testiranje na HIV. Igru je prema predloženomscenariju izradio Info izlog d.o.o. Nagrade osiguravaju:Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske iHUHIV- Hrvatska udruga za oboljele od HIV-a.Više o igri možete saznati na web-portalu zdravlje.hr:www.zdravlje.hr/clanak.php?id=13401

51HIV/AIDS kutakŠto je AIDS i otkuda se pojavio?AIDS je engleska kratica za Acquired Immunodeficiency Syndrome,što znači sindrom stečenoga nedostatka imuniteta (otpornosti).SIDA je francuska kratica koja u prijevodu znači isto - sindrom značida postoji skup određenih znakova bolesti, stečeno znači da je tostanje koje se dobiva tijekom života, za razliku od prirođenih stanja,a imunodeficijencija (nedostatna otpornost) ukazuje na pojavuoštećenja obrambenih snaga, imunološkog sustava. Prema tome,AIDS je stanje u kojem je došlo do takvog slabljenja imuniteta dase javljaju određene bolesti koje inače u imunološki zdravih ljudine viđamo. Suvremena povijest AIDS-a počinje objavljivanjem radao učestalom pojavljivanju neobičnih infekcija u homoseksualaca uSAD-u 1981. godine. Postoje mnoge teorije o podrijetlu AIDS-a,no niti jedna do sada nije znanstveno potvrđena. Moguće je da jeHIV prisutan u svijetu već desetljećima ili čak stoljećima u obliku ukojem ne uzrokuje nikakvu bolest, te da se tek nedavno promijeniou uzročnika bolesti.Pitanje podrijetla HIV-a od znanstvenog je interesa. No, važnije odtoga su sljedeće činjenice:HIV-bolest bit će dio naše svagdašnjice sljedećih desetljeća čak i uslučaju brzoga pronalaska lijeka ili cjepiva; danas postoji mogućnostda se osobnim, socijalnim, nacionalnim i međunarodnim mjeramaspriječi širenje HIV-a.Osnovne činjenice o HIV-bolestitrudnoće i porođaja s majke na dijete.HIV se nalazi u krvi, spermi i vaginalnom sekretu zaražene osobe ukoličini dovoljnoj da zarazi druge osobe. Ako tijekom spolnogodnosa dođe do kontakta sluznice (npr. sluznice rodnice, penisa,rektuma ili sluznice usne šupljine) s krvi, spermom te cervikalnim ivaginalnim sekretom zaražene osobe, moguć je prijenos HIV-a. Infekcijase na taj način može prenijeti s muškarca na ženu i sa žene namuškarca, kao i izmedu muškaraca u homoseksualnom odnosu.Drugi važan put prijenosa je preko krvi. Najčešće je riječ o intravenskimovisnicima koji upotrebljavaju zajednički pribor (igle i šprice)za ubrizgavanje droge.Mogućnost zaraze putem transfuzije krvi i krvnih derivata danasje u zemljama gdje se rutinski testiraju darivatelji krvi i plazme gotovonemoguća. Prijenos HIV-a moguć je presađivanjem organa iumjetnom oplodnjom, no testiranjem darivatelja organa i spermetaj rizik praktično više ne postoji.Ako zdravstveni radnici nepažljivo rukuju iglama pa se ubodu naiglu koja je prethodno rabljena u zaraženih bolesnika, može takođerdoći do zaraze HIV-om.Treći put prenošenja je tijekom trudnoće, kada se sa zaražene majkeinfekcija prenosi na dijete. Smatra se da do prijenosa infekcijenajčešće dolazi pri kraju trudnoće i tijekom porođaja, no opisanesu i infekcije preko majčinoga mlijeka.Kojim se putem HIV ne prenosi?HIV-bolest je kronični progresivni proces koji počinje ulaskom virusahumane imunodeficijencije (HIV) u krvotok te tijekom vremenadolazi do postupnog uništavanja imunološkoga sustava. AIDS/SIDAse javlja u uznapredovaloj i završnoj fazi HIV-bolesti.AIDS je uzrokovan HIV-om. HIV-bolest je zarazna bolest teneizlječiva - djelotvornga cjepiva zasad nema. Od trenutka zarazeHIV-om do nastupa AIDS-a prođe u prosjeku 10 godina. Osobazaražena HIV-om obično se ne osjeća bolesnom i godinama nemasimptome pa može, ne znajući da je zaražena, širiti infekciju.Kako se prenosi HIV?Tri su glavna puta prenošenja infekcije: spolni, preko krvi i u tijeku::: Ne prenosi se rukovanjem, grljenjem i drugim uobičajenimmeđuljudskim kontaktima.::: Ne prenosi se kontaktom s predmetima kao što su javne telefonskegovornice, novac, ručke u vlaku, tramvaju ili autobusu.::: Ne prenosi se korištenjem javnih zahoda, bazena ili sauna.::: Ne prenosi se preko posuda za jelo, čaša, ručnika, posteljine.::: Ne prenosi se šmrcanjem, kašljucanjem i kihanjem.::: Ne prenosi se uobičajenim pregledom kod liječnika nitiuobičajenim pregledom i popravkom zubi kod stomatologa.::: Ne prenosi se putem domaćih životinja (preko psa, mačke).::: Ne prenosi se ubodom insekta.::: Ne prenosi se darivanjem krvi.::: Ne prenosi se tijekom uobičajene njege oboljeloga od AIDS-a.

Popis centara za HIV savjetovanje i testiranjeZAGREBReferentni centar za HIV/AIDS, Klinika za infektivne bolesti «Dr. FranMihaljević» Mirogojska 8, ZagrebRadno vrijeme: od ponedjeljka do petka od 15,30 do 19,00 sati i prvasubota u mjesecu od 10 do 13 satiTelefon: 01/4678 243Hrvatski zavod za javno zdravstvoRockefellerova 7, Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti - Savjetovališteza HIV/AIDS, Rockefellerova 12Radno vrijeme: utorkom i četvrtkom od 16 do 19 sati i svaka druga (parna)subota od 10 do 12 satiTelefon: 01/ 4863 237Info telefon (od ponedjeljka do petka): 01/ 4683 004 ili 01/ 4683 005DUBROVNIKZavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županijeBranitelja Dubrovnika 41Radno vrijeme: ponedjeljkom i srijedom od 16 do 18 satiTelefon: 020/341 082, 020/341 000KORČULAPlokata bb, KorčulaRadno vrijeme: utorkom od 11 do 13 satiOSIJEKZavod za javno zdravstvo Osiječko-baranjske županijeFranje Krežme 1Radno vrijeme: ponedjeljkom od 7 do 16 sati, od utorka do četvrtka od7 do 15 satiTelefon: 031/225 711 i 031/225 717PULAZavod za javno zdravstvo Istarske županijeNazorova 23Radno vrijeme: ponedeljkom i četvrtkom od 15 do 17 satiTelefon: 052/529 017 i 052/529 046RIJEKANastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije,Epidemiološki odjel Krešimirova 52a, RijekaRadno vrijeme: srijedom od 12 do 17 sati, ponedjeljkom i četvrtkom od12 do 15 satiTelefon: 051/358 798 ili 098/369 844SLAVONSKI BRODZavod za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije,V. Nazora bbRadno vrijeme: utorak i četvrtak od 15 do 16 satiTelefon: 035/ 447-228SPLITZavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, Služba za epidemiologiju,Ambulanta za AIDS, Vukovarska 46Radno vrijeme: od ponedjeljka do petka od 8 do 15 satiTelefon: 021/ 539 824, 091/ 88 03 513Udruga HELP, Mihovilova širina 1, SplitRadno vrijeme: ponedjeljak i četvrtak od 15 do 17 satiTelefon: 021/ 346 664ZADARZavod za javno zdravstvo Zadar, Kolovare 2Radno vrijeme: od ponedjeljka do petka od 9 do 11 satiTelefon: 023/300-841Ulica Don Ive Prodana 12 (kod crkve sv. Šime)Radno vrijeme: ponedjeljkom i srijedom od 16 do 18 satiTelefon: 023/318-152izdavačbroj žiro-računakod PBZ-anakladaglavna urednicauredništvostručni suradnicilektordizajntisakovaj broj financirabilten sufinancirajuHrvatska udruga za oboljele od HIV-a, HUHIVMedveščak 9, 10000 ZagrebT. 01/ 4666655, 4669 042, F. 01/ 4666655,M. 091 3377113HIV SOS TEL: 0800 448 767E. info@huhiv.hr, huhiv@huhiv.hrwww.huhiv.hr2340009 - 110019570510000 primjeraka (bilten izlazi četiri puta godišnje)Ivana Crnčić, dipl. ing.Vlatka Matković, prof. defektologTomislav BeganovićKristina Duvančić, dipl. soc. radDragan MiličićŽeljana MićićJosip Begovac, prof. dr. sc.Snježana Židovec Lepej, dr. sc.Šime Zekan, dr. med.Tihana Kniewald, dr. med.Vlasta Hiršl Hećej, mr. sc. drNada Radin, dr. med.Rok Čivljak, dr. med.Ivica Pavić, doc. dr.Tomislav Maretić, prim. dr.Duška Grgić, dr. med.Dragutin Ptiček, dr. med.Maja Harambašić, dr. sc.Siniša Zovko, dr. med.Iva Jovović, dipl. soc. rad.Dejan TravicaTomislav VurušićMario PuljizNevenka Mardešić, dr. sc,Davorka Lukas, dr. med.Miroslav Lisić, dr. med.Branko Kolarić, dr. med.Vlaho Brailo, dr. stom.Kornelija Gedike, vms.Slavko Sakoman, prof. dr. sc.Aleksandar Štulhofer, prof. dr. sc.Mario Poljak, prof. dr. sc.Natalija Domljanović, dipl. ing. med. biokem.Ante Ivančić, dr. med.Irena Hrstić, dr. med., dr. sc.Maja Drašković, dr. med.Vanja Mrša, mr.phZoran Gardašanić, dr.med.Sanja Macan Galetović, dr.med.Adriana Vince, doc. dr. sc.Vitomir Burek, prof. dr.Tatjana Nemeth Blažić, dr. med.Ana Planinić, dipl. ing.Jasmina SočoRafaela DražićKerschoffset, ZagrebMinistarstvo zdravstva i socijalne skrbiKerschoffset i Radin-GrafikaNacionalna zaklada za razvoj civilnog društva -institucija koja financira institucionalnu potporustabilizaciji i / ili razvoju Hrvatske udruge zaoboljele od HIV-a