Opis ribolovnih resursa i preporuke za održivi ... - UNDP Croatia

Opis ribolovnih resursa i preporukeza održivi pridneni ribolov uotvorenom srednjem Jadranu

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) svjetska je mreža UN-a za razvoj koja zagovara promjene ipovezivanje država sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se građanima omogućilo da izgrade boljiživot. UNDP djeluje u 166 zemalja.Program UNDP-a u Hrvatskoj obuhvaća razvojne inicijative kao što su: lokalni razvoj i jačanje institucionalnihkapaciteta, zaštita okoliša i racionalno korištenje energije, podrška najranjivijim skupinama u društvu,uključivanje privatnog sektora u proces razvoja te jačanje hrvatskog pravosuđa i sigurnosti građana.Globalni fond za okoliš (GEF) osnovan je 1991. godine kako bi se pomoglo zemljama u razvoju i zemljama sekonomijama u tranziciji da osiguraju sredstva za programe i projekte zaštite okoliša.Posebno zahvaljujemo Fondu za zaštitu okoliša i energetskuučinkovitost koji je doprinjeo realizaciji ove projektne aktivnosti.Institut za oceanografiju i ribarstvoRavnateljica: prof. dr. sc. Ivona MarasovićAutorski tim: dr. sc. Svjetlana Krstulović Šifner (voditelj), dr. sc. MelitaPeharda Uljević, dr. sc. Vlado Dadić, Igor Isajlović, Daria Ezgeta, IvoMarušić, Vanja Vlahović, Dragi Bašković

Projekt COASTOčuvanje i održivo korištenje biološke i krajobrazneraznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitkaobalnog područjaOpis ribolovnih resursa i preporuke zaodrživi pridneni ribolov u otvorenommoru srednjem JadranuLipanj 2009. godine

SadržajSažetak ...................................................................................................................................... 1Summary .................................................................................................................................. 6I. RIBARSTVENO–BIOLOŠKA OBILJEŽJA OTVORENOG SREDNJEGJADRANA ....................................................................................................................... 101. Geomorfološka i hidrografska obilježja otvorenog srednjeg Jadrana ....................................102. Ribarstveno-biološka istraživanja na podruju otvorenog srednjeg Jadrana .........................113. Opis ribolovnih alata na podruju otvorenog srednjeg Jadrana .............................................134. Popis vrsta lovljenih koom na podruju otvorenog srednjeg Jadrana ..................................155. Gospodarski najvažnije vrste koarskog ribolova u otvorenom srednjem Jadranu ...............196. Dugoroni i recentni trendovi ulova na istraživanom podruju .............................................407. Analiza prilova u koarskim lovinama otvorenog srednjeg Jadrana .....................................538. Selektivnost pridnene povlane mreže – koe i usporedba s drugim ribolovnim alatima ......579. Otvoreni srednji Jadran (Jabuka kotlina) – mrijestilište i rastilište velikog brojapridnenih vrsta .......................................................................................................................6810. Rezultati anketiranja ribara koji rade na istraživanom podruju .............................................7311. Zakljuna razmatranja .............................................................................................................76II. PREPORUKE ZA ZAŠTITU I ODRŽIVO GOSPODARENJE BIOLOŠKIMRESURSIMA OTVORENOG SREDNJEG JADRANA ............................................ 78Literatura .......................................................................................................................................84Zapisnik radionice provedene u okviru projektnog zadatka ..........................................................87

SažetakPodruje otvorenog srednjeg Jadrana, poglavito Jabuke kotline, jedno je odnajvažnijih ribolovnih podruja u cijelom Jadranskom moru. Najzastupljeniji oblikribolova je koarenje, koje je veoma intenzivno, zbog ega su pridneni biološkiresursi izloženi izrazito visokom ribolovnom naporu. Pridnena povlana mreža – koapredstavlja izrazito neselektivan ribolovni alat, te je za prilian broj pridnenih vrsta ulovinama veliki udio juvenilnih primjeraka, dužina tijela manjih od dužine prve spolnezrelosti kao i od zakonom propisane minimalne dozvoljene dužine za izlovljavanje, atakav je sluaj i za veliku veinu gospodarski važnih vrsta npr. za oslia i škampa. Toizrazito negativno utjee na jainu novaenja kao i na ukupan intenzitet obnavljanjalovljenih populacija velikog broja pridnenih vrsta.Osim koe, na ovom podruju se upotrebljavaju i druge vrste ribolovnih alata(“multigear exploitation“), što dodatno poveava ribolovni pritisak kojem su biološkiresursi izloženi. Prije svega se to odnosi na izlov dubinskim parangalima uotvorenom srednjem Jadranu, alat koji je vrlo selektivan i kojim se uglavnomizlovljava odrasli, spolno zreli dio populacije.Obzirom na gospodarski znaaj, na ovom podruju je proveden veliki brojribarstveno-bioloških istraživanja. Prvo vee istraživanje koje je obuhvatilo ovo1

podruje bila je „Hvar“ ekspedicija koja opisuje „virgin state“ demerzalnih naselja uJadranu, odnosno stanje populacija kakvo je bilo prije poetka njihove intenzivneeksploatacije (1948-49). U posljednjih desetak godina su znanstveno-ribarstvenaistraživanja i monitoring ovog podruja intenzivirana (FAO ADRIAMed, EU MEDITS,DemMon), pa se na temelju svih postojeih podataka može dati vjerodostojna slikastanja pridnenih populacija ovog podruja te opisati dugoroni i kratkoroni trendovigospodarski važnih vrsta.Na podruju otvorenog srednjeg Jadrana tijekom ekspedicija provedenih u razdobljuod 1996-2006. godine, pridnenom povlanom mrežom koom ulovljeno je ukupno137 vrsta riba, glavonožaca i rakova. Ribe su bile zastupljene sa ukupno 93 vrste, odtoga 7 vrsta hrskavinjaa i 86 vrsta koštunjaa. Glavonošci su bili zastupljeni s 21vrstom, a rakovi s 23 vrste. Iako se u koarskim lovinama na ovom podruju javljaveliki broj vrsta riba, rakova i glavonožaca („multispecies fishery“) od kojih veina imatržišnu vrijednost, u komercijalnim ulovima dominira mnogo manji broj vrsta, a odukupnog broja svega deset najzastupljenijih ini preko 85% ukupnog ulova. Premapostojeim podacima sedam najzastupljenijih i komercijalno najvažnijih vrsta ovogpodruja su: osli (Merluccius merluccius), kozica (Parapennaeus longirostris),škamp (Nephrops norvegicus), trlja (Mullus barbatus), bijeli muzgavac (Eledonecirrhosa), lignjun (Illex coindetti) i grdobina žutka (Lophius budegassa). Od svihkomercijalno važnih vrsta u koarskim lovinama otvorenog srednjeg Jadrananajzastupljeniji je osli, iji ulovi ovisno o godinama ine u prosjeku do 30% odukupnog ulova.U koarskim lovinama na podruju Jabuke kotline vrlo je visoka koncentracijanedoraslih (juvenilnih) primjeraka velikog broja vrsta. To ukazuje na to da je ovaj diootvorenog srednjeg Jadrana jedno od najvažnijih rastilišta u Jadranu za mnogedemerzalne vrste, ukljuujui oslia i škampa. Jabuka kotlina je ujedno i podruje nakojem se veliki broj vrsta razmnožava, odnosno važno mrijestilište velikog broja vrsta,kao npr. za gospodarski važne vrste oslia, škampa i bijelog muzgavca.Rezultati anketiranja ribara koji rade na podruju otvorenog srednjeg Jadranapokazuju da je postojea hvatska ribarska flota koja koari na ovom podruju stara, aveliina brodova, opremljenost i uvjeti na velikoj veini nisu pogodni za višednevnokoarenje, što naše ribare dovodi u neravnopravan položaj u odnosu na novije imodernije koarice drugih država (talijanskih) koje rade u otvorenom dijelu Jadrana.2

Jedno od obilježja ribolova ovog podruja je izrazita sezonska i godišnja varijabilnostindeksa biomase – prvenstveno kao posljedica fluktuacija u regrutaciji, a manje kaoposljedica promjena ribolovnog napora. Meutim, podaci dobiveni dugogodišnjimznanstvenim istraživanjima otvorenog srednjeg Jadrana ukazuju takoer nanegativne promjene u sastavu pridnenih zajednica, kao i na promjene u biomasi istrukturi populacije pridnenih stockova. Primjer za to je iznimno veliko smanjenjebiomase hrskavinjaa, koje su zbog svojih bioloških obilježja, tipini indikatorivisokog ribolovnog napora. I kod nekih gospodarski važnih vrsta, kao što je škampzabilježeno je smanjenje ulova, odnoso indeksa biomase u otvorenom srednjemJadranu. Negativne promjene indeksa biomase uoene su i kod nekih drugih vrsta,npr. kod kratkoživue vrste bijelog muzgavca. U usporedbi s podacima starijihistraživanja, neke vrste pokazuju negativne promjene u strukturi populacije, madakod njih nisu uoene znaajnije promjene indeksa biomase. Takav je sluaj kodoslia kod kojeg je došlo do smanjenja prosjene dužine (mase) tijela i dužine prvespolne zrelosti.U ovom podruju se uoava i pojava „prelijevanja“ stockova iz podruja manjegribolovnog napora (vea gustoa populacija) u podruje veeg ribolovnog napora(manja gustoa populacija), zbog ega dolazi do „difuzije“ biološki obnovljivihpridnenih resursa iz teritorijalnog mora RH, gdje je ribolovni napor mnogo manji, ususjedne dijelove otvorenog srednjeg Jadrana.Jedan od preduvjeta za uspješno gospodarenje pridnenim biološkim resursimaotvorenog srednjeg Jadrana je uspostava i primjena odgovarajuih mjera regulacijeribolova prema znanstveno utemeljenim prijedlozima te kontrola ribolovnih aktivnosti.Pri tome treba uzeti u obzir da se veliki dio otvorenog srednjeg Jadrana nalazi izvanteritorijalnog mora RH, kao i to da je su pridneni stockovi biološki zajedniki, aekonomski djeljivi, zbog ega sve mjere eksploatacije i zaštite trebaju biti dogovorenei usklaene meu zemljama koje sudjeluju u ribolovu na ovom podruju. U novijevrijeme, kroz meunarodni projekt suradnje jadranskih zemalja FAO AdriaMed,posebna pozornost se posveuje Jabukoj kotlini, koja je prepoznata kao „criticalarea“ za pridnene resurse Jadrana. Sadašnje je stanje resursa ocijenjeno izrazitonepovoljnim, te je pokrenuta inicijativa za pronalaženjem adekvatnih mjera kojim bise situacija popravila.Imajui u vidu sve ranije navedeno, namee se neophodnost uspostave hitnih irestriktivnih mjera regulacije ribolova i zaštite na podruju Jabuke kotline, a sve s3

ciljem dovoenja ribolovnog napora i ulova u srazmjer sa stanjem biološki obnovljivihresursa. Iako ne postoje toni podaci o ribolovnom naporu u Jabukoj kotlini, oito jeda je on prevelik i njegovo je smanjenje od iznimnog znaaja. Isto tako, neosporna jeinjenica da postoji veliki nesrazmjer u broju plovila, ribolovnom naporu, aposljedino tome i stanju bioloških resursa i ulovu, u dijelu Jabuke kotline koji senalazi u hrvatskom teritorijalnom moru i u dijelu Jabuke kotline u ekstrateritorijalnommoru. Ovo treba imati na umu prilikom predlaganja mjera redukcije ribolovnognapora, jer bi smanjenje ribolovnog napora talijanske i hrvatske flote trebalo bitisrazmjerno njihovoj odgovornosti za recentno stanje.Kako bi se ostvarilo smanjenje ribolovnog napora i ouvali biološki obnovljivi resursina podruju Jabuke kotline predlaže se slijedee:- proglašavanje Jabuke kotline „zaštienim ribolovnim podrujem“ (bilo dijela koji senalazi u teritorijalnom moru, bilo onog u ekstrateritorijalnom moru), a za njenu jeuspostavu potrebna dobra volja i odluka dviju zainteresiranih strana, Hrvatske i Italije(odnosno Hrvatske i EU).- uvoenje posebnih povlastica („licenci“) za ribolov u podruju Jabuke kotline iposebnih oevidnika za voenje statistike ulova i ribolovnog napora i iskrcaj samo uunaprijed odreenim i definiranim lukama iskrcaja u kojima bi bio organiziranpermanentan monitoring komercijalnog ribolova. Svi brodovi s povlasticama za rad uzaštienom ribolovnom podruju morali bi imati «plave kutije» (blue box), kako bikontrola ribolovnog napora bila što efikasnija.- kreiranje zajednike baze podataka o licenciranim plovilima (i njihovimkarakteristikama), te stalna razmjena podataka izmeu zemalja sudionica u ribolovuna ovom podruju o ostvarenim ulovima i ribolovnom naporu, kako bi se dobio toanuvid u cjelokupno stanje flote, ribolovnih aktivnosti i ulova na podruju Jabukekotline.- tehniko-konstrukcijske modifikacije ribolovnih alata s ciljem poveanjaselektivnosti. U sluaju pridnene povlane mreže koe to je poveanje oka mreže i/iliupotreba „kvadratnog“ oka na mreži («square mesh»), ime bi se smanjio njennegativni utecaj na jainu novaenja i intenzitet repopulacije.- zamjena neselektivnih i slabo selektivnih alata i tehnika ribolova s onim veeselektivnosti, npr. zamjena pridnene povlane mreže - koe pridnenim parangalima(u lovu oslia) i vršama (u lovu škampa).4

- preispitivanje i po potrebi poveanje minimalnih dužina ispod kojih se pojediniorganizmi ne smiju izlovljavati.- uvoenje prostorno-vremenskih zabrana ribolova, kojima se u odreenom vremenui prostoru zabranjuju odreene ribolovne aktivnosti. Za Jabuku kotlinu predlažu sedva tipa prostorno-vremenske zabrane ribolova: sustav rotacije i sustav zona totalnezabrane ribolova („no take“ zone).- u ostalim dijelovima Jabuke kotline koji se nalaze u ekstrateritorijalnom moru,predlaže se uvoenje dodatnih mjera vremenske zabrane koarenja (3-4 danatjedno), kao i zabrana koarenja (minimalno 2 mjeseca) u vrijeme najintenzivnijegnovaenja gospodarski važnih vrsta.- uspostava permanentnog meunarodnog znanstvenog monitoringa šireg podrujaJabuke kotline i to minimalno na sezonskoj osnovi, na osnovu kojeg bi se davalagodišnja ocjena stanja u Jabukoj kotlini, te bi se predlagale odgovarajue mjereregulacije ribolova i zaštite biološki obnovljivih resursa.- uspostava uinkovitih mjera nadzora i kontrole ribolovnih aktivnosti u tom podruju.- osnivanje meunarodnog strunog tijela za praenje stanja bioloških resursa ikoordiniranje mjera zaštite.Model rješavanja problematike zaštite resursa i mjera regulacije ribolova na podrujuJabuke kotline trebao bi biti pilot projekt i primjer na koji e se nain u budunostirješavati pitanje gospodarenja obnovljivim biološkim resursima na drugim osjetljivimpodrujima u ekstrateritorijalnim vodama Jadranskog mora.5

SummaryThe open central Adriatic, especially the Pomo pit, is one of the most importantfishery areas in the whole Adriatic Sea. Bottom trawling is the most important fishingactivity in this area, resulting in high fishing intensity and fishing pressure to thepotentially renewable demersal biological resources. The bottom trawl is a fishing toolwith very low selectivity, retaining a very large number of juveniles, i.e. individuals oftotal lengths bellow the length at first sexual maturity and the minimum landing size ofmany demersal species. For example, that is the case for two commercially mostimportant species - hake and Norway lobster. This situation has a negative impact onthe strength of recruitment and intensity of repopulation of many demersal species.Beside trawls, some other fishing tools are used in the area („multigear exploitation“),additionally increasing the fishing pressure to which biological resources areexposed. It primarily refers to deep sea long-lines, a very selective fishing tool withwhich mainly adult, sexually mature part of the population is fished.In the open central Adriatic Sea, because of its biological and commercialimportance, many biological-fishery investigations were conducted. First importantresearch of demersal resources was done in the scope of the „Hvar“ expeditiondescribing the „virgin state“ of demersal communities in the Adriatic, in other wordsthe state of populations before their intensive exploitation (1948-49). In recent yearsmonitoring and scientific-fishery investigations of this area have intensified (FAOAdriaMed, EU MEDITS, DemMon). On the bases of existing data it is possible todescribe the state of populations and describe long- and short-term trends forcommercially important species.In the open central Adriatic Sea during expeditions conducted in a period between1996 and 2006, a total of 137 species of fish, cephalopods and crustaceans wascaught. Fishes were presented with 93 species; out of which 7 species wereChondrichtyes and 86 Osteichthyes. Cephalopods were presented with 21 species,and crustaceans with 23 species. Although in this area a large number of fish,cephalopod and crustacean species appears in trawl catches („multispecies fishery“),commercial catch is dominated with significantly lower number of species and onlyten species make over 85% of total catch. According to the existing data, seven mostdominant and commercially most important species in this area are: hake (Merlucciusmerluccius), deep-water rose shrimp (Parapennaeus longirostris), Norway lobster6

measures of exploitation and protection need to be agreed upon and harmonizedbetween countries that participate in the fishery in this area. Recently, through theproject of scientific cooperation to support responsible fisheries in the Adriatic Sea(FAO AdriaMed), special attention is given to the Jabuka Pit, which is recognized asa „critical area“ for demersal resources in the Adriatic Sea. The recent state of theresources was labelled as unsatisfactory, and an initiative was started to search foradequate measures to improve the current situation.Taking into consideration all previously mentioned it is clear that it is necessary totake steps for establishment of urgent and restrictive fishery regulation measures andprotection of potentially renewable biological resources. Although the existing data onfishing effort in this area are not reliable, it is obvious that it is too high and itsdecrease is extremely important. Furthermore, the fact is that there is discrepancy innumber of vessels, fishing effort and also in the state of biological resources andcatches, when compared part of the Jabuka Pit in Croatian territorial waters and partof the Jabuka Pit in extraterritorial waters. It has to be kept in mind when proposingthe measures of the reduction of fishing effort, because Croatian and Italian sides arenot equally responsible for the recent state of resources and the reduction of thefishing effort should be proportional to the responsibility for the present state.To achieve the reduction of the fishing effort and to preserve the biological potentiallyrenewable resourced in the Jabuka Pit area the following measures are proposed:- Declaration of the Jabuka Pit as „protected fishery area“ – it has to be acommon decision of two interested parties (Croatia and Italy i.e. Croatia andEU).- Introduction of special licences for fishery and special log-books for fisherystatistics and special landing ports assigned in which the permanentmonitoring of commercial fishery will be organized. All vessels with workinglicences in fishery protected areas should have blue boxes, to make thecontrol of the fishing effort as effective as possible.- Creation of the common database about vessels with licences (and theircharacteristics), and permanent exchange of data about catches and fishingeffort between countries participating in the fishery of the area, to get theinsight in the state of the fishing fleet, fishing activities and catches in the areaof the Jabuka Pit.8

- Technical-construction modifications of fishing tools in order to increase theselectivity. In the case of the bottom trawls it is an increase of the mesh sizeand/or the use of the „square“ mesh cod ends, to reduce the negative impactof bottom-trawls at the strength of recruitment and the intensity ofrepopulation.- Replacement of the non-selective and low-selective fishing tools with those ofhigher selectivity, e.g. replacement of the bottom trawl nets with bottom longlines(for hake) and traps (for Norway lobster).- Revision and, if proved necessary, legal implementation of the increase ofminimum landing sizes under which individuals of certain species are notallowed to be fished.- Introduction of spatio-temporal prohibition on fishery with certain fishing toolsin defined period and area. In the Jabuka Pit two types of the spatio-temporalprohibitions are proposed: rotation system and total fishery prohibition zones(„no take zones“).- In other parts of the Jabuka Pit which are in extraterritorial waters, introductionof some additional temporal prohibition measures for bottom trawling (3-4 daysa week), as well as the prohibition of trawling (minimum 2 months) in time ofthe maximum recruitment of the commercially most important species.- Establishment of the permanent international scientific monitoring of the widerarea of the Jabuka Pit, at least seasonally, giving basis for assessments ofstocks and recommendation of suitable measures for fishery regulation andprotection of biologically renewable resources.- Constitution of the common international professional body for monitoring ofthe state of biological resources and coordination of the fishery regulation andprotection measures.- Establishment of the effective measures of supervision and control of fishingactivities in the area.The pilot project of the Jabuka Pit, with commonly solved protection of biologicallyrenewable resources and fishery regulation measures in the area, should be anexample for future cases of management of renewable biological resources inother sensitive areas in extraterritorial waters of the Adriatic Sea.9

I. RIBARSTVENO–BIOLOŠKA OBILJEŽJA OTVORENOG SREDNJEG JADRANA1. Geomorfološka i hidrografska obilježja otvorenog srednjeg JadranaPodruje otvorenog srednjeg Jadrana najveim dijelom je unutar izobate od 150 do200 m, osim Jabuke kotline u kojoj su vee dubine, a maksimalno do 273 m (Slika1). Morsko dno otvorenog srednjeg Jadrana prekriveno je razliitim vrstamasedimenata, a veliina estica u pravilu se smanjuje s dubinom. Tako u pliimporujima prevladava pjeskovito dno, koje prema dubljem dijelu postepeno prelazi usediment sa sitnijim esticama (muljeviti pijesak, pjeskoviti mulj) dok u najdubljimpodrujima dominira fini koloidni mulj (Slika 2). Ljeti je površinska temperatura uotvorenom srednjem Jadranu izmeu 22 i 25ºC, a pri dnu je minimalno 11,5 ºC(Jabuka kotlina). Ovako niske temperature u Jabukoj kotlini i bogatstvonutrijentima, osobito fosfata i nitrata, pozitivno utjee i na organsku produkciju, a timei na prisustvo važnih pelagikih i demerzalnih stockova (Péres i Gamulin-Brida, 1973;Županovi i Jardas, 1989).Slika 1. Karta dubina Jadranskog moraSlika 2. Sedimentološka karta Jadranskog mora10

2. Ribarstveno-biološka istraživanja na podruju otvorenog srednjeg JadranaNa podruju otvorenog srednjeg Jadrana, poglavito Jabuke kotline, proveden je veibroj znanstvenih istraživanja i monitoringa komercijalnog ribolova, na osnovu kojih jemogue za ovo podruje dati pregled stanja pridnenih resursa i njihovih promjena oddrugog svjetskog rata do danas.Prvo znaajnije istraživanje koarskih naselja Jadrana provedeno je u okviru „Hvar“ekspedicije 1948-49. Podaci dobiveni tijekom ove ekspedicije iznimno su važni jer setadašnje stanje pridnenih naselja (nakon drugog svjetskog rata, gotovo bezkoarenja) smatra poetnim ili tzv. „virgin stock“ stanjem u odnosu na koje je moguepratiti sve promjene koje su nastale tijekom vremena, prije svega kao posljedicapoveanja ribolovnog napora. Ova ekspedicija pokrila je gotovo cijelo podrujeotvorenog Jadrana i jedan dio kanalskih podruja istonog Jadrana (Šoljan, 1977).Neposredno nakon „Hvar“ ekspedicije nastavljena su istraživanja na podrujuotvorenog srednjeg Jadrana s ciljem opisivanja ekoloških obilježja populaciješkampa. Metodologija rada tijekom ovih istraživanja bila je ista kao za vrijeme „Hvar“ekspedicije (Karlovac, 1953). U razdoblju od 1956. do 1971. istraživanja su obavljanabrodovima „Bios“ i „Predvodnik“ i to u širem podruju Jabuke kotline, s posebnimnaglaskom na podruje Blitvenice (Juki, 1975; Županovi i Jardas, 1989). Krozmonitoringe koje su djelatnici Instituta za oceanografiju i ribarstvo obavljali urazdoblju izmeu 1953. i 1974. na tom podruju, dobiveni su podaci o relativnimindeksima brojnosti demerzalnih resursa. U okviru programa suradnje izmeu IOR-a iLaboratorija za biologiju mora u Fanu obavljana su istraživanja pridnenih zajednicatijekom 1972., 1973. i 1975. godine, koja su obuhvatila i podruje otvorenog srednjegJadrana (Vrgo i sur., 2004). Tijekom 1975. godine istraživan je kvalitativni sastavlovina na profilu Pescara-Šibenik (podruje Jabuke kotline) talijanskomkomercijalnom koaricom „Giannetto“ (Juki i Piccinetti, 1981).Sa sustavnim istraživanjem pridnenih zajednica cijelog Jadranskog mora zapoelo se1996. godine u sklopu meunarodnog ribarstveno-biološkog programa MEDITS.Uzorkovanja za potrebe ovog programa provode se svake godine u proljetno-ljetnomrazdoblju, a na cijelom istraživanom podruju primjenjuje se jedinstvena metodologija(Bertrand, 1995; Fiorentini i Dremiere, 1999). Osnovni nedostatak ovih istraživanja ješto se uzorkovanja obavljaju samo jednom godišnje i stoga ne pružaju cjeloviti uvid u11

stanje pridnenih populacija obzirom da u Jadranu postoje izrazite sezonskefluktuacije ulova (Juki i sur., 1999, 2000; Vrgo, 2000; Vrgo i sur., 2004).Radi prevladavanja navedenog nedostatka, a s ciljem dobivanja što kompletnijeguvida u stanje pridnenih zajednica u Jadranskom moru, od 2002. godine organiziranasu istraživanja pridnenih zajednica u jesensko-zimskom razdoblju u okviru projektaFAO AdriaMed. Paralelno s ovim istraživanjima koja se provode uz istonu obaluJadrana, na zapadnoj strani Jadrana provode se komplementarna istraživanja uokviru nacionalnog programa GRUND (Piccinetti i Juki, 1988; GMS-GRUND, 1998).Osobita je važnost ovih meunarodnih istraživanja što obuhvaaju cjelokupnopodruje Jadrana i na taj nain omoguuju cjeloviti uvid u stanje pridnenih zajednica ipromjene koje se u njima dogaaju.Osim toga, kroz projekt «DemMon» uspostavljen 2002-03. godine, provodi seorganizirani monitoring komercijalnog koarskog ribolova u teritorijalnom moru RH(DemMon, 2004). Cilj ovog projekta je opisati recentno stanje koarskog ribolova uRH i negativne promjene do kojih je došlo usljed preintenzivne eksploatacije, te datipreporuke za održivo gospodarenje obnovljivim resursima.Istraživanja pridnenih (koarskih) naselja u hrvatskom teritorijalnom moru kroz projekt«Jadran» zapoela su 1998. godine i odvijaju se u kontinuitetu do danas. Jedan diouzorkovanja obavlja se u proljetno-ljetnom razdoblju (tijekom lipnja i srpnja) paralelnos projektom MEDITS i istom metodologijom, a drugi dio u jesensko-zimskomrazdoblju i on je kompatibilan s projektom FAO AdriaMed i talijanskim nacionalnimmonitoringom pridnenih naselja GRUND.U izvještaju su upotrebljeni i podaci VIP projekta „Eksploatacija pridnenimparangalima u otvorenom Jadranu“. Projekt je proveden na podruju otvorenogsrednjeg Jadrana 2005. i 2006. godine (Vrgo i sur., 2006). U projektu je istražen lovpridnenim parangalima koji se povijesno odvijao iskljuivo uz otoke otvorenogsrednjeg Jadrana, a u novije vrijeme se, poboljšanjem opreme brodova i poveanjemcijena ribe, koristi u veem dijelu otvorenog mora RH.Sva navedena istraživanja provedena su od strane strunjaka Instituta zaoceanografiju i ribarstvo, a dobiveni podaci korišteni su u pripremi ovog izvještaja.12

3. Opis ribolovnih alata na podruju otvorenog srednjeg JadranaPodruje otvorenog srednjeg Jadrana jedno je od najvažnijih ribolovnih podruja ucijelom Jadranskom moru. U ovom podruju najzastupljeniji oblik ribolova jekoarenje. Osim pridnenih vrsta koje se izlovljavaju koama, na ovom podruju selove i pelagike vrste i to plivaricama. U rubnim, strmim podrujima ovih dvijuribolovnih zona, obavlja se još i ribolov dubinskim parangalima.Obzirom da je u ovom podruju najviše zastupljen koarski ribolov, izvještaj senajveim dijelom bavi upravo tom vrstom ribolova i biološki obnovljivim resursima kojise koom izlovljavaju, a u manjoj mjeri dat je i osvrt na druge ribolovne alate koji sekoriste ili bi se potencijalno mogli koristiti u tom dijelu Jadrana.Pridnena povlana mreža – koaU otvorenom srednjem Jadranu naješe korišteni ribolovni alat je pridnena povlanamreža - koa (Slika 3). Pridnena povlana mreža – koa je mreža koja se povlai pomorskom dnu ili neposredno iznad njega uz uporabu jednog ili dva plovila, a svojomkonstrukcijom omoguava ulov pridnenih vrsta riba i drugih morskih organizama kojise nalaze na putu njezinog djelovanja. Sastoji se od krila, grla i vree. Radirazdvajanja ulova pridnena koa može imati najviše dvije sake. Donja saka, na dijelukoji se povlai po morskom dnu može imati košulju (zaštitni pokrov). Veliina okamrežnog tega vree pridnene koe u vanjskom ribolovnom moru ne smije biti manjaod 20 milimetara (od uzla do uzla), a na košulji (zaštitnom pokrovu) ne smije bitimanja od 40 mm (prema „Pravilniku o ribolovnim alatima i opremi za gospodarskiribolov na moru“).U vanjskom ribolovnom moru ribolov pridnenom koom dozvoljen je samo uzuporabu plovila koje ima ukupnu snagu porivnog stroja do najviše 662 kW ilipovlanu silu 65 kN. Koarenje u otvorenom Jadranu nije dozvoljeno dvije morskemilje od otoka Palagruža, Galijula, Lastovo, Lastovnjaci, Vrhovnjaci, Glavat, Kopište,Mljet, Vis, Barjak Mali, Barjak Veli, Ravnik, Budikovac, Paržan Veli, Paržan Mali,Greben, Sušac, Svetac, Biševo, tri morske milje od otoka Blitvenice i hridi Jabuka tejednu morsku milju od svih ostalih otoka (prema „Pravilniku o obavljanjugospodarskog ribolova na moru“).13

Slika 3. Pridnena povlana mreža – koa: mreža izvuena na palububroda i koarske lovine (snimljeno na Blitvenici)14

4. Popis vrsta lovljenih na podruju otvorenog srednjeg JadranaNa podruju otvorenog srednjeg Jadrana tijekom ekspedicija provedenih u razdobljuod 1996-2007. godine, pridnenom povlanom mrežom koom je ulovljeno ukupno137 vrsta riba, glavonožaca i rakova. Ribe su bile zastupljene sa ukupno 93 vrste, odtoga 7 vrsta hrskavinjaa i 86 vrsta koštunjaa. Glavonošci su bili zastupljeni s 21vrstom, a rakovi s 23 vrste. Veina lovljenih vrsta ima tržišnu vrijednosti. Popis svihvrsta, kao i prosjeni indeksi brojnosti i biomase svake od vrsta dati su u tablici 1.Tablica 1. Popis lovljenih vrsta riba, glavonožaca, rakova i školjkaša na podrujuotvorenog srednjeg Jadrana s indeksima brojnosti (N/km 2 ) i biomase (kg/km 2 )RIBEHrskavinjaeDasyatis pastinacaMustelus mustelusRaja clavataRaja miraletusScyliorhinus caniculaScyliorhinus stellarisSqualus acanthiasKoštunjaeAcantholabrus palloniAlosa fallaxAntonogadus megalokynodonAphia minutaArgentina sphyraenaArnoglossus laternaArnoglossus rueppelliArnoglossus thoriAspitrigla cuculusBlennius ocellarisBoops boopsBuglossidium luteumCallionymus maculatusCallionymus rissoCapros aperCepola rubescensCitharus linguatulaChlorophthalmus agassiziiCoelorhynchus coelorhynchusConger congerDalophis imberbisDentex macrophthalmusDiplodus sargusEchelus myrusEngraulis encrasicholusEutrigla gurnardusGadiculus argenteusMerlangius merlangusGaidropsarus mediterraneusN/km 2 kg/km 20,551,281,202,9916,151,391,002,702,4824,115,6950,0070,6932,584,20139,662,2214,551,6143,0715,204,87202,3531,781,770,905,100,951,622,411,27438,30109,13344,1216,153,812,033,970,310,271,612,360,770,050,540,210,010,410,210,060,041,360,031,150,020,150,030,022,660,500,010,010,850,040,010,030,138,192,151,000,220,0315

Gnathophis mystaxLeusueurigobius friesiiGobius nigerGobiusquadrimaculatusLesueurigobius sueriiHelicolenus dactylopterusLepidopus caudatusLepidorhombus bosciiLepidorhombus whiffiagonisLepidotrigla cavilloneLepidotrigla dieuzeideiLophius budegassaLophius piscatoriusMacrorhamphosus scolopaxMaurolicus muelleriMerluccius merlucciusMicromesistius poutassouMicrochirus variegatusMola molaMolva dipterygiaMolva molvaMullus barbatusMullus surmuletusOphidion barbatumPagellus acarnePagellus bogaraveoPagellus erythrinusPhycis blennoidesPhycis phycisPolyprion americanumPomatoschistus minutusPsetta maximaSardina pilchardusScomber japonicusScomber scombrusScorpaena elongataScorpaena notataScorpaena porcusScorpaena scrofaSerranus cabrillaSerranus hepatusSphyraena sphyraenaSpicara flexuosaSpicara maenaSpicara smarisSprattus sprattusSymphurus nigrescensTrachurus mediterraneusTrachurus picturatusTrachurus trachurusTrachinus dracoTrigla lucernaTrigla lyraTrigloporus lastovizaTrisopterus minutus capelanusUranoscopus scaberZeus faber2,61182,690,962,905,0058,64471,9738,5736,8422,4618,9669,235,0730,90854,982436,301407,334,340,292,402,58291,662,800,601,813,311,4540,830,850,333,810,9511,832,222,190,471,610,710,741,03110,860,742,750,928,361,2824,2281,3928,472097,592,472,114,863,62545,812,246,120,040,310,010,010,010,71107,530,831,600,270,237,901,040,160,8258,6127,270,068,670,040,0411,880,230,010,090,200,050,800,010,910,012,700,470,490,190,060,030,040,170,041,290,010,090,090,280,040,211,170,3116,580,210,670,100,254,760,342,0816

GLAVONOŠCIAlloteuthis mediaEledone cirrosaEledone moschataIllex coindetiiLoligo forbesiLoligo vulgarisOctopus salutiiOctopus vulgarisRondeletiola minorSepietta neglectaSepietta obscuraSepietta owenianaSepia elegansSepia officinalisSepia orbignyanaSepiola intermediaSepiola ligulataSepiola robustaSepiola rondeletiTodarodes sagittatusTodaropsis eblanaeRAKOVIAlpheus glaberChlorotocus crassicornisDorippe lanataGoneplax rhomboidesMaja squinadoLiocarcinus depuratorMacropipus tuberculatusMeganyctiphanes norvegicaMunida intermediaMunida banficaNephrops norvegicusParapenaeus longirostrisPasiphaea multidentataPasiphaea sivadoPhiloceras echinulatusPlesionika edwardsiiPlesionika heterocarpusPlesionika martiaPontophilus spinosusPontocaris lacazeiProcessa canaliculataSolenocera membranaceaSquilla mantis861,1094,0012,93563,271,0126,800,716,5589,504,860,7026,6216,851,48710,470,861,782,727,1630,2837,219,8236,652,784,651,3985,5815,202,970,8612,44373,22330,788,6220,205,6067,97162,663,6536,041,0219,1957,730,551,6816,190,8019,590,180,260,150,650,130,030,010,120,150,040,220,010,010,010,011,872,670,010,050,030,030,440,880,110,010,010,064,791,710,020,010,010,130,320,010,050,010,040,110,02Iako se u koarskim ulovima na podruju otvorenog srednjeg Jadrana javlja veliki brojvrsta riba, rakova i glavonožaca, u komercijalnim lovinama dominira mnogo manjibroj vrsta, a svega deset najzastupljenijih vrsta u prosjeku ini više od 85% ukupnogulova (Tab. 2).17

Tablica 2. Deset masom najzastupljenijih vrsta u lovinama otvorenog srednjegJadranaVRSTA ulov (kg/h) %1 Merluccius merluccius - osli 5,01 28,432 Parapennaeus longirostris - kozica 2,84 16,083 Nephrops norvegicus - škamp 2,58 14,614 Mullus barbatus - trlja 1,56 8,835 Eledone cirrhosa – bijeli muzgavac 0,91 5,166 Illex coindetti - lignjun 0,74 4,197 Trachurus trachurus - sarun 0,71 4,058 Lophius budegassa – grdobina žutka 0,36 2,059 Lepidorhombus whiffiagonis – pataraa oštronoska 0,28 1,5910 Citharus linguatula – pataraa platušica 0,19 1,09UKUPNO 15,18 86,09Prema ovim podacima za detaljniju analizu odabrano je sedam najzastupljenijih ikomercijalno najvažnijih vrsta: osli (Merluccius merluccius), kozica (Parapennaeuslongirostris), škamp (Nephrops norvegicus), trlja (Mullus barbatus), bijeli muzgavac(Eledone cirrhosa) i lignjun (Illex coindetti), a umjesto saruna (Trachurus trachurus)koji ima manju tržišnu vrijednost, u analizu je ukljuena grdobina žutka (Lophiusbudegassa).18

5. Gospodarski najvažnije vrste koarskog ribolova u otvorenom srednjemJadranuOsli (Merluccius merluccius)Osli je vrsta koja je rasprostranjena u cijelom Jadranu, s izuzetkom manjihogranienih podruja sjeverno od delte rijeke Po. Batimetrijski raspon kree se odsamo nekoliko metara dubine do 800 m u južnojadranskoj kotlini, ali naješe se lovina dubinama izmeu 100 i 200 m. Tijekom dana osli boravi na morskom dnu, anou migrira u više slojeve. Osim vertikalnih poznate su horizontalne migracije osliakoje su vezane uz ishranu odnosno razmnožavanje.Ova nekto-bentoska vrsta preferira muljevita dna, ali je rasprostranjena i nad drugimtipovima morskih sedimenata. Najviše se lovi u otvorenom srednjem Jadranu(Jabuka kotlina). Mrijesti se tijekom cijele godine, ali najintenzivnije tijekom ljeta izimi. Regrutacija je najizraženija u proljee i jesen.Najviše se lovi pridnenom povlanom mrežom koom, ali i parangalima. Za lov osliakoriste se dva tipa parangala: obini pridneni i tzv. lebdei koji u vodi stoje u cik-cakpoložaju. Dnevni ulov parangalima, npr. u Komiži znao je dostii 2000 kg, dok sudanas ti ulovi znatno skromniji. Osli je najzastupljenija od svih komercijalnih vrsta ukoarskim lovinama otvorenog srednjeg Jadrana i njezini ulovi ovisno o godinamaine u prosjeku do 30% od ukupnog ulova.Populacija oslia najguša je u otvorenom srednjem Jadranu (prvenstveno Jabukakotlina) i u kanalskim podrujima sjevernog Jadrana (Velebitski kanal i dioKvarneria). Velike vrijednosti indeksa biomase (i osobito indeksa brojnosti) uotvorenom srednjem Jadranu u proljetno-ljetnom razdoblju posljedica su regrutacije,19

odnosno velikog postotka juvenilnih primjeraka (izmriještenih tijekom zime) koji utoplijem dijelu godine postaju sastavni dio koarskih lovina (Slika 4).Slika 4. Rasprostranjenost oslia u proljetno-ljetnom i jesenskozimskomperiodu u sjevernom i srednjem JadranuIz analiza dužinskih frekvencija vidljivo je da najvei dio lovina oslia u otvorenomsrednjem Jadranu ine juvenilni, spolno nedozreli primjerci ija je totalna dužina tijelamanja od od minimalne lovne dužine (MLS), koja za ovu vrstu prema zakonskoj20

egulativi RH iznosi 16 cm (Slika 5). Srednja dužina oslia u komercijalnim koarskimlovinama otvorenog srednjeg Jadrana iznosi 17 cm (st.dev. 6,5 cm), a 47,4% jedinkije manje od 16 cm, odnosno od minimalne dozvoljene dužine izlova. Dužina prvespolne zrelosti ove vrste u Jadranu iznosi 20,5 cm za mužjake i 22,5 cm za ženke,što znai da je približno 80% lovljenih primjeraka u koarskim lovinama otvorenogsrednjeg Jadrana spolno nezrelo. Meutim, izrazito visoki udio juvenilnih primjeraka uovom podruju ne iznenauje, obzirom da otvoreni srednji Jadran predstavljanajvažnije mrijestilište i rastilište oslia u Jadranu. Tu injenicu potvruju i podacidobiveni tijekom ribarstveno-biološke ekspedicije „Hvar“ provedene 1948-49., dakle uvrijeme kada nije bilo intenzivnog koarenja, a kada je udio nedoraslih primjerakatakoer bio izrazito visok, te je u tom razdoblju 72,3% lovljenih primjeraka osliaimalo totalnu dužinu tijela manju od 18 cm. Velikom udjelu juvenilnih primjeraka ukoarskim lovinama ovog podruja znatno pridonosi i mala slektivnost mreže (otvoroka na saki 40 mm dijagonalno) koja se koristi za izlov u otvorenom moru. Obziromda je osli vrsta visoke reprodukcijske moi, relativo brzog rasta i dosezanja prvespolne zrelosti, te izrazitih prostornih migracija, unato visokoj ribolovnoj smrtnosti ivelikom intenzitetu ribolova, još uvijek ne pokazuje izraziti negativni trend indeksabiomase, meutim u usporedbi s podacima starijih istraživanja, uoavaju senegativne promjene u strukturi populacije, pa je tako kod ove vrste došlo dosmanjenja prosjene dužine (mase) tijela i dužine prve spolne zrelosti.Merluccius merluccius1600140012001000%800600400200040 80 120 160 200 240 280 320 360 400 440 480 520 560 600 640 680 720TL (mm)Slika 5. Dužinske frekvencije oslia u otvorenom srednjem Jadranu (žuto: MLS,plavo i crveno: L50% - dužina prve spolne zrelosti mužjaka i ženki)21

Škamp (Nephrops norvegicus)Škamp je komercijalno najznaajnija vrsta raka u Jadranu. Ovaj dekapodni rakobitava prvenstveno na muljevitim dnima. Iako preferira dublja podruja, može senai na svim dubinama od 20 do 800 m. Za razliku od veine gospodarski važnihvrsta ulovi škampa se poveavaju s poveanjem dubine i idui od grubljih (muljevitopjeskovitih)prema finijim sedimentima (muljevitim). Obzirom na pojavu ukopavanjakoja je karakteristina za ovu vrstu, izgleda da je položaj naselja škampa više ovisano tipu sedimenta nego o dubini. U Jadranu se naješe se lovi u otvorenom moru(Jabuka kotlina, ribolovno podruje Blitvenica), i to na dubinama preko 200 m.Razmnožava se pomalo tijekom cijele godine, najviše u toplim mjesecima, a jajaobino polaže poetkom ljeta. Karte rasprostranjenosti pokazuju da je areal vrstepribližno jednak u toplijem i hladnijem dijelu godine, ali je gustoa populacije napodruju Jabuke kotline vea u hladnijem dijelu godine, dok je u toplijem razdobljurasprostranjenost vrste ravnomjernija (Slika 6). U ukupnom koarskom ulovu RH ovavrsta ini 6%, a u otvorenom srednjem Jadranu (ribolovna zona C) 14,6% odcjelokupnog koarskog ulova. Manje naselje škampa nalazi se i u kanalskimpodrujima sjevernog Jadrana. Ova dva naselja meusobno se razlikuju pomorfološkim obilježjima i dinamici rasta, što je posljedica razliitih ekoloških uvjeta utim podrujima.22

Slika 6. Rasprostranjenost škampa u proljetno-ljetnom i jesenskozimskomperiodu u sjevernom i srednjem Jadranu23

%109876543210Nephrops norvegicus8 11 14 17 20 23 26 29 32 35 38 41 44 47 50 53 56 59 62 65 68 71CL (mm)Slika 7. Dužinske frekvencije škampa u otvorenom srednjem Jadranu (žuto: MLS –minimalna lovna dužina, crveno: L50% - dužina prve spolne zrelosti ženki)Srednja dužina karapaksa lovljenih primjeraka iznosi 26,3 mm (st.dev. 7,0 mm), a uprosjeku su ženke manje od mužjaka. Minimalna dozvoljena lovna dužina za ovuvrstu propisana je na 70 mm totalne dužine odnosno 20 mm dužine karapaksa, dokje dužina prve spolne zrelosti ženki u otvorenom srednjem Jadranu 80 mm (LC=23mm). U ukupnim komercijalnim lovinama otvorenog srednjeg Jadrana udioprimjeraka manjih od zakonom propisane minimalne lovne dužine dužine ini 11,3%,a u lovinama je osim toga 34,1% primjeraka koji su ispod dužine prve spolne zrelostiženki (Slika 7). Iz podataka je vidljivo da je udio spolno nezrelih primjeraka škampa ukoarskim lovinama izrazito visok u ovom podruju (više od treine), a to je dijelom irazlog pada indeksa biomase vrste u zadnjih desetak godina. Promjena hidrografskihuvjeta u Jadranu, prvenstveno porast temperature mora, uz izrazito visoki ribolovninapor, predstavlja dodatni stresni faktor za borealnu vrstu kao što je škamp.24

Bijeli muzgavac (Eledone cirrhosa)Bijeli muzgavac je demerzalna vrsta koja boravi na svim vrstama mekih sedimenata,iako se može nai i na kamenitim supstratima. Ovaj glavonožac je karnivorna vrsta iaktivni je predator. Hrani se naješe dekapodnim rakovima. Lovi se gotovo iskljuivopridnenom povlanom mrežom - koom u otvorenom srednjem i južnom Jadranu,dok se u sjevernom dijelu Jadrana nae mnogo rijee. Iako su primjerci ove vrstelovljeni na dubinama od 5 do 770 m, u Jadranu bijeli muzgavac uglavnom obitavaunutar mnogo manjeg dubinskog raspona, naješe izmeu 80 i 300 m.Vrsta je jako rasprostranjena u otvorenom srednjem Jadranu, gdje predstavlja jednuod komercijalno najvažnijih koarskih vrsta. To se osobito odnosi na ribolovnu zonuC gdje njezini ulovi ine 62,4% od ukupne biomase populacije vrste u teritorijalnommoru RH. Prostorna distribucija vrste slina je u proljetnom i jesenskom razdoblju, alije gustoa naselja nešto manja u jesen kada najvei dio „spawning stocka“, dakleadultnog dijela populacije koji se u Jadranu razmnožava tijekom ljeta, nestaje izpopulacije odnosno ugiba, a regrutacija još nije dosegla svoj maksimum (Slika 8).25

Slika 8. Rasprostranjenost bijelog muzgavca u proljetno-ljetnomi jesensko-zimskom periodu u sjevernom i srednjem JadranuSrednja vrijednost dužine plašta primjeraka lovljenih na podruju otvorenog srednjegJadrana je 68,9 mm (st.dev. 30,7 mm). U prosjeku su ženke znatno vee odmužjaka, te njihova srednja dužina plašta iznosi 87,5 mm (25,8 mm), dok su mužjaciu prosjeku dugi 64,3 mm (24,7 mm) (Slika 9). Za ovu vrstu nije zakonom propisana26

minimalna lovna dužina, ali u komercijalnim lovinama više od 50% ulova ine spolnonezreli primjerci oba spola, odnosno primjerci ija je dužina plašta manja od dužinepri kojoj nastupa spolna zrelost (mužjaci 80 mm, ženke 95 mm) (Slika 10). Ovakovisoki udio spolno nezrelih primjeraka u koarskim lovinama, dugorono može imatinegativne posljedice na stanje populacije bijelog muzgavca u Jadranu, a posljednjihgodina se neke negativne promjene ve uoavaju.18Eledone cirrhosa%161412108ŽENKEMUŽJACI642015 25 35 45 55 65 75 85 95 105 115 125 135 145ML (mm)Slika 9. Dijagram dužinskih frekvencija mužjaka i ženki bijelog muzgavca uotvorenom srednjem Jadranu14Eledone cirrhosa12108%642015 25 35 45 55 65 75 85 95 105 115 125 135 145ML (mm)Slika 10. Dužinske frekvencije bijelog muzgavca u otvorenom srednjemJadranu (plavo i crveno: L50% - dužina prve spolne zrelosti mužjaka i ženki)27

Na dijagramu dužinskih frekvencija bijelog muzgavca vidljiva su dva maksimuma, štoukazuje na postojanje dva kohorta (kohort ine jedinke neke populacije koje su seizlegle u istom dijelu godine, tj. približno su jednake starosti), odnosno dvijegeneracije muzgavca: juvenilni i adultni, koji su jasno definirani jer se ova vrsta uJadranu (za razliku od srodne vrste crnog muzgavca) razmnožava samo jednom, urelativno kratkom razdoblju u ljetnim mjesecima.Trlja blatarica (Mullus barbatus)Trlja blatarica je vrsta koja je rasprostranjena po cijelom Jadranu na dubinama od 2do 300 m, nad muljevitim i pjeskovito-muljevitim dnima. U koarskim lovinamazastupljena je s udjelom do 16.2%. Biologiju ove vrste karakteriziraju specifinemigracije; u proljetno-ljetnom razdoblju razmnožava se i tada se najvei diopopulacije koncentrira u blizini obale. Ozirom na to, glavnina populacije vrste Mullusbarbatus je u proljetno-ljetnom razdoblju rasprostranjena uz istonu obalu Jadrana.Juvenilni primjerci u jesenskom razdoblju migriraju prema dubljim dijelovima iotvorenom Jadranu, te je stoga rasprostranjenost vrste u hladnijem dijelu godineznatno šira i obuhvaa gotovo cjelo podruje sjevernog i srednjeg Jadrana do dubinaod 150 metara (Slika 11).Meutim, ova vrsta preferira plia podruja srednjeg i sjevernog Jadrana i dubinemanje od 100, a samo manji broj primjeraka se može nai na dubinama do 150 m.Stoga, iako je vrsta znaajna za komercijalni koarski ribolov otvorenog srednjeg28

Jadrana, ulovi znatno ovise o sezoni ulova i dubinama na kojima se ribolov obavlja.Znatniji ulovi bilježe se na rubnim dijelovima Jabuke kotline i uz vanjske otoke gdjedubine ne prelaze 100-150 m.Slika 11. Rasprostranjenost trlje blatarice u proljetno-ljetnomi jesensko-zimskom periodu u sjevernom i srednjem Jadranu29

Dužina prve spolne zrelosti za oba spola iznosi 12 cm, dok je minimalna lovna dužinamanja i iznosi 11 cm. Meutim, veina primjeraka trlje blatarice lovljenih u ovompodruju je iznad minimalne lovne dužine (5,8% primjeraka ispod MLS) (Slika 12).Upravo mali postotak nezrelih primjeraka trlje blatarice u koarskim lovinama moževelikim dijelom objasniti injenicu da ova vrsta u Jadranu, unato izrazito velikomribolovnom naporu kojem je izložena, ne pokazuje negativne trendove indeksabiomase, a niti ulova.8Mullus barbatus%7654321090 100 110 120 130 140 150 160 170 180 190 200 210 220 230 240 250TL (mm)Slika 12. Dužinske frekvencije trlje blatarice u otvorenom srednjem Jadranu (žuto:MLS – minimalna lovna dužina, crveno: L50% - dužina prve spolne zrelosti)30

Kozica (Parapenaeus longirostris)Kozica je dekapodni rak, koji se može nai na svim dubinama od 20 do 700 m, alinaješe obitava na dubinama izmeu 100 i 400 m. Mada se zrele jedinke mogu naitijekom cijele godine, vei dio populacije potpuno sazrijeva u jesensko-zimskomperiodu. Veoma je rasprostranjena u otvorenom srednjem Jadranu, gdje predstavljajednu od komercijalno najvažnijih koarskih vrsta. Gustoa populacije kozice znatnoje vea uz istonu nego uz zapadnu obalu Jadrana, odnosno na podruju hrvatskogteritorijalnog mora (Slika 13).Ulovi kozice jako su se poveali posljednjih desetak godina i prerasli su uloveškampa koji je sve do sredine devedesetih godina dominirao u lovinama. Npr. uloviove vrste na podruju ribolovne zone C 2002-03. godine inili su preko 28% (5,01kg/h) ukupnog ulova svih koarskih vrsta tog podruja. Do ove promjene došlo jeotprilike u isto vrijeme kada je došlo do opadanja ulova škampa na istom podruju.Posljednjih nekoliko godina ulovi kozice se stabiliziraju, dok se u istom vremenskomrazdoblju indeks biomase škampa, mada i dalje nizak, donekle poveao. Ovepromjene u ulovima ovih dviju vrsta pripisuju se prvenstveno promjenamahidrografskih uvjeta u moru, koje se razliito odražavaju na stanje njihovih populacijau Jadranu.31

Slika 13. Rasprostranjenost kozice u proljetno-ljetnom ijesensko-zimskom periodu u sjevernom i srednjem JadranuIz dijagrama dužinskih frekvencija vidljivo je da dužina karapaksa (CL) primjerakakozice lovljenih u otvorenom srednjem Jadranu u prosjeku iznosi 24,0 mm (st.dev.6,5 mm). Ženke (25,7±7,3 mm) su u prosjeku vee od mužjaka (22,2±4,6 mm) (Slika14). Za ovu vrstu u RH nije zakonom propisana minimalna lovna dužina (u EU 20 mmCL), a prema postojeim podacima dužina prve spolne zrelosti ženki je oko 22 mmCL, što znai da je oko 33% lovljene populacije kozice u otvorenom srednjemJadranu spolno nezrelo (Slika 15).32

12Parapenaeus longirostris108ŽENKEMUŽJACI%64200 3 6 9 12 15 18 21 24 27 30 33 36 39 42 45 48 51 54CL (mm)Slika 14. Dijagram dužinskih frekvencija mužjaka i ženki kozice uotvorenom srednjem Jadranu8Parapenaeus longirostris765%432100 3 6 9 12 15 18 21 24 27 30 33 36 39 42 45 48 51 54CL (mm)Slika 15. Dužinske frekvencije kozice u otvorenom srednjem Jadranu(crveno: L50% - dužina prve spolne zrelosti ženki)33

Lignjun (Illex coindetii)Lignjun je glavonožac iz reda Teuthoidea. To je pelagika i semidemerzalna vrstakod koje postoje izražene dnevne vertikalne migracije: tijekom dana boravi u blizinidna, a nou obitava u vodenom stupcu. Lignjun je vrsta široko rasprostranjena uJadranskom moru, a lovi se na gotovo cijelom podruju srednjeg i velikom dijelusjevernog Jadrana (s izuzetkom najpliih podruja u sjevernom dijelu) (Slika 16).Može se nai na svim dubinama od 20 m do 600 m, a najvea gustoa naselja je nadubinama izmeu 100 i 300 m. Razmnožava se u veem dijelu godine. U koarskimlovinama, lignjun je jedna od deset najzastupljenijih komercijalno važnih vrsta. Uotvorenom srednjem Jadranu je jedna od naješe lovljenih vrsta, te se ukomercijalnim koarskim lovinama njezin udio, ovisno godini i sezoni, kree izmeu4 i 16%.34

Slika 16. Rasprostranjenost lignjuna u proljetno-ljetnom i jesenskozimskomperiodu u sjevernom i srednjem JadranuSrednja dužina plašta lignjuna lovljenog u podruju otvorenog srednjeg Jadrana je84,7 mm (st.dev. 33,6 mm). Prosjenja dužina ženki iznosi (105,3±36,0 mm), dok sumužjaci u prosjeku manji (96,1±26,4 mm) (Slika 17). Dužina prve spolne zrelostilignjuna odreena je u južnom Jadranu na 137 mm za mužjake i 146 mm za ženke,što znai da oko 90% lovljene populacije ine spolno nezreli primjerci (Slika 18).Meutim, obzirom na biološka obilježja ove vrste (iznimno visoki reproduktivni35

potencijal, kratki životni ciklus, produženo vrijeme razmnožavanja) i posljedino njenuizrazitu biološku otpornost, ovakva situacija se ne odražava negativno na stanjepopulacije lignjuna u Jadranu.12Illex coindetii10%864ŽENKEMUŽJACI2015 30 45 60 75 90 105 120 135 150 165 180 195 210 225 240 255ML (mm)Slika 17. Dijagram dužinskih frekvencija ženki i mužjaka lignjunau otvorenom srednjem JadranuIllex coindetii%987654321015 30 45 60 75 90 105 120 135 150 165 180 195 210 225 240 255ML (mm)Slika 18. Dijagram dužinskih frekvencija lignjuna u otvorenom srednjem Jadranu(plavo i crveno: L50% - dužina prve spolne zrelosti mužjaka i ženki)36

Grdobina žutka (Lophius budegassa)Grdobina je demerzalna vrsta koja živi na razliitim tipovima mekih sedimenata, uJadranu eše na muljevitim dnima. Široko je rasprostranjena u Jadranskom moru,najviše u kanalima uz istonu obalu i u otvorenom moru. Dubinski raspon u kojem sejavlja kree se izmeu 10 i 800 m, a u Jadranu je naješa na dubinama izmeu 90 i170 m, odnosno u dubinskom stratumu 100-200 m. Mrijesti se krajem proljea ipoetkom ljeta. Najviše se lovi pridnenom povlanom mrežom – koom, a mnogomanje mrežama potegaama. Grdobina je jedna od gospodarski važnih vrsta riba upridnenom ribolovu Jadrana. Lovi se tijekom cijele godine, a u ukupnomkomercijalnom pridnenom ribolovu RH, kao i na podruju otvorenog srednjegJadrana (ribolovna zona C), ini oko 2% od ukupnog ulova.Iz karata rasprostranjenosti vidljivo je da je areal i gustoa populacije premaindeksima biomase vei u proljetno-ljetnom razdoblju, što se podudara s vremenomrazmnožavanja ove vrste u Jadranu. To je osobito izraženo u podruju otvorenogsrednjeg Jadrana (Slika 19).37

Slika 19. Rasprostranjenost grdobine žutke u proljetno-ljetnomi jesensko-zimskom periodu u sjevernom i srednjem JadranuSrednja dužina primjeraka na podruju otvorenog srednjeg jadrana iznosi 15,4 cm(st.dev. = 7,6), a ženke su u prosjeku duže od mužjaka (Slika 20). Jedinki koji seulove na podruju otvorenog srednjeg Jadrana najveim dijelom su ispod dozvoljeneminimalne lovne dužine koja iznosi 30 cm (Slika 21). Dužina prve spolne zrelostigrdobine žutke u Jadranu je odreena na oko 31 cm za mužjake, odnosno 40 cm zaženke, što znai da je u prosjeku više od 90% lovljene populacije spolno nezrelo.38

Obzirom na relativno velike dimenzije tijela, a time i visoki koefcijent lovnosti ovevrste, takva situacija dugorono može izrazito negativno utjecati na stanje populacijegrdobine žutke u otvorenom srednjem Jadranu, a ve sada se u ovom podrujuuoava smanjenje prosjene mase lovljenih primjeraka.9Lophius budegassa876ŽENKEMUŽJACI%54321040 65 90 115 140 165 190 215 240 265 290 315 340 365 390 415 440 465 490 515 540TL (mm)Slika 20. Dijagram dužinskih frekvencija mužjaka i ženki grdobine žutke uotvorenom srednjem JadranuLophius budegassa%10987654321040 70 100 130 160 190 220 250 280 310 340 370 400 430 460 490 520 550TL (mm)Slika 21. Dužinske frekvencije grdobine u otvorenom srednjem Jadranu (žuto: MLS –minimalna lovna dužina, plavo i crveno: dužina prve spolne zrelosti mužjaka i ženki)39

6. Dugoroni i recentni trendovi ulova na istraživanom podrujuDugoroni trendovi ulova pridnenih vrstaNa slikama su prikazani trendovi ulova pojedinih vrsta i skupina morskih organizamau otvorenom srednjem Jadranu od 1958. do 2003. godine. Korištene su relativnoduge serije podataka Instituta za oceanografiju i ribarstvo koje su sakupljene na tompodruju u razdoblju 1958-71. i 1980-91. godine, te podaci DemMon projekta 2002-03. Ulovi su prikazani po sezonama (P - proljee, L - ljeto, J - jesen, Z – zima)obzirom da jako variraju ovisno o vremenu uzorkovanja, a svi podaci o ulovu sustandandizirani na sat koarenja (Slika 22).kg/h14121086420osli1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010godinaLJZP25škamp20kg/h15105LJZP01950 1960 1970 1980 1990 2000 2010godina40

5trlja blataricakg/h432101950 1960 1970 1980 1990 2000 2010godinaLJZPkg/hglavonošci8765432101950 1960 1970 1980 1990 2000 2010godinaLJZP4muzgavcikg/h321LJZP01950 1960 1970 1980 1990 2000 2010godina25rakovi20kg/h1510LJZP501950 1960 1970 1980 1990 2000 2010godina41

kg/hh rskavinja e1098765432101950 1960 1970 1980 1990 2000 2010g o d in eLJZP35koštunjae3025kg/h201510LJZP501950 1960 1970 1980 1990 2000 2010godina60ukupni ulov50kg/h403020LJZP1001950 1960 1970 1980 1990 2000 2010godineSlika 22. Trendovi ulova pojedinih vrsta i skupina morskihorganizama u otvorenom srednjem JadranuIz slika je vidljivo da su, unato oscilacijama koje postoje meu godinama isezonama, u razdoblju od 1958-71. ulovi na jedinicu vremena relativno stabilni bezveih oscilacija meu godinama. U narednom istraživanom razdoblju 1980-1991.godine slijedi izraziti porast ulova na jedinicu vremena. Prema podacima iz najnovijih42

istraživanja, ulovi padaju u odnosu na prethodno razdoblje i slini su ulovima izrazdoblja 1958-71. godine, za veinu vrsta i skupina organizama. Relativno visokevrijednosti ukupnog ulova rakova u razdoblju 2002-03. prvenstveno su posljedicaulova kozice, a ne škampa.Ukupni trendovi ukazuju na smanjenje ulova kod nekih vrsta (škamp) i skupina(hrskavinjae), dok se kod ostalih ne uoavaju znatnije promjene. Meutim, kad seuzme u obzir da su se tijekom istraživanog razdoblja promjenile tehnikekarakteristike plovila (npr. poveanje snage motora) i tehniko-konstrukcijskaobilježja ribolovnih alata, jasno je da je to u znatnoj mjeri utjecalo i na poveanjekoeficijenta lovnosti. Obzirom da to nije rezultiralo poveanjem ulova na jedinicunapora, može se zakljuiti da je ipak došlo do veeg ili manjeg pada biomase velikogdijela gospodarski važnih pridnenih resursa, osobito onih vrsta ili skupina koje suzbog svojih bioloških obilježja (dimenzija tijela, malog fekunditeta, i sl.) osjetljivije navrlo intenzivni ribolovni napor kojem su u navedenom razdoblju bile izložene.Recentni trendovi indeksa biomase i prosjene mase primjeraka (1996-2006.)Osim podataka o dugoronim promjenama korištena je i serija novijih podataka od1996. godine do 2006., kako bi se dobila slika stanja pridnenih naselja otvorenogsrednjeg Jadrana i promjena koje su u njima dogaaju u posljednjih desetak godina.Rezultati prikazani na slikama dobiveni su iz podataka projekta MEDITS, a dati su zaglavne vrste pridnenog ribolova u otvorenom srednjem Jadranu. Radi boljeg pregledastanja obnovljivih resursa u tom podruju, podaci za teritorijalno more RH (TMRH)odvojeni su od ostalih podruja otvorenog srednjeg Jadrana («ostalo» - zaštieniekološko ribolovni pojas i talijanski epikontinentalni pojas).Osli pokazuje slabi negativni trend biomase u cijelom podruju otvorenog srednjegJadrana, koji ne zauuje ako se uzme u obzir veliina ribolovnog napora u ovomdijelu Jadrana kao i injenica da se u tom podruju najviše izlovljavaju juvenilniprimjerci koji još nisu dosegli dužinu prve spolne zrelosti (Slika 23). Indeksi biomasetijekom svih godina istraživanja imali su veu vrijednost u teritorijalnom moru RHnego u ostalim dijelovima otvorenog srednjeg Jadrana, a najvee vrijednostizabilježene su 1996. godine. U narednih nekoliko godina vrijednosti su oscilirale, alisu generalno bile manje nego 1996. i 1997. godine. U 2005. i 2006. uoava se43

poveanje indeksa biomase u odnosu na prethodne godine, koje je više izraženo upodrujima izvan teritorijalnog mora RH.Kg/Km2180160140120100806040200Merluccius merlucciusTMRHOSTALOTOTAL1996 1997 1998 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006Slika 23. Trend indeksa biomase oslia na podrujuotvorenog srednjeg JadranaVrijednosti prosjenih masa lovljenih primjeraka pokazuju oscilacije, ali ukupno jezabilježen negativni trend u cijelom podruju otvorenog Jadrana, mada se u 2006.godini vidi porast u odnosu na prethodnu godinu (Slika 24).605040Merluccius merlucciusTOTALTMRHOSTALOW (g)30201001996 1997 1998 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006Slika 24. Trend prosjene mase lovljenih primjeraka osliana podruju otvorenog srednjeg Jadrana44

Škamp je vrsta kod koje su negativne promjene u posljednjih desetak godina osobitoizražene. To je vidljivo iz trendova indeksa biomase, koji pokazuju negativnepromjene na cijelom podruju istraživanja (Slika 25). Pozitivne promjene uoavaju se2006. godine, ali u podrujima otvorenog srednjeg Jadrana koja nisu dio teritorijalnogmora RH. U teritorijalnom moru RH nakon 2000. došlo je do drastinog smanjenjaprosjenog indeksa biomase vrste (sa 11,59 kg/km 2 na 0,41kg/km 2 ), a u narednimgodinama se uoavaju pozitivne promjene, ali su vrijednosti još uvijek niske.25Nephrops norvegicusKg/Km2201510TMRHOSTALOTOTAL501996 1997 1998 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006Slika 25. Trend indeksa biomase škampa na podrujuotvorenog srednjeg JadranaSlika trendova prosjenih masa lovljenih primjeraka ukazuje na izrazite godišnjeoscilacije, ali ne i na postojanje ukupnog negativnog trenda kao u sluaju prosjenihindeksa biomase (Slika 26).45

2520Nephrops norvegicusTOTALTMRHOSTALOW (g)1510501996 1997 1998 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006Slika 26. Trend prosjene mase lovljenih primjeraka škampana podruju otvorenog srednjeg JadranaSlika trendova za bijelog muzgavca pokazuje izrazite meugodišnje oscilacijeprosjenog indeksa biomase. U otvorenom srednjem Jadranu koji je dio teritorijalnogmora RH uoava se negativni trend prosjenog indeksa biomase, dok je u ostalimdijelovima trend pozitivan, a u 2005. i 2006. registrirano je poveanje prosjenogindeksa biomase na cijelom podruju istraživanja (Slika 27). Negativne promjenevidljive su i u prosjenim masama lovljenih primjeraka, kod kojih se uoava izrazitosmanjenje (Slika 28). Ove negativne promjene izražene su u teritorijalnom moru RH,dok je u ostalim dijelovima otvorenog srednjeg Jadrana situacija povoljnija.353025Eledone cirrhosaTMRHOSTALOTOTALKg/Km2201510501996 1997 1998 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006Slika 27. Trend indeksa biomase bijelog muzgavca napodruju otvorenog srednjeg Jadrana46

400350300250Eledone cirrhosaTOTALTMRHOSTALOW (g)2001501005001996 1997 1998 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006Slika 28. Trend prosjene mase lovljenih primjeraka bijelog muzgavcana podruju otvorenog srednjeg JadranaProsjeni godišnji indeksi biomase trlje blatarice ne pokazuju negativni trend, a izvrijednosti indeksa biomase odvojenih po podrujima vidljivo je kako je glavninabiomase ove vrste koncentrirana na podruju teritorijalnog mora RH (Slika 29). Zarazliku od indeksa biomase, srednje vrijednosti mase lovljenih primjeraka pokazujunegativni trend, koji se uoava na cijelom istraživanom podruju (Slika 30).Mullus barbatus403530TMRHOSTALOTOTALKg/Km225201510501996 1997 1998 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006Slika 29. Trend indeksa biomase trlje blatarice na podrujuotvorenog srednjeg Jadrana47

W (g)70605040302010Mullus barbatusTOTALTMRHOSTALO01996 1997 1998 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006Slika 30. Trend prosjene mase lovljenih primjeraka trlje blataricena podruju otvorenog srednjeg JadranaTrend indeksa biomase kozice za razdoblje 1996-2006. je pozitivan (Slika 31).Porast je naroito izražen na podruju teritorijalnog mora RH, a upravo su se na tompodruju od 2002. godine vrijednosti indeksa biomase višestruko poveale u odnosuna prethodne godine (2001. - 1,22 kg/km 2 ; 2002. – 7,17 kg/km 2 ). Uoava se negativnitrend srednjih masa lovljenih primjeraka kozice uz velike meugodišnje oscilacije, anajviše prosjene vrijednosti zabilježene su u prve dvije godine istraživanja (1996. i1997.) (Slika 32).141210TMRHOSTALOTOTALParapenaeus longirostrisKg/Km2864201996 1997 1998 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006Slika 31. Trend indeksa biomase kozice na podrujuotvorenog srednjeg Jadrana48

12Parapenaeus longirostris108TOTALTMRHOSTALOW (g)64201996 1997 1998 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006Slika 32. Trend prosjene mase lovljenih primjeraka kozice napodruju otvorenog srednjeg JadranaProsjeni godišnji indeks biomase kod lignjuna pokazuje izrazite oscilacije, ali uzpozitivni ukupni trend (Slika 33). Ulovi su bili izrazito visoki 2002. godine, ali to jeposljedica kasnijeg vremena uzorkovanja (u rujnu) u odnosu na ostale godineistraživanja (lipanj-srpanj). Time je obuhvaeno razdoblje intenzivne regrutacijelignjuna o ovom dijelu Jadrana, što se odrazilo na visokim vrijednostima indeksabiomase i brojnosti, osobito u teritorijalnom moru RH (94,26 kg/km 2 i 3098 ind/km 2 ).Prosjena masa primjerka lignjuna lovljenih u razdoblju 1996-2006. pokazuje velikemeugodišnje oscilacije bez izraženog trenda (Slika 34).Kg/Km21009080706050403020100Illex coindetiiTMRHOSTALOTOTAL1996 1997 1998 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006Slika 33. Trend indeksa biomase lignjuna na podrujuotvorenog srednjeg Jadrana49

140Illex coindetii120100TOTALTMRHOSTALOW (g)8060402001996 1997 1998 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006Slika 34. Trend prosjene mase lovljenih primjeraka lignjuna napodruju otvorenog srednjeg JadranaIz dijagrama prosjenih indeksa biomase grdobine žutke vidljivo je da je ova vrstaznatno zastupljenija u hrvatskom teritorijalnom moru nego u ostallim dijelovimaotvorenog srednjeg Jadrana. Od 1997. do 2002. godine zabilježeno je smanjenjeprosjenog indeksa biomase u cjelokupnom istraživanom podruju, ali se nakon tograzdoblja situacija popravlja što za posljedicu ima ukupni blago pozitivni trend uovom dijelu Jadrana (Slika 35). Meutim, posljednjih godina uoava se trendsmanjenja prosjenih godišnjih vrijednosti indeksa biomase ove vrste u teritorijalnommoru RH, pa je npr. u tom dijelu otvorenog srednjeg Jadrana prosjeni indeksbiomase 2004. godine bio 28,97 kg/km 2 , dok je 2006. iznosio 10,38 kg/km 2 , odnosnobio je gotovo dvostruko manji. Prosjena masa lovljenih primjeraka grdobineoscilirala je znatno tijekom godina istraživanja, ali je ukupni trend negativan kako uhrvatskom teritorijalnom moru, tako i u ostalim dijelovima otvorenog srednjegJadrana (Slika 36).50

35Lophius budegassa3025TMRHOSTALOTOTALKg/Km2201510501996 1997 1998 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006Slika 35. Trend indeksa biomase grdobine na podrujuotvorenog srednjeg Jadrana600Lophius budegassa500400TOTALTMRHOSTALOW (g)30020010001996 1997 1998 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006Slika 36. Trend prosjene mase lovljenih primjeraka grdobine napodruju otvorenog srednjeg JadranaIz svega navedenog razvidno je da kod veine komercijalno znaajnih vrsta uotvorenom srednjem Jadranu postoje naznake negativnih promjena, kao što sunegativni trendovi indeksa biomase ili smanjenje prosjenih masa lovljenihprimjeraka, a koje ukazuju na preveliki ribolovni napor. Sumarni prikaz stanja ovihpopulacija dat je u tablici 3.51

Tablica 3. Sumarni prikaz stanja populacija gospodarski najvažnijiih koarskih vrsta uotvorenom srednjem JadranuVrstaOcjena stanja populacije najvažnijih koarskihvrsta u otvorenom srednjem JadranuOsli - Merluccius merlucciusŠkamp - Nephrops norvegicusBijeli muzgavac – Eledone cirrhosaTrlja blatarica - Mullus barbatusKozica – Parapenaeus longirostrisLignjun – Illex coindetiiGrdobina žutka – Lophius budegassaIndeks biomase ne pokazuje znaajniji negativni trendu posljednjih 10-tak godina. Negativne promjene ustrukturi populacije (smanjenje prosjene maseprimjeraka i smanjenje dužine prve spolne zrelosti), štoukazuje da je vrsta izložena vrlo visokom ribolovnomnaporu.Izraziti pad indeksa biomase u razdoblju od 1996-2000., nakon ega je indeks biomase stabilan, ali nizaku odnosu na 1996. Nema izraženog negativnog trendaprosjenih masa lovljenih primjeraka. Dugoroni irecentni trendovi pokazuju smanjenje ulova i indeksabiomase.Izrazite oscilacije indeksa biomase, uz postojanjenegativnog trenda u teritorijalnom moru RH. U 2005. i2006. poveanje prosjenog indeksa biomase nacijelom podruju otvorenog srednjeg Jadrana.Uoavaju se negativne promjene u strukturi populacije,odnosno trend smanjenja prosjenih masa lovljenihprimjeraka.Usprkos visokom ribolovnom naporu kod ove vrstenema negativnih promjena indeksa biomase, dok trendprosjenih masa lovljenih primjeraka pokazujesmanjenje.Vrsta pokazuje ukupni pozitivni trend indeksa biomase,uz izrazito poveanje indeksa biomase 2002. godine iod tada je stanje populacije stabilno. Uoava se trendsmanjenja prosjenih masa lovljenih primjeraka.Izrazite oscilacije indeksa biomase uz postojanjeukupno pozitivnog trenda. Nema negativnih promjena ustrukturi populacije, prosjena lovna masa primjerakabez naglašenog negativnog trenda.Mada ukupni trend indeksa biomase nije negativan,posljednjih godina se uoava smanjenje prosjenihgodišnjih vrijednosti indeksa biomase u teritorijalnommoru RH. Prosjene mase lovljenih primjerakapokazuju negativan trend na cijelom istraživanompodruju.52

7. Analiza prilova u koarskim lovinama otvorenog srednjeg JadranaU veini ribolovnih zona teritorijalnog mora RH koarenjem se s morskog dna pokupii velika koliina prilova, a to je onaj dio ulova koji ribari vraaju u more (Slika 37).Koliina prilova varira, a prvenstveno ovisi o podruju koarenja, odnosno sastavubiocenoza, te manjim dijelom i o sezoni. Znaajnu ulogu u koliini prilova imaju ikonstrukcijske karakteristike alata, ali i trenutne potrebe tržišta i cijena pojedinihvrsta.RIBOLOVNE ZONEkg/h1009080706050403020100A B C D EF Gkomercijalni ulov komercijalne vrste u prilovu nekomercijalne vrste u prilovuSlika 37. Ribolovne zone ribolovnog mora RH i prikaz omjera ulova i prilovau ribolovnim zonama u teritorijalnom moru RH53

Usporedbom pojedinih ribolovnih zona vidljivo je da koliine prilova u odnosu nakomercijalni ulov znatno variraju. U otvorenom srednjem Jadranu (ribolovna zona C)veinu ulova ine komercijalno važne vrste, dok prilov ini u prosjeku 28,6% ukupnogulova. U prilovu su zastupljene vrste koje nemaju komercijalne važnosti (uglavnombeskralježnjaci kao što su trpovi, mješinice i sl.), komercijalne vrste male tržišnevrijednosti i ulovi gospodarski važnih vrsta, ali dužine tijela ispod minimalne zakonompropisane lovne dužine. Ova posljednja kategorija je najviše zastupljena u koarskomprilovu otvorenog srednjeg Jadrana, što je logino obzirom da je ovo podruje jednood glavnih mrijestilišta i rastilišta u Jadranu, a naješe se radi o ulovima juvenilnogoslia i škampa. Osim ovih vrsta u koarskom prilovu otvorenog srednjeg Jadrananalaze se vee koliine vrsta roda Trachurus sp. (ribari uzimaju samo vee primjerkesaruna), te vrsta Micromesistius poutassou i Trisopterus minutus capelanus (pišmolj iugotica). Vrsta Lepidopus caudatus (ma srebreni), koja nastanjuje dublje dijeloveotvorenog Jadrana, u posljednje vrijeme se pojavljuje u prodaji na ribarnicama, ali idalje se najvei dio ulovljenih primjeraka vraa u more. Od beskralješnjaka uotvorenom srednjem Jadranu najzastupljeniji su rakovi (27,8%), a meu njima vrstaMunida banfica, iji je udio u prilovu osobito visok u južnijim dijelovima otvorenogsrednjeg Jadrana (Slika 38).1,29%2,04%0,11%0,08%ribe27,80%rakovipuževitrpoviglavonošciascidije68,67%Slika 38. Postotni udio pojedinih kategorija prilova u koarskim lovinama uotvorenom srednjem Jadranu54

Karakteristine koarske lovine na podruju otvorenog srednjeg Jadrana, ukljuujuikomercijalni ulov i prilov prikazane su na slici 39, a dijagrami dužinskih frekvencijaulova i prilova oslia i škampa ostvarenih na podruju otvorenog srednjeg Jadrana naslikama 40 i 41.Slika 39. Karakteristine koarske lovine (komercijalni ulov+prilov)u otvorenom srednjem Jadranu55

%181614121086420Merluccius merlucciusprilovulov5 8 11 14 17 20 23 26 29 32 35 38 41 44 47 50 53 56 59 62TL (cm)Slika 40. Prikaz dužinskih frekvencija oslia u koarskom ulovu iprilovu u otvorenom srednjem Jadranu25Nephrops norvegicus2015prilovulov%10504 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20TL (cm)Slika 41. Prikaz dužinskih frekvencija škampa u koarskom ulovu iprilovu u otvorenom srednjem Jadranu56

8. Selektivnost pridnene povlane mreže – koe i usporedba s drugimribolovnim alatimaPridnena povlana mreža koa koja se koristi u komercijalnom ribolovu uJadranskom moru predstavlja izrazito neselektivan alat. Njezina slaba selektivnostoituje se na dva naina: izlovljavaju se i one vrste koje nisu ciljane vrstekomercijalnog ribolova (gospodarski nevažne vrste riba i nejestivi beskralježnjaci), aliisto tako i primjerci komercijalno važnih vrsta ija je veliina manja od zakonskipropisane minimalne lovne dužine. Ova injenica posebno dolazi do izražaja uotvorenom srednjem Jadranu, tj. u podruju u kojem se nalaze najvažnija mrijestilištai rastilišta komercijalno važnih vrsta.Isto tako, na selektivnost pridnene povlane mreže znaajno utjee i sama tehnikaribolova. Naime, uobiajeno trajanje koarskog potega na podruju otvorenogJadrana kree se oko 5 sati. Zbog velike mase ulova i prilova, oka na završnom dijelumreže (saka) bivaju zatvorena, te gotovo da i nema selektivnosti alata.Slaba selektivnost pridnene povlane mreže koe najizraženija je u sluajugospodarski najvažnije vrste u lovinama – oslia (Slika 42). Veliki udio nedoraslih(juvenilnih) primjeraka na ovom podruju i tehniko konstrukcijske karakteristikemreže uvjetuju da je L50% (Lc), tj. dužina tijela kod koje 50% ulovljenih primjerakaneke vrste bude zadržano u mreži, za oslia u otvorenom Jadranu veoma mali iiznosi svega 8,44 cm, tj. iz mreže pobjegne manje od 10% nedoraslih primjeraka.Ukoliko bi se problem selektivnosti koe rješavao samo poveavanjem oka na mreži,da bi se dužina L50% poveala do dužine prve spolne zrelosti, trebalo bi veliinu okana saki mreže poveati na otprilike 70 mm dijagonalno. Ovakvim poveanjem okakoarski ribolov bi postao ekonomski u potpunosti nerentabilan, jer bi se iz lovineizgubio najvei dio drugih gospodarski važnih vrsta (prvenstveno glavonožaca).Stoga, umjesto poveanjem oka mreže, problem zaštite oslia treba tražiti u drugimmetodama regulacije ribolova (npr. prostorno-vremenska regulacija ribolova,redukcija ribolovnog napora i slino).57

MERLMER%1007550250Lc = 8,441 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23Lt (cm)N2500200015001000500MERLMERostatakulov04 8 12 16 20 24 28 32 36 40 44 48 52 56 60 64 68 72Lt (cm)Slika 42. Krivulja selektivnost pridnene povlane mreže - koe idužinske frekvencije lovljenog oslia i dijela primjeraka kojipobjegnu kroz oka mreže u otvorenom srednjem JadranuSlina je situacija i s drugom gospodarski važnom koarskom vrstom – škampom napodruju otvorenog srednjeg Jadrana (Slika 43). Na podruju Jabuke kotline nalazise najvea gustoa populacije ove vrste, a u lovinama se nalazi veliki broj juvenilnihprimjeraka i to prvenstveno u proljetnom razdoblju, tj. nakon regrutacije. L50% za ovuvrstu iznosi 8,01 cm, a iz mreže pobjegne oko 22% primjeraka. Imajui u vidunegativne trendove indeksa biomase škampa, oito je kako treba uvesti dodatnemjere regulacije ribolova i zaštite ove vrste, koje bi trebale ii u smjeru promjenetehniko-konstrukcijskih karakteristika alata, ali vea uinkovitost se može oekivatiod prostorno-vremenskih mjera regulacije ribolova.58

NEPRNOR%1007550250Lc = 8,014 5 6 7 8 9 10 11 12 13Lt (cm)NEPRNORN500040003000200010000ostatakulov4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24Lt (cm)Slika 43. Krivulja selektivnost pridnene povlane mreže - koe idužinske frekvencije lovljenog škampa i dijela primjeraka kojipobjegnu kroz oka mreže u otvorenom srednjem JadranuU sluaju trlje blatarice (Slika 44), situacija je znatno povoljnija. L50% za ovu vrstuiznosi 14,32 cm, što je znatno iznad dužine kod koje nastupa prva spolna zrelost (12cm), a i udio primjeraka koji bježe iz mreže je znaajan (oko 20%). Ovakvo stanjeselektivnosti, povezano s injenicom da je rije o vrsti koja brzo raste, vjerojatno imaza posljedicu da je ulov ove vrste relativno konstatntan u zadnjih desetak godina,usprkos intenzivnom ribolovnom naporu.59

MULLBAR%1007550250Lc = 14,32 cm7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18Lt (cm)MULLBARN500040003000200010000ostatakulov7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27Lt (cm)Slika 44. Krivulja selektivnost pridnene povlane mreže - koe idužinske frekvencije lovljene trlje blatarice i dijela primjerakakoji pobjegnu kroz oka mreže u otvorenom srednjem JadranuMada nije toliko zastupljen u otvorenom srednjem Jadranu, arbun je jedna od vrlovažnih vrsta koarskog ribolova. Obilježja selektivnosti pridnene mreže na ovu vrstuprikazana su na slici 45. Pedeset postotna dužina zadržavanja iznosi 13,12 cm, što jevrlo slino zakonski minimalno propisanoj dužini izlova (13 cm), a isto tako i dužiniprve spolne zrelosti ženki (oko 13 cm). Meutim, arbun je proteroginiki hermafrodit,a do promjene spola dolazi tek kod dužina iznad 16-17 cm. Intenzivnimizlovljavanjem iz populacije se prvenstveno uklanjaju mužjaci, što za posljedicu imapromjenu omjera spolova, a time i promjene u intenzitetu novaenja. Stoga ne60

iznenauje injenica da je u zadnjih pedesetak godina došlo do izrazitog smanjenjaindeksa biomase i ulova ove vrste u cijelom Jadranskom moru.PAGEERY100%7550250Lc = 13,124 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18Lt (cm)PAGEERY1500%1000500ostatakulov04 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30Lt (cm)Slika 45. Krivulja selektivnost pridnene povlane mreže - koe idužinske frekvencije lovljenog arbuna i dijela primjeraka kojipobjegnu kroz oka mreže u otvorenom srednjem JadranuKao posljedica selektivnosti, a dijelom i zbog karakteristinog oblika tijela, velikipostotak lovljenog muzgavaca pobjegne kroz oka na saki mreže (oko 33%), a to jevidljivo i iz slike koja pokazuje obilježja selektivnosti (Slika 46). Iako je pedesetpostotna dužina lovnosti (70,8 mm) manja od dužine prve spolne zrelosti (mužjaci 80mm, ženke 95 mm), negativni uinci ribolovnog napora na populaciju nisu jakoizraženi. Razlog leži u injenici da su to brzorastui organizmi kratkog životnogvijeka, koji zbog svojih bioloških obilježja mogu podnijeti relativno visoki intenzitet61

eksploatacije. Do pada indeksa biomase dolazi prvenstveno u godinama slabognovaenja, iako je ta pojava dijelom vezana i uz poveanje ribolovnog napora.ELEDCIR100%7550250Lc = 7,082,5 3,5 4,5 5,5 6,5 7,5 8,5 9,5 10,5ML (cm)ELEDCIR%300250200150100500ostatakulov3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14ML (cm)Slika 46. Krivulja selektivnost pridnene povlane mreže - koe idužinske frekvencije lovljenog bijelog muzgavca i dijela primjerakakoji pobjegnu kroz oka mreže u otvorenom srednjem Jadranu62

Usporedba dužinskog sastava lovina razliitih ribolovnih alataRazliiti ribolovni alati, zbog svojih konstrukcijskih karakteristika i metodologijeribolova imaju razliita obilježja selektivnosti. U pravilu, pridnena povlana mreža -koa je jedan od najneselektivnijih ribolovnih alata u našem ribolovu.Na slici 47 prikazana je dužinska struktura oslia lovljenog s tri najvažnija ribolovnaalata kojim se izlovljava ova vrsta u hrvatskom teritorijalnom moru. Najmanji primjercise love pridnenom povlanom mrežom koom i u pravilu brojano najvei dio ulovaine primjerci ispod dužine prve spolne zrelosti. Sastav lovina mreža prostica(jednostrukih mreža stajaica kojima se osli i druge pridnene vrste love upriobalnom podruju) znatno je povoljniji, jer se ovim alatom uglavnom love spolnozreli primjerci. Meutim, treba imati na umu da su u priobalnom podruju gdje seribolov prosticama obavlja, najveim dijelom i zastupljeni upravo stariji, tj. veiprimjerci oslia.Izrazito selektivan alat je dubinski parangal koji se koristi za lov oslia u otvorenommoru, tj. u istim podrujima kao i pridnena povlana mreža - koa. Svi primjerciulovljeni ovim alatom su spolno zreli, pa je štetni uinak ovakvog tipa ribolova mnogomanji od koarskog ribolova.MERLMER12.0010.008.00%6.004.002.000.004 8 12 16 20 24 28 32 36 40 44 48 52 56 60 64 68 72 76 80 84Lt (cm)koa prostice parangal otvoreno moreSlika 47. Selektivnost razliitih ribolovnih alata u odnosu na oslia63

Slina je situacija i s kokotom balavcem (Trigla lucerna) (Slika 48). Ova vrsta se uJadranskom moru naješe lovi s dvije vrste ribolovnih alata: pridnenom koom ipridnenim parangalom. Izgled dužinske strukture lovina ove vrste posljedica jeselektivnosti ribolovnog alata i bioloških obilježja vrste. Naime, kokot se mrijesti uztalijansku obalu i ta podruja nastanjuju mali primjerci, u pravilu stari do 1-2 godine.Ti juvenilni primjerci migriraju prema istonoj obali, koju nastanjuju prvenstvenoodrasli primjerci. Kao posljedica ovakvog migratornog ponašanja vrste, razliitimalatima love se razliite dužinske kategorije primjeraka: u koarskim lovinama uztalijansku obalu su juvenilni primjerci do dužina od dvadesetak centimetara, upridnenim koama u hrvatskom ribolovnom moru love se primjerci dužina 20-35 cm (ito u malim, gotovo zanemarivim koliinama), a odrasli primjerci se love poglavitopridnenim parangalom u otvorenom Jadranu.TRIG LUC%50454035302520151050koa Hrvatskaparangalikoa Italija8 12 16 20 24 28 32 36 40 44 48 52 56 60 64 68 72 76 80 84 88LT (cm)Slika 48. Selektivnost razliitih ribolovnih alata u odnosu na kokota balavcaSlaba selektivnost pridnene koe vidljiva je i u sluaju trlje blatarice i arbuna (Slike 49i 50). Ukoliko se usporede lovine koe i mreža prostica u istim dijelovima Jadranskogmora vidljivo je da su lovine u prosticama po svojim dužinskim frekvencijama znatnopovoljnije nego one u pridnenoj koi: svi primjerci trlje blatarice su iznad dužine prvespolne zrelosti, a kod arbuna love se u pravilu primjerci iznad 15 cm, što je blizudužine pri kojoj dolazi do inverzije spola.64

MULLBAR25.020.015.0koaprostica%10.05.00.07 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27Lt (cmSlika 49. Selektivnost pridnene povlane mreže - koe i mrežeprostice u odnosu na trlju blataricuPAGEERY50.0%40.030.020.0koaprostica10.00.04 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30Lt (cm)Slika 50. Selektivnost pridnene povlane mreže - koe i mrežeprostice u odnosu na arbuna65

Škamp se u Jadranskom moru komercijalno eksploatira korištenjem dvije vrsteribolovnih alata: pridnenom povlanom mrežom koom i vršama (u kanalskimpodrujima). Razlike u selektivnosti ovih dvaju alata, analizirane na istom podrujudjelovanja, vidljive su na slici 51. Zbog svojih konstrukcijskih karakteristika i nainaribolova, u vršama se love iskljuivo spolno zreli primjerci.NEPRNORN1400120010008006004002000koavrša4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 1415 16 17 18 19 20 2122 23 24Lt (cm)Slika 51. Selektivnost pridnene povlane mreže - koe i vršeu odnosu na škampaNajugroženija skupina pridnenih organizama u Jadranskom moru su hrskavinjae.Glavni razlog izrazite osjetljivosti hrskavinjaa na prelov su njihova biološkaobilježja, prije svega spori rast, kasno dosezanje dužine (starosti) prve spolne zrelostii slaba reprodukcijska mo. Stoga postojea loša situacija u Jadranskom moru neiznenauje, pogotovo ako se uzme u obzir da se ove vrste najveim dijelomizlovljavaju pridnenom povlanom mrežom – koom, koja je slabo selektivni ribolovnialat. Iz dužinske strukture lovina dviju tipinih vrsta hrskavinjaa: raža kamenica(Raja clavata) i pas kostelj (Squalus acanthias), vidljiva je velika razlika u sastavulovina pridnene povlane mreže - koe i parangala (Slike 52 i 53), najvažnijih alatakojim se ove životinje izlovljavaju u hrvatskom teritorijalnom moru.66

RAJA CLA35%30252015parangalkoa105010 20 30 40 50 60 70 80 90 100Lt (cm)Slika 52. Selektivnost pridnene povlane mreže - koe iparangala u odnosu na ražu kamenicuSQUA ACA2520%1510koaparangal5022 26 30 34 38 42 46 50 54 58 62 66 70 74 78 82 86 90 94 98Lt (cm)Slika 53. Selektivnost pridnene povlane mreže - koe iparangala u odnosu na psa kosteljaIz svega prethodno navedenog vidljivo je da pridnena povlana mreža - koapredstavlja izrazito neselektivan ribolovni alat, te da se za prilian broj vrsta ukoarskim lovinama nalazi veliki udio primjeraka dužina tijela manjih od dužine prvespolne zrelosti, a esto i manjih od zakonom propisane minimalne dozvoljene dužineza izlovljavanje.67

9. Otvoreni srednji Jadran (Jabuka kotlina) - mrijestilište i rastilište velikogbroja pridnenih vrstaIako je veina pridnenih vrsta široko rasprostranjena u Jadranskom moru, nemaju svidijelovi Jadranskog mora jednaku važnost za njihovo biološko obnavljanje odnosnorepopulaciju. Najosjetljivija i najvažnija su ona podruja u kojima se vrsterazmnožavaju, odnosno mrijeste i gdje je najvea koncentracija malih, juvenilnihjedinki. Takva podruja nazivaju se mrijestilišta i rastilišta („spawning and nurseryareas“). Na osnovu dugogodišnjih istraživanja opisana su i locirana mrijestilišta irastilišta brojnih vrsta, pa iako se veliki broj vrsta razmnožava u plitkim priobalnimpodrujima, za znaajan broj gospodarski važnih pridnenih vrsta morskih organizamautvreno je podruje rasta i mrijesta u otvorenom srednjem Jadranu i to prvenstvenona podruju Jabuke kotline.Jedna od tipinih vrsta koja se razmnožava u otvorenom srednjem Jadranu je osli.Iako je osli rasprostranjen u cijelom Jadranskom moru (izuzevši plitka podrujasjevernog Jadrana uz uše rijeke Po), juvenilni primjerci su najviše koncentrirani upodruju otvorenog srednjeg Jadrana (prvenstveno Jabuka kotlina), dok se jedandio juvenilnih primjeraka nalazi u kanalima sjevernog Jadrana (dio Kvarneria iVelebitskog kanala) (Slika 54). Mladi primjerci se u rastlištima zadržavaju do dužina25-30 cm, nakon ega migriraju u ostale dijelove Jadrana, prvenstveno kanalskapodruja, u potrazi za hranom. Kao adultni primjerci vraaju se ponovo na podrujeotvorenog srednjeg Jadrana, prvenstveno Jabuke kotline radi mriještenja.68

Slika 54. Rasprostranjenost nedoraslih oslia u Jadranskom moruSlina je situacija i sa škampom, koji je rasprostranjen na muljevitim sedimentimaJadranskog mora. Kako je škamp organizam koji znaajni dio života provodi urupama iskopanim u muljevitom sedimentu, te ne provodi znaajnije migracije,podruje rasprostranjenosti ove vrste najveim je dijelom i podruje reprodukcije irasta, a najvea koncentracija juvenilnih primjeraka je upravo na podruju otvorenogsrednjeg Jadrana, odnosno Jabuke kotline (Slika 55).69

Slika 55. Rasprostranjenost nedoraslog škampa u Jadranskom moruGrdobina žutka je vrsta rasprostranjena na velikom dijelu srednjeg i dijelu sjevernogJadrana. Meutim, kao i kod prethodnih vrsta, u koarskim lovinama juvenilniprimjerci dominiraju upravo na podruju otvorenog srednjeg Jadrana (prvenstvenoJabuka kotlina) (Slika 56), te se stoga to podruje smatra rastilištem ove vrste.70

Slika 56. Rasprostranjenost nedoraslih primjeraka grdobine u Jadranskom moruBijeli muzgavac je jedna od komercijalno važnih koarskih vrsta u otvorenomsrednjem Jadranu. Na velikom dijelu podruja rasprostranjenosti bijelog muzgavcamogu se nai velike koncentracije juvenilnih primjeraka, ije je pojavljivanjesezonskog karaktera, a vezano je uz novaenje. Najvea gustoa juvenilnihprimjeraka je u zapadnim rubnim dijelovima Jabuke kotline (više uz talijansku stranuJadrana) (Slika 57).71

Slika 57. Rasprostranjenost nedoraslih primjeraka bijelog muzgavca uJadranskom moruOsim navedenih vrsta, u poduju otvorenog srednjeg Jadrana nalaze se velikekoncentracije juvenilnih primjeraka drugih, gospodarski manje važnih, vrsta. Takav jesluaj s pišmoljom, sarunima, pataraama, lignjunima i nekim drugim vrstama. Sveovo ukazuje na izuzetnu važnost otvorenog srednjeg Jadrana i Jabuke kotline uobnavljanju demerzalnih bogatstava Jadranskog mora, te se stoga ovaj dio Jadranasmatra izrazito osjetljivim i kritinim podrujem koje zahtjeva specijalne mjere zaštite iregulacije ribolova.72

10. Rezultati anketiranja ribara koji koare na istraživanom podrujuAnketama je obuhvaeno ukupno 60 koarica koje rade na podruju otvorenogsrednjeg Jadrana, bez obzira na luku upisa broda. Anketiranjem ribara se, uzpodatke o dnevnim lovinama, pokušao dobiti uvid u stanje brodova i opreme,dinamiku rada, troškove, zaradu i sl., odnosno obuhvatiti i socio-ekonomskukomponentu dijela ribarstva koje je vezano za ovo podruje.Podaci o broduMada koarice koje rade u otvorenom srednjem Jadranu dolaze iz razliitih podruja,naješe je luka registracije Split, Šibenik, Rijeka, a u manjoj mjeri Hvar, Zadar,Vodice, Tisno i Vis. Veliina anketiranih brodova koji rade na ovom podruju kree seod 11,3 do 33 m ili prosjeno 18,9 m. Gotovo 50% brodova je manje od 18 m, a oko20% je manje od 14 m. Prosjena snaga motora je 220,3 kW, GT 52,2 tone, a starostbroda 31 godina. Prema procjenama ribara, prosjena trenutna vrijednost broda kojiradi u otvorenom Jadranu je 123520 Eura, dok je cijena samog motora 28005 Eura.Prosjena cijena pridnene povlane mreže - koe je 2112 Eura, ali je raspon od 1500do 4000 Eura ovisno o kvaliteti materijala i nainu izrade mreže. Od anketiranihbrodova najvei postotak brodova (više od 40%) je talijanske proizvodnje (uglavnomotkupljeni kao polovni). Ostatak je najviše hrvatske proizvodnje (oko 35%), dok jeostatak flote proizveden u drugim europskim zemljama (Francuska, Rusija, Danska,Nizozemska).Podaci o ribolovuProsjeni dnevni ulov na podruju otvorenog srednjeg Jadrana standandiziran je nasnagu motora od 100 kW, tj. svi ulovi razliitih brodova preraunati su na vrijednostulova hipotetskog broda sa snagom motora od 100 kW, kako bi se mogli meusobnousporeivati. Izraunato je da ovakav prosjeni dnevni ulov pridnenom povlanommrežom - koom na podruju otvorenog srednjeg Jadrana iznosi 111,6 kg.Veina brodova provodi samo jedan dan na moru i dnevno napravi 2-3 potega utrajanju 4-5 sati. Nou rade samo iznimno. Više dana (2-3) na moru ponekad ostajusamo vei brodovi (preko 18 m) koji imaju odgovarajue uvjete (ležajeve za posadu,hladnjae, i sl.). Vei brodovi ujedno ponekad rade i na podruju ZERP-a, odanketiranih brodova to je ukupno oko 13%.73

Jedan dio koarica radi iskljuivo u otvorenom (srednjem) Jadranu, a veina(uglavnom manji brodovi) rade u tom podruju samo povremeno, ali isto tako rade i udrugim ribolovnim zonama i u kanalima.Riba ulovljena u ovom podruju iskrcava se u svim veim mjestima; naješe Jezera,Tribunj, Vela Luka, Vir na otoku Hvaru i Vis.Jedan dio, uglavnom manjih brodova prelazi na druge tipove ribolova ili aktivnostiovisno o sezoni i financijskom interesu (lov npr. pridnenim parangalima iliplivaricama, vua kaveza s tunama, turizam). Meutim i ti brodovi preko 90% radnogvremena koare.Uglavnom svi rade tijekom cijele godine (87%), u prosjeku više u hladnijem dijelugodine. Prema anketama samo 5% brodova koari 6 mjeseci godišnje. Oevidnike oulovu propisane zakonom vode svi ribari, ali u razgovoru dodaju kako, generalno,podatke koji se u njih unose smatraju nepouzdanima.Podaci o posadiProsjeni broj lanova posade na hrvatskim koaricama koje rade u otvorenomsrednjem Jadranu sastoji se od tri lana i oni su naješe svi u stalnom radnomodnosu. Meutim, na veim brodovima (preko 18 m) uglavnom postoje dvije posade,koje se meusobno izmjenjuju. U svakoj smjeni radi po 4-5 ljudi, odnosno imaukupno 8-10 zaposlenih U takvim sluajevima je naješe samo polovica ljudi stalnozaposlena, dok je polovica zaposlena na ugovor ili sezonski. Plae se isplaujujednom mjeseno, rjee tjedno ili po izlasku na more. Gotovo uvijek visina isplateovisi o ulovima, a u vrlo malom broju sluajeva je fiksna. Prosjeni broj radnih danabroda je 147, dok je prosjeni broj radnih dana ribara 230, jer osim rada na morunjihov posao ukljuuje i rad na popravcima broda i opreme za ribolov.Kontrola brodovaKontrola brodova koji rade na istraživanom podruju je relativno esta u usporedbi sostalim dijelovima teritorijalnog mora, odnosno u prosjeku 4-5 puta godišnje (nanekim brodovima i do 20 puta u tijeku jedne godine). Naješe se radi o policijskojkontroli, u manjem broju sluajeva provjeru obavlja luka kapetanija i ribarskiinspektori. Prijavljeni prekršaji su razliiti (naješe rad bez licence, bez voenjaoevidnika, na nedozvoljenom podruju ili unutar milje od obale), ali od 60anketiranih brodova bilo je samo 10-tak prijava tijekom godine dana.74

OpremljenostFrižidere na brodu ima 93,3% brodova, a ledomate ima tek 58,3% koarica. WCpostoji na 90% brodova, ali u veini sluajeva nije u funkciji. Svi brodovi suopremljeni radio-stanicama, radare ima 98,3% koarica, GPS 96,7%, dok jesonderom opremljeno 80% brodova.Troškovi i zaradaPodatke o troškovima ribari nerado ustupaju, uz naješe obrazloženje kakoevidenciju o tom segmentu posla vode njihove raunovoe angažirane u tu svrhu.Podjela ukupnog prihoda zaraenog ulovom u pravilu se odvija na sljedei nain: odzarade se najprije odbiju dnevni troškovi (ulje, nafta i hrana, led), ostatak se dijelitako da zapovjednik na tuem brodu dobije oko 20%, mornari u prosjeku po 10%. Toznai da otprilike 40% zarade podijeli posada, dok vlasniku broda ostaje oko 60%.Ako je zapovjednik ujedno i vlasnik broda njegov udio je i do 80%.ZakljuciIz navedenog je vidljivo da je hrvatska ribarska flota koja koari na podrujuotvorenog srednjeg Jadrana stara, da veliina brodova, opremljenost i uvjeti navelikoj veini nisu pogodni za višednevno koarenje, što naše ribare dovodi uneravnopravan položaj u odnosu na novije i modernije talijanske koarice koje rade uotvorenom dijelu Jadrana.75

11. Zakljuna razmatranjaOtvoreni srednji Jadran, poglavito podruje Jabuke kotline, jedno je od najvažnijihribolovnih podruja u Jadranskom moru. Glavna obilježja pridnenih bioloških resursa iribolova ovog podruja su:- Mnogovrsni ribolov (“multispecies fishery“) – ulove ini više od 100 vrsta (ribe,rakovi, glavonošci), i veina njih su komercijalno važne. Najvažnijekomercijalno važne vrste su: osli (Merluccius merluccius), škamp (Nephropsnorvegicus), bijeli muzgavac (Eledone cirrhosa), grdobina žutka (Lophiusbudegassa), kozica (Parapenaeus longirostris), trlja blatarica (Mullusbarbatus) i lignjun (Illex coindetii).- Dio otvorenog srednjeg Jadrana (Jabuka kotlina) - jedno od najvažnijihmrijestilišta i rastilišta („spawning and nursery grounds“) u Jadranskom moru ipodruje s vrlo visokom koncentracijom nedoraslih, juvenilnih primjerakamnogih demerzalnih vrsta (ukljuujui oslia i škampa), koji dominiraju ukoarskim lovinama ovog podruja.- Izrazita sezonska i godišnja varijabilnost indeksa biomase – prvenstveno kaoposljedica fluktuacija u regrutaciji, manje uslijed promjena ribolovnog napora.- Izloženost visokom ribolovnom naporu - najviše izlov pridnenom povlanommrežom – koom, koja je slabo selektivni ribolovni alat.- Negativne promjene u biomasi i strukturi populacije pridnenih stokova – uposljednje vrijeme, a prema znanstvenim istraživanjima, neki pridneni stokovipokazuju veliko smanjenje biomase. Najgora je situacija s populacijomškampa, ali negativne promjene u smislu smanjenja indeksa biomase uoenesu i kod vrsta vrlo kratkog životnog vijeka kao što je bijeli muzgavac. Uusporedbi s istraživanjima koja su obavljana u prošlosti, neke vrste pokazujunegativne promjene u strukturi populacije, poput smanjenja prosjene dužine(mase) tijela i dužine prve spolne zrelosti (npr. osli), mada kod tih vrsta nisuuoene znaajne promjene indeksa biomase.76

- Negativne promjene u sastavu pridnenih zajednica – dugoroni podaciukazuju na promjenu strukture pridnenih zajednica u otvorenom srednjemJadranu. Primjer za to je iznimno veliko smanjenje biomase hrskavinjaa,koje su zbog svojih bioloških obilježja (spori rast, kasno spolno sazrijevanje,velike dimenzije tijela, itd.) tipini indikatori visokog ribolovnog napora.- Pojava „prelijevanja“ stockova iz podruja manjeg ribolovnog napora (veagustoa populacija) u podruje veeg ribolovnog napora (manja gustoapopulacija). Kao posljedica ovog fenomena dolazi do „difuzije“ biološkiobnovljivih pridnenih resursa iz teritorijalnog mora RH, gdje je ribolovni napormnogo manji, u susjedne dijelove otvorenog srednjeg Jadrana.- Eksploatacija veim brojem ribolovnih alata (“multigear explitation“) – nekipridneni stockovi love se razliitim vrstama ribolovnih alata što uzrokujesinergetski i kumulativni efekt. Npr. u posljednje vrijeme poveava se izlovparangalima u otvorenom srednjem Jadranu.- Neadekvatne mjere regulacije ribolova, obzirom da se veliki dio otvorenogsrednjeg Jadrana nalazi izvan teritorijalnog mora RH i u vezi s timnepostojanje kontrole ribarskih aktivnosti na ovom podruju.- Postojea hrvatska ribarska flota koja koari na ovom podruju je stara, aveliina brodova, opremljenost i uvjeti na velikoj veini nisu pogodni zavišednevno koarenje, što naše ribare dovodi u neravnopravan položaj uodnosu na novije i modernije koarice drugih država (talijanskih) koje rade uotvorenom dijelu Jadrana.- Nepostojanje pouzdanih podataka o ulovu i ribolovnom naporu na ovompodruju.- Biološki zajedniki, a ekonomski djeljivi stockovi – zbog ega sve mjereeksploatacije i zaštite trebaju biti dogovorene i usklaene meu zemljama kojesudjeluju u ribolovu na ovom podruju.77

II. PREPORUKE ZA ZAŠTITU I ODRŽIVO GOSPODARENJE BIOLOŠKIMRESURSIMA OTVORENOG SREDNJEG JADRANAJabuka kotlina predstavlja jedno od glavnih koarskih podruja u Jadranskom moru,zbog ega je izložena intenzivnom izlovljavanju koje je dovelo do izrazite devastacijepridnenih naselja. Situaciju dodatno komplicira injenica da je Jabuka kotlina izrazitovažno mrijestilište i rastilište gospodarski najvažnijih pridnenih vrsta, te kao takvozahtjeva specifine mjere regulacije ribolova i zaštite. Nadalje, otežavajua jeokolnost da je geomorfološki jedinstveno podruje Jabuke kotline, politikipodijeljeno u nekoliko dijelova (hrvatsko teritorijalno more, Zaštieni ekološkoribolovni pojas i talijanski epikontinentalni pojas), te do sada nije bilo mogueuspostaviti djelotvorne komplementarne i usklaene mjere zaštite. Geopolitikapodjela i površine pojedinih dijelova Jabuke kotline prikazani su na slici 58 i u tablici4. U novije vrijeme, kroz meunarodni projekt suradnje jadranskih zemalja FAOAdriaMed, posebna pozornost se posveuje Jabukoj kotlini, koja je prepoznata kao„critical area“ za pridnene resurse Jadrana. Sadašnje je stanje resursa ocijenjenoizrazito nepovoljnim, te je pokrenuta inicijativa za pronalaženjem adekvatnih mjerakojima bi se situacija popravila.Slika 58. Geopolitika podjela Jabuke kotline (žuto – teritorijalnomore RH, crveno - ZERP, plavo – talijanski epikontinentalni pojas)78

Tablica 4. Površine (km 2 ) razliitih dijelova Jabuke kotlineHrvatskoteritorijalnomoreZERPTalijanskiepikontinentalnipojasUkupno100-200 m37872817447811082preko 200 m419942664 2026ukupno 4206 3759 5143 13108Imajui u vidu prethodno navedeno, oito je da je Jabuka kotlina specifino podrujeu Jadranskom moru, te kao takvo zahtjeva i poseban tretman. Hrvatska zakonskaregulativa morskog ribarstva u ovakvim podrujima predvia mogunost uspostave„posebnih staništa“. Slino je i sa zakonskom regulativom EU, koja omoguujeproglašavanje posebno važnih podruja mora „zaštienim ribolovnim podrujima“(„Fishery Protected Area“). Ni jedna ni druga kategorija ne znae potpunu zabranuribolova u nekom podruju, nego mogunost obavljanja ribolova po posebnopropisanim uvjetima. Dakle, postoji zakonska mogunost i podloga za proglašavanjeJabuke kotline „zaštienim ribolovnim podrujem“ (bilo dijela koji se nalazi uteritorijalnom moru, bilo onog u ekstrateritorijalnom moru), a za njenu je uspostavupotrebna dobra volja i odluka dviju zainteresiranih strana, Hrvatske i Italije (odnosnoHrvatske i EU).Jabuka kotlina je jedno od najistraživanijih dijelova Jadranskog mora, kako odstrane hrvatskih tako i talijanskih ribarstvenih biologa. Kroz brojna nacionalna imeunarodna istraživanja prikupljaju se informacije o stanju resursa u ovompodruju, tako da je ve sada, na osnovu postojeih podataka, mogue napravitiocjenu recentnog stanja demerzalnih naselja, koja biti trebala biti osnova zauvoenje hitnih i usklaenih mjera regulacije ribolova na cijelom podruju Jabukekotline. Preliminarnu ocjenu stanja ve je nainila grupa hrvatskih i talijanskihznanstvenika kroz FAO AdriaMed projekt i ona je usvojena od strane Koordinacijskogkomiteta u Tirani (Albanija) 2006. godine.Iako je stanje resursa u Jabukoj kotlini manje-više poznato, postoji problem kada sepokušava procijeniti razina ribolovnog napora u ovom podruju. Naime, ni hrvatska nitalijanska strana nemaju tone podatke o veliini ribolovne flote i ulova koji potjeeiskljuivo iz Jabuke kotline. U pravilu, u državnoj statistici nije mogue odvojiti79

ibolovni napor i ulov koji potjee iz Jabuke kotline od onoga koji potjee iz ostalihdijelova Jadrana. Ovaj problem mogue je riješiti uvoenjem posebnih povlastica(„licenci“) za ribolov u podruju Jabuke kotline i posebnih oevidnika zavoenje statistike ulova i ribolovnog napora. Kako bi se olakšalo praenjeribolovnog napora i koliine ulova ostvarenog na podruju Jabuke kotline, brodovikoji imaju licence za rad u Jabukoj kotlini bili bi obavezni obavljati iskrcaj samo uunaprijed odreenim i definiranim lukama iskrcaja uz istonu i zapadnu obalu (pojedna do dvije luke u Hrvatskoj i Italiji) u kojima bi bio organiziran permanentanmonitoring komercijalnog ribolova. Svi brodovi s povlasticama za rad uzaštienom ribolovnom podruju morali bi imati «plave kutije» (blue box), kako bikontrola ribolovnog napora bila što efikasnija. Za poetak bi ovo vrijedilo samo zavee brodove (preko 25 metara), a kasnije i za sve ostale.Kako bi se dobio toan uvid u cjelokupno stanje flote, ribolovnih aktivnosti i ulova napodruju Jabuke kotline neophodno je kreiranje zajednike baze podataka olicenciranim plovilima (i njihovim karakteristikama), te stalna razmjenapodataka izmeu zemalja sudionica u ribolovu na ovom podruju o ostvarenimulovima i ribolovnom naporu.Imajui u vidu recentno stanje ulova u Jabukoj kotlini i preliminarnu ocjenu stanjademerzalnih naselja nainjenu kroz projekt FAO AdriaMed, namee se neophodnostuspostave hitnih i restriktivnih mjera regulacije ribolova i zaštite na ovompodruju, a sve s ciljem dovoenja ribolovnog napora i ulova u srazmjer sa stanjembiološki obnovljivih resursa.Iako ne postoje toni podatci o ribolovnom naporu u Jabukoj kotlini, oito je da je onprevelik i da je smanjenje ribolovnog napora jedna od važnih mjera regulacijeribolova. Isto tako, neosporna je injenica da postoji veliki nesrazmjer u broju plovila,ribolovnom naporu, a posljedino tome i stanju bioloških resursa i ulovu, u dijeluJabuke kotline koji se nalazi u hrvatskom teritorijalnom moru i u dijelu Jabukekotline u ekstrateritorijalnom moru. Sve ovo treba imati na umu prilikom predlaganjamjera redukcije ribolovnog napora. Naime hrvatska i talijanska strana nisu jednakoodgovorne za recentno stanje resursa: njihova odgovornost je proporcionalna veliiniflote, ribolovnom naporu i ulovu koji su ostvarivali i ostvaruju u ovom podruju.Smanjenje ribolovnog napora pojedine flote trebalo bi biti srazmjerno njenojodgovornosti za recentno stanje.80

Kako je prethodno reeno, Jabuka kotlina je jedno od izuzetno važnih rastilišta imrijestilišta u Jadranskom moru. Upotreba neselektivnih ribolovnih alata, kao što je topridnena povlana mreža koa, na ovom podruju izrazito negativno utjee,izlovljavanjem juvenilnih primjeraka, na jainu novaenja i intenzitet repopulacije.Stoga je potrebno provesti tehniko-konstrukcijske modifikacije ribolovnih alatas ciljem poveanja selektivnosti. U sluaju pridnene povlane mreže koe to jepoveanje oka mreže i/ili upotreba „kvadratnog“ oka na mreži («square mesh»).Isto tako, ribare treba stimulirati na zamjenu neselektivnih i slabo selektivnih alatai tehnika ribolova s onim vee selektivnosti. Tipian primjer selektivnih alata kojibi potencijalno mogli zamijeniti pridnenu povlanu mrežu - kou u podruju otvorenogsrednjeg Jadrana su pridneni parangali (u lovu oslia) i vrše (u lovu škampa).Sadašnje zakonski propisane minimalne dužine ispod kojih se pojedini organizmine smiju izlovljavati treba preispitati i po potrebi poveati. Ovo se prvenstvenoodnosi na dvije gospodarski najvažnije pridnene vrste: oslia (16 cm u hrvatskojlegislativi, 20 cm u EU legislativi uz mogunost da 15% ulova ine primjerci izmeu15 i 20 cm), i škampa (7 cm u hrvatskoj i EU legislativi). Meutim, samo propisivanje iprimjena ove mjere bez kombinacije s promjenama tehniko konstrukcijskihkarakteristika pridnene koe nema smisla, jer mrežama koje su danas u upotrebi nijemogue loviti, a de se ne ulovi veliki udio juvenilnih primjeraka i primjeraka ispodminimalne dozvoljene lovne dužine.Izuzetno važne mjere regulacije ribolova su mjere prostorno-vremenske zabraneribolova, kojima se u odreenom vremenu i prostoru zabranjuju odreene ribolovneaktivnosti. Upravo ovakva regulacija ribolova pokazala se izrazito djelotvornom ukanalskim podrujima hrvatskog teritorijalnog mora. Potpuna zabrana ribolova upojedinom podruju odnosi se prvenstveno na zabranu neselektivnog koarskogribolova, ali bi se mogli koristiti visoko selektivni ribolovni alati kao npr. pridneniparangali ili vrše. Za Jabuku kotlinu predlažu se dva tipa prostorno-vremenskezabrane ribolova:- sustav rotacije – Po ovom modelu su ekstrateritorijalne vode Jabukekotline podijeljene u etiri površinski manje-više jednake zone; dvije zone suu ZERPu (A i B), a dvije u talijanskom epikontinentalnom pojasu (C i D).Naizmjenino su za koarski ribolov zabranjene po jedna zona u ZERPu italijanskom epikontinentalnom pojasu (A i C), dok se u druge dvije može81

koariti (B i D). Nakon odreenog vremena (npr. godinu dana) dolazi dorotacije (B i D zone su zatvorene, A i C otvorene) (Slika 59 a)- sustav zona totalne zabrane ribolova („no take“ zone) – U ovom modeluu podruju ekstrateritorijalnog mora proglašava se podruje potpunezabrane koarenja na duži vremenski period. Važno je da ta zona budedovoljno velika kako bi navedena mjera imala željeni efekt, a to je dapostane podruje repopulacije pridnenih ribolovnih resursa, a preko kojeg ese indirektno omoguiti i postepena regeneracija susjednih dijelova kotline.Predlažu se tri varijante (Slika 59 b, c i d): 1) podruje ekstrateritorijalnogmora koje okvirno omeuje izobata od 200 metara; 2) podruje postavljenouzdužno oko središnje linije i koje bi zahvaalo približno jednake dijeloveZERP-a i talijanskog epikontinentalnog pojasa; te 3) podruje oko graniceteritorijalnog mora oko Jabuke u širini od 10-12 NM.aAbBDCcdSlika 59. Razliiti prijedlozi prostorno-vremenske zabrane koarenja na podrujuJabuke kotline82

Osim uvoenja neke od predloženih prostorno-vremenskih zabrana koarskogribolova, u ostalim dijelovima Jabuke kotline koji se nalaze u ekstrateritorijalnommoru, trebalo bi uvesti dodatne mjere vremenske zabrane koarenja tri do etiridana tjedno (petak, subotu, nedjelju i eventualno ponedjeljak). Osim toga, u vrijemenajintenzivnijeg novaenja gospodarski važnih vrsta trebalo bi uspostaviti zabranukoarskog ribolova, minimalno u trajanju od dva mjeseca. Tono razdoblje ukojem e se primjenjivati ova zabrana odredilo bi se na osnovu podataka dobivenihznanstvenim monitoringom.Uz prethodno predložene mjere regulacije ribolova i zaštite, neophodno je uspostavitipermanentni meunarodni znanstveni monitoring šireg podruja Jabuke kotline ito minimalno na sezonskoj osnovi. Na osnovu monitoringa davala bi se godišnjaocjena stanja u Jabukoj kotlini, te bi se predlagale adekvatne mjere regulacijeribolova i zaštite biološki obnovljivih resursa. Preduvjet uspješnog održivoggospodarenja pridnenim biološkim resursima je, osim toga, i uspostava uinkovitihmjera nadzora i kontrole ribolovnih aktivnosti u tom podruju.Kako je podruje Jabuke kotline u razliitim geopolitikim režimima (teritorijalnomore, ZERP, epikontinentalni pojas) i kako ribolov obavljaju flote razliitih država,neophodno je osnovati meunarodno struno tijelo koje e pratiti stanje biološkihresursa i koordinirati mjere zaštite. U ovom tijelu bi se, osim predstavnika iz pojedinihzemalja, nalazili predstavnici relevantnih meunarodnih organizacija kao što su FAO,GFCM i SGMED.Model rješavanja problematike zaštite resursa i mjera regulacije ribolova na podrujuJabuke kotline trebao bi biti pilot projekt i primjer na koji e se nain u budunostirješavati pitanje gospodarenja obnovljivim biološkim resursima u ekstrateritorijalnimvodama Jadranskog mora na drugim osjetljivim podrujima kao što su npr. zapadnaobala Istre, otvoreno more ispred Dugog otoka i Palagruški prag.83

LiteraturaBertrand, J. (1995) Campagnes internationales de chalutage demersal enMediteranee (MEDITS). Campagne 1994. Manuel des protocoles. Rapp. de ContractEC-IFREMER-IEO-SIBM-NCMR (MED93: 020-018 006004): 27 p.Ceriola, L., Ungaro N., Toteda F. (2006) Some information on the biology of Illexcoindetii Verany, 1839 (Cephalopoda, Ommastrephidae) in the South-WesternAdriatic Sea (Central Mediterranean). Fish. Res. 82: 41-49.GMS-GRUND (Gruppo Metodologie Statistiche – GRU.N.D). (1998) Valutazionipreliminari relative all’introduzione della taglia minima di 20 cm per il nasello nellarealtà della pesca a strascico italiana. Biol. Mar. Medit., 5(3): 140-155.Grubiši, F. (1988) Ribe, rakovi i školjke Jadrana. ITRO “Naprijed”, Zagreb, pp. 239.DemMon projekt (2004) Monitoring i gospodarenje demerzalnim resursima uz istonuobalu Jadrana, hrvatsko teritorijalno more. (voditelj Vrgo N.) Izvještaj, ribarstvenobiološkidio. 1-213.Fiorentini, L., Dremiere, P.Y. (1999) ESMED Efficacy and selectivity of trawl used forthe MEDITS project. Study proposal, No. 95/29: 118 p.Juki, S. (1975) Koarska podruja u srednjem Jadranu. Acta Adriat., 17 (1): 1-86.Juki, S., Piccinetti, C. (1981) Quantitative and qualitative characteristics of demersalresources in the Adriatic Sea with some population dynamics estimates. FAO Rapp.Pêches/FAO Fish Rep., (253): 73-91.Juki-Peladi, S., Vrgo, N., Dadi, V., Krstulovi Šifner, S., Piccinetti, C., Mareta, B.(1999) Spatial and temporal distribution of some demersal fish populations in theAdriatic Sea described by GIS technique. Acta Adriat. 40: 55-66.84

Juki, S., Vrgo N., Krstulovi Šifner, S., Piccinetti, C., Marano, G. and Ungaro, N.,(2000) Demersal resources of the Adriatic Sea: data comparison between two trawlsurveys carried out at fifty years period (Hvar 1948 expedition vs. MEDITS 1998expedition). Fishery Research, 1106:1-10.Karlovac, O. (1953) An ecolocical study of Nephrops norvegicus (L) of the highAdriatic. Izv. rep. Rib.biol. Eksp.”Hvar” 1948-49, 5(2C): 1-50.Piccinetti, C., Juki, S. (1988) Élaboration des donnés sur les ressources demersalesde la haute et moyenne Adriatique. FAO Fish. Rep., 394: 172-173.Pravilnik o ribolovnim alatima i opremi za gospodarski ribolov na moru. N.N., 2006.Pravilnik o obavljanju gospodarskog ribolova na moru. N.N., 2006.Péres, J.M., Gamulin Brida, H. (1973) Biološka oceanografija - Bentoska bionomijaJadranskog mora, Školska knjiga, Zagreb.Relini, G., Bertrand, J., Zamboni, A. (eds.) (1999) Synthesis of the Knowledge onBottom Fishery Resources in Central Mediterranean. Biol. Mar. Medit., 6 (suppl. 1).Šoljan, T. (1977) Ribarstveno-biološka ekspedicija m/b „Hvar“ u otvorenom Jadranu.Izvj. Rib-Biol Exp „Hvar“ 1/1-29: 22 p.Tonkovi, M. (2006) Biologija i dinamika populacije grdobine žutke, Lophiusbudegassa, u Jadranskom moru. Disertacija. Sveuilište u Zagrebu. 160 p.Vrgo, N. (2000) Struktura i dinamika pridnenih zajednica riba Jadranskog mora.Disertacija. Sveuilište u Zagrebu. 198 p.85

Vrgo, N., Arneri, E., Juki-Peladi, S., Krstulovi Šifner, S., Mannini, P., Mareta, B.,Osmani, K., Piccinetti, C., Ungaro, N. (2004) Review of current knowledge on shareddemersal stocks of the Adriatic Sea. FAO-MiPAF Scientific Cooperation to SupportResponsible Fisheries in the Adriatic Sea. GCP/RER/010/ITA/TD. AdriaMedTechnical Documents, 12: 1-91.Vrgo, N., Peharda Uljevi, M., Krstulovi Šifner, S., Grubiši, L., Isajlovi, I.,Maruši, I., Vlahovi, V. (2006) Eksploatacija pridnenim parangalima u otvorenomJadranu. Vip projekt. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva.68 pp.Zei, M., Sabioncello, I. (1940) Prilog poznavanju naselja bentoskih riba u kanalimasrednje Dalmacije. God. Oceanogr. inst. Kralj. Jugosl., 2:103-115.Županovi, Š., Jardas, I. (1989) Fauna i flora Jadrana. Jabuka kotlina. Logos, Split.86

ZAPISNIK RADIONICE PROVEDENE U OKVIRU UNDP – COAST PROJEKTNOGZADATKA 3:RIBOLOVNI RESURSI I PREPORUKE ZA ODRŽIVI RIBOLOVU OTVORENOM SREDNJEM JADRANURadionica je održana 29. rujna 2008. godine u prostorijama Instituta za oceanografijui ribarstvo u Splitu.Sudionici radionice su bili:Prof. dr. sc. Nada Krstulovi, predsjednica Znanstvenog vijea, Institut zaoceanografiju i ribarstvoGojko Berlengi, voditelj Projekta COASTOgnjen Škunca, zamjenik voditelja Projekta COASTDoc. dr. sc. Nedo Vrgo, suradnik Projekta COAST za ribarstvoDoc. dr. sc. Svjetlana Krstulovi Šifner, voditeljica projektnog zadatkaProf. dr. sc. Ivan Katavi, voditelj radne skupine za pripremu pregovora s EU zaribarstvoToni Božani, državni tajnik za ribarstvo, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva iruralnog razvojaProf. dr. sc. Perica Cetini, proelnik Sveuilišnog studijskog centra za studije mora,Sveuilište u SplituDoc. dr. sc. Melita Peharda Uljevi, suradnica na projektnom zadatkuIgor Isajlovi, suradnik na projektnom zadatkuAnte Fabjani, predsjednik Ceha ribara, Hrvatska obrtnika komoraMr. sc. Lav Bavevi, naelnik za ribarstvo, Hrvatski zavod za poljoprivrednusavjetodavnu službuVladan Boi, predsjednik Ceha ribara Splitsko-dalmatinske županije,Petar Baranovi, predsjednik Sindikata ribara HrvatskeMr. sc. Miro Kui, predsjednik Udruge ribarstva, Hrvatska gospodarska komoraJosip Markovi, naelnik Odjela upravljanja resursima mora, Ministarstvopoljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvojaJosip Furi, Uprava ribarstva, ŠibenikJenko Franceschi, Uprava ribarstva, SplitDr. sc. Gorenka Sinovi, voditeljica Laboratorija za ribarstevnu biologiju,gospodarenje pridnenim i pelagikim naseljima, Institut za oceanografiju i ribarstvo87

Doc. dr. sc. Svjetlana Krstulovi Šifner održala je prezentaciju tijekom koje jeopisano stanje i trendovi ribolovnih resursa otvorenog srednjeg Jadrana. Doc. dr. sc.Nedo Vrgo je nakon toga izložio prijedlog preporuka za održivi pridneni ribolov utom dijelu Jadrana.Na samom poetku diskusije sudionici radionice su se složili da je stanje ribolovnihresursa u otvorenom srednjem Jadranu, poglavito u Jabukoj kotlini zabrinjavajue ida treba poduzeti hitne mjere kako bi se stanje pridnenih biozaliha poboljšalo.Gospodin Baranovi je rekao kako smatra da je kljuni problem slaba selektivnostpridnene povlane mreže – koe tipa „tartana“ koja se tradicionalno koristi u Jadranu,te je neophodno ispitati druge konstrukcijske mogunosti, obzorom da bi 10-20%manje štetna mreža bila veliki uspjeh. Takoer je mišljenja da znanstveni monitoringpridnenih bioloških resursa treba intenzivirati, a ribolovni napor i izdavanje licencistaviti u odgovarajue okvire.Mr. sc. Kui je iznio mišljenje da su u ovoj problematici kljune povlastice, koje bi seizdavale za izlovljavanje u osjetljivim podrujima, poput Jabuke kotline.Gospodin Božani je potvrdio kako je obavezna zaštita ovog dijala Jadrana, ali jenaveo i da nije siguran kako je smanjenje ribolovnog napora objektivno mogue. Istotako, mišljenja je da hrvatski ribari nemaju interesa za povlasticama za rad uotvorenom Jadranu, jer trenutno naši ribari izlovom na ovom podruju zaraujudvostruko manje, a troškovi su im vei nego kada rade na drugim podrujima, pa bistoga trebalo razmišljati o sufinanciranju i kompenzacijama. Ova mjera bi moglazaživiti jedino ukoliko bi se ulovljena riba prodavala na jednom mjestu i pod istimuvjetima koje imaju talijanski ribari.Prof. dr. sc. Cetini je iznio mišljenje da zaštitu ovog dijela Jadrana treba provesti, pomogunosti s Talijanima, ali i neovisno o njima. Smatra kako je mreža tartanamediteranskog tipa odgovorna za veliki udio nedoraslih primjeraka u koarskimlovinama, te kako bi promjenom konstrukcijsko-tehnikih obilježja mreže tj.uvoenjem i primjenom dvodjelne pridnene povlane mreže, koja se normalno koristiu drugim morima za izlov škampa i oslia, udio juvenila bio za 30 do 40 % manji.88

Cetini je rekao i da kvadratno oko i poveanje oka na postojeoj tartani ne bifunkcionirali, jer donji dio mreže ne širi oko. Meutim, u raspravi koja se povela poovom pitanju, naglašeno je kako ne postoje znanstveno potkrijepljeni podatci oefikasnosti ovog ribolovnog alata u Jadranu.Prof. dr. sc. Katavi rekao je da je neophodno uložiti napor i usuglasiti se sTalijanima, jer e u suprotnom uvoenje bilo kakvih mjera biti bez ikakvog efekta.Dodao je kako nadzor nad ribolovnim aktivnostima primarno obavlja zemlja koja jeproglasila i ima suvereno pravo na odreeno podruje. U ZERP-u je to Hrvatska, ali stalijanske strane suvereno pravo je ekološki svedeno, a ribolovno su to još uvijekmeunarodne vode.Gospodin Fabjani je izložio stav kako je sustav rotacije pogrešna mjera regulacijeribolova, jer na taj nain se samo premješta ribolovni napor umjesto da se smanjuje.Smatra da je neuinkovito smanjiti napor tijekom cijele godine, te je puno uinkovitijeto napraviti 2-3 puta tjedno. Objasnio je i kako tartana nije selektivni ribolovni alat, alije mnogo bolja od danske koe, koja je isprobana u Jadranu i lovi i do 40% manjeribe. Dodao je da ukoliko bi se prešlo na rad s ovim tipom koe, niti jedan koar ne biopstao. Osim navedenog, iznio je mišljenje kako bi trebalo smanjiti ribolovni naporkroz snagu motora i broj radnih dana.Mr. sc. Bavevi smatra kako Republika Hrvatska u pregovorima treba spomenut icrno tržište, jer ukoliko se uvede sistem kvota, tj. ulova po brodu, Hrvatska epropasti obzirom na podatke o ulovima koji su službeni. Rekao je i da treba inzistiratina tome da se provjera lovina obavlja ne samo na otkupnim mjestima nego i nabrodovima, obzirom da u tom smislu EU omoguava zlouporabu minimalnih lovnihdužina.Gospodin Boi ja rekao da je danska koa, prema iskustvu hrvatskim ribaraneprimjerena, i da bi je trebalo usavršiti za uvjete u Jadranu što je skup i dugotrajanproces. On smatra kako je najvažniji nain na koji se alat primjenjuje, odnosno snagamotora. Dodao je i kako se slaže da sustav rotacija u ovom podruju nije poželjnamjera regulacije ribolova.89

Gospodin Baranovi je naglasio kako je testiranje modifikacija ribolovnog alatadugorono neophodno i opravdano, obzirom na velike potencijalne prednosti mrežepoboljšanjih tehniko-konstrukcijskih obilježja s jedne i velike nedostatke koe kojase u praksi koristi s druge strane.Mr. sc. Bavevi je ponovno naglasio kako treba pokazati dobru volju da se problemriješi bilateralno te je predložio da se pravilnikom redefiniraju zone otvorenogsrednjeg Jadrana, odnosno da jedna od njih, iz praktinih razloga a u svrhugospodarenja, bude ograniena samo na podruje Jabuke kotline.Gospodin Božani je potvrdio da mjere regulacije i zaštite u otvorenom dijelusrednjeg Jadrana treba dogovoriti s Talijanima. Gospodin Fabjani je nakon togaponovio kako je efekt naših ribara u ZERP-u za 50% manji nego u u ribolovnimzonama u teritorijalnom moru, na što je gospodin Božani nadodao da iz prakse znada bi, ukoliko bi se licence davale za rad iskljuivo u Jabukoj kotlini, intereshrvatskih ribara bio nikakav.Gospodin Markovi je iznio prijednlog da se odredii ribolovni napor na dan po brodu,da se odredi koliko koarica može biti na nekom terenu i time dodatno reguliraribolovni napor, tj. da se odrede kvote dana za pojedini brod.Prof. dr. sc. Katavi ja na kraju iznio stav kako mjere prostorno-vremenskih zabranatreba podržati, ali ne i prijedlog zajednike baze podataka za sudionike ribolova uotvorenom srednjem Jadranu, kao ni uvoenje licenci za ovo osjetljivo podruje.U zakljunom dijelu rasprave, svi sudionici skupa su studiju provedenu kroz ovajProjekt pozitivno ocijenili i složili su se da je problematika vrlo delikatna i složena, teda e zahtjevati veliki angažman dionika ribarstva na svim razinama, ali isto tako suse složili da je taj angažman neophodan ukoliko se želi osigurati zaštita i održivokorištenje potencijalno obnovljivih pridnenih bioloških resursa u otvorenom srednjemJadranu.90

Projekt COAST razvijen je uz potporu Programa Ujedinjenih naroda zarazvoj (UNDP), u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša, prostornoguređenja i graditeljstva te drugim nadležnim ministarstvima, 4 dalmatinskežupanije te brojnim lokalnim udrugama, tvrtkama i pojedincima, aprovodi se uz financijsku potporu Globalnog fonda za okoliš (GEF).Planirano trajanje projekta je 7 godina. Lokalni ured za provedbu Projektasmješten je u Splitu.Projekt obuhvaća obalno područje četiri dalmatinske županije: Zadarske,Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske. Unutartog područja prepoznata su i odabrana 4 demonstracijska područjazbog svoje iznimne biološke i krajobrazne vrijednosti. To su (1) Pelješac,Dubrovačko primorje, Malostonski zaljev i Mljet; (2) Vis i viški akvatorij; (3)šire područje ušća rijeke Krke; te (4) otok Pag (jugoistočni dio u Zadarskojžupaniji), područje uz Novigradsko i Karinsko more.Osnovni cilj projekta COAST je učinkovito utjecati na poduzetničkeaktivnosti i prakse u turizmu, poljoprivredi, ribarstvu i marikulturi, izravno ikroz bankarski sektor, kako bi isti u svoje prakse uključili održivo korištenjei očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti.Očuvanje biološke raznolikosti dalmatinske obale, kroz promicanjeodrživog razvoja, moguće je jedino kroz suradnju svih partnera nanacionalnoj, županijskoj i lokalnoj razini, kao i svih zainteresiranih strana,prvenstveno na području Dalmacije. Svoje prijedloge i pitanja možeteuputiti projektnom timu na sljedeću adresu:Kraj Sv. Ivana 11HR-21000 SplitTel: +385 21 340480Fax: +385 21 340484e-mail: coast@undp.hrhttp://www.undp.hr/coast