dalje

Sretno putovanje uzVašu Papalinu!!!NOVO!!!Tokom putovanjatopli napitcineograničeno gratisLjubazno osoblje naše agencijestoji Vam na raspolaganju!Sve informacije i rezervacije na telefone:2 I BH GLAS I NOVEMBAR 2011.

BOSNISK NYHEDSBLADGLASILO BOSANSKO-HERCEGOVAČKIH GRAĐANA U DANSKOJBH JYLLAND - DANSKA I NOVEMBAR 2011 I BROJ 19 I GODINA 2 I BESPLATAN PRIMJERAK I www.bhglas.comEKSKLUZIVNO:BH Glas na utakmiciFrancuska - BiHISSN: 1904-5433Pi{e: Fadil ]ATOVI]UVODNIKNogometni spektaklza pam}enje:„Volimo te Bosno“!Zaim Pašić,Predsjednik Svjetskog saveza BH dijaspore:“Dvojno državljanstvo je sada već realnost”ISSN: 1904-5433BH GlasBosnisk nyhedsbladBroj /Nr.: 19Novembar 2011.Glavni iodgovorni urednik:Fadil ]atovi}Izvr{ni igrafi~ki urednik:Emir Ov~inaUre|ujeredakcijski kolegijSaradnici:Vezuv Ba{i}Benjamin Daji}Arben DeliuIdriz Hod‘i} (Sarajevo)Sabrija Ov~inaAmila Smajlagi}Almira [i{i}Bahrija [i{i}Mirza Vranj (Sarajevo)Adresa Redakcije:Norremarken 67330 BrandeTelefoni:(45) 2972 1948(45) 7168 4521Konto broj:6884 121 866Reg. br.: 9559(Nordea bank)E-mail: bhglas@gmail.comWeb stranica:www.bhglas.com[tampa:„[tamparija Fojnica“ d.d.FojnicaDistribucija:Hamdija BrekoSado BrekoArnelija ]erimagi}Fikret Hamzi}Amir Hasanagi}Vejsil Ibrahimovi}Ko ~eka - taj i do~eka, stara je narodnaizreka. Ali svako ~ekanje ima svoju cijenu,koja ponekad zna biti previsoka.Dr‘avljani na{e domovine BiH koji ‘ive i rade{irom svijeta, ve} deset godina ~ekaju ukidanje~lanova 17. i 39., Zakona o dvojnomdr‘avljanstvu, prema kojima bi na stotine hiljadaljudi, 2013. godine, automatski izgubilodr‘avljanstvo BiH. Svjetski savez dijaspore BiHje upozoravao bh vlasti na diskriminatorski ~lan17. Zakona o dvojnom dr‘avljanstvu koji ide uprilog politi~arima iz RS-a. Ovo je i bio razlog {toje na{ sagovornik u ovom broju predsjednikSaveza, gospodin Zaim Pa{i}.Ako letimi~no pogledamo na politi~ku scenuu Danskoj mo‘emo uo~iti i priznati da su Dancibrzi, a koliko su efikasni vidjet }emo?Konstituisana je Vlada koju predvode ministri izreda tri vode}e partije: Socijaldemokrata,Socijalista i Radikala. Ukinuto je ministarstvo zaizbjeglice, strance i integraciju.Pri~a o obi~nom ~ovjeku, AmiruHad‘iahmetovi}u, potvr|uje shvatanje da rad i456891011AKTUELNOSTIUKINUTO MINISTARSTVO ZAIZBJEGLICE, STRANCE I INTEGRACIJUBRZEPROMJENENADANSKOJPOLITI^KOJSCENIUPORNOSTUVIJEKDONESEREZULTATFALSIFIKOVANJEHISTORIJE18-19UMJETNOSTU FUNKCIJI HUMANOSTISERGEJ BARBAREZ NIJE VI[EDR@AVLJANIN BiHupornost uvjek donose rezultat. Umjetnost nekadazna biti i vi{e od same umjetnosti. Ovaj put to jespoj umjetnosti i humanosti, a «krivac» za sve to jeMuamer Mu{o Avdi}. Svojim humanim djelimaprona{ao je put ka srcima sve djece svijeta.Nogometna reprezentacija BiH je 12. oktobraigrala historijsku utakmicu, ali malo je falilo dopobjede i tri boda. Ovako, opet Portugal.Dostojanstveno i mirno Parizom se prolamalo,«Volimo te, Bosno»! Bili smi svi kao jedan, pogledinam nisu bili zbunjeni, a svi smo bili D‘eko. BHFanatikosima sve ~estitke za dostojanstvenonavijanje i organizaciju.Zavr{avaju}i 19. broj, moramo seskoncentrisati na jubilarni – 20. broj na{eg lista.To je ujedno i povod da uradimo analizu i finansijskizaklju~imo 2011. godinu. Zato bih zamolio svena{e ~lanove koji nisu platili ~lanarinu, da to uradekod svojih distributera, a na{e sponzore da realizujusvoje obe}ane donacije kako bismo i mi moglizaklju~iti finansijski izvje{taj.Nadam se da }ete i u ovom broju na}i ne{toza va{u du{u.ZAIM PA[I]: „DVOJNODR@AVLJANSTVO JE SADA VE]REALNOST“SADR@AJPARIZOM SE PROLAMALO „VOLIM TE,BOSNO“9ENDOKARDITISPARIZODJENUT UPLAVO-@UTODANKINJAMETTEIMPRESI-ONIRANAPRIRODNIMLJEPOTAMABiHNAJPROMI-NENTNIJI BORAC ZA BiH U VRIJEMEKOMUNIZMA121416182021NOVEMBAR 2011. I BH GLAS I 3

Prvi potez nove socijaldemokratske vladeUkinuto ministarstvo zaizbjeglice, strance i integracijuPi{e: Sabrija OV^INAUkidanje Ministarstva zaizbjeglice, strance iintegraciju bio je prvipotez nove Danske Vlade, koji jedo~ekan sa djelimi~nim odobravanjemali i negodovanjem politi~kihpartija u Danskoj, ovisnokojem bloku, i kojoj politi~kojopciji pripadaju. Naravno, partijekoje su oti{le u opziciju, a posebnoDanska narodna partija (DanskFolkeparti) veoma su kriti~ne naovu odluku Vlade. One suve} otpo~ele sveobuhvatnukampanju zastra{ivanjaDanaca politikom noveVlade prema strancima.Oni ukazuju, da ukidanjeMinistarstva vodi ka pomanjkanjukontrole prilivastranaca u dansko dru{tvo,{to mo‘e uzrokovati invazijustranaca na Dansku,pogotovu ukoliko se ukineumanjena socijalna pomo}(starthjælp) i umjesto togauvedu „normalna“ socijalnaprimanja. Posebno seupozorava na ogromanpriliv izbjeglica iz Afrike.Tako|er, opzicija tvrdi, daukidanje ministarstva ugro‘avapreces integracije stranaca u danskodru{tvo.Danci su u dilemi, ali ve}inaipak smatra, da je ukidanje Ministarstvalo{ potez nove Vlade.Strance, kojih se to najvi{e ti~e,niko i ne pita za mi{ljenje. Oni su,ne svojom voljom, opet postalipredmet za politi~ke diskusije ipoliti~ke obra~une na Danskoj javnojsceni. Kao da drugih problemai tema ovo dru{tvo i nema, iakoglobalna ekonomska kriza i recesijakuca i na Danska vrata! Nemasumnje, da }e stranci narednihdana i mjeseci biti dominantna temau danskim sredstvima informisanja,iako su izbori zavr{eni iVlada formirana.[ta je zapravo Ministarstvo zaDanska je dobila novu manjinsku socijaldemokratsku Vladu, koju podr‘ava ListaJedinstva (Enhedsliste). Prvi Vladin potez bio je ukidanje Ministarstva za izbjeglice,strance i integraciju (Ministeriet for flygtninge, indvandrere og integration). Radi lise o klasi~nom politi~kom obra~unu sa prethodnom Vladinom politikom premastrancima ili o ne~em drugom, bit }e nam uskoro jasnoizbjeglice, strance i integraciju ikoja mu je nadle‘nost bila?Ministarstvo je oformljeno2001 godine u vrijeme Vlade AndersFogh Rasmussen – a. Ministarstvose sastojalo od 4 odjela:Odjel za stance (Udlæningeservice),Odjel za integraciju (Integrationsafdelingen),Administrativniodjel (Administrationsafdelingen)i Komisija za izbjeglice(Flygtningenævnet). OsnivanjemMinistarstva prene{ene su tada, ina jedno mjesto sakupljene, nadle‘nostii pitanja u vezi stranacaiz 8 razli~itih ministarstava. Naprimjer, Ministarstvo za unutra-{nje poslove (Indenrigsministeriet)je imalo nadle‘nost za pitanjaintegracije, Ministarstvo pravde(Justitsministeriet) za pitanja dr‘avljanstva,Ministarstvo za obrazovanje(Undervisningsministeriet)pitanja jezi~kih {kola i obrazovanja,Ministarstvo za socijalnapitanja (Socialministeriet) pitanjasocijalno ugro‘enih kategorija,Ministarstvo rada (Arbejdsministeriet)pitanja rada i zapo{ljavanjastranaca, i tako dalje. Svako odovih pomenutih ministarstavaimalo je svoje posebne, male uredeza pitanja stranaca, i mi{ljenjeje bilo, da se okupljanjem tihureda na jedno mjesto, efektivizirai racionalizira njihov rad. Svakako,i kontrolira priliv stranacau dansko dru{tvo.Nova Vlada je dakle ukinulaMinistarstvo za izbjeglice, strancei integraciju i njegove nadle‘nostiprenijela na slijede}a 3 ministarstva:1. Ministarstvo za zapo{ljavanje(Beskæftigelsesministeriet),2. Ministarstvo pravde (Justitsministeriet),3. Ministarstvo za socijalnapitanja (Socialministeriet).Zanimljivo je, da je pitanjeukidanja Ministarstva za izbjeglice,strance i integraciju, bilo aktuelnoprilikom dolaska Lars LøkkeRasmussen – a na ~elo dr‘ave u2009-oj godini, kada je zamijenioAnders Fogh Rasmussen – a zbognjegovog odlaska na mjesto generalnogsekretara NATO – a. LarsLøkke Rasmussen je izvr{io takozvanurokadu ministara (ministerrokade),imenovao nove ministreu Vladi i glasno razmi{ljao o ukidanjuovoga ministarstva. Obrazlo‘enjeje bilo, da Danska nije uto vrijeme primala puno izbjeglica,a ve} su bile izvr{enepromjene i poo{travanja zakona ostrancima, i Ministarstvo jepostalo skupo za danskudr‘avu. Tada su se, upravo Socijaldemokratipredvo|eni HelleThorning Schmidt i Henrik DamKristensen, sna‘no usprotivili tojideji. Obrazlo‘enje je bilo, da jeintegracija stranaca u danskodru{tvo veoma bitna, i da biukidanjem ministarstva bilaumanjena bitnost te teme, kao iposlat pogre{an signal strancima.Dolaskom na vlast, ti istiSocijaldemokrati su ipakodlu~ili, da se Ministarstvoodmah ukine.Postojanje ili ne postojanjejednog ministarstva,naravno da ima svoje porukei da {alje odre|ene signale.Vlada smatra, da ovim potezom{alje pozitivan signalstrancima, da su oni jednakopravnisa ostalim gra|animau Danskoj, to jestDancima. Kao i ostali Danci,tako i stranci trebaju da zavr{avajusvoje poslove udrugim ministarstvima kojimata oblast logikom ipripada. Ne moraju zbogtoga imati „svoje“ posebnoministarstvo. Obrazlo`enje zvu~iprihvatljivo. Me|utim, postavljase pitanje, koji odjeli i kojekancelarije u drugim ministarstvima,koje su preuzele nadle`nostiukinutog ministarstva, trebajuobavljati te poslove? Ho}e li to bitiopet posebne kancelarije i uredi zastrance? Ako ho}e, a vjerovatnoho}e, jer nije logi~no da Danci iduu jezi~ku {kolu, ili da tra`e dr`avljanstvo,ili da se integriraju u danskodru{tvo, postavlja se pitanje{ta se dobija time, pogotovu {tastranci dobivaju time, i kako to mipostajemo vi{e jednakopravniji?Sve ukazuje, da se na `alost radio jednoj, mo`da i nepromi{ljnojodluci, koja upu}uje na politi~kiobra~un sa Anders Fogh Rasmussenideologojom.NOVEMBAR 2011. I BH GLAS I 5

DANSKAPi{e: Arben DELIUPoliti~ka situacija u Danskoj poslije izboraBrze promjene na danskojpoliti~koj sceniIako mnogo toga ukazuje da }e se situacija u Danskoj okrenuti na bolje, taj put jedug i na njemu su mnoge prepreke. Vrijeme }e pokazati da li su, izme|u ostalih,na{e ocjene bile ispravneIzbori u Danskoj 2011. godinesu pro{li, a u}i }e u historijuradi brzih promjena koje su sasobom donijeli. Vrijeme od odr‘avanjaizbora karakteri{u burnidoga|aji, koji su se, u danskompoliti~kom ‘ivotu, veoma brzo po-~eli de{avati. Deset godina vladavinepartije Venstre i Konzervativnenarodne partije, uz uglavnomkontraproduktivnu podr{kuDanske narodne partije, je zavr{eno.Danska je dobila prvu ‘enupremijera {to je odjeknulo {iromcijelog savremenog svijeta.Nova premijerka sastavila je vladuod Socijaldemokrata, Socialisti-~ke narodne partije i Radikala.Po mnogim razli~itim pokazateljimamoglo bi se zaklju~iti, dase danska politi~ka scena vratilau vremena kada je saradnja politi~kihpartija bila neophodna ikada su Radikali bili ti, koji suvladali sredinom danskoga politi-~koga spektra i koji su odlu~ivalio tome dali }e ljevica ili desnicavladati Danskom.Po~etak rada nove vlade obilje‘enje polemikama u kojima su6 I BH GLAS I NOVEMBAR 2011.dominirala pitanja vezana za odstupanjeSocijaldemokrata i Socijalistaod obe}anja datih u izbornojkampanji, skandalom vezanimza Sass Larsena i problemomnepoznavanja engelskoga jezikaod strane Ministra vanjskih poslovaVilly Søvndala. Ovo su trikrupne stvari koje bi mogle imatiodre|en uticaj na rad vlade, madase to i ne mora desiti. Zato ih jepotrebno malo osvijetliti, kako biih na{i ~itaoci bolje razumjeli.Socijaldemokrati i Socijalistisu, odmah nakon izbora, kritikovaniod strane opozicije, da suodstupili od mnogih predizbornihobe}anja. Opozicija nije moglakritikovati sada{nju vladu po pitanjuekonomske politike, po{to jevo|enje ekonoske politike u potpunomskladu i sa prijedlozimaopozicije. Ekonomska politika,koju su Radikali preuzeli na sebe,po mnogima je vi{e bazirana naliberlanim nego na socijalisti~kimidejama. ^injenica je da su Socijaldemokratii Socijalisti odustaliod poku{aja spre~avanja ukidanja„efterløna“ te da su odustali odideje da svi Danci trebaju raditi 12minuta vi{e svaki dan. Tako|er je~injenica, da svaka partija koja `elida sprovede svoj politi~ki program,mora za to imati mandate.Socijaldemokrati i Socijalisti nemajudovoljno mandata da sprovedusvoj politi~ki program i zatosu prinu|eni iznalaziti kompromisesa Radikalima, a jedan od kompromisapredstavlja sada{njaekonomska politika.Sass Larsen, iz Socijaldemokratskepartije, trebao je zauzeti jednood zna~ajnijih mjesta u novojvladi. Me|utim, veoma brzo su napovr{inu isplivale neke ~injenicekoje su osporile njegovo imenovanje.Na vidjelo su iza{li podacio tome da je on imao kontakte salicima vezanim za kriminalni miljeili u najboljem slu~aju da jeimao veze sa ljudima sumnjivogkaraktera. [to vi{e, bliski prijateljiSass Larsena povezani su sa rokerima.Skandal je zata{kan ali jei Sass Larsen gurnut u pozadinu.U posljednje vrijeme medijisu se fokusirali na novoga minstravanjskih poslova, Villy Søvndala,^lanovi nove danske vlade: Da li }e oni doprinijeti boljoj situaciji u Danskoj i boljem odnosuprema strnacima?koji je ujedno i predsjednik Socijalista.Njegovo slabo poznavanjeengleksog jezika izazvalo je burne,a po nekim ocjenama i pretjerane,reakcije, u danskim medijimai u opziciji. Sasvim je sigurnoda ministar vanjskih poslovajedne napredne evropske zemlje,kakvom se smatra Danska,treba da vlada engleskim jezikom,ali kada poznavanje engleskogajezika postaje opsesija medijima,onda je to problem. Gotovo svimediji u centar pa‘nje stavljajukako ministar govori engleski,umjesto da se poku{aju fokusiratina to o ~emu on govori, {to je punobitnije za nas, kao gra|ane.U pro{lom broju BH Glasapisali smo da bi pobjeda opozicijemogla dovesti do kraja ksenofobi~nepolitike u Danskoj. Mnogeodluke sada{nje vlade ukazuju daje to ta~no. Minstar za crkvenapitanja i jednakost je stranac. Poensistem i zloglasni testovi za dr‘avljanstvosu uklonjeni. Govori seo u uklju~enju stranaca u danskodru{tvo, a ne o asimilaciji ili integracijikoja je imala sve karakteristikei oblike asimilacije. Poredtoga vlada je uklonila carinike sagranice, tako da je danska granicaopet potpuno otvorena premaEvropi.Do skora su evropski i ameri~kiprintani mediji opisivali Danskukao zamlju sa najstro‘ijimzakonima prema strancima uEvropi i kao zamlju koja se zatvara.U zadnjih par sedmica svjetskimediji su po~eli da opisuju danskuu mnogo vi{e optimisti~nomsvijetlu. Dok u ostatku Evrope rastunacionalisti~ke partije i desnicaja~a, u Danskoj je ljevica zajednosa Radikalima uspjela da dobijevlast. Iako mnogo toga ukazuje da}e se situacija u Danskoj okrenutina bolje, taj put je dug i na njemusu mnoge prepreke. Vrijeme }epokazati da li su, izme|u ostalih,na{e ocjene bile ispravne.

NOVOSTI IZ BH ZAJEDNICARanders: Organizovan ispra}aj na had‘d‘ematlija, prisustvovao je i Glavniimam u Danskoj efendija NerminBabi}. Nakon {to je klanjan podnenamaz, prou~ena je Ikrar dova zahad‘ije. Nakon toga hor djevojaka izRandersa izveo je nekoliko prigodnihilahija, a zatim su se skupu obratiliPredsjednik d‘emata, gospodinD‘emil Hrustanovi} i Glavni imam,efendija Nermin Babi}. Obojica suhad‘ijama po‘eljele sretan put, dadu‘nost had‘a obave korektno teda se, zdravi i ‘ivi, vrate u svojd‘emat ~ime }e utrti put narednojgrupi had‘ija. Za sve prisutneorganizovan je zajedni~ki ru~ak saveoma bogatom trpezom, a svi suiskoristili priliku da jo{ jednomhad‘ijama po‘ele sretan i ugodanodlazak na had‘. V.B.Uorganizaciji Islamske vjerskezajednice u Danskoj,obavljen je ispra}aj had‘ija na had‘.Ovo je po prvi put da se organizujeovakav ispra}aj na podru~ju Danske.Ove godine, na had‘ seupu}uje sedam had‘ija sa jednimvodi~em koji je ujedno i tuma~. BHGlas je prisustvovao ispra}aju dvojicehad‘ija iz Randersa i to Pitarevi}Kadrije i Medi} Almira. Sve~anomispra}aju, pored zaista velikog brojaPi{e: Sabrija OV^INAUna{oj rubrici „Danskipropisi u praksi“, primijetiliste da smo u toku obraderazli~itih tematskih cjelina; obradilismo naknadu za bolovanje (sygedagepenge),rehabilitaciju (revalidering),flexjob (fleksjob), dotakli segeneralno svih vrsta penzija (pensioner),obradili smo penzije regulisanezakonom (førtidspension, folkepension,brøkpension), pisali smo oradnim i privatnim penzijama i na-~inu ostvarivanja istih. U pro{lombroju BH Glasa pisali smo generalnoo socijalnoj pomo}i, a ovoga puta jefokus na vrstama socijalne pomo}i.Socijalna pomo} je regulisanazakonom o aktivnoj socijalnojpolitici (lov om aktiv socialpolitik) izakonom o zapo{ljavanju (beskæftigelseslov).Socijalnu pomo} moguzatra‘iti sve odrasle osobe koje boravelegalno u Danskoj, dakle dr‘avljaniDanske (danske statsborgere),dr‘avljani ostalih skandinavskih zemalja(skandinaviske borgere), strancikoji imaju zakonom regulisanudozvolu boravka (opholdstilladelse),kao i dr‘avljani zemalja Evropskeunije pod odre|enim uslovima. Socijalnapomo} treba da pokriva tro-{kove za stanarinu, grijanje, elektri-~nu energiju, vodu, hranu, odje}u,obu}u, higijenu i ostalo. Iznos kojise ispla}uje zavisi od godina starosti,bra~nog i imovinskog stanja i obavezeizdr‘avanja maloljetne djece ilisupru‘nika. Socijalne pomo} se ispla}ujezadnjeg radnog dana na krajusvakog kalendarskog mjeseca.Danski propisi u praksi (8):Socijalna pomo}Vrste socijalne pomo}iDanska je jedna od rijetkih dr‘ava svijata koja je izgradilasistem blagostanja poznat pod nazivom skandinavski model.Taj sistem otvara mogu}nost za dobijanje sociajalnepomo}i (socialhjælp/kontanthjælp/starthjælp) osobamakojima je pomo} neophodna. Gra|ani Danske su zakonomekonomski osigurani u slu~aju potrebe za socijalnompomo}i, na primjer prilikom ne zaposlenosti, bolesti,gubitka imovine, razvoda, starosti i sli~noAko jedna osoba koja je navr{ila18 godina nije u stanju da na|ezaposlenje i izdr‘ava sebe i svojuporodicu, a nije u toku obrazovanjakoje omogu}ava primanje dr‘avnepotpore (SU-støtte), nema sredstavaili imovine koja prelazi vrijednost od10.000 DKK, mo‘e da zatra‘i socijalnupomo} u centru za rad (jobcenter)u op{tini (kommune) u kojojdoti~na osoba ‘ivi. Bra~ni drugoviimaju po zakonu obavezu me|usobnogizdr‘avanja i pomaganja. Toje regulisanom ~lanom 2 u zakonu oaktivnoj socijalnoj politici. Nevjen~anipartneri u bra~noj zajednici,bez obzira imaju li zajedni~ku djecuili ne, ne podlije‘u zakonskojobavezi me|usobnog izdr‘avanja ipomaganja. Osoba koja je zatra‘ilasocijalnu pomo} treba biti na raspolaganjutrzi{tu rada, to jest aktivnotra‘iti i prihvatiti ponu|eni posao.Op{tina mo‘e odrediti isplatu jedno-kratne pomo}i (engangshjælp) prijeisplate socijalne pomo}i, osobamakoje prvi put zatraze socijalnu pomo}a koje nemaju sredstava za‘ivot.Osobe koje su boravile 7 (sedam)godina u zadnjih 8 (osam) godinau Danskoj(Danmark), Grenlandu(Grønland) ili Farskim ostrvima(Færøerne) ostvaruju pravo na punusocijalnu pomo} (kontanthjælp).Osobe koje su boravile manje od 7(sedam) godina u zadnjih 8 godinau Danskoj ostvaruju pravo na umanjenusocijalnu pomo} (starthjælp).Puna socijalna pomo} (kontanthjælp)je razdvojena u 2 vrste, ovisnoo godinama starosti, bra~nom izdravstvenom stanju i prebivali{tu.Za mlade ispod 25 godina, koji ‘ivekod roditelja, ona iznosi 3.123 krmjese~no. Za mlade ispod 25 godina,koji ‘ive odvojeno od roditelja, pomo}iznosi 6.472 kr mjese~no. Trudnica,koja je navr{ila 3 mjeseca trudno}e,ostvaruje pravo na 10.044 krmjese~no pomo}i, iako je mla|a od25 godina. Osobe starije od 25 godina,koje ne izdr‘avaju djecu mla|uod 18 godina, ostvaruju pravo na10.044 kr mjese~no socijalne pomo-}i. Sve osobe, bez obzira na starosnudob, koje izdr‘avaju djecu ispod18 godina, ostvaruju pravo na 13.345kr mjese~no socijalne pomo}i.Treba napomenuti, da su ovotakozvana bruto primanja, {to zna~i,da treba platiti porezUmanjena socijalna pomo} (starthjælp)je razdvojena u 3 vrste, ovisnoo godinama starosti, bra~nom izdrvastvenom stanju i prebivali{tu.Ova vrsta socijalne pomo}i poga|anajvi{e strance u Danskoj, ali i rijetkedanske dr‘avljane koji nisu boraviliu Danskoj najmanje 7(sedam) godinau zadnjih 8(osam) godina. Mladi,ispod 25 godina koji ‘ive kod roditelja,ostvaruju pravo na 2.668 krmjese~no pomo}i. Mladi, ispod 25godina koji ‘ive samostalno imajupravo na 5.367 kr mjese~no pomo}i.Osobe starije od 25 godina ostvarujupravo na 6.472 kr mjese~no pomo}i.Osobe u braku, starije od 25 godina,ostvaruju pravo na 5.367 kr mjese~nopomo}i. Mnogi smatraju da jeumanjena socijalna pomo} (starthjælp)diskriminatorska, da vodi siroma-{tvu u dru{tvu, pa je nova danska vladaobe}ala ukidanje umanjene socijalnepomo}i (starthjælp). Ostaje da sevidi, da li }e ispuniti obe}anje, a mi unarednom broju nastavljamo sa na{omrubrikom iz socijalnih propisa.NOVEMBAR 2011. I BH GLAS I 7

DANSKAPri~e o obi~nim ljudima: Amir Had‘iahmetovi}Upornost uvijek donese rezultatLjudski ‘ivot je kratak jerproti~e brzo i neumitno,zajedno sa vremenom ukojem ~ovjek ‘ivi. Kada jeneko nadaren daistovremeno, u samojednom ljudskom ‘ivotu,u~ini toliko toga da toobi~ni smrtnici gotovo ine mogu shvatiti, onda sesigurno radi o posebnojosobi, obdarenoj daposti‘e izvanserijskerezultate.Amir Had‘iahmetovi}Pi{e: Vezuv BA[I]Amir Had‘iahmetovi} jero|en 1962. godine uBijeljini. Sa pravom sebenaziva Bosancem i Hercegovcem,jer mu je majka Bijeljenka, a otacTrebinjac. Svu kontraverzu, ova dvadijela iste dr‘ave, priroda je u njegauspje{no ugradila. Njegov {kolskiput bio je veoma brz i uspje{an. Nakonosmogodi{nje i srednje {kolezavr{io je studije na Elektrotehni-~kom fakultetu u Sarajevu, odsjekenergetike. Brzo je dobio posao aline u energetskom nego u informati-~kom sektoru, rade}i za firmu IBMu njenom zastupni{tvu u Sarajevu.Pred sam po~etak rata u BiHosjetio je potrebu da se oku{a i izvansvoje domovine. Otputovao je u Holandijuzatim u Belgiju, pa u Izraeli na kraju u Egipat. Svugdje jeostajao od 3 do 6 mjeseci, rade}i pone{to ali se istovremeno usavr{avaju}iu struci. Kada se dogodio rat iagresija na na{u domovinu vratio seu Evropu da poku{a pomo}i roditeljima,koji su ve} osjetili ratno zlouobli~eno u Arkanu i njegovim zlikovcimakoji su ‘arili i palili po Bijeljini,a sve je bilo usmjereno kauni{tenju i protjerivanju Bo{njaka,kao naroda, sa tog podru~ja. Iz Egiptaje Amir do{ao u Prag, a zatim jenarednih pola godine proveo u Slova~koj,u Popradu, malom turisti-~kom mjestu podno planinskog masivaTatre. Krajem 1992. godine, radipoliti~ke napetosti u tada{njoj ^ehoslova~kojpoku{ao je oti}i u Belgijugdje su mu, prema njegovimprocjenama, mogu}nosti za normalani prosperitetan ‘ivot, bilenajbolje. Kako nije mogao dobitivizu potra‘io je evropsku zemlju ukoju je iz ^ehoslova~ke mogao u}ibez vize. U tada{njim okolnostimanije mogao mnogo birati pa se obreou Danskoj. U me|uvremenu su senjegovi roditelji uspjeli izvu}i izokupirane Bijeljine, do}i do Ma|arske,a Amir se sa njima sastao uBudimpe{ti nakon ~ega su zajednodo{li u Dansku, gdje su dobili azil istalni boravak. U Danskoj se Amirtako|er selio vi{e puta, od flotela„Norona“, preko flotela „Evropa“do raznih azilantskih centara u okviruKopenhagena. Smirio se na dana-{njoj adresi u Kopenhagenu, gdje‘ivi posljednjih desetak godina. Ume|uvremenu se o‘enio Poljakinjomkoju je upoznao na svojim putovanjimau Poljsku te sa njom imadobar i skladan brak. Otac mu jepreminuo 2003. godine, a majka idalje ‘ivi u njegovoj blizini, uKopenhagenu.Amir je veoma brzo shvatio dasvoje znanje mora verifikovati, uDanskoj, kako se na radnom tr‘i{tune bi na{ao u nepovoljnoj poziciji.[kolovao se i na kraju magistrirao ito ba{ u oblasti informatike, koja jejo{ u Sarajevu opredjelila i usmjerilanjegov ‘ivot u tom pravcu. DanasAmir radi u Danskom ministarstvuporeza (Skatteministeriet), na jednomod najodgovornijih poslova,vezanim za IT-arhitekturu i sigurnostinformati~kih podataka.Ovdje se njegova {iroka lepeza znanjapotpuno ra{irila i omogu}ila muda stvara i radi u oblasti za koju jenesporan autoritet. Redovno u~estvujena stru~nim seminarima iodr‘ava kontakte sa firmama i pojedincima,koji mu omogu}uju dauvijek bude u ravni sa novim nau~nimdostignu}ima, posebno izoblasti u kojoj radi i za koju jestru~an i nadle‘an.Uporedo sa radom Amir stigneda se posveti i svojoj mladala~kojljubavi, muzici. Aktivan je ~lan dvamuzi~ka sastava u kojima i sviragitaru i pjeva. To su grupe „Gip Joy“i „Espo Despo“. Istovremeno i komponujemuziku i pi{e tekstove, takoda je i u tome kompletan autor iizvo|a~. Ne bi to bilo posebno neobi~noda on ne stvara muziku nainternacionalnom jeziku – Esperantu.Informatika i Esperanto, kao imuzika koju stvara i interpretira,omogu}ili su mu veoma mnogo poznanstavai kontakata u svijetu.Ono {to je najzna~ajnije svakakoje nejgova ‘elja da se vrati usvoju domovinu i tamo osnuje sopstvenufirmu iz oblasti informati~kedjelatnosti. Trenutno je u fazi istra-‘ivanja mogu}nosti etabliranja firmei poku{aju pronala‘enja adekvatnihpartnera. Svake godine najmanje triputa putuje u Bosnu i Hercegovinu,a naj~e{}e boravi u Sarajevu gdje sumu roditelji razmjenili stan koje suimali u Bijeljini za stan Sarajevu.Svoju domovinu neizmjerno voli inikada ne}e zaboraviti svojebosansko-hercegova~ke korijene.U slobodno vrijeme, kao i svakimlad ~ovjek voli pogledati dobarfilm, oti}i na neki koncert ili se na}isa prijateljima na kafi.Iz ovih kratlih crtica Amirovog‘ivota mo‘e se jasno vidjeti da seradi o ~ovjeku koji poku{ava uvezatiprivatni ‘ivot, poslovne ambicije i‘elje kao i raznovrsne hobije, u cjelinukoja prkosi protoku vremena.On je ujedno ‘ivi dokaz da se uporno{}usve mo‘e posti}i, posebnokada se ~ovjek uspije prilagoditiuslovima i karakteristikama sredineu koju ga ‘ivot usmjeri.8 I BH GLAS I NOVEMBAR 2011.

FAKTI I FALSIFIKATI: Norve{ki dokumentarni film o SrebreniciFalsifikovanje historijeRat u Bosni i Hercegovini davno je priveden kraju, dovoljno davno da se stvore osnove za izgradnjuneke nove zemlje ali se uvijek i iznova dogodi ne{to {to nas probudi iz te zablude. Norve{kidokumentarni film o Srebrenici, „Srebrenica - izdani grad“, poku{ava da se poka`e kao objektivanpristup ratu u Bosni i Hercegovini. Me|utim, film je napravljen na gomili poluistina i dezinformacija,a pomogli su mu poku{aji nekih Bo{njaka da jedni drugima napakostePi{e: Arben DELIUProblem norve{koga filma oSrebrenici le‘i u tome, {toautor poku{ava razviti iizgraditi jednu sasvim novu tezu, oratu u Bosni i Hercegovini. Pri tomeon polazi od nekih pretpostavkikoje nemaju nikakvo upori{te uistini i stvarnim doga|ajima, arazvija teze da su vo|eni pregovorio razmjeni teritorija te da seSrebrenica prepusti srpskoj vojsci,da je broj srebreni~kih ‘rtavadaleko manji od stvarnog , da jebroj civilnih ‘rtava na srpskoj stranimnogo ve}i i da se radi o hiljadama‘rtava, da su muslimani Srebrenicezadr‘ali oru‘je, dobijali oru‘jeputem padobrana i da su izvr{avaliofanzivne akcije van Srebrenice ina kraju, vidljiv je poku{ajuvezivanja islamskoga terorizma iBo{njaka u Bosni i Hercegovini.Sve iznesene teze u ovom filmuveoma je lako pobiti argumentimaistine ali kao i svaki demantii ovdje je gotovo ne mogu}epopraviti {tetu nanijetu istini ipravdi i prije svega srebreni~kim‘rtvama i njihovim pre‘ivjelim~lanovima familije.Svi koji su iole upu}eni u rati ratna zbivanja u Bosni i Hercegovini,znaju da je bo{nja~ka strana~inila sve da izbjegne da podru~ja,naseljena ve}inskim bo-{nja~kim stanovni{tvom, zavr{ekao izolovana podru~ja u okru-‘enju Srba ili Hrvata. Vjerovatnoje i bilo pregovora o razmjeni teritorijaali o tome ne postoje materijalnidokazi. ^injenica je daArmija BiH nije imala ni potrebnesnage ni oru‘je da se probije doSrebrenice. U svemu ovome trebaimati u vidu da je sudbina Srebreniceod 1993. godne zavisila odUN-a. Zbog Srebrenice i opsadeSarajava, te zbog pritiska javnostii medija na zapadu, UN su seosnovale sigurnosne zone: Sarajevo,Srebrenica, Tuzla, Biha},Gora‘de i @epa. U takvom odnosusnaga Vlada BiH i Armija BiH nisumogli u~initi gotovo ni{ta zaSrebrenicu, ali niko nije o~ekivaoda }e srpske snage izvr{iti napadna Srebrenicu, zauzeti je i napravitipokolj. Godinu dana prijeSrebrenice srpske snage su bile uofanzivi prema Gora‘du ali tu suNATO avioni imali dovoljno vremenada reaguju. General Mladi}je na Gora‘du nau~io lekciju i znaoje vrlo dobro kako da izvr{i vojnuoperaciju prema Srebrenici.Trvdnja Sefera Halilovi}a, da jeKlinton tra‘io mrtve Bo{njake u zamjenuza ameri~ku vojnu intervenciju,je ustvari poku{aj da sepoliti~ki na{kodi Bakiru Izetbegovi}u.Ovdje se radilo o prljavojpoliti~koj igri, koja je u ovom filmunagla{ena, a nanijela je nepopravljivu{tetu bo{nja~koj strani.Dokumentarni film poku{avada smanji broj srebreni~kih ‘rtava.Govori se o 2000 ubijenih Bo-{njaka dok su ostalih 6000 ubijeniu borbama, po {umama ili u tokubjekstva. Ovdje je zanimljivopostaviti pitanje da li je normalnoda se ratni bjegunci ubijaju? O kojimborbama se ovdje govori? Bo-{njaci Srebrenice su predali svojete{ko naoru‘anje, {to zna~i da suimali samo lako naoru‘anje. Akoi prihvatimo tezu da su srpske snagepobile ve}inu Bo{njaka prilikombjekstva, {ta se time mijenja?Da li to opravdava ubistva staraca,‘ena i djece? Pored toga, kakoprihvatiti ~injenicu da su srpskesnage, prikupljale le{eve pobijenihBo{njaka, prenosili ih u masovnegrobnice, a zatim ih jo{ jednomprenosili u sekundarne grobnice.Za{to bi to oni radili? Zar nebi bilolak{e sahranjivati mrtve tamo gdjesu na|eni ili ostaviti da istruhnu.Zdrava logika jasno govori da se~inilo sve da se zlo~ini prikriju, apravu istinu mogli su saznati odsrebreni~kih majki, koje su gledalekako im iz ruku sinove otimajusrpski vojnici.U flimu se navodi da je NaserOri}, zajedno sa jedinicama iz Srebrenice,popalio 50 srpskih sela ipobio na hiljade Srba. Da su popaljenasrpska sela i da su srpskicivili ubijeni, to je poznato i to sene mo‘e niti treba sakrivati. Ovdjeje problem u stvarnom brojustradalih. Centar za stradala lica uSarajevu, procjenio je da je otprilike4.000 srpskih civila izgubilo‘ivot u ratu u BiH. To je visok broji baca veoma ru‘nu sliku na borbuArmije BiH, ali ako je za vrijemerata ubijeno ukupno oko ~etri hiljadesrpskih civila, kako je ondamogu}e da je na hiljade Srbaubijeno u okolini Srebrenice?Naser Ori} se poslije rata pokazaou veoma negativnom svijetlu isvima je jasno da je on bio le{inarrata i kriminalac. Pri svemu ovomene smije se zaboraviti da ratovinisu samo borba dobrih protiv zlih.U Amriji BiH je bilo ljudi koji suse borili za Bosnu. Pored njih, biloje i onih koji su se borili da pre‘ive,onih koji nisu imali drugogaizlaza, ali bilo je i onih koji suiskoristili rat da plja~kaju i da sebogate na ra~un svih ostalih. Ratje situacija anarhije a u anarhiji sulopovi, kriminalci i ljudi bezmorala i etike kao ribe u vodi, doksu ostali kao ribe na suhom.Teza o ofanzivnim dejstvimavan Srebrenice je ta~na. Ne samou Srebrenici, nego i u ostalim sigurnosnimzonama Bo{njaci suizvodili ofanzivna dejstva. Ujedinjenenacije su osnovale sigurnosnezone, me|utim nisu imaledovoljno vojnika da ih brane tesu dozvolile Bo{njacima da zadr‘elako oru‘je ali su zato moralipredati kompletno te{ko naoru‘anje.Kako su Bo{njaci koristili sigurnosnezone kao baze iz kojihsu napdali srpske polo‘aje takosu srske snage ignorisale sigurnosnezone, a neki gradovi su dr‘anipod opsadom i permanentno gra-natirani iako su bile sigurnosnezone UN-a. Da su se Bo{njaci naoru‘avalisa svih mogu}ih stranasigurno je ta~no jer nisu ‘eljeli bitiovce koje ~ekaju na red za klanje.Izbacivanje oru‘ja padobranimaje totalni apsurd, obzirom da susrpske snage dominirale podru-~jem te bi se takve aktivnosti veomalako prekinule. Uostalom, bilokakvo snabdjevanje te{kimnaoru‘anjem iz vazduha na tomterenu i u tim uslovima bilo jeapsolutno ne mogu}e.Film se koristio slikama kojepokazuje natpise kao „Bosna jeislamska republika“ i sli~no. Radikalizacija,kao posljedica arapskoguticaja je bila prisutna ali je~injenica da je agresija na BiH pomoglamnogim Bo{njacima da seokrenu svojoj vjeri. Me|utim, poku{ativezati islamizam sa srebreni~kimgenocidom predstavljaprljavi trik novinara koji `eli daiskoristi trenutne predrasude o muslimanima,kako bi njihov filmdobio simpatizere. Zanimljivo je dafilm ne prikazuje kako sprski popoviblagosiljaju srpske vojnikekoji kasnije hladnokrvno ubijajuzarobljene Bo{njake, ~ak i djecu.Izuzetno je zna~ajno da se ratu Bosni obradi objektivno. Ovajnorve{ki dokuemtarni film ni najmanjene doprinosi tome. Film seprikazuje u najgorem mogu}emmomentu upravo kada se hapseposljednji veliki sprski zlo~inci.Ta hap{enja mogu biti novi po~etakali film kao {to je ovaj norve-{ki dokumntarac samo daje nacionalistmaaudut u {irenju mr‘nje.Umjesto da se krivica prizna i dase napokon razra~una sa pro{lo-{}u, ovaki filmovi samo vra}ajustvari unazad.Ovakvi filmovi pokazujukoliko je bitno da mi nikada nezaboravimo {ta se zaista desilo,da nikada ne prestanemo tragatiza istinom te da u~inimo sve dase istina stvarno i pro{iri.NOVEMBAR 2011. I BH GLAS I 9

DANSKAHumani ljudi: Muamer Mu{o Avdi}Umjetnost u funkciji humanostiKada je ~ovjekhumanista, aposjeduje izra‘enucrtu umjetnika, ondajedino {to nijeumjetnost, predstavljapronala‘enjeputa prema humanosti,a Mu{o ga jesigurno na{ao. Svojimhumanim djelimauspje{no je prona{aoi put ka srcima svedjece svijetaTekst i foto: Vezuv BA[I]Stara poslovica ka‘e da jeuvijek bolje biti u situacijida ne{to daje{ nego da~eka{ da od nekog ne{to dobije{.Svim ljudima u nevolji neophodnaje pomo} drugih, a kako }e tapomo} biti realizovana zavisi odonoga ko je u prilici da je pru‘a.Neko to radi jednostavnim prikupljanjemsvega {to drugima neslu‘i, te to upu}uje tamo gdje jepotrebno. Drugi opet prikupljajunovac kojim se obezbje|uju potrebeljudi u nevolji. Me|utim, imai onih koji smisle originalan na~inda pomognu ljudima u nevoljikada im je pomo} najpotrebnija,posebno kada se radi o najranjivimkategorijama ljudi, djeci. Jedantakav na~in smislio je pjesniki likovni umjetnik Muamer - Mu{oAvdi}, a bitno je naglasiti da sveto {to je smislio i te kako funkcioni{ei daje rezultate.Muamer – Mu{o Avdi} ro|enje 1966. godine u Trebinju, unaprednoj bo{nja~koj familiji. Kaosin jedinac imao je svu pa‘njusvojih roditelja, koji su mu omogu}ilisretno i bezbri‘no djetinjstvo.Uzvratio im je Mu{o tu njihovubrigu i pa‘nju paze}i ih, kaonajve}e blago, sve do njihove, netako davne, smrti. Oba Mu{inaroditelja mirno po~ivaju u njegovomrodnom Trebinju, odakle subili protjerani i nastanili se u Danskoj,kao bosanske izbjeglice.Njihova velika ‘elja je bila da sesahrane na svojoj rodnoj grudi, atu ‘elju im je Mu{o i ispunio. Kaoda su znali da je crna bosanskazemlja i mek{a i lak{a od ove danskepjeskulje.Mu{o se o‘enio prije godinudana, a prije par mjeseci dobio jelijepu i zdravu k}erkicu. Suprugamu je Dankinja, zove se Pernile, azajedno sa njim radi u Domu za hendikepiranai stara lica. Ima skladani dobar brak uz puno me|usobnouva‘avanje razlika u kulturi i tradicijamadva razli~ita svijeta, koja su sesrela i zajedno nastavila tra‘iti najsretnijiput kroz ‘ivot. Osmogodi-{nju {kolu zavr{io je u Trebinju, a utoku rane faze {kolovanja ispoljilase njegova ljubav prema poeziji i slikarstvu.U kasnijoj fazi, kao i u toku{kolovanja u Ma{inskoj tehni~koj{koli, u Trebinju, svoje radove jeobjavljivao i u~estvovao na svimkulturnim manifestacijama na kojeje imao pristup. Iz tog perioda datirapoluzavr{ena zbirka pjesama „Svijetleta~ke u prostoru“ koju je nedavnozavr{io i namjerava je uskoroobjaviti.Naslovnica knjige „Dajem rije~ za osmijeh“Ratna nesre}a Bo{njaka Trebinjadovela je Mu{u u Dansku,prvo u azilantski centar Avnstrup,a onda su uslijedila seljenja, po raznimazilantskim centrima, da bise kona~no i za stalno nastanio ugradu Vejle. Dolaskom u Danskui kona~nim rje{enjem svog statusaponovo su mu se otvorile mogu-}nosti umjetni~kog stvarala{tva.Uradio je mnogo slika te organizovaovi{e izlo‘bi, uglavnom nalokalnom nivou. Uz najneposrednijupomo} Danske pomo}i izbjeglicama,1995. godine, objavioje svoju prvu knjigu poezije „Krikzaborava“ koja je {tampana u 500primjeraka. Zna~ajno je naglasitida je knjiga {tampana na danskomali i bosanskom jeziku, a po tojknjizi ura|en je i eksperimentalnipozori{ni komad.Mu{o je posebno ponosan naknji‘evno djelo „Dajem rije~ zaosmijeh“ sastavljeno od grupe od18 autora, sa podru~ja biv{e Jugoslavije,a svi govore jednim jezikom,svima razumljivim, onimpjesni~kim. Na oko 130 stranicaove knjige smje{teno je jako mnogostihova, koji svaki pojedina~noali i svi zajedno pozivaju sve ljudesvijeta na osmjeh dobrote i ljubavi.Knjiga je to posve}ena negiranjusvega {to je zlo i svega {tosa sobom nosi nesre}u i bijedu ‘ivota.Veli~ina ove knjige je {to jenikla na temeljima rata, a sazidanazidovima na~injenim od ljubavi.Nakon ovakvog uvoda potrebnoje objasniti gdje su elementihumanosti radi kojih se Muamer– Mu{o Avdi} na{ao na ovim stranicama.Njegova humanost neogleda se samo u redovnom u~e-{}u u svim humanitarnim akcijamakoje se organizuje i provode radiprikupljanja humanitarne pomo}ina{oj domovini. Nasuprot tome,njegova humanost le‘i na sasvimdrugoj strani. Kompletan prihodsvoje prve objavljene knjige Mu{oje usmjerio u fond za pomo} ranjenoji bolesnoj djeci Bosne i Hercegovine.Ova posljednja knjiga,grupe autora, namjenjena jeprodaji, a i njen kompletan prihodusmjerava se ka istom fondu.I jo{ ne{to. Mu{o je ve} odlu~ioda kompletan prihod svoje noveknjige, koju }e uskoro objaviti, budeusmjeren u istom pravcu, bolesnojdjeci Bosne i Hercegovine.Kada je ~ovjek humanista, aposjeduje izra‘enu crtu umjetnika,onda jedino {to nije umjetnost,predstavlja pronala‘enje puta premahumanosti, a Mu{o ga je sigurnona{ao. Svojim humanim djelimauspje{no je prona{ao i put kasrcima sve djece svijeta.10 I BH GLAS I NOVEMBAR 2011.

Dijaspora ostaje bez BH dr‘avljanstva: Ve} smo izgubili 60.000 gra|anaSergej Barbarez vi{e nije dr‘avljanin BiH!Odluka Ustavnog suda BiH trebala bi dovesti do toga da bh. gra|ani u dijaspori i nakon 2013. zadr‘e dr‘avljanstvoBiH. Nalo‘ena je promjena spornog Zakona o dr‘avljanstvu, ~emu su se do sada protivili politi~ari iz RSBosna i Hercegovina (BiH)je ve} izgubila oko60.000 gra|ana koji seispisali iz njenog dr‘avljanstva iuzeli dr‘avljanstva Savezne RepublikeNjema~ke, RepublikeAustrije ili Velikog vojvodstvaLuksemburga. Jedan od njih je biv{ibh. nogometa{ Sergej Barbarez.„Odavno svi ~lanovi moje familije,a djeca od ro|enja, imajunjema~ke paso{e. I ja sam dobiotu mogu}nost, ali odluka nije bilalaka“, ka‘e Barbarez za DeutscheWelle.Sergej Barbarez isti~e kako bibio sretniji da je dr‘avljanin i BiH,no ova zemlja i Njema~ka nemajubilateralni sporazum o dvojnomdr‘avljanstvu. „Dvije godine sampoku{avao u~initi ne{to kod raznihministara kako bih zadr‘ao idr‘avljanstvo na{e zemlje, ali rje-{enja nije bilo“, ka‘e biv{i bh.nogometa{ Sergej Barbarez.Dijaspora godinama strahovalaBarbarez je samo jedan od1.300.000 Bosanaca i Hercegovacau dijaspori, a sporazume odvojnom dr‘avljanstvu BiH zemljaima samo sa Srbijom i [vedskom.Sporazum sa Hrvatskom jepotpisan, ali ne i ratificiran. KakoZakon o dr‘avljanstvu nije uskla-|en sa Ustavom, ve}ina gra|anaBiH u dijaspori mogla bi ostatibez bh. dr‘avljanstva, na {ta upozoravai predsjednik Svjetskogsaveza dijaspore BiH Zaim Pa{i}.„Vi{e od deset godina tra`imood svih politi~ara u BiH da povedubrigu o dijaspori koja je ve}dobro situirana i ima mogu}nostida pomogne svojoj zemlji, kakofinansijski i projektima, tako i uprocesu evropskih integracija, alinema sluha. Tra`imo da se rije{esporne zakonske odredbe, posebno^lan 17 Zakona o dr`avljanstvuBiH“, apelira Pa{i}.Sporni ^lan 17 bit }epromijenjenPrema ^lanu 17, dr‘avljanstvoBiH gubi se dobrovoljnimsticanjem drugog dr‘avljanstva,Sergej Barbarez:„Dvije godine sampoku{avao u~initine{to kod raznihministara kako bihzadr‘ao idr‘avljanstvo na{ezemlje, ali rje{enjanije bilo“ukoliko se druga~ije ne odredi bilateralnimsporazumima, poja-{njava pomo}nik Ministra civilnihposlova BiH u Sektoru zadr‘avljanstva Milan Zjaji}. „Premasada{njim propisima, osobekoje su ranije stekle dr‘avljanstvoneke druge dr‘ave, trebale bi sedo 1. januara 2013. opredijeliti otome ~ije dr‘avljanstvo ‘ele“,ka‘e Zjaji}.Ustavni sud BiH zato nala‘eParlamentu da izmijeni sporniZakon, kako bi se gra|animaomogu}ilo da i nakon 2013. zadr‘ebh. dr‘avljanstvo. Spornezakonske odredbe odnose se nasve gra|ane u dijaspori bez obzirana nacionalnu pripadnost. No, politi~kara~unica u ovoj zemlji jesurova, a lideri neumoljivi unastojanjima da stotine hiljada sopstvenihgra|ana zauvijek izbri{uiz dr‘avljanstva, upozorava poslaniku Predstavni~kom domuParlamenta BiH Beriz Belki}.Zloupotreba entitetskog glasanja„Od tih 600.000 ljudi koji bimogli ostati bez dr`avljanstva,siguran sam da najmanje jednatre}ina ima visoko obrazovanje.To su mlade generacije koje bimogle BiH i te kako pomo}i“, ka-`e Belki}. Brisanjem iz dr`avljanstva,njima se {alje poruka da uUstavni sud Bosne iHercegovine nalo‘io jeParlamentarnoj skup{tini dau roku od pola godineizmijeni sporni Zakon odr‘avljanstvu kojionemogu}ava zadr‘avanjebosansko-hercegova~kogdr‘avljanstva osobama kojeimaju drugo dr‘avljanstvo uzemljama s kojima BiH nemapotpisane bilateralnesporazumesopstvenoj zemlji nisu dobrodo{lii da im se `eli oduzeti pravo glasa.Za vi{e od 20 posto poslanika uPredstavni~kom domu politi~ki jeprihvatljivo to {to bi, pored velikogbroja Bo{njaka u dijaspori,bez bh. dr`avljanstva i pripadaju}ihi prava ostali i mnogi bh.Srbi i Hrvati.„Ovim promjenama, koje jesada nalo`io Ustavni sud BiH,apsolutno su se protivili svi poslaniciiz Republike Srpske, pri ~emusu koristili i pravo tzv. entitetskogglasanja, tako da bi svaki putzahtjev za promjenom Zakona biooboren“, ka`e Belki}. U roku od{est mjeseci Parlament moraprovesti odluku Ustavnog suda,koju pozdravlja i Svjetski savezdijaspore BiH. Predsjednik savezaZaim Pa{i} ka`e da Hrvati, Srbi,Bo{njaci i ostali u dijaspori imajuistu `elju, „da ostanu gra|ani BiH“.Ustavni sud Bosne i Hercegovinenalo‘io je Parlamentarnojskup{tini da u roku od pola godineizmijeni sporni Zakon o dr‘avljanstvukoji onemogu}ava zadr‘avanjebosansko-hercegova~kogdr‘avljanstva osobamakoje imaju drugo dr‘avljanstvo uzemljama s kojima BiH nemapotpisane bilateralne sporazume.Autor: Samir HUSEINOVI](Deutsche Welle)NOVEMBAR 2011. I BH GLAS I 11

INTERVJURazgovarao: Fadil ]ATOVI]Zaim Pa{i}, Predsjednik Svjetskog saveza BH dijaspore:„Dvojno dr‘avljanstvoje sada ve} realnost“Problem dvojnog dr‘avljanstvau BiH problemje oko kojeg se lomekoplja ve} du‘e vremena. Nerje-{avanje ovog pitanja predstavljaloje latentnu opasnost da na{adomovina izgubi gotovo tre}inusvog stanovni{tva. Bio je to povodda zamolimo gospodina ZaimaPa{i}a, Predsjednika SSDBiH, za ovaj intervju.SSD BiH ve} dugo vremena vodibitku da se problem dvojnogdr‘avljanstva napokon razrije-{i, a odskora se u to uklju~io i~lan BH dr‘avnog Predsjedni-{tva gospodin Bakir Izetbegovi}.Zahvaljuju}i njemu u~injenje ogroman pomak da se kona~noovo pitanje skine sa dnevnogreda. Kako vi vidite rje{avanjeovog pitanja?PA[I]:Ve} vi{e od deset godina~ekamo da se donese Zakon odvojnom dr‘avljanstvu, a to~ekanje ima i svoju cijenu. SSDBiH je u zadnjih 10 godina, kododgovornih politi~ara i stranakana vlasti, poku{avao izna}imogu}nost da se po proceduri uPS BiH poni{ti zakon ili bolje re}i~lan 17. Zakona o dr‘avljanstvu.Slali smo na{e zahtjeve i Visokimpredstavnicima, kako bi oni uticalina iste, me|utim sve {to smo ~inilinije davalo rezultata. Na‘alost, minismo bili upoznati sa ~injenicomda ~lan predsjedni{tva BiH mo‘euputiti apelaciju Ustavnom suduBiH, po ovim pitanjima, madasmo bili u direktnim i indirektnimkontaktima sa svim ~lanovimaPredsjedni{tva BiH. Nikadanismo dobili ovakav odgovor nitireakciju, kao {to je to u~iniogospodin Bakir Izetbegovi}. SSDBiH je upu}ivao svoje zahtjeve iu medije, organizovao je vi{eokruglih stolova na ovu temu, bezstvarnih rezultata. Sada je svezavr{eno veoma jednostavno, prijesvega zahvaljuju}i gospodinuBakiru Izetbeguvi}u. Prilikomna{e posjete Sarajevu mi smo muse zahvalili u ime SSDBiH kao iu ime svih na{ih gra|ana, ~ije jepravo na imanje svoje domovinebilo ugro‘eno. Tom prilikom smodogovorili i budu}e korake i saradnjuna rje{avanju i drugihotvorenih i goru}ih pitanja za na{egra|ane u dijaspori, prije svega12 I BH GLAS I NOVEMBAR 2011.

pitanja vezanih za registracijubira~a za glasanje na izborima.Od 12. do 14. oktobra 2011.godine, u Sarajevu je odr‘anaregionalna TAIEX konferencijao migraciji. Kao predsjednikSSDBiH u~estvovali ste na tojkonferenciji. Mo‘ete li ~itaocimaBH Glasa objasniti pojamTAIEX i koliki je zna~aj te koferencijeza BH dijasporu?PA[I]:Konferencija je bila dobromjesto da se razmijene iskustvadr‘ava u regionu oko migracije izakona o migraciji kao i kako boljeorganizovati saradnju izme|udr‘ave i dijaspore. Mislim da na{adr‘ava mora jo{ mnogo uraditi naovom programu, a pogotovo popitanju rada sa dijasporom. Dobiosam utisak da se zemlje zapada‘ele osigurati da u budu}nostiimaju {to manje migranata, pogotovoonih sa manjom naobrazbomi da ve} razmi{ljaju o povratku ilireemigraciji, pogotovo penzionera.Nekoliko zemalja Isto~neEvrope je predstavilo svoje programesaradnje dr‘ave i dijaspore.Najvi{e mi se dopala prezentacijaMoldavije. Oni su, kao dr‘ava, pomoglisvojoj dijaspori da se organizujeu zemljama gdje ih ima najvi{e,a sada od njih o~ekuju pomo}i to od ulaganja u razvoj zemljepa sve do politi~kih integracija.Ovo je i te kako dobar primjervlastima u Bosni i Hercegovini.Kakva je saradnja SSDBiH sadr‘avnim organima i institucijamaBiH ?PA[I]:SSD BiH je u svojim programskimciljevima istakao zahtjevda se oformi Ministarstvo zadijasporu, ali smo od nadle‘nihorgana uvijek dobijali odgovor dapostoji potreba za drugim, va‘nijimministarstvima. Time nikadanismo dobili ozbiljniju platformu,za na{e organizovanije djelovanjeu BiH. Imamo dobru saradnju saMinistarstvom za ljudska prava iizbjeglice, ve} du‘i vremenski period,a sada se uspostavlja boljasaradnja i sa pojedinim ~lanovimaPredsjedni{tva.Tako|er smo imalisaradnju sa FIPA-om, u oblikupredstavljenja programa za investiranjeu BiH. Generalno gledaju}i,nisam zadovoljan odnosomdr‘ave prema dijaspori, jer organidr‘ave i pojedini politi~ari nisu zainteresovaniza dijasporu.Vratimo se povodu za ovaj razgovor.Za{to se Zakon o dvojnomdr‘avljanstvu do sada nijeusvojio i ko je, po Va{em mi{ljenju,najve}i krivac za njegovoneusvajanje?PA[I]:Mislim da osnova problemale‘i u neadekvatnom dr‘avnomure|enju Bosne i Hercegovineali isto tako i u nezainteresovanostive}ine politi~ara koji ni{tane ~ine da se ovo pitanje rije{i.Moram ista}i da se mi koji trenutno‘ivimo izvan domovine, moramojo{ vi{e anga‘ovati, pogotovoprilikom glasanja, kako bi oja~alipozicije pregovara~a iz dijaspore.Koji su glavni razlozi formiranjaSvjetskog Saveza Dijaspore BiHi da li ste zadovoljni dosada-{njim u~inkom SSDBiH?PA[I]:Na osnovu prijedloga Dr.Karavdi}a, koji ‘ivi u Australiji,da se dijaspora BiH organizuje naglobalnom planu ali i aktivno{}uOrganizacionog odbora, sa~injenoguglavnom od strane predstavnikaUK Networka iz Velike Britanije,krenulo se u organizaciju ipripremu preduslova za prvi sastanaki osnivanje SSD BiH. Uovom Odboru je bio i predstavnkiz Danske gospodin HajrudinOmerovi}. Osnovni cilj organizovanjaSSD BiH je da se lak{eostvare realni zahtjevi na{e dijasporete da se pomogne pri organizovanjuna{ih gra|ana u zemljamagdje nije bilo organizacija nitisaveza BH gra|ana. Mislim da seBH dijaspora mora jo{ bolje organizovatijer u toj organizaciji i na-{oj aktivnosti le‘e ogromni potencijali,kojima bi mogli pomo}i dasvima nama ali prvenstveno na{ojdomovini, Bosni i Hercegovini,bude jo{ bolje.Kakva je saradnja Glavnogodbora SSDBiH, sa ~lanovimaGlavnog odbora iz Danske i kojesu to aktivnosti i projekti ukojima ste u~estvovali zajedno?PA[I]:Saradnja je uglavnom dobra.Imamo aktivnog ~lana GO izDanske, g. Samira Zameticu.Saradnja se odvijala uglavnom naorganizovanju prvog sastanka GOSSD BiH, zatim kroz u~e{}e sportskihekipa koje mi organizujemo,a aktivno sara|ujemo i naorganizovanju humanitarnih aktivnosti.Kada smo ve} kod sportskihaktivnosti, ‘elimo vam postavitijedno konkretno pitanje. Osmosvjetsko prvenstvo dijasporeBiH, u malom fudbalu/nogometu,odr‘ano je u Velikoj Kladu{i.Gdje bi se moglo organizovatinaredno i kakvi su usloviza kandidaturu organizacijeove manifestacije?PA[I]:Na slijede}em sastankuGO SSD bit }e raspisan novikonkurs za doma}ina Devetogsvjetskog prvenstva SSD BiH umalom fudbalu-nogometu, auslovi su jednostavni: obezbije|enjesportske dvorane ili drugih terenaza odigravanje utakmica,hrana za sve u~esnike za dane takmi~enja,informacije o jeftinijimhotelima, gdje tro{kove snose u~esnici.Osim toga, u praksi je organizacijazabavne ve~eri za sveu~esnike prvenstva. Mislim dauslovi nisu te{ki i da se u svakojzemlji, gdje postoji BH organizacija,mogu obezbijediti uslovi zatakmi~enje.Mo‘ete li nam ne{to re}i oplanovima SSDBiH, u narednomperiodu?PA[I]:Osnova planova za naredniperid ogleda se u pribli‘avanjusaveza Evropskim projektima,organizovanju mladih u dijasporii njihova saradnja sa generacijomiz BiH, te nastavak rada po pitanjuna{ih odnosa sa domovinom.Izbori u BiH su zavr{eni prijegodinu dana. SSD BiH je dalaveliki doprinos da na{i gra|aniu dijaspori iza|u na izbore. Dali ste zadovoljni odzivom naproteklim op}im izborima i dali mislite da je dovoljno u~injenona izgra|ivanju svjesti pojedincada pomognu, svojim glasom,u rje{avanju bitnih problema,kad je na{a domovina –BiH, u fokusu?PA[I]:Naravno da nisam zadovoljanizlaskom na{ih gra|ana udijaspori na glasanje ali sam nezadovoljani odnosom politi~kihstranaka prema dijaspori. Mi smoim ponudili da nam predstave svojeprograme ali su oni ostali gluhi.Pasivnost BiH politi~ara je isklju-~ivi problem {to su mnogi na{igra|ani ostali nezainteresovani zaglasanje. Mi smo u na{im zahtjevimatra‘ili i posebnu izbornujedinicu za dijasporu, kao {to jepraksa u zemljama u okru‘enju.Da smo dobili mogu}nost da sedirektno iz dijaspore bira nekolikopredstavnika u Parlament BiH tobi sigurno privuklo na{e gra|aneda se odlu~e i glasaju.Mo‘e li SSDBiH u~initi ne{to vi{ena ja~anju veza biznismena iz BHdijaspore sa domovinom, radi zajedni~kihulaganja u odre|ene razvojneprojekte, kojima bi se daozna~ajniji podsticaj razvoju malogi srednjeg poduzetni{tva i takouticalo na smanjenje broja nezaposlenihu BiH, posebno mladih?PA[I]:SSD BiH je ranije organizovaoBiznis Forume na koje smopozivali biznismene sa tog podru-~ja. Me|utim, zbog stanja u BiHmi{ljenja sam da su mogu}nostiprili~no ograni~ene, pa ipak bi na-{i gra|ani mogli vi{e ulagati uBiH. Na{i mladi stru~njaci, koji suse integrisali u ve}e kompanije,mogli bi pomo}i kod promocijeBiH kompanija. Mislim tako|erda bi se moglo raditi na manjimulaganjima BH gra|ana u poljoprivreduili malu privredu, uz dobruorganizaciju banaka i ni‘ih nivoavlasti u BiH. Ovo }e biti jedanod prioritetnih zadataka SSD BiHu budu}nosti, obzirom da imamoveoma dobru radnu grupu za biznis.U tom smislu mislim da }ebiti jo{ ve}ih aktivnosti, u narednomperiodu, ukoliko se pobolj{acjelokupna slika dru{tva i ukolikode{avanja u Bosni i Hercegovinibudu i{la u pravom smjeru.NOVEMBAR 2011. I BH GLAS I 13

FOTO REPORTA@ABH Glas na utakmici Francuska – BiH u ParizuParizom se prolamalo „Volim te, Bosno!“Iz desetina hiljada grla bosansko-hercegova~kih istinskih domoljuba i patriota, prolamalo se Parizom „Volimte Bosno“. Kolona BH navija~a iz dijaspore i Bosne i Hercegovine, duga nekoliko kilometara, pro{la jedostojanstveno ulicama i trgovima Pariza i na najbolji, i najupe~atljiviji na~in prezentirala nacionalnu svijest idr`avotvornost zajedni~ke nam domovine Bosne i HercegovinePi{e: Sabrija OV^INA,Foto: Fadil ]ATOVI]Fehim EDHEMOVI]Dino OV^INAPariz i Francuska su bili puni Bosne iHercegovine u utorak 11.oktobra 2011.BH Glas je dao svoj skromni doprinossvemu tome, sa 75 putnika koji su putovaliza Francusku u na{oj organizaciji i fantasti~nobodrili na{u reprezentaciju na prelijepomstadionu „Stade De France“.BH Glas je ‘elio pomo}i svim onimBosancima i Hercegovcima koji ‘ive udijaspori u Danskoj, a kojima je Bosna iHercegovina u srcu, draga i mila, i koji su‘eljeli bodriti na{u nogometnu reprezentacijuu Paraizu. U skladu sa na{im skromnimmogu}nostima, organizirali smo zajedni~koputovanje duplim autobusom za 75 osoba saJylland-a, prete‘no iz Horsens-a i Ålborg-a. BHGlas je glasilo bosansko-hercegova~kedijaspore u Danskoj koji okuplja dobrovoljce,volontere, dakle ljude koji bez ikakve nov~anenadoknade pi{u i ure|uju ovaj list. Organizacijaputovanja za Pariz je tako|er protekla napotpuno dobrovoljnoj i neprofitabilnoj osnovi.Najve}a i najljep{a naknada BH Glasu je bilaneizmjerna radost i zadovoljstvo na licimana{ih putnika, zato {to su bili u mogu}nostidostojanstveno prezentirati svoju zemlju inaciju, i biti uz na{e „zmajeve“ u presudnimbitkama za ugled i prosperitet BH nogometa ina{e zajedni~ke dr‘ave.Putovanje je proteklo u najboljem redu,primjernom vladanju i pona{anju, i bezikakvih problema. Svi na{i putnici su se vratilizdravi svojim porodicama u Dansku. Bogatijiza jedan veliki do‘ivljaj koji se ne mo‘enikada zaboraviti. Biti zajedno sa desetinamahiljada na{ih zemljaka kojima je Bosna iHercegovina u srcu i du{i, navijati za svojuzemlju, pjevati navija~ke i patriotske pjesmeu sred Pariza – to se ne zaboravlja. PrijateljiBosne i Hercegovine mogu se ponositi na{impona{anjem i navijanjem u Parizu, a njenineprijatelji imaju puno razloga da se zabrinuzbog na{eg kristalno iskazanog patriotizma ijedinstva, i to u sred Pariza!BH navija~i su bili izmije{ani safrancuskim navija~ima, jer je ogromna ve}inana{ih navija~a iz dijaspore kupila karte prekoFrancuskog nogometnog saveza, to jest puteminterneta. I na{a grupa od 75 putnika je bila udodiru sa francuskim navija~ima – sve jeproteklo u najboljem redu i miru, i bez ikakvihproblema. Svako je navijao sportski i srcemza svoju reprezantaciju, mahao zastavama,{alovima i ostalim rekvizitima bez vrije|anjaili provociranja. I zastava BH Glasa se vihorilau Parizu!Kolonu navija~a dugu nekoliko kilometarakoja se kretala trgovima i ulicama do stadiona„Stade De France“ pozdravljali su gra|ani Francuskesa osmijesima i mahanjem. Prilikomprolaza kolone kroz strana~ki kvart u Parizu,pozdravljani smo iz okolnih zgrada imahanjem BH zastavama, koje su dr`ale rukenekih nepoznatih Afrikanaca nastanjenih uFrancuskoj! Fantasti~no i ne ponovljivo! Biloje za ne povjerovati! To je naravno izazvaloerupciju odu{evljenja i skandiranje „Bosna,Bosna“ i „Merci“(Hvala) iz hiljada grla…Na ‘alost, nije primije~eno da je neka odmnogobrojnih bosansko-hercegovackih TVku}azabilje‘ila ovu veli~anstvenu promocijuBH dr‘avnosti, koju su BH navija~idemonstrirali na trgovima i ulicama Pariza.TV-gledaoci, gra|ani u Bosni i Hercegovini,osta}e tako uskra}eni za ovaj veli~anstvenido‘ivljaj nacionalne svijesti i ljubavi premadr‘avi Bosni i Hercegovini.14 I BH GLAS I NOVEMBAR 2011.

NOVEMBAR 2011. I BH GLAS I 15

DOM, ZDRAVLJE I PORODICAPriprema: Bahrija [I[I] Oboljenja srca (4)Endokarditis je upala ilioteklina unutra{nje stijenkesrca i sr~anih zalistaka.Naj~e{}i oblik endokarditisa jesubakutni bakterijski endokarditis(SBE). Srce sa manama ili nepravilnimzaliscima mo‘e imati unutra{njihprostora u kojima krv nete~e normalno. Takvi nepravilnizalisci ili sr~ane mane uobi~ajenasu mjesta za takvu vrstu infekcije.Umor i vru}ica su naj~e{}i simptomi,a kod nekih pacijenatajavljaju se i drugi simptomi kao{to su obilna no}na znojenja,gubitak na te‘ini ili bolovi u zglobovima.Neki ljudi koji boluju odSBE-a imaju malene crvene ta~kena ko‘i ili ispod noktiju. To je znakda su bakterije iz inficirane sr~anestijenke pro{le krvotokom i stigledo vanjskog tkiva. Novi sr~ani{um je tako|e ~est simptom, aSBE mo‘e dovesti i do uve}anjaslezene. SBE se mo‘e razvijatimjesecima prije nego se dijagnosticirajer simptomi mogu biti slaboizra‘eni i nastupati postupno.Na kraju vru}ica, malaksalost,umor ili neobi~ne crvene ta~kicenatjeraju ve}inu oboljelih da seobrate svom ljekaru.Pretrage i lije~enjeNalazi krvi i kulture mogu pomo}ipri identifikaciji vrste i te‘ineinfekcije. Ehokardiogram }e pokazatibakterijsku koloniju nasr~anim zaliscima. Kad se identificirabakterija, obi~no se sedmicamadaju intravenski antibioticiEndokarditiskako bi se infekcija izlije~ila. Mo-‘da }e trebati hirur{kim putemzamijeniti nepravini sr~ani zalistak,ako ga je infekcija jo{ vi{eo{tetila.1. Oblogasr~ane komore(Endocardium)2. Vanjskastrana srcaPreventivaLjudi koji imaju nepravilansr~ani zalistak trebali bi sa svojimljekarom razgovarati o opasnostimakoje mogu nastati od endokarditisa.Isto tako, kod svih intervencijana zubima, stomatolog semora upozoriti na ovo oboljenje.U slu~aju bilo kakvih hirur{kihzahvata na to se mora upozoritimedicinsko osoblje koje u~estvujeu takvim zahvatima. Ovo je va‘noradi toga {to se pri takvim intervencijamamo‘e dogoditi da bakterijeprodru u krvotok. Ako semalo prije i odmah nakon popravljanjazuba ili operacije uzimajuantibiotici, bakterije se ne}e razmno‘avatii sprije~it }e se endokarditis.Niski krvni pritisakNiski krvni pritisak, ili hipotenzija,odnosi se na krvni pritisakispod 90/50. U ortostatskoj hipotenzijikrvni pritisak naglo padakad se osoba uspravi u sjede}i polo‘ajili ustane. Mnogi ljudi s vremenana vrijeme do‘ive takvuvrstu hipotenzije. Ako se doga|a~e{}e, mo‘da je izazvana lijekovima,neurolo{kim poreme}ajima,pomanjkanjem hormona ili sr~animproblemima.Niski krvni pritisak se obi~none lije~i jer se simptomi rijetko pojavljuju.Ali ako je uzrok niskogpritiska neki drugi problem, ondase ta bolest trebati lije~iti.Nizak krvni pritisak nema nikakvihsimptoma, osim ako niskikrvni pritisak nije povezan s lo{imkrvotokom, a tada su simptomivrtoglavica, o{amu}enost, nesvjesticeili malaksalost organizma.Konzumiranjem pistacija sprije~itesr~ane bolesti i karcinomAko ste mislili da su pistacijinapast po liniju, ne bi trebalo daimate osje}anje krivice, jer je ipakrije~ o zdravoj namirnici ako sejede umjereno. Oni su zdravijaalternativa ~okoladi, ~ipsu ili slatki{ima.Ako‘elite da snizite nivolo{eg holesterola, za{titite se odsr~anih bolesti i sprije~iti karcinom,svakodnevno konzumirajte{aku pista}a. Naime, ovi ora{astiplodovi prepuni antioksidanasa{tite }elije organizma od {tetnihmaterija - slobodnih radikala. Zarazliku od ostalih ora{astih plodova,pistaciji sadr‘e ve}u koli~inudijetetskog antioksidansa luteina,betakarotena i gama-tokoferola.Betakaroten se pretvara u vitaminA koji spre~ava rak. Gama-tokoferolje ~est oblik vitamina E koji{titi od bolesti srca. Lutein je glavnisastojak tamnozelenog lisnatogpovr}a, a va‘an je za vid i zdravuko‘u.Jabuke i kru{ke ~uvaju odmo‘danog udaraKonzumacija ve}ih koli~inavo}a i povr}a s bijelim „mesom“poput jabuka, kru{aka ili cvjeta~emo`e pomo}i u za{titi od mo-`danih udara, pokazalo je istra-`ivanje objavljeno u magazinuStroke. Holandski istra‘iva~i, kojisu 10 godina pratili zdravlje vi{eod 20 hiljada osoba, ipak nisuotkrili razlog zbog kojeg je rizikod mo‘danog udara manji ~ak 52posto kod osoba koje jedu punojabuka, kru{aka, banana ilicvjeta~e. Stru~njaci upozoravajuda to ne zna~i da ljudi trebajuprestati jesti druge vrste vo}a ipovr}a, javlja hina. Na po~etkuistra‘ivanja u~esnici su ispunilidetaljni upitnik o prehrambenimnavikama i na~inu ‘ivota uprethodnoj godini, a nakon togapra}eni su sljede}ih deset godinate je istra‘ivana veza boje vo}a ipovr}a i rizika od mo‘danogudara. Nau~nici su uo~ili da jepove}anje potro{nje „bijelog“vo}a i povr}a za 25 gramadnevno vezano uz devetpostotnosmanjenje rizika od udara.Istoistra‘ivanje nije pokazalo da nau~estalost mo‘danih udara uti~ekonzumiranje tamnozelenoglisnatog povr}a, kupusa i salatecitrusa ili crvenog vo}a i povr}a.16 I BH GLAS I NOVEMBAR 2011.

Male kulinarske vje{tine Poku{ajte jela pripremiti druga~ijePriprema: Amila SMAJLAGI]Jesen se polagano uvla~i u na{eku}e, avlije, sokake i ulice.Vi{e ne razmi{ljamo o nekoj laganojhrani. Sada imamo vremenaza komplikovanija jela i kola-~e. Mi, Bosanci i Hercegovci nismoMe|umurci, ali evo dva izvrsnarecepta me|imurske gibanice,u koju je ukombinovanomnogo stvari potrebnih na{emorganizmu u ovim hladnim jesenjimdanima. Recepti su vrlo sli-~ni jedan drugom, a vi izaberitekoji na~in vam se ~ini lak{im iukusnijim. Neko voli cimet, nekone. Neko mo‘e opet pre‘ivjetibez oraha, a neko ih obo‘ava. Sve{to vam se ne ~ini primamljivimmo‘e da se zamijeni nekomdrugom kombinacijom vo}a.Me|imurska gibanica1/2 kg kora za pitu izrezatina veli~inu tepsije za pe~enje.Tepsiju namastiti. U malo mlijekarastopiti maslac. Na dnotepsije slo‘iti tri lista kora, a svakilist premazati rastopljenim masla-Umor, nesanica, depresijaMe|imurska gibanicaBakina gibanica, s preljevom od slatkog vrhnjaKako pre‘ivjeti naglevremenske promjene?!Nagle promjene temperature vazduha kojima smo izlo‘eniovih dana, mu~e i hroni~ne bolesnike i relativno zdraveosobe, a istra‘ivanja pokazuju da meteoropatija naj~e{}epoga|a djecu mla|u od 15 i osobe starije od 50 godinaU nauljenu tepsiju staviti 2kore i premazati ih rastopljenimmaslacem (potrebno oko 10 dkgmaslaca). Tanko namazati dio nadjevaod oraha. Prekriti korom namazanomrastopljenim maslacem,a zatim poprskati slatkimvrhnjem (potrebno oko 0,5 dl. slatkogvrhnja). To poklopiti narednomkorom pripremljenom na istina~in. Ponavljati postupke izmjenjuju}inadjeve po redu, dok imasastojaka. Na kraju sve to pokritiposljednjom, nenama{}enom,korom. Preliti preljevom kojinapraviti od 0,5 dl mlijeka pomije{anogsa 0,5 dl slatkog vrhnja.Nadjev od jabuka: Oguliti i naribati1 kg kiselih jabuka koje pomije{atisa 2 supene ka{ike {e}erai 2 supene ka{ike mrvica (prezla).Nadjev od oraha: 25 dkg mljevenihoraha preliti sa 5 dl vrelog mlijeka,tome dodati 3 supene ka{ike {e-}era, 2 ka{ike meda i 10 dkg gro‘|ica.Nadjev od maka: Izmije{ati25 dkg maka sa 2 ka{ike {e}era ijednu ka{i~icu vanilin {e}era.Neprestano mije{aju}i polaganododavati 0,5 dl vru}eg mlijeka,paze}i da smjesa ostane gusta.Nadjev od sira: Propasirati 50dkg mladog kravljeg sira pa mudodati 3 ka{ike {e}era, ka{ikicuvanilin {e}era i jedno jaje. Sve todobro izmije{ati ka{ikom.Bakina gibanica se pe~e oko60 minuta na 180 stepeni.cem. Na to prvo staviti nadjev odmaka. Na to staviti dvije kore, a svakiNagle promjene vremenaizazivaju umor, migrene, nesanicu,depresiju i probleme sa krvnimpritiskom, te{ko ih podnoseasmati~ari, reumati~ari i sr~ani bolesnici,ali i relativno zdrave osobe.U posljednjih desetak godina,svjedoci smo naglih vremenskihpromjena i pojave da se godi{njadoba smjenjuju bez prelaznih razdoblja,a dnevne razlike u temperaturiponekad iznose i do 20 stepeni,zbog ~ega od tegoba koje izazivapromjena vremena pati gotovopolovina svjetske populacije,javlja Tanjug.Prelazi izme|u godi{njih dobasu „kriti~ne ta~ke“, jer su tada u~estalijepojave bolesti ali i smrtnosti,navode iz Instituta.Nagla promjena vremena izazivave}u u~estalost sr~anih i mo-‘danih udara, prehlada, upale disajnihorgana i astmati~nih napadakod starijih osoba i hroni~nih kardiovaskularnihbolesnika.Doktori zato u prelaznom periodusavjetuju dovoljno sna, jer jeumoran ~ovjek osjetljiv na sve, pai na promjenu vremena, a preporu~ujufizi~ku aktivnost i boravakna svje‘em vazduhu, kao i laganuishranu bogatu vitaminima.Preporu~uje se redovno tu{iranjenaizmjeni~no toplom i hladnomvodom i slojevito obla~enje,dok hroni~ni bolesnici morajustrogo da se pridr‘avaju terapije.list tako|er premazati rastopljenimmaslacem. Potom prekriti nadjevomod oraha, pa dvije maslacemnama{}ene kore, pa nadjev odjabuke, pa dvije nama{}ene kore, panadjev od sira i na kraju opet zavr{itis tri dobro nama{}ene kore.Nadjev od maka: 20 dkg mljevenogmaka, 3 dcl mlijeka, 20 g {e}era,1 paketi} vanilin {e}eraMak preliti kipu}im mlijekom ukojem je prethodno rastopljen {e}eri vanilin {e}er.Nadjev od oraha: 10 dkg oraha, 10dkg pr‘ene p{eni~ne klice (ako nematep{eni~nih klica, mo‘e i 20 dkg oraha),10 dkg {e}era, 1 dcl toplog mlijekaOrasi se preliju kipu}im mlijekomu kojem se rastopio {e}er.Nadjev od jabuka: 1 kg ribanihjabuka, 5 dkg {e}era, 1 paketi} vanilin{e}era, 1/2 kafene ka{i~ice cimetaNeoguljene jabuke oprati, naribatii ocijediti od suvi{ne teku}inepa dodati {e}er, cimet i vanilin {e}er.Nadjev od sira: 50 dkg svje‘egsira, 2 jaja, ribana kora od pola limuna,50 gr maslaca, 50 dkg {e}eraRazmutiti jaja i dodati im maslac,{e}er i ribanu koru limuna, pasve ra ravnomjerno umije{ati u sir.Gibanicu pe~i u rerni zagrijanoj na150° C oko 40 minuta. Kad se gibanicaohladi, posuti je sa {e}erom u prahu.Nadamo se da vam se sve ovo~ini primamljivim i laganim zanapraviti. Znajte da }e vam se cijelaku}a uzmirisati lijepim mirisima.NOVEMBAR 2011. I BH GLAS I 17

SPORTBH glas na licu mjesta: Impresije sa kvalifikacijskog me~anogometne bh. reprezentacije u ParizuPariz odjenut u plavo-‘utoTekst i foto: Benjamin DAJI]Sa dvije pobjede useptembarskom dvome~uprotiv Bjelorusije i zaslu‘enouknji‘enih 6 bodova nogometnareprezentacija BiH se pred posljednjadva susreta u svojoj kvalifikacijskojgrupi na{la u situaciji kojaje bila toliko pogodna da se u njuprije ljeta veoma te{ko moglonadati, a kamoli vjerovati. Osimna{ih pobjeda na ruku su nam i{li iostali rezultati tako da bi nampobjeda protiv Luksemburga uZenici obezbijedila bara‘ i ~akpru‘ila {ansu za borbu sa Francuskomza direktan plasman na EP2012.Prvi dio posla je bio besprijekornoodra|en. Luksemburg je izZenice ispra}en sa 5 golova u mre-‘i, a odabranici Safeta Su{i}a suostali zdravi, ~itavi i neoptere}enikartonima. Teren za sudbonosni ihistorijski me~ u Parizu je bio pripremljen.Ra~unica je bila jednostavna– imamo osiguran bara‘, apobjeda nas vodi direktno na evropskusmotru nogometa sljede}egljeta. Dakle rastere}eni imperativarezultata na{i reprezentativci sumogli mnogo opu{tenije u}i u pripremeza ovaj susret i smireno fokusiratiisklju~ivo na sebe i svojuigru ne ovise}i o drugim rezultatima.Za ovaj historijski me~ BHGlas je poput mnogih bh. udru-‘enja {irom Evrope organiziraoput za Pariz obezbijediv{i autobus,koji je bio popunjen do posljednegmjesta. Cjelono}no putovanje nijeni u najmanjoj mjeri moglo sputatiemocije koje su se gomilale ve}danima, a prilaskom Parizu protokadrenalina kroz tijelo je bivao sveve}i. Na putu je susretano sve vi{eautobusa i privatnih automobilaoki}enih bosanskim zastavamakoji su hrlili ka istoj destinaciji kaoi mi. Taj 11.10. 2011. u Gradusvjetlosti je uistinu bio dan koji jetrebalo do‘ivjeti da bi ga se mogloopisati. Ta vi{emilionska metropola,jedan od najpoznatijihgradova na svijetu i ‘elja i(li)uspomena stotina miliona turistabila je toga dana okupana ubojama na{e domovine. Od ranihjutarnjih sati pa do same utakmicebukvalno na svakom uglu ovogaogromnoga grada, od Louvrea,preko Trijumfalne kapije pa doEiffelovog tornja i svugdjedrugdje, mogli su se sresti Bosancisvih uzrasta. Momci, djevojke,stariji, djeca, svi odjenuti u bh.dresove i trenerke ili ogrnutizastavama mar{irali su gradom,organizirali se u ve}e skupine kojesu ponosno uzvikivale i pjevalenavija~ke parole i pjesme, ~ula sena vi{e mjesta i harmonika, a ~akse okretalo i janje na ra‘nju...Na par sati pred po~etak me~aplavo-‘uta rijeka je usmjerila svoj18 I BH GLAS I NOVEMBAR 2011.

Reprezentacija BiH u sjede}oj odbojciSedmi put prvaci Evrope!tok ka francuskom nacionalnomstadionu Stade de France, veleljepnomzdanju moderne nogometnekatedrale koja mo‘e primitioko 81 000 gledatelja. Te{ko jebilo vidjeti ijedno prazno sjedi{teza vrijeme utakmice, a prekrasnoje bilo u‘ivati u pogledu na dupkeispunjene tribine i vidjeti na hiljadebh. zastava. Oko 20 000 na{ihnavija~a stvorilo je fantasti~nukulisu i upu}ivali su konstantnoglasnu podr{ku bh. nogometa{imana terenu, tako da je uglavnomtokom me~a izgledalo da se ovajdvoboj u najmanju ruku odvijanegdje na neutralnom terenu, akada je D‘eko zatresao francuskumre‘u osje}aj je bio kao da senalazimo u srcu BiH. U svakomslu~aju BiH je tada bila upotpunosti u svakom od na{ihsrca. Ohrabreni podr{kom sa tribinai nahranjeni instrukcijama selektoraSu{i}a bh. nogometa{i sucijelo prvo poluvrijeme disciplinomi borbeno{}u vodili glavnu rije~na terenu ne ostavljaju}i Francuzimapuno prostora za njihovuigru.Na odmor se oti{lo sa zaslu-‘enom predno{}u na na{oj stranii sve je izgledalo kao divna bajka~iji sretni kraj se pomalo nazirao.U drugom poluvremenu do{lo jedo lak{eg pada u intenzitetu na{eigre pa su se Francuzi po~eli malovi{e pribli‘avati na{em golu,me|utim jedino su iz prekidauspijevali ozbiljnije zaprijetitina{em golmanu. I onda na 15-akminuta prije zavr{etka desio sekontroverzni i diskutabilni, i pona{u reprezentaciju kobnimomenat. Duel Nasrija i Spahi}aoko ivice kaznenog prostora sudijaCraig Thomson okarakteriziraoje faulom nad Francuzomi pokazao na bijelu ta~ku. Nasri jesam preuzeo odgovornost za izvo-|enje penala i sigurno savladaoBegovi}a. Na{i momci supoku{ali u zavr{nici do}i donovog pogotka i pobjede, ali nijebilo dovoljno snage ze takvone{to, a ni sre}e jer selektor Su{i}nije vi{e mogao izvr{iti nijednuizmjenu.Kona~ni rezultat 1-1. Nedovoljanza direktan plasman na EP, aliReprezentacija Bosne iHercegovine u sjede}ojodbojci osvojila je sedmu uzastopnutitulu evropskog prvaka. Ufinalnom me~u Evropskog prvenstvau holandskom Rotterdamuodbojka{i BiH su 15. oktobrasavladali selekciju Rusije sa 3:1(22:25, 25:23, 25:10, 25:23).Izabranici selektora MirzeHrustemovi}a grupnu fazu takmi~enjaokon~ali su s ~etiripobjede i bez izgubljenog seta.Maksimalnim rezultatima 3:0savladali su ekipe Hrvatske,Srbije, Latvije i Rusije, u ~etvrtfinalusu bili bolji od Poljsketako|er sa 3:0, dok su u polufinalusavladali Ukrajinu sa 3:1.Zlatno odli~je za BiH naEP-u osvojili su: D‘evad Hamzi},Sabahudin Delali} (kapiten),Asim Medi}, Safet Aliba{i},Adnan Manko, IsmetGodinjak, Mirzet Duran, AdnanKe{mer, Ejub Mehmedovi},Ermin Jusufovi}, Nizam^an~ar i Beniz Kadri}.Bronzana medalja pripalaje reprezentaciji Njema~ke,Najve}i uspjesireprezentacijeBiH u sjede}ojodbojci:Paraolimpijske igre:Sydney 2000. - 2.mjestoAtina 2004. - 1.mjestoPeking 2008. - 2. mjestoSvjetsko prvenstvo:Teheran 1998. - 3. mjestoKairo 2002. - 1. mjestoRoermond 2006. - 1. mjestoEdmon 2010. - 2. mjestoEvropsko prvenstvo:Tallin 1997. - 3. mjestoSarajevo 1999. - 1. mjestoSorospatak 2001. - 1. mjestoLaparanta 2003. - 1. mjestoLeverkusen 2005. - 1. mjestoNyregyhaza 2007. - 1. mjestoElblag 2009. - 1. mjestoRotterdam 2011. - 1. mjestoKontinental kup:Kettering 2011. - 1. mjestokoja je u susretu za tre}e mjestosavladala Ukrajinu sa 3:2.u kombinaciji sa prikazanomigrom vi{e nego ohrabruju}i predutakmice bara‘a. Osje}ajrazo~arenja i ponosa u istovrijeme. O opisanom spornommomentu se pri~alo i pisalo nesamo kod nas nego i {iromEvrope. Da li je faul postojao igdje je bio po~injen ostaje diskutabilno,ali ~injenica je da Francuzimasudijske odluke pre~estoidu u korist. Sjetimo se bara‘a zapro{lo SP kada im je priznat golprotiv Irske nakon o~iglednogigranja rukom. Da li predsjednikUEFA-e, Francuz Michel Platini,ima svoj udio u svemu ostaje temaza konspiracijsko teoretiziranje.Mi za to nemamo vremena jer nasve} polovinom novembra o~ekujebara‘. Protivnik nam je kao i prijedvije godine Portugal. Ovo je idealnaprilika da se Christianu Ronaldui dru{tvu osvetimo zatada{nji poraz. Po vi|enom uParizu razloga za optimizam imavo{e nego dovoljno. Vjerujemo da}e nam na{i momci osvjetlatiobraz igrom i plasmanom uPoljsku i Ukrajinu.NOVEMBAR 2011. I BH GLAS I 19

KULTURA I UMJETNOSTIstinsko blago Bosne i HercegovineDankinja Mette impresionirana prirodnimljepotama Bosne i HercegovineDr. Sara Acconci, vode}i arheolog Fondacije: „Svakog dana u Bosanskoj dolini piramida pronalazimo sve vi{edokaza o monumentima ra|enim ljudskom rukom»Tekst i foto: Idriz HOD@I]Prvi evropski piramidalnikompleks u Visokomposje}uje hiljade turista.Dolaze brojne ekskurzije i pojedinciiz raznih krajeva BiH,Evrope i svijeta da vide otvorenesonde na Bosanskoj piramidiMjeseca i Bosanskoj piramidiSunca, kao i stotine novootvorenihmetara u podzemnomlabirintu „Ravne“.Bosanska piramida Suncalocirana je na lokalitetu poznatomkao brdo Viso~ica, ili «Gradpiramida». Visoka je 220 m, {toje za 1/3 vi{e od Keopsove piramide.Njena sjeverna strana imaoblik jednakostrani~nog trougla~ije su stranice od po 365 m, auglovi od 60 stepeni i orjentisanaje prema kosmi~kom sjeveru(polo‘aj zvijezde sjevernja~e).Bosanska piramida Mjesecaje manja, a locirana je na manjemuzvi{enju poznatom kao Plje-{ivica. Oblik joj je stepenast saizra‘enim terasama, zaravnjenimvrhom i prilaznim platoom. Orjentacijajoj je pravilna i poklapa sesa stranama svijeta. U posljednjihstotinu godina, na ovom mjestu,vr{ena je eksploatacija njene unutra{njestrukture, kao gra|evinskogmaterijala. Kori{tena jekao „kamenolom“ za izgradnjuniza objekata u doba Austrougarskei Kraljevine Jugoslavije.Me|u brojnim posjetiocimaDoline Bosanskih piramida srelismo i gospo|u Mette, iz Danske.Do{la je da vidi i obi|e lokaliteteu kojima se, najvjerovatnije, krijenova historija stare bosnskohercegova~ke,evropske i svjetskecivilizacije, koju je jedan odsvjetski poznatih stru~njaka, uoblasti arheologije, nazvao„Civilizacijom Visoko“.Gospo|a Mette je medicinskasestra u mirovini. Tragaju}i za lje-~ili{tima u koja bi mogla dovestiDankinje i Dance na rehabilitaciju,na{la se i u ~uvenoj Fojni-~koj banji „Reumal“. Uz ugodansedmodnevni terapijski tretman u„Reumalu“, obi{la je jo{ nekamjesta i destinacije u BiH (Mostar,Blagaj, ^apljina, Visoko,Vrelo Bosne...). Impresionirana jesvim ljepotama BiH koje je, zakratko vrijeme, mogla li~noupoznati, te za BH Glas iznosisvoje utiske: «Prije 40 godina bilasam u Mostaru. I tada je stari mostblistao. Ovih dana sam ga ponovogledala i isti je kao prije. UMostaru sam sada vidjela mnogovi{e turista nego ranije. To je zatojer se cijeli svijet promijenio, anajvi{e promjena desilo se uEvropi. Dobre su promjene, ali iMostaru i Sarajevu treba novac zapokretanje raznih projekata.Tako|er, bila sam i u Blagaju, navrelu Bune. Sada sam uo~ila sli-~nosti izme|u Vrela Bune i VrelaBosne, ali meni je Vrelo Bosneljep{e. Sve je ~isto - zrak, voda,parkovi, dobar restoran i ukusni}evapi. Oko Vrela Bosne sve jezeleno, a na Vrelu Bune su stijenei kr{... U Fojnici sam provelasedam dana. U po~etku sam bilamalo razo~arana, jer sam mislilada je to valnes, a ne lje~ili{te.Rekli su mi da sam pacijent, a neturista i kada sam to shvatila ondaje bilo sve u redu. Kompletan personalje ljubazan, a uslugekvalitetne. [teta je {to vanjski bazennije u funkciji prije junamjeseca. Fojnica ima dovoljnotermalne i ljekovite vode i to trebaiskoristiti. Tokom posjete Visokomi Bosanskoj dolini piramidamogla sam vidjeti ne{to interesantno,{to nisam imala prilikuvidjeti u svojoj domovini –Danskoj. Penjala sam se uz strmestrane Bosanske piramide Sunca.Kada se urede stepenice i put, bit}e mnogo bolje i lak{e, naro~itokad padne ki{a. Obi{la sam i dioBosanske piramide Mjeseca, alinajinteresantnije je bilo u kompleksutunela «Ravne», gdjepostoje dokazi da su ti tuneli djeloljudskih ruku u dalekoj pro{losti.Vodi~i su bili veoma dobri. Predlo`ilabih mla|im i izdr`ljivijimDancima da do|u u BiH i uVisoko i da vide ne{to {to se mo`enazvati svjetskim ~udom,misterijom nepoznatih civilizacijakoje su ostavile svoje jo{ nerazja{njenetragove i znakove.Travnik sam vidjela u prolazu i~ini mi se da je sli~an Malmeu...Bosna je divna zemlja i do}i }uopet.»20 I BH GLAS I NOVEMBAR 2011.

Historija i historijske li~nosti Bosne i Hercegovine (7): D‘emal Bijedi}Pi{e: Benjamin DAJI]Od januara 1977. smrtD‘emala Bijedi}a jeneprestana dilema:slu~ajna ili isplanirana nesre}a?D‘emal Bijedi} je ro|en 12. aprila1917. u Mostaru. Poti~e izugledne trgova~ke porodice BajramageBijedi}a, koja se 1915.godine doselila iz Gackog u Mostar.Bilo mu je tek ne{to vi{e odgodinu dana kada mu jeotacAdem umro i od tada je svu briguo porodici preuzela njegovamajka Zarifa, amid‘a Be}ir i njegovasupruga Zineta. Osnovnu{kolu i gimnaziju zavr{io je u Mostaru,a Pravni fakultet u Beogradu.Kao gimnazijalac bio je ~lanmuslimanskog dru{tva Gajret ipostao je simpatizer komunisti-~kog pokreta kome se tokom studijau Beogradu i priklju~io.Oktobra 1938. je bio primljen uSavez komunisti~ke omladineJugoslavije, a decembra sljede}egodine u Mostaru postao je ~lanKomunisti~ke partije Jugoslavije.Kao ~lan KPJ u Mostaru je biohap{en ~etiri puta. Bio je potpisnikletaka za borbu za autonomijuBosne i Hercegovine u me|uratnomperiodu d 1941.Za vrijeme Drugog svjetskograta kao ~lan Partije aktivno jeu~estvovao uNarodnooslobodila-~kom pokretu. Na po~etku rataobavljao je du‘nost sekretaraMjesnog komiteta KPJ za Sarajevo,a potom je pre{ao u isto-~nu Bosnu gdje je preuzeo du-‘nost sekretara Okru‘nogkomiteta KPJ za Semberiju i Posavinu,a nakon toga i sekretaraMjesnog komiteta KPJ za Tuzlu.Kao borac [este proleterske isto-~nobosanske proleterske udarnebrigade u~estvovao je u borbamatokom bitke na Sutjesci u perioduod maja do juna 1943. godine.Po zavr{etku rata postao jegeneralni sekretar Vlade NarodneRepublike Bosne i Hercegovine ipomo}nik ministra unutra{njihposlova. Godin 1948. godine prelazina funkciju na~elnika UpraveNajprominentniji borac za BiHu vrijeme komunizmaD‘emal Bijedi}: Mnogi ga smatraju ocem „Muslimanske“ nacije,a nemali je broj onih koji upravo u ~injenici da se za muslimaneizborio za priznanje nacionalne odrednice vide razloge njegoveprerane smrtiza agitaciju i propagandu Centralnogkomiteta Komunisti~ke partijeBosne i Hercegovine. Potomse vra}a uMostar gdje preuzimadu‘nost sekretara Oblasnog komitetaKPJ za Hercegovinu ipredsjednika mostarskog sreza. USarajevo ponovo dolazi 1957. ipostaje ~lan Izvr{nog vije}a NRBosne i Hercegovine i predsjednikUniverzitetskog savjeta.Po~etkom {esdesetih godinaodlazi u Beograd gdje postaje~lan Saveznog izvr{nog vije}akojim je tada predsjedavao JosipBroz Tito. Najprije je preuzeoresor zakonodavstva i organizacijevlasti, a potom resor sekretaraSaveznog sekreterijata za rad.Istovremeno je bio i sekretarUstavne komisije Savezne skup{tine.Nakon sukoba sa AleksandromRankovi}em bio je smijenjensa svih funkcija i vratio se uSarajevo. Ipak 1967. izabran je zapredsjednika Republi~kog vije}aNarodne skup{tine SR BiH (tadanajvi{a funkcija u Republici), a1971. postao je predsednik Saveznogizvr{nog ve}a SFRJ (saveznipremijer) i na toj funkcijiostao je do svoje pogibije. Kaopredsjednik Saveznog izvr{nogvije}a zalagao se za razvitak privrede,primjenu principa samoupravljanja,promociju Jugoslavijeu inostranstvu i ja~anje Pokretanesvrstanih. Bio je organizatornove bosanske privredne reformei infrastrukture, posebno izgradnjemoderne putne mre‘e, regionalnihvodovoda, gradskihkanalizacija i telekomunikacija.Avionska nesre}a u kojoj jetragi~no izgubio ‘ivot dogodila se18. januara 1977. Po povratku izBeograda za Sarajevo njegovavion udario je u brdo Ina~ u blizinigradi}a Kre{evo Pored D‘emalatom prilikom poginula je injegova supruga Razija. Odmahpo saznanju za tragediju predsjednikTito se vratio u zemlju izposjete Libiji i prisustvovao njegovojsahrani u Sarajevu. Po{toje D‘emal veoma ~esto bio uzTita bio je {pekuliran kao njegovmogu}i nasljednik, {to je otvorilosumnje u slu~ajnost avionske nesre}e.Pri~e o umje{anosti Titovesupruge Jovanke Broz u ovoj avionskojnesre}i i do dan danas suostale ‘ive. Daleko je ipak vjerovatnijateorija da je u D‘emalovojpogibiji ulogu odigrala JNA.Danas se vidi da je JNA imalaskriveni program velikosrpskedominacije i da bi D‘emal bio realnaprepreka njegovom ostvarenju.Ne samo {to je posjedovaome|unarodnu reputaciju i popularnostunutar zemlje, nego je bio~ovjek i dr‘avnik sa visokimmoralnim vrijednostima, hrabar imogu}i nasljednik na dr‘avnojfunkciji koju je napu{tao Tito.Na podru~ju spoljne politike‘elio je uspostavljanje diplomatskihi trgovinskih odnosa sa SaudijskomArabijom, {to mu nijeuspjelo. Tako|er mu je ostala neostvarenate‘nja da ubijedi tada-{njeg turskog premijera BülentaEcevita da Turska i Jugoslavijazajedno postave pitanje emancipacijeTuraka u Bugarskoj i Bo-{njaka u Turskoj. Mnogi ga smatrajuocem „Muslimanske“ nacije,a nemali je broj onih koji upravou ~injenici da se za muslimaneizborio za priznanje nacionalneodrednice vide razloge njegoveprerane smrti. “Ubit }e me,ja mnogo znam“, bila je nerijetkaopaska koju je D‘emal saop{tavaosvojim najbli‘im prijateljima.D‘emal Bijedi} je bio nosilacPartizanske spomenice 1941. idrugih jugoslovenskih odlikovanja,me|u kojima su najzna~ajnijiOrden junaka socijalisti~kog rada,Orden narodnog oslobo|enjai Orden republike sa zlatnim vijencem.Sa suprugom Razijom jeiza sebe ostavio troje djece: Dragana,Azru i Milenka. Mostar gaje nepodijeljeno volio i iste godinekada je poginuo u Mostaruje osnova univerzitet koji jeponijeo njegovo ime, ali koji jetokom agresije na BiH preimenovanu Hrvatsko svei~ili{te.NOVEMBAR 2011. I BH GLAS I 21

ZANIMLJIVOSTIPriredio: Emir OV^INAMladenka s najdu‘im velom u historijiSvaka budu}a mladenka sanjao savr{enom vjen~anju, ajednoj Italijanki to se doista i dogodilo.O njenoj svadbi raspisalisu se svjetski mediji i sve zato{to je imala veo duga~ak gotovotri kilometra. Italijanka Elena DeAngelis ostat }e zapam}ena kaomladenka s najdu‘im velom u historiji.Naime, Elena je na vjen~anjuu Napulju nosila veo duggotovo tri kilometra.Vi{e od {estouzvanika moralo je pomo}i nositiveo od bijele svile, a hiljade ljudisve su posmatrali sa strane dokje mlada prolazila ulicamaitalijanskog grada. va metra {irokveo dizajnirao je Gianni MolaroCampania te se upisao u Guinnessovuknjigu rekorda.Brazilac ima prekopedesetero djeceLuiz Costa De Oliveira ima 90godina te 50-ak djece kao i prekosto unuka i 30 praunuka. Njih jedobio iz dva braka te iz ljubavnihafera sa majkom i sestrom svojedruge supruge. „@ene su ne{to najljep{e{to je Bog stvorio, Mogu}eje da imam jo{ djece osim ovih zakoje znam jer sam uvijek volio voditiljubav“, izjavio je farmer, prenosiIndex. Ipak, neka od njegovedjece umrli su u vrlo ranoj dobizbog siroma{tva i gladi. Ve}ina njegovedjece, ali i unuka danas `ivinedaleko od njega. Luiz priznajekako im ne zna svima imena jer ihima mnogo. „Njegov jedini hobi u`ivotu bio je seks. Nije nas zlostavljaoi dobro se brinuo za svoju porodicu“,izjavila je njegova drugasupruga Maria Francisca.@ena istr~ala maratonpa se porodila!Amerikanka Amber Miller (27)rodila je k}erku svega nekoliko satipo{to je otr~ala ~ika{ki maraton,objavio je mjesni list DailyHerald.“Bio je to najdulji dan u mom‘ivotu“, rekla je Miller, koja je uutrku krenula u 39. sedmici trudno-}e. „Nekoliko minuta po dolasku ucilj, po~eli su trudovi. Kada su postalinepravilni uzela sam sendvi~ ikrenula u bolnicu“, dodala je. Millerje iskusna atleti~arka sa osamistr~anih maratona iza sebe. Prijeutrke u Chicagu savjetovala se sadoktorom koji joj je dao dopu{tenjeza natup, ali pod uslovom da tr~anjekombinuje sa hodanjem, prenosiHina. Maraton je zavr{ila za 6 sati i25 minuta. Sedam sati kasnije rodilaje k}erku June. Djevoj~ica je te{ka3,5 kilograma i potpuno je zdrava.Za 11 godinapropje{a~io cijeli svijetJean Beliveau, 56-godi{njak izMontreala, propje{a~io je cijelisvijet za jedanaest godina. Na tajje na~in uspio prebroditi krizusrednjih godina. Nakon {to mu jena 45. ro|endan propala firma ,Jean Beliveau krenuo je na putovanje‘ivota. Kako bi pobjegao odsvih problema s kojima se suo~avao,krenuo je na put oko svijeta ito - pje{ke. Iza sebe je ostavio dugogodi{njudjevojku Luce Archambault,koja mu je za jedanaestgodina, koliko je trajalo njegovoputovanje, bila podr{ka i niti u jednomtrenutku ga nije poku{alaodgovoriti od njegove ideje.Hodaoje 11 godina, pre{ao 75.000 kilometarai posjetio 64 zemlje. Pre{aoje planine i pustinje, jeo zmije i pse,u Indoneziji su ga zarobili, u Meksikuse zaljubio, a u Etiopijizamalo odustao od svega. utovaoje bez novca i spavao u vre}i. Ka‘eostvario je svoj san.Nagetost Big Bena vidljiva golim okomIn‘enjeri tvrde da se toranj BigBen nageo toliko da je to sadamogu}e vidjeti golim okom. VrhBig Bena je gotovo pola metrapomjeren u odnosu na svojprvobitni polo‘aj. Me|utim,sude}i po trenutnoj brzininaginjanja, potrebno je oko4.000 godina da bi Big Bendostigao ugao nagetosti kojiima toranj u Pisi, a mnogodu‘e da bi potpuno pao.Ukoliko bi toranj kojim slu-~ajem pao, zavr{io bi na PorcullisHouse Britanskogparlamenta. In‘enjerivjeruju da Big Ben tone ili se„namije{ta“ u kona~nu pozicijuna mjestu gdje je napravljen.Toranj tone u zemlji{te br‘ena sjevernoj nego na ju‘nojstrani.Britanski profesorJohn Burland tako|er potvr|ujeda je do{lo donaginjanja koje je sadavidljivo golim okom. Onsmatra da je potrebno pratitistanje tornja. U slu~ajuubrzanog naginjanja,poduzet }e se odre|enemjere, ali trenutno nemarazloga za zabrinutost.Pojeo {e{ir u emisiji, kuhao ga ~ak 12 sati!Henrik Qvortrup, danski politi~kikomentator, pojeo je svojslamnati {e{ir u emisiji u‘ivo. Nato se odlu~io jer je 2010. godineobe}ao da }e pojesti {e{ir ukolikoLiberalni savez uspije u}i u parlament.To je vrijeme Liberalni savezimao nula posto podr{ke bira~au Danskoj, javlja Fyens. [e{ir jekuhao 12 sati kako bi omek{ao.Vodu za kuhanje mijenjao je ~etiriputa kako bi potpuno izgubio okusslame. stakao je da je {e{ir kuhaoskupa sa paradaizom, mrkvom icelerom. Nakon {to je pojeoporciju skuhanog {e{ira, rekao jekako mu se jako svidjela hrana te}e ostatak pojesti kod ku}e.22 I BH GLAS I NOVEMBAR 2011.Mrtva~nicaspremna za slu~aj„uskrsnu}a“Mrtva~nica u turskom mjestiMalatja saop{tila je da je u „zamrziva~ima“ugradila alarmni sistemkoji bilje`i i najmanji pokret,za slu~aj da „mrtvac o`ivi“.Zvani~nik Akif Kajadurmus rekaoje da su senzori postavljeni unutar„zamrziva~a“. Prema njegovim rije~ima,najmanji pokret }e aktiviratialarm dok je i sa unutra{njestrane vrata zamrziva~a postavljenabrava. “Ukoliko ljekari pacijentaproglase mrtvim a on se kasnijeprobudi iz nesvijesti, onda mi moramobiti spremni za svaku mogu}nost“,rekao je on. U mrtva-~nicu u Malatji mo`e biti smje{teno36 tijela.Kozu moralidiskvalifikovati sasajma zbog dopingaSlu‘benici u dr‘avi Coloradosa dr‘avnog sajma diskvalifikovalisuslavnu kozu prvakinju jerje pozitivna na doping, pi{e HuffingtonPost. U petak su sepojavile informacije da je osimprvakinje, na nedopu{teni dodatakpozitivna jo{ jedna koza iz isteporodice. Suzan Weinroth izSedalije rekla je kako su vlasniciprimili pismenu obavijest odiskvalifikaciji njihove koze sasajma, prenosi 24sata. Supstancakoju su na{li u kozi, dopu{tena jesamo za svinje. Uprkos nalazu,vlasnici koze }e se ‘aliti.Vrijednost obje koze je vi{e od5.500 dolara.

Firma World’s Finest Chocolateoborila je Guinnessov rekordi napravila najve}u ~okoladu nasvijetu, pi{e Daily Mail. Velika„~okoladica“ te`i 5.454 kilograma.Visoka je 91 centimetar i duga6,4 metra. „^okoladu smo napravilikako bi bila primjer da jebitna koli~ina. Obavezali smo seobrazovati porodice o pravilnojishrani i tjelesnoj aktivnosti“, rekaoje direktor firme Eddie Opler.U~enici du‘ni u{kolu nositi roluWC papiraU~enici osnovnih {kola u njema~komgradu Reinsdorf du‘ni suuz ud‘benike i teke u {kolskom ruksakunositi i u rolu WC papira,ali samo u slu~aju da je to potrebno.Prema pisanju njema~kih medija,razlog ovoj odluci je taj {to „toaletnipapir stalno nestaje iz {kolskihWC-a“, kazao je Gabriel Koehler,Izradili ~okoladudugu 6,4 metrai te{ku 5,4 toneU izradi ~okolade koristili su 545kg badema, 2.500 kg {e}era, 900kg mlijeka u prahu, 770 kg kakaomaslaca i 630 kg ~okoladnoglikera. ^okolada }e obilaziti {koleu kampanji „Think big. Eat smart“(Razmi{ljaj veliko. Jedi pametno.)Kada djeci obja{njavatekoliko je va`na pravilna ishrana,morate im dati ne{to kako biporuku bolje zapamtili „, rekla jenutricionistica Nelda Mercer.direktor jedne od osnovnih {kola.Tako je, pi{e „Bild“, direktor „izgubiobitku“ sa nasilnicima koji sutoaletni papir stalno ubacivali u wc{koljku, te se pri{lo rje{enju premkome su u~enici du‘ni u {kolu nositirolu WC papira. Ova je odlukaizazvala podjeljene reakcije roditelja{kolske djece, a direktor Koehlerje kazao da }e se {kola u budu}nostipoku{ati na druge na~ineboriti sa ovim oblicima vandalizma.„Ovo je za sada jedino rje{enje“,dodao je.Postala ovisnapiju}i sedam litaraCole dnevno@edna Claire Ayton je pila tolikodijetalne Coca Cole da je na kraju idobila dijagnozu ovisnika. Ayton (36)je pila sedam litara Cole svaki dan dase „popravi“. Nakon {to je pobijedilaovisnost kojoj nije mogla pobje}ipunih deset godina, prisjetila se kakoje izgledala njena svakodnevnica.“Pila sam je cijeli dan. Ljudi su gledaliu nas komentarisali koliko fla{a smokupili“, prenosi The Sun. Claire jesama izra~unala da je od svoje 26godine popila oko 14.600 litaradijetalne Cole. Dr. Russell Hemmingkoji je lije~io Claire, rekao je da jeovo najgori slu~aj ovisnosti o gaziranimpi}ima koji je ikada vidio.Dizajnirali motor koji vozi na ljudski izmetJapanski proizvo|a~ toaletaproizveo je motor koji ide nabiogorivo, tj. na ljudski izmet.Patentirali su sistem koji ljudskiizmet pretvara u gorivo i takopogoni Toilet BikeNeo. Umjesto sjedalaima zahodsku{koljku i svedok voza~obavlja„zov prirode“,motormo`evoziti.Jo{ ga nisuU Rumunijizabranjeno djetetudati ru‘no imeRoditeljima u Rumuniji zabranjenoje da djeci daju ru‘na imena,nakon {to su na snagu stupileizmjene u porodi~nom zakonodavstvu.Op{tinski slu‘benici imajupravo da odbiju upisati ime novoro|en~etaukoliko smatraju da zvu-~i lo{e i {teti dru{tvenom moralu.U Rumuniji postoje neuobi~ajnaimena poput Imperator, Mercedes,Policija, Tarzan, Winnetou i Televizor.Nove zakonske izmjene obuhvatilesu i vjeridbu prema kojima,ukoliko poslije vjeridbe budu}i‘enik ili nevjesta odbiju da zaklju~ebrak, druga strana ima pravo namaterijalnu kompenzaciju.predstavili javnosti, ali neki detaljio vozilu firma je otkrila nasvom blogu. Motor Toto 6. oktobrakre}e na turneju po Japanu.Krenut }e izsjedi{ta kompanijeuKitakyushu ipro}i krozKobe i Kyotosvedo Tokija.Ukupno}eprije}i800 kilometara.Jedan {vedski los postao jeop{tepoznat nakon {to je pojeoprevi{e jabuka koje su u me|uvremenufermentirale i opile ga, paje zavr{io zaglavljen na drvetu upoku{aju da dohvati preostale nanajvi{im granama. Los u pripitomstanju na na drvetu izazvao jepaniku u dvori{tu Pera Johannsona,pi{e britanski „Mirror“. „Pomisliosam da se neko glasno smijeu dvori{tu. Oti{ao sam da vidim oPijanog losa skidali sa drveta~emu je rije~ i ugledao losa na stablujabuke“, ispri~ao je Johannson.Ubrzo su stigli i vatrogasci, jer losnije mogao sam si}i sa drveta, te suodrezali preostale grane kako bi se„pijani“ los oslobodio. Nakon {toje „spa{en“, los je, tipi~no za alkoholi~ara- legao na zemlju u dvori{tui tu prespavao cijelu no}, a ~imse svanulo pobjegao je u divljinu.Pripiti losovi ~esta su pojava tokomjeseni u [vedskoj.Putni~ki voz udariou stado i ubio ~ak20 krava!Ukrajinski putni~ki voz naliniji „Odessa - Kovel“, u regiji Volyn,udario je u stado krava, te jetom prilikom ubio ~ak 20 `ivotinja.Prema navodima Michaela Millera,ukrajinskog predstavnika Ministarstvaunutra{njih poslova za odnosesa javno{}u, nesre}a se dogodila umjestu Holoby kada su pastiri prevodilistado krava preko pruge.Iako je ma{inovo|a ugledao stadoispred sebe, te je poku{ao zako~iti,sudar se nije mogao izbje}i. Ukupnoje 20 krava smrtno nastradalonakon {to su zavr{ile pod to~kovimavagona“, kazao je Miller.Zeljezni~ka pruga na liniji „Odessa- Kovel“ zbog nesre}e bila je zatvorena40 minuta, nakon ~ega jeponovo bio pokrenut saobra}aj.Domi{ljati Srbinprona{ao tajnu lakezaradeNemanja Petrovi} nedavno jepostao miljenik Srbije i svijeta kadase internetom pro{irila njegova zanimljivapri~a. Naime, jedna prosjakovaoriginalna ideja urodila je plodom.Ovaj nesretnik iz Subotice vi{e se nijemogao nositi s prezirom i ignoriranjemprolaznika, pa je tako jednogdana odlu~io da }e jednostavno biti -nevidljiv. Tako je 42-godi{njakjednog dana stavio kapu i cipele napod, na znak napisao „nevidljiv“ irazo~aran napustio „radno mjesto“.„Kada sam se vratio, oko znaka je bilagu`va, a {e{ir je bio pun novaca.Zaradio sam daleko vi{e nego kadasam sjedio tamo“, zaklju~uje Petrovi}te dodaje: „Sada samo stavim znak ineki rekvizit, pa sjednem preko putana kafu“, prenosi Metro.NOVEMBAR 2011. I BH GLAS I 23

RJEŠENJE: HENDRIKS, IMINI, ŽIVOT RADNIKA, KOD AMIDŽE IDRIZA, E, OSEKA, MIHRAB, NJU, MOI, KARAULA, ASPO, DŽ, IN, CRES, IK, D, ETV, HAPO, ODRI, ALEN, S, OJ, FERI, IGLE, ZBOG, IKR,ER, B, OVEA, SNIJEG, PA, KA, ZAGASITOSIV, ETALON, ALOVITI, ARMIN, IKARIJAC, NAOČITA, NEĆAKA;SKANDINAVKA BH GLASASASTAV:EMIROVČINABIVŠIAMER.PJEVAČ IGITARIST,DŽIMIMARKAFRANC.AUTAVODIKFILMGLUMCA SASLIKEPORTUGALENIDODMILJASERIJAGLUMCASA SLIKEJULIJINDRAGIMJESTO UINDIJIVRSTADIVLJEPATKEOZNAKA ZAVISKOZITETNA NEKIMAUTOULJIMAVRSTA HEM.JEDINJENJAFRANC.PISAC ALE-KSANDARNAŠGLUMACSA SLIKEINDIRINIMENJAKŠPANIJAFILM JAP.REŽISERAAKIREKUROSAVENOSNIGLASOVI UGRAMATICI(Lat.)ITALIJAODUSTA-JANJE ODSVOGPRAVA(Franc. Mn.)FILMGLUMCA SASLIKE“EAST”NOV(Engl.)OPADANJERAZINEMORASRED,NASRED“MALE OLIMP.IGRE” (Skr.)VRSTA STARELAMPE NA PE-TROLEJ (Mn.)FILMGLUMCA SASLIKEOVALNOUDUBLJENJEUNUTARDŽAMIJEKARATŠVEDSKOOSTRVOD+ŽRIJEKA UAUSTRIJIHRVATSKIPJEVAČ,VLADONAJVEĆEJADRANSKOOSTRVO“ETIOPSKATV” (Skr.)BOLESTKOŽE (Mn.)IRENAKOLESARMARKASTARIJEGFOTOAPARATA IZZAP. NJEM.NJEMAČKA KALIJDIO VRE-MENA,RAZDOBLJEPOSMRTNILEŽAJIIMEPJEVAČAISLAMOVIĆASUMPORUZVIKDOZIVANJAFILMGLUMCA SASLIKEBRITANSKIMUZIČAR,BRAJANDIOŠIVAĆOGPRIBORA(Mn.)MJESTOU ETIOPIJIFILMGLUMCASA SLIKEPJESNIK,POETAZATO,RADI TOGA,FINSKOŽENSKOIMEHISTOR.MJESTO USAUDIJSKOJARABIJI KODMEDINE“IZLOŽENOST KREDIT-NOM RIZIKU” (Skr.)VELIKA MORSKAPOVRŠINA“SIGN”(Skr.)PRIJEDLOGIMEKNIŽEVNIKASAMOKO-VLIJEZMIJA(Turski)ERBIJITAL.REŽISER,SKOLABELGIJAKOJI SEMOŽE PITIMARKAKUHALAZA VODUU PRAVCU,PREMAOSNOVNAMJERA,PRAMJERA(Franc.)KOJI JEZAGASITO-SIVE BOJENA OVUSTRANU,OVAMOFILMGLUMCASA SLIKESTANOVNICIAONIJESILOVITI,ZMAJEVITI(Turc.)IVOANDRIĆVEZNIKHASIJAODMILJA,HASIJICAFILMGLUMCASA SLIKESTANOVNIKGRČ. OSTRVAIKARIJEISTOKZGODNA,LJEPUŠKA-STABLIŽARODICA,NEĆAKINJA24 I BH GLAS I NOVEMBAR 2011.

BH Glas vam predstavljatri nove knjige naših autora„Grom u njedrima Igmana“ 160 kr „Izbjeglička soba“ 100 kr „Bosanski ćilim“ 100 krPoštovani čitaoci! U toku mjeseca jula, iz štampe su izašle tri nove knjige, čiji su autori naši novinari Idriz Hodžićiz Sarajeva i Vezuv Bašić iz Ikasta te knjiga naše povremene saradnice Zinete Mešanović, iz Horsensa.NOVEMBAR 2011. I BH GLAS I 25ZA ČITAOCE BH GLASA SVA TRI AUTORA ODOBRILA SU POPUST OD 50%.

ØDLAND”halal slagteri“KØDLAHel lamme1 kg55-60,-Kalvelår1 kg40,-Kalveklump 1kg120,-80,-Hakket oksekød 3kg120,-Lammekød3 kgKalvekød(uden ben) 1kg 50,-Hakket kød(blandet oksekød+ lammekød)3 kg120,-Kalvekød(med ben) 3 kg120,-Adresse: Sønderbrogade 14, 7100 Vejle / Telefon: Butik: 75829244 / Charif: 22802862 / Bilal: 26204033Novo! Novo! Novo!Nyhed! Nyhed! Nyhed!MES pizzabarAdresa/Adresse:Nørregade 5, 6623 VorbasseTelefon: 75333110Radno vrijeme/Åbninstider:Mandag - torsdag: 15: 21Fredag - søndag: 12 :2226 I BH GLAS I NOVEMBAR 2011.Novo! / Hrana sa rostilja: Cevapi - bosanski speijalitetNyheder! Grillmad Nyhed: Cevap - bosnisk specialitet

ooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooTRANSPORT HAJDAREVIĆVršimo sve usluge transporta na relaciji Danska - Bosna i Hercegovina!Obradujte svoje najbliže u Domovini i pošaljite vaš paket savašom transportnom firmom Hajdarević!Raspored prihvatanja paketa:1. u mjesecu u Kopenhagenu2. --//-- --//-- u Odense3. --//-- --//-- u Vejle +Randers4.--//-- --//-- uHerning5. --//-- --//--u Kolding +Esberg + Ribe +Tønder +SøndeborgKontakt informacije:Huso mob.: 0038761149551tel: 0038733402503Ševko mob.:004530592242Asmira Hajdarevićtel: 0038761736848Adresa:TransportHajdarevićNaselje Ina 7971387 Ilijaš (BiH)oPogrebne uslugeBOS-SKANSKANV/S Ismet Ismo IšerićBos-SKAN vrši prevoz umrlih iz Skandinavije (Danska, Švedska)i drugih evropskih zemalja ( Austrija, Njemačka, Holandija...)za Bosnu i Hercegovinu.Organizujemo dženaze, radimo ekshumacije,i sređujemo svu prateću dokumentaciju.Pozovite kad vam zatrebamo i uvjerite se u kvalitet naše usluge,postignut kroz višegodišnji rad i iskustvo u ovom poslu.Bos-SkaN Fabriksvej 16, 6600 Vejen, DanskaKontakt: Tel.. 0045 26 71 68 10 (DK) / 00387-61/521-612 (BiH)NOVEMBAR 2011. I BH GLAS I 27oooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooooo

128 I BH GLAS I NOVEMBAR 2011.