Bosna i Hercegovina Godišnji izvještaj 2008 - ProCredit

6Godišnji izvještaj 2008Banka i njeni dioničariProCredit Bank Bosna i Hercegovina je članicaProCredit grupacije koju predvodi njena matičnakompanija sa sjedištem u Frankfurtu - ProCreditHolding. ProCredit Holding je većinski vlasnikProCredit Bank Bosna i Hercegovina i sada posjeduje92,4% dionica.ProCredit Bank BiH osnovana je u oktobru 1997.godine kao Micro Enterprise Bank (MEB) od straneudruženja međunarodnih investitora orijentiranihrazvoju. Njihov cilj bio je uspostaviti novu vrstu finansijskeinstitucije koja bi ispunila zahtjeve vrlomalih i malih preduzeća na društveno odgovorannačin. Osnovni cilj nije bilo kratkoročno uvećanjedobiti, već proširiti finansijski sektor i doprinijetidugoročnom ekonomskom razvoju, uz ostvarenjeodrživog povrata na investiciju.Dioničari koji su osnovali ProCredit Bank BiH bilisu Internationale Projekt Consult (IPC), InternationalFinance Corporation (IFC), Evropska Bankaza obnovu i razvoj (EBRD), Holandska kompanijaza finansiranje razvoja (FMO), te BH Banka. Vremenomje ProCredit Holding, blisko sarađujućisa IPC-om, konsolidovao vlasništvo i rukovodećustrukturu svih ProCredit banaka i finansijskih institucijakako bi stvorili istinski globalnu grupacijusa jasnom dioničarskom strukturom, te kako bisvakoj ProCredit instituciji obezbijedili sinergiju idobrobiti koje to podrazumijeva.Sadašnja dionička struktura ProCredit BankBiH prikazana je u donjoj tabeli. Njen sadašnjidionički kapital iznosi 18,1 miliona EURDioničar(na dan 31.12. 2008.)ProCredit HoldingCommerzbank AGSektorSjedišteUdioUplaćeni kapital(u milionima EUR)16.751.38UlaganjeBankarstvoNjemačkaNjemačka92.4%7.6%Ukupno100%18.13ProCredit Holding je matičnakompanija globalne grupacijekoju čine 22 ProCredit banke. ProCredit Holdingje osnovan kao Internationale Micro InvestitionenAG (IMI) 1998. godine od prve konsultantskekompanije za finansiranje razvoja, IPC-a.ProCredit Holding je posvećen širenju pristupafinansijskim uslugama u zemljama u razvojui ekonomijama u tranziciji izgradnjomgrupacije banaka koji su, u zemljama u kojimadjeluju, vodeći davatelji fer, transparentnih finansijskhusluga vrlo malim, malim i srednjimpreduzećima, kao i stanovništvu općenito. Osimispunjavanja potreba koje se tiču kapitala njihovihpodružnica, ProCredit Holding predvodirazvoj ProCredit banaka, osigurava njihovo višerukovodstvo, te podržava banke u svim ključnimoblastima djelovanja, uključujući bankarskeoperacije, ljudske resurse, te upravljanje rizicima.ProCredit Holding osigurava da se u cijelojgrupaciji primjenjuju korporativne vrijednosti,najbolje prakse u bankarstvu, kao i principi upravljanjarizikom Basel II.IPC je vodeći dioničar i strateški ulagač u Pro-Credit Holding. IPC je pokretačka poduzetničkasnaga koja stoji iza ProCredit grupacije još odosnivanja banaka.ProCredit Holding je javno-privatno partnerstvo.Pored IPC-a i IPC Investa (ulagačko sredstvo osobljaIPC-a i ProCredit Holdinga), ostali privatnidioničari ProCredit Holdinga uključuju holandskuDOEN fondaciju, američki penzioni fond TIAA-CREF, američki fond Omidyar-Tufts MicrofinanceFund, te švicarski investicijski fond, responsAbility.Javni dioničari ProCredit Holdinga uključujuKfW (njemačku promotivnu banku), IFC (ogranakSvjetske banke u privatnom sektoru), kao i BIO(belgijska investicijska kompanija za zemlje urazvoju).ProCredit Holdingu je Fitch Ratings Agency dodijelilaulagački rejting (BBB-). Krajem 2008. godine,kapitalna osnovica ProCredit grupacije iznosilaje 287 miliona EUR. Ukupna sredstva ProCreditgrupacije iznose 4,8 milijardi EUR.

The Bank Banka and its i njeni Shareholdersdioničari 7Commerzbank AG, osnovana1870. godine, je druga po veličini bankau Njemačkoj, te jedna od vodećih finansijskihinstitucija u Evropi. Banka je stručan davateljfinansijskih usluga, prije svega privatnim klijentima,te malim i srednjim preduzećima. Onatakođer upravlja velikim korporativnim klijentimai institucijama u Evropi, kao i multinacionalnimpoduzetništvima u cijelom svijetu. Commerzbankima za cilj posebno ojačati udio u tržištumeđu ovim osnovnim ciljnim grupama, kako bipostala banka broj jedan za njemačko tržištemalih i srednjih preduzeća.Commerzbank upravlja mrežom banaka nasvom domaćem tržištu. Nakon akvizicije DresdnerBank, ona je vodeća banka u poslovanju sastanovništvom i privredom sa oko 1.200 poslovnicau Njemačkoj i izraženim prisustvom u srednjoji istočnoj Evropi. U Aziji i Sjedinjenim Državama,banka je aktivna u svim većim komercijalnim centrima.Commerzbank AG je matična kompanija globalnegrupacije za pružanje finansijskih usluga.Poslovanje grupacije je organizovano u pet segmenatakoji jedni drugima osiguravaju zajedničkekorisne sinergije: Poslovanje sa stanovništvom,Banka za mala i srednja preduzeća, Centralna iistočna Evropa, Korporacije i tržišta i Komercijalnenekretnine/otprema.

10Godišnji izvještaj 2008banke iz susjedstva zahtijeva decentralizovanpostupak odlučivanja i visok nivo rasuđivanjai kreativnost cijelog osoblja, posebno naših direktorafilijala. Naše korporativne vrijednostisadrže principe kao što je iskrena komunikacija,transparentnost i profesionalizam u našemsvakodnevnom poslovanju. Tako je ključ našeguspjeha zapošljavanje i obuka odanog osoblja.Mi ostajemo korporativna kultura koja ojačavaprofesionalni razvoj našeg osoblja, njegujući njihovjak osjećaj lične i društvene odgovornosti.To ne znači samo intenzivnu obuku u tehničkim ivještinama upravljanja, već i stalnu razmjenu osobljameđu našim institucijama – članicama, takoda osoblje i klijenti mogu imati koristi od toga štosu dio prave međunarodne grupe.Glavni stub našeg pristupa obuci je ProCreditakademija u Njemačkoj, koja obezbjeđujetrogodišnji, periodični plan obuke za „ProCreditbankara“ namijenjen osoblju visokog potencijalaiz svake ProCredit institucije. Program uključujeintenzivnu tehničku obuku, a učesnici uče u izrazitomulti-kulturalnom okruženju o predmetima kaošto su antropologija, historija, filozofija i etika.Program daje mogućnost našim budućim vođamada razviju svoje poglede na svijet, kao i sposobnostikomuniciranja i upravljanja osobljem. Prvageneracija učesnika ProCredit akademije diplomiralisu u septembru 2008. godine. Profesionalnomrazvoju lokalnih rukovodilaca srednjeg nivoadalju podršku pružaju tri regionalne akademije uLatinskoj Americi, Africi i istočnoj Evropi, koji osiguravajusličnu obuku izvan sjedišta banke, za većibroj ljudi.Strategija grupacije za 2009. godinu predstavljaćeodraz uslova koji prevladavaju u zemljamau kojima poslujemo. Planiramo pojačati našu usmjerenostna kvalitet kreditnog portfolia i ponuditiličnu podršku našim klijentima. Nastavićemoulagati u osoblje, jer nam njihove sposobnostiomogućavaju da radimo efikasno sa našim klijentimau promjenjivim makroekonomskim uslovima.Kao odgovorne banke za obične ljude,sa razumnim politikama i odličnim osobljem zastabilan radni učinak, unaprijed se radujemo štoćemo učvrstiti našu poziciju u svim zemljama ukojima poslujemo.

ProCredit u Istočnoj Evropi 11ProCredit u Istočnoj EvropiProCredit posluje u 11 zemalja u Istočnoj Evropi.Sa više od 611.000 aktivnih kredita, ona je vodećidavatelj bankarskih usluga u regiji, za vrlo mala,mala i srednja preduzeća.Pokazalo se da je 2008. godina bila puna izazovaza ovu regiju. Nakon nekoliko godina jakogekonomskog rasta, te brze ekspanzije sredstavabankarskog sektora, efekti globalne finansijskekrize osjetili su se u drugoj polovini godine,kako se kreditni rast usporavao, a povjerenjejavnosti smanjivalo. Iako još uvijek nisu jasnesrednjoročne implikacije, na regiju će sigurnouticati svjetski ekonomski pad, sa bankarskimsektorom kojim dominiraju zapadnoevropskebanke, i previranja u globalnom finansijskomsektoru. Predviđamo niži ekonomski rast i višinivo promjenjivosti tržišta u zemljama u kojimaposlujemo – to su uslovi kojima se ProCredit injeni klijenti moraju prilagoditi.Zbog našeg dosljednog, pouzdanog pristupa,ProCredit institucije dobro su pozicionirane da biuspjele u sadašnjem ekonomskom okruženju. Imamostabilan i jasan bilans stanja i vrlo raznolikuosnovicu klijenata. Naša ekspanzija u prvoj polovinigodine nastavila je biti jaka. Rast se stabilizovaou posljednja dva tromjesečja kada smo uvelikonzervativnije kreditne politike kao reakciju naviši kreditni rizik. Naše se osoblje usredotočilo nablisku saradnju sa našim dužnicima i klijentimafizičkimlicima, kako bi im pomogli da shvate i reagujuna promjenjive uslove.U cijeloj regiji fokus većine ostalih banaka posljednjihgodina bio ja na finansiranju preduzeća ipotrošačkom kreditiranju. U određenoj mjeri, oveinstitucije zanemarile su osiguravanje kredita malimpoduzetnicima i porodičnim djelatnostima. Miu ProCredit Bank te klijente smatramo osnovnomciljnom grupom. Mi smo njihov odabrani bankarskipartner, sposoban da shvati njihove potrebei ponudi im pouzdan, profesionalan savjet. Ovefirme i dalje će biti glavni pokretač ekonomskograzvoja i otvaranja radnih mjesta u istočnoj Evropi,što i jesu bili nakon kolapsa sovjetskog uticajai velikih preduzeća u državnom vlasništvu.Kako druge banke daju manje kredita u ovoj regiji,bilo zbog domaćih ili međunarodnih ograničenja,biće važnije nego ikada da našim klijentima osiguramopristup dovoljnim finansijskim sredstvimakako bi podržali njihov rad.ProCredit je oduvijek naglašavala činjenicu dapotrošačko kreditiranje na kojem tako agresivnoinsistiraju druge banke u istočnoj Evropi, nikadanije bilo vrsta posla kojom se mi želimo baviti.Takvi krediti mogu lako dovesti do prezaduženostikada ih banke neodgovorno oglašavaju i isplaćujuu natjecanju za udjelom u tržištu. Bojimo se daraširena praksa odobravanja kredita uz neadekvatnuanalizu platežne moći klijenta sada možepogoršati probleme sa kojima se pojedinci i porodicesusreću u manje prosperitetnom vremenu.To dovodi do daljih potencijalnih teškoća za cijelibankarski sektor.Naš pristup jeste osigurati prije svega poslovnekredite uz pažljivu pojedinačnu analizu sposobnostisvakog klijenta da ispuni svoje obaveze. Kodnas postoje decentralizovani sistemi odlučivanjai tijelo kojeg sačinjava visoko kvalifikovano osobljekoje je u stanju izvršiti efikasnu i pouzdanuprocjenu rizika, čak i u nestalnijim ekonomskimuslovima. ProCredit se vodi odgovornim,dugoročnim stavom prema razvoju poslovanja.Naš je cilj izgraditi trajne odnose sa našim klijentimai ne zaboraviti da je kredit također i dug.Ovakve vrijednosti biće posebno značajne pri upravljanjueventualnim kašnjenjima u slučaju gdjeklijenti moraju da se prilagode manjem prometuod očekivanog.Naše kreditne aktivnosti uključuju davanje poljoprivrednihkredita; želja nam je podržati sektorkoji je posebno zanemaren od strane drugih banaka,a koji je od ključne važnosti za zapošljavanjei socijalno povezivanje izvan glavnih urbanihpodručja. Također nudimo kredite za renoviranjeda bismo pomogli porodicama sa niskim primanjimada obnove svoje domove i poboljšaju energetskuučinkovitost.Pored kreditnog poslovanja, ProCredit je intenzivnoulagala u stvaranje kulture štednje međusvojim klijentima i u široj javnosti. Vjerujemo da ostavljanjenovca sa strane može pomoći štedišamada se zaštite od nepredviđenih životnih situacija.Ovo je sada tačno vjerovatno više nego ikada ranije.Omjer depozita u odnosu na BDP u zemljamaIstočne Evrope sada je znatno ispod onoga u ZapadnojEvropi, uglavnom oko 50%. Putem promocijai direktne, lične komunikacije, potičemo ljude –posebno one koji još uvijek ne posjeduju bankovniračun – da koriste bankarske usluge i da redovnoštede jedan dio svoje zarade.

ProCredit u Istočnoj Evropi 13NazivProCredit BankAlbanijaProCredit BankArmenijaProCredit BankBosna i HercegovinaProCredit BankBugarskaProCredit BankGruzijaProCredit BankKosovoProCredit BankMakedonijaProCreditMoldavijaProCredit BankMoldavijaProCredit BankRumunijaProCredit BankSrbijaProCredit BankUkrajinaNajvažnije informacije*Osnovana u oktobru 1998. godine34 poslovnice40,619 kredita / 134,1 miliona EUR u kreditima177.630 računa depozita / 203,9 miliona EUR1003 uposlenikaOsnovana u decembru 2007. godine4 poslovnice2340 kredita/16,7 miliona EUR u kreditima6592 računa depozita/6,7 miliona EUR203 uposlenikaOsnovana u oktobru 1997. godine44 poslovnice65.277 kredita / 162,9 milion EUR u kreditima113.096 računa depozita / 171,5 miliona EUR888 uposlenikaOsnovana u oktobru 2001. godine87 poslovnica66.612 kredita / 447,4 miliona EUR u kreditima220.023 računa depozita / 341,9 milion EUR1.955 uposlenikaOsnovana u maju 1999. godine58 poslovnice66.083 kredita /221,8 miliona EUR u kreditima364.762 računa depozita /126,1 miliona EUR1.815 uposlenikaOsnovana u januaru 2000. godine60 poslovnica98.366 kredita / 439.6 miliona EUR u kreditima402,214 računa depozita / 570,0 milion EUR1,158 uposlenikaOsnovana u julu 2003. godine40 poslovnica35.493 kredita / 129,1 miliona EUR u kreditima129.687 računa depozita / 127,6 miliona EUR791 uposlenikOsnovana u decembru 1999. godine13 poslovnica13.221 kredita/ 23,5 miliona EUR u kreditima175 uposlenikaOsnovana u decembru 2007. godine17 poslovnica2.973 kredita/8,7 miliona EUR u kreditima9.226 računa depozita/5,1 milion EUR350 uposlenikaOsnovana u maju 2002. godine40 poslovnica41.948 kredita / 214,0 miliona EUR u kreditima142.379 računa depozita / 148,1 milion EUR1,121 uposlenikaOsnovana u aprilu 2001. godine86 poslovnica133.043 kredita / 453,3 miliona EUR u kreditima478.745 računa depozita / 332,3 miliona EUR2.058 uposlenikaOsnovana u januaru 2001. godine74 poslovnice45.858 kredita / 262,6 miliona EUR u kreditima105.656 računa depozita / 122,8 miliona EUR2.035 uposlenikaKontaktRruga Sami FrasheriTiranaTel./Fax: +355 4 2 271 272 / 276info@procreditbank.com.alwww.procreditbank.com.al31, Moskovyan Str.Building 99Yerevan 0002Tel./Fax: + 374 10 514 860 / 853info@procreditbank.amwww.procreditbank.amEmerika Bluma 871000 SarajevoTel./Fax: +387 33 250 950 / 250 971info@procreditbank.bawww.procreditbank.ba131, Hristo Botev Blvd.Sofia 1233Tel./Fax: +359 2 813 51 00 / 51 10contact@procreditbank.bgwww.procreditbank.bg154 D. Agmashenebeli Ave.0112 TbilisiTel./Fax: +995 32 20 2222 / 24 3753info@procreditbank.gewww.procreditbank.ge“Mother Tereze” Boulevard No. 1610 000 PrishtinaTel./Fax: +381 38 555 777 / 248 777info@procreditbank-kos.comwww.procreditbank-kos.comBul. Jane Sandanski 109a1000 SkopjeTel./Fax: +389 2 321 99 00 / 01info@procreditbank.com.mkwww.procreditbank.com.mk65, Stefan cel Mare Ave.office 900, ChisinauTel./Fax: +373 22 836555 / 273488office@procredit.mdwww.procredit.md65, Stefan cel Mare Ave.office 901, ChisinauTel./Fax: +373 22 836555 / 273488office@procreditbank.mdwww.procreditbank.md62-64 Buzesti Str., Sector 1011017 BucharestTel./Fax: +40 21 2016000 / 305 5663headoffice@procreditbank.rowww.procreditbank.roMilutina Milankovica 17BelgradeTel./Fax: +381 11 20 77 906/ 905info@procreditbank.rswww.procreditbank.rs107a Peremogy Ave.Kyiv 03115Tel./Fax: +380 44 590 10 17 / 01info@procreditbank.com.uawww.procreditbank.com.ua* brojke iz ovog dijela zasnovane su na finansijskim i operativnim izvještajima sačinjenim prema standardima grupacije; mogu se razlikovatiod brojki objavljenih u lokalnim izvještajima banke sačinjenim prema općeprihvaćenim knjigovodstvenim principima.

14Godišnji izvještaj 2008Najvažniji događaji u 2008. godini• Prema podacima sa kraja godine, kreditniportfolio banke porastao je na preko 318,6miliona BAM (162,9 miliona EUR). U isto vrijeme,nudeći jednostavne i transparentneštedne proizvode, depozitnu osnovicu uvećalismo za 20%, na 335,6 miliona BAM (171,6 milionaEUR). Ovo postignuće banku je približilonjenom cilju da bude u stanju finansirati cijelikreditni portfolio kroz depozite klijenata.• ProCredit Banka je otvorila sedam poslovnicau zemlji, čime je ukupan broj poslovnica porastaona 44. Fokusirali smo se na otvaranjeposlovnica u manjim gradovima kako bismodoprli do klijenata koji ranije nisu imali pristupcjelokupnom spektru naših usluga.• ProCredit Bank je uposlila 166 osoba, čimeukupni broj osoblja iznosi 888. Visoki prioritetdodijelili smo obuci i mjerama profesionalnogusavršavanja uposlenika na svim nivoima,izvršivši sedam uvodnih obuka i osiguravšiukupno 30 internih i eksternih mjera obuke zapostojeće osoblje.• ProCredit Bank je od strane posjetiteljanajvećeg Internet pretraživača za pronalaženjeposla u zemlji – posao.ba - odabrana za jednogod najpoželjnijih poslodavaca u 2008.godini.• Banka je pokrenula intenzivno oglašavanukampanju štednje u junu mjesecu kako bi potencijalnimštedišama promovirala naše lakodostupne štedne proizvode. ProCredit Banknudi transparentne, lako razumljive kamatnestope i pet opcija za depozite osmišljenihkako bi udovoljile potrebama njene široke osnoviceklijenata.• Nastavili smo sa provedbom projekata zasusjedstvo kako bi se pomoglo u poboljšanjukvaliteta života u našim lokalnim zajednicama.ProCredit Bank izgradila je dva dječjaigrališta, renovirala učionice u osnovnimškolama, te posadila drveće na javnim mjestima,kao na primjer ispred dječjeg obdaništau Banja Luci.

Najvažniji događaji u 2008. godini 15• Aktivnosti vezane za finansijsku edukacijubile su u središtu pažnje u 2008. godini, pasmo tako održali ukupno 59 edukacijskihdogađaja u cijeloj zemlji. Kao sastavni dioovih aktivnosti, ProCredit Bank je pokrenulawebsite “ProKids kutak“ koji pruža informacijeo novcu i bankarstvu na način koji djecamogu lako razumjeti.• ProCredit Bank je pokrenula promotivnukampanju pod nazivom “ProBiznis“ kojaje naglasila načine na koje mala i srednjapreduzeća mogu unaprijediti svoje rezultatekorištenjem naših usluga. Fokus je bio naprednostima koje pruža pouzdan bankarskipartner koji nudi kredite pod jasnim uslovimai rokovima, uključujući kamate koje su fiksneza cijeli period dospijeća.

16Godišnji izvještaj 2008Pregled poslovanjaUpravaStoje,S lijeva na desno:Senad Redžićizvršni direktor Sektora za poslovanje sa privredomVedran Hadžiahmetovićizvršni direktor Sektora općih poslovaEdin Hrnjicaizvršni direktor Sektora sredstava, poslovanja sa stanovništvomi platnog prometaSjede,S lijeva na desnoRadomir Savićizvršni direktor Sektora za upravljanje rizicima i internuusklađenostSabina Mujanovićizvršni direktor Sektora računovodstva i kontrolingaPeter MoeldersdirektorMaja Hrnjićviši savjetnik menadžmenta

Pregled poslovanja 17Političko i ekonomsko okruženjeSporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA)potpisan je sa BiH u junu 2008. godine, a njimese označava spremnost Evropske Unije da podržizahtjev ove zemlje za pristupanjem u EU. Reformadržavnog Ustava ostaje, međutim, u vrhumeđunarodnog političkog plana. Napredak naovom planu spriječen je očitom nepomirljivošćupozicija glavnih političkih stranaka i pogoršavanjemodnosa među njima. Stoga se čini daje postizanje dogovora o ustavnoj reformi malovjerovatno u skorijoj budućnosti. Visoki javnitroškovi i neučinkovita javna administracija, kaoi opšti nedostatak fiskalne odgovornosti kojepokazuju vladajući subjekti u zemlji i dalje su nalisti prioriteta neodložnih političkih pitanja za2009. godinu i kasnije.Godišnji rast BDP iznosio je 6,8% u 2008. godini,dok je u 2007. godini iznosio 5,8%. Povećanjeje uzrokovano povoljnim okruženjem i velikimporastom privatne potrošnje zbog povećanjaplaća i potrošačkih pozajmica. Međutim, zbogoštrije monetarne politike i sporijeg rasta izvoza,planirano je da će stvarni rast BDP biti sporiji u2009. godini, te da će iznositi 5,5%, a da će sekasnije stabilizovati na nivou od oko 5%. 1Tokom godine došlo do veće industrijske proizvodnje,a planira se njen rast uz veliki razvoj usmislu cestovnih i energetskih mreža. SAA ćevjerovatno imati pozitivan uticaj na neke lokalneprocedure zbog smanjenja ili ukidanja carinskihdažbina na veliki dio uvoza iz EU. U isto vrijeme,smanjena naplata dažbina može dovesti do daljihsmanjenja u prihodima vladajućih subjekata uzemlji.Aranžman Valutnog odbora ostao je isti kada seradi o domaćoj valuti – konvertibilna marka (BAM)vezana za euro po fiksnoj stopi. To je značajnodoprinijelo makroekonomskoj stabilnosti.Inflacija potrošačkih cijena iznosila je 9,9% nakraju godine. 2 Inflacija u 2008. godini potaknutaje prije svega povećanjem cijene prehrambenihproizvoda, te troškova stanovanja i grijanja, štozajedno čini 55% troškova domaćinstva u BiH.Tokom 2008. godine porasli su i izvoz i uvoz. Iakose izvoz električne energije udvostručio, viši nivouvoza doveo je deficit tekućih računa do 16%.Očekuje se da će ostati visok i u narednoj godini.Međunarodni monetarni fond i ostale međunarodneinstitucije zahtijevali su od vlasti u BiHda ulože veće napore u smanjenje regulatornihopterećenja poduzetništva. U 2008. godini, premaizvještaju Svjetske banke „Doing Business“,BiH se nalazila na 119. mjestu od ukupno 181zemlje u smislu ograničenja s kojima se suočavajupoduzetništva. Lošem rangu doprinose teškoće upokretanju djelatnosti i registrovanju imovine, tedrugi birokratski uslovi koje poduzetnici morajuispunjavati.Kretanja u finansijskom sektoruBankarsku industriju čini 31 institucija, a njom dominirastrani kapital. Banke sa stranim kapitalomna kraju godine su držale 81,9% ukupnog kapitalaovog sektora. Koncentracija je bila umjerena, a trinajveće banke vlasnici su 67,4% ukupnih sredstava.3U 2008. godini došlo je do usporavanja rastabankarskog sektora u odnosu na prethodne dvijegodine. Ukupna sredstva porasla su za 11%, na22,2 milijarde BAM (11,1 milijardi EUR) na krajugodine.Ukupni kreditni portfolio bankarskog sektora porastaona 14,6 milijardi BAM (7,4 milijarde EUR), 4što je činilo 63% BDP-a. Krediti sa dospijećemiznad jedne godine činili su 74% ukupnih kredita,ili 10,9 milijardi BAM (5,6 milijardi EUR).Ukupna stopa rasta kredita u 2008. godini iznosilaje 22% na godišnjoj osnovi, što je nešto nižeod objavljenog povećanja od 28% u 2007. godini.Dok se sektor razvijao istim tempom iz prethodnihgodina u prva dva kvartala, drugu polovinu1Osim ako nije dr ug ač ije na značeno, brojke se za sni v ajuna sljedećem: www.imf.org, Bosna i Hercegovina: Na putupridruživanju EU, novembar 2008. godine2Podaci u ovom i narednim odjeljcima zasnivaju se naIzvještaju EIU o Bosni i Hercegovini iz novembra 2008.godine. Inflacija je izračunata prema mjeri usklađenoj saEU, koja se razlikuje od MMF izvora.3S amo F e der acija B osne i H erceg ov ine , iz v je š t aj A g encijeza bankarstvo FBiH od 30.09.20084Podaci zasnovani na mjesečnim statistikama Centralnebanke BiH za decembar 2008. godine

18Godišnji izvještaj 2008godine obilježio je ograničen rast kreditiranja,posebno u završnom kvartalu. Većina kredita aktivnihna dan 31. decembar, imali su dospijeće odviše od godinu dana. Kratkoročni krediti rasli supo stopi od 35% u toku godine, a najviši porastdesio se od januara do juna. Krediti sa dospijećemod preko 12 mjeseci, rasli su sporije, za 18%, sablago negativnom stopom rasta u novembru i decembru.5Stroži uslovi kreditiranja velikim dijelom su izazvanimeđunarodnom finansijskom krizom. Nivolikvidnosti je smanjen kada je povjerenje štedišanakratko poljuljano u oktobru, zbog čega su povuklioko 400 miliona EUR iz komercijalnih banaka,odnosno 6,3% ukupnih depozita sektora. Kako bivratili povjerenje štediša, iznos osiguranja depozitaznatno je povećan, a banke su pokazale sposobnostda udovolje zahtjevima za povlačenjemnovca. To je ustalilo iznos depozita posebno onihfizičkih lica, koji su činili 46% ukupnih depozita.Zbog dodatnih povlačenja sredstava od stranedržavnih tijela i kompanija u državnom vlasništvuu posljednjem kvartalu, ukupni depoziti su se utoku godine smanjili za 1%, na 6,1 milijardi EUR. 6U bankarskom sektoru je u 2008. godini došlo dosmanjenja profitabilnosti u odnosu na prethodnugodinu. To je dijelom uzrokovano gubicima u trgovinivrijednosnim papirima, ali je također odrazpovećanih troškova finansiranja.U 2008. godini u potpunosti je počeo funkcionisatiCentralni registar kredita za firme i fizička lica.Njime upravlja Centralna banka Bosne i Hercegovine(CBBiH), a uključuje podatke o svim kreditimaisplaćenim od strane banaka i mikro-kreditnihorganizacija u BiH. Omogućivši zajmodavcima daprecizno utvrde koliko je podnosilaca zahtjeva zakredit već zaduženo u drugim institucijama, ovajregistar znatno je uvećao transparentnost tržištakredita.Deset najvećih od 20 mikro-kreditnih organizacijakoje rade u BiH povećali su njihov kombinovanikreditni portfolio za 17% na 1 milijardu BAM (511miliona EUR). 7 Dok je u ovom segmentu došlo dopojačanog rasta, isti se odvijao sporije zbog formalnijihbankarskih propisa, što će također dovesti dostrožih uslova kreditiranja u narednom periodu.Centralna banka povećala je obavezne rezerve sa15% na 18% na početku 2008. godine kako bi stabilizovalirast kreditiranja, ali ih je potom smanjilana 14% u oktobru mjesecu. Kako bi potakli dodatneprilive dugoročnog finansiranja iz stranihizvora, od oktobra se ne zahtijevaju obavezne rezerveza nove strane kredite.5Podaci zasnovani na mjesečnim statistikama CBBIH6Godišnji podaci zasnovani na mjesečnim statistikamaCBBiH7Podaci o broju registrovanih mikro-kreditnih organizacijazasnivaju se na godišnjem izvještaju Centralne bankeza 2007. godinu. Rast bruto kreditnog portfolia zasniva sena podacima koje su osigurale odnosne institucije.Loan Portfolio DevelopmentNumber of Loans Outstanding – Breakdown by Loan Size*Volume (in EUR million)Number (in ’000)180902.74% 0.35%1601408070o.08%1206010050804046.8%6040302050.0%20100Jun04DecJun05DecJun06DecJun07DecJun08Dec0< EUR 1,000 EUR 50,001 – EUR 150,000EUR 1,001 – EUR 10,000 > EUR 150,000EUR 10,001 – EUR 50,000 * 31 Dec 2008

Pregled poslovanja 19Business Loan Portfolio – Breakdown by MaturityLoan Portfolio Quality (arrears >30 days)in %in % of loan portfolio1009080706050403020100Jun04DecJun05DecJun06DecJun07DecJun08Dec3.02.72.42.11.81.51.20.90.60.30Jun04DecJun05DecJun06DecJun07DecJun08Dec< 12 months 12 – 24 months > 24 monthsNet write-offs:in 2004: EUR 59,124in 2005: EUR 270,002in 2006: EUR 254,409in 2007: EUR 703,616in 2008: EUR 2,538,340

20Godišnji Izvještaj 2008Kreditni rezultatiProCredit Bank nastavila je, na osnovu pojedinačneanalize, davati kredite vrlo malim, malim i srednjimpreduzećima, kao i poljoprivrednim proizvođačimau cijeloj BiH. Uzimajući za cilj takva preduzeća, doprinijelismo ekonomskom rastu i otvaranju radnihmjesta i pomogli poboljšanju raspodjele prihoda.Nismo imali značajnijih povećanja kamatnih stopaza kredite u 2008. godini, uprkos promjenamakoje su se dešavale kako na lokalnom, tako i nasvjetskom tržištu. U svjetlu uloge naših ciljnihklijenata u cjelokupnom razvoju privrede, smatralismo vrlo važnim to da budemo u stanju daim pružimo što više izvjesnosti i predvidivosti unjihovom kreditnom odnosu sa nama. S tim ciljemnismo mijenjali našu politiku naplate fiksnihkamatnih stopa za sve naše kredite. Samo jošnekolicina banaka u zemlji imaju fiksne kamatnestope.Kako je u 2008. godini CBBIH preuzela Centralniregistar kredita, banke i mikro-kreditne organizacijekonačno su mogle procijeniti ukupnuzaduženost, kako firmi tako i fizičkih lica, uz visokistepen tačnosti. Zbog veće transparentnosti koja jena ovaj način postignuta, postalo nam je jasno daje većina naših klijenata zaista prezadužena, prijesvega zbog toga što su uzimali potrošačke krediteod drugih banaka i mikro-kreditnih organizacijakoje su imale vrlo blage kriterije za odobravanjeCustomer DepositsBroj depozita klijenata-podjela po veličini*Volume (in EUR million)Number (in ’000)180160140120135120105901.6%8.8%0.1%o.04%100758060604515.3%4020301574.0%0Jun04DecJun05DecJun06DecJun07DecJun08Dec0Term Savings Sight Total number< EUR 100 EUR 10,001 – EUR 50,000EUR 101 – EUR 1,000 EUR 50,001 – EUR 100,000EUR 1,001 – EUR 10,000 > EUR 100,000* 31 Dec 2008

Pregled Business poslovanja Review 21kredita posljednjih godina. Iako je ProCredit oduvijekprimjenjivala konzervativan i razuman pristuppri odobravanju kredita, činjenica da su mnoginaši zajmoprimatelji imali dugove po kreditima udrugim institucijama, negativno je uticala na njihovuplatežnu moć, a time uticala i na naš rizičniportfolio (omjer ukupnih kredita u kašnjenju preko30 dana). Rizični portfolio porastao je sa 1,6% nakraju 2007. godine na 2,3% na kraju ove godine.Dodatni uzroci ovog porasta mogu se naći u eksternoizazvanim udarima kao što je ubrzana inflacijakoja je izazvala ograničenja u likvidnosti zamala preduzeća.Na dan 31. decembar, portfolio se sastojao od65.277 aktivnih kredita u ukupnom iznosu od318,6 miliona BAM (162,9 miliona EUR). Bankaje isplatila 42.000 kredita tokom godine, uzkombinovani iznos od 273.0 miliona BAM (139,6miliona EUR). Prosječni isplaćeni kredit u iznosuod 6.505 BAM (3.326 EUR) odraz je našeg stalnogfokusiranja na naše ciljne grupe.Aktivni krediti za poljoprivredne proizvođače isamostalne poduzetnike iznosili su 163,4 milionaBAM (83,5 miliona EUR) na kraju godine, što predstavlja51,3% ukupnog portfolia banke. Krediti zamala i srednja preduzeća iznosili su 107,7 milionaBAM (55 miliona EUR), što predstavlja povećanjeod 10,8% tokom 2007. godine. U narednoj godini,banka će se fokusirati na povećanje udjela u tržištuu ovom segmentu, uvodeći nove proizvode i uslugeprilagođene uslovima ciljne grupe – mala i srednjapreduzeća.Naš portfolio bankarskih garancija i akreditivaporastao je za 22,5%, na 9,3 miliona BAM (4,8miliona EUR). U skladu sa našom misijom dapružamo podršku razvoju što većeg broja malihpreduzeća, nastojaćemo dalje povećavati našudio u tržištu ovih ne-kreditnih proizvoda i u narednojgodini.Depoziti i druge bankarske uslugeUprkos metežu u BiH privredi, ProCredit Bankje značajno uvećala depozitnu osnovicu tokom2008. godine. Na kraju godine, Banka je imalapreko 145.000 vlasnika računa sa 113.096 aktivnihračuna. Ukupni depoziti porasli su za 20%u odnosu na ukupno smanjenje od 1% za cijelibankarski sektor. Sa 335,6 miliona BAM (171,6miliona EUR) ovaj iznos odgovarao je 72,3%ukupnih sredstava i 105,0% kreditnog portfoliabanke. Prosječan pojedinačni iznos depozita bioje 2.406 BAM (1.230 EUR), dok je prosječan saldopo klijentu iznosio 2.347 BAM (1.200 EUR).Zbog opšteg gubitka povjerenja javnosti ubankarski sektor, smatramo da je rast koji smoostvarili u našem poslovanju sa depozitima pozitivanodraz snažnog povjerenja koje uživamomeđu štedišama. To također pokazuje uspjehnaših napora da promoviramo kulturu štednje uBiH i učinkovitost naše predanosti osiguravanjujednostavnih, transparentnih štednih proizvoda ivisoko-kvalitetne usluge.Domaći transfer novcaInternational Money TransfersOpseg (u mil. EUR-a)750675600525450375300225150750Jan–Jun04Jul–DecJan–Jun05Jul–DecJan–Jun06Jul–DecDolazni Odlazni BrojJan–Jun07Jul–DecJan–Jun08Broj (u ’000)Jul–Dec1,0009008007006005004003002001000Volume (in EUR million)200180160140120100806040200Jan–Jun04Jul–DecJan–Jun05Jul–DecJan–Jun06Jul–DecJan–Jun07Incoming Outgoing NumberJul–DecNumber (in ’000)Jan–Jun08Jul–Dec302724211815129630

22Godišnji Izvještaj 2008Kao rezultat intenzivnih direktnih promocija,mobilizirali smo značajan iznos novih depozitapreduzeća, što pokazuje da su naši štedni proizvodii dalje primamljivi poslovnim klijentima. Nakraju godine depoziti preduzeća činili su 53,8%ukupnih depozita.Struktura portfolia depozita bila je dobro balansiranau smislu strukture dospijeća: 19,2%ukupnog iznosa bilo je u tekućim računima, gdjesu štedni računi činili 7,7%, a oročeni depoziti73,1%. Prosječan oročeni depozit fizičkih licaiznosio je 14.200 BAM (7.720 EUR), u odnosuna 13.900 BAM (7.100 EUR) u 2007. godini, dokje prosječan oročeni depozit preduzeća iznosio1.177.350 BAM (601.970 EUR).U 2008. godini nastojali smo potaći ljude koji primajuplate preko tekućih računa u ProCredit Bankda počnu koristiti cijeli spektar naših proizvoda.S tim ciljem organizovali smo brojne promocijeza menadžere i uposlenike naših korporacijskihklijenata koji posjeduju platne račune.Mrežu bankomata smo proširili na 33 jedinice,instalirajući sedam novih bankomata, uglavnomu manjim gradovima. Također smo aktivno promovisalinaše usluge elektronskog bankarstva:broj klijenata koji koriste naš sistem elektronskogbankarstva porastao je za 68,4%, na 1.623 korisnikado kraja 2008. godine. Također je porastao ibroj transakcija putem elektronskog bankarstva,na preko 40.260, dok je iznos tih transakcija porastaoza 506,6%.ProCredit Bank nastavila je promovisati upotrebukartica kao siguran i pogodan način za fizička ipravna lica da vrše platne transakcije i transakcijepovlačenja sredstava. Imali smo ukupno 32.423aktivne kartice u prometu krajem 2008. godine,od čega je 5,2% izdato pravnim licima. Većinanaših kartica su debitne kartice, dok su 4,3%charge kartice kod kojih saldo treba biti plaćenu roku od mjesec dana. U skladu sa predanošćuodgovornom potrošačkom kreditiranju, banka seitekako pobrinula da ispravno analizira sposobnostzaduživanja svakog klijenta kojem je izdatacharge kartica.Unutrašnji i međunarodni platni promet značajnoje porastao u 2008. godini, kako po broju, takoi po iznosu. ProCredit Bank je izvršila 1.678.709plaćanja u zemlji u ukupnom iznosu od 2,7 milijardiBAM (1,4 milijarde EUR), što predstavljapovećanje od 30,5% po broju, te porast od 43,7%u iznosu tokom 2007. godine. Broj međunarodnihplaćanja porastao je za 37,2%, dok je iznos tihtransakcija porastao za 18,4%.Finansijski rezultatiUkupna sredstva ProCredit Bank u 2008. godinisu porasla za 10%, na 464 miliona BAM (327 milionaEUR). Zbog usporavanja ekonomskog rastau trećem kvartalu, kao i nivoa prezaduženosti uBiH, više smo bili usmjereni na praćenje kreditai njihov povrat, nego na povećanje portfolia.Kao rezultat toga, ukupni kreditni portfolio je u2008. godini porastao za samo 0,5%, dostigavši318,6 miliona BAM (162,9 miliona EUR), a što ječinilo 68,6% ukupnih sredstava na kraju godine.Banka je održala jaku poziciju likvidnosti, a udiolikvidnih sredstava u ukupnoj aktivi porastao jena 30,4%.Kako bismo obezbijedili jaku osnovu za stalnirast naših sredstava, dodatno smo diverzifikovalinaše izvore finansiranja, koristeći depozitestanovništva i depozite drugih banaka, kao ikredite od drugih međunarodnih finansijskih institucijai ProCredit Holdinga. Također smo bilifokusirani na prikupljanje depozita klijenata kojisu porasli za 20%, na 335,6 miliona BAM (171,6miliona EUR). Saldo štednih i računa oročenogdepozita bilježi stabilan rast, a čini 80,8% ukupnogiznosa depozita na kraju godine. Nastalapomjeranja u strukturi dospijeća naših depozita,strukturu naše pasive približili su strukturinaše aktive, čime je znatno olakšano upravljanjelikvidnošću. Povećanje depozita klijenata smanjiloje udio ukupne pasive koju čine pozajmice oddrugih finansijskih institucija, sa 23% na 16%.Prihod od kamate za ovu godinu iznosio je 57,9miliona BAM (29,6 miliona EUR). To je i dalje ostaoglavni izvor prihoda, koji čini 89% ukupnogprihoda. Aktivnostima kreditiranja ostvareno je87% prihoda od kamate. Iako je tržište bilo vrlokonkurentno, ProCredit Bank nije morala promijenitisvoje kamatne stope zahvaljujući stalnojvisokoj potražnji za njenim kreditima. Troškovikamate za depozite su porasli na 19,2 milionaBAM (9,8 miliona EUR) zbog rastuće konkurencijena lokalnom tržištu, te općenitog porasta kamatnihstopa.

Pregled poslovanja 23Povećanje prihoda od kamate velikim dijelom jenadoknadilo ovo povećanje kamatnih troškova.Neto prihod od naknada i provizija iznosio je ukupno2,3 miliona EUR. Tu je ostvaren veći rast odočekivanog, a što je odraz snažnog povećanjabroja i iznosa platnih transakcija i odličnog razvojadokumentarnog i kartičnog poslovanja. Rezervisanjaza kreditne gubitke porasla su sa 4,5miliona BAM (2,3 miliona EUR) na 6,8 miliona BAM(3,5 miliona EUR), što je umjereno povećanje, sobzirom na viši kreditni rizik sa kojim se bankasuočila na tržištu.Kako bismo osigurali kontinuiran rast naše institucije,ProCredit Bank je izvršila značajna ulaganjau osoblje i stalna sredstva. Uposlili smo166 osoba, povećavši broj osoblja na 888. Bankaje osnovala sedam novih poslovnica, a mnogepostojeće poslovnice su proširene ili renovirane.Zahvaljujući rigoroznim kontrolama troškova,uspjeli smo administrativne troškove održati naistom nivou kao i u 2007. godini.Uz ukupni operativni prihod u iznosu od 19,3miliona EUR, omjer rashodi-prihodi (omjer operativnihtroškova u odnosu na operativne prihodeprije rezervisanja) porastao je na 86,3%(2007: 81,9%). Banka je ostvarila neto gubitak od383.865 EUR, što je rezultiralo povratom na kapitalod -1,8%, u odnosu na 8,1% u 2007. godini.U decembru 2008. godine dioničarima su isplaćenedividende u iznosu od 2 miliona BAM (1 milionEUR).U 2008. godini došlo je do uvećanja kapitala uiznosu od 5 miliona EUR, čime su ukupna sredstvadioničara povećana na 18,1 milion EUR. Omjeradekvatnosti kapitala banke (kapital 1. reda +kapital 2. reda/rizikom ponderisana aktiva) iznosioje 18,4% na kraju godine.PerspektivaU prvoj polovini godine postignut je određeninapredak u smislu provedbe neophodnih reformi,što je stvorilo pogodnije okruženje za potencijalniekonomski rast. Dok se efekti finansijske krize sveviše počinju osjećati u realnoj ekonomiji, bankeprimjenjuju striktnije kreditne standarde, a kreditisu skuplji. Sveukupna ekonomska perspektiva bise stoga mogla značajno pogorošati.Čak i u znatno težem ekonomskom okruženju,ProCredit Bank će nastaviti obezbjeđivati kreditemalim i srednjim preduzećima, kako bi podržalaekonomski razvoj. U skladu sa našom misijom idalje ćemo doprinositi stvaranju transparentnog iučinkovitog bankarskog sektora u BiH. Međutim,više ćemo se fokusirati na tačnu procjenu sposobnostinaših klijenata da ispune svoje obavezeprema našoj banci, uzimajući u obzir njihovusveukupnu sposobnost zaduživanja i ukupne finansijskeobaveze.Osigurati izvršavanje detaljne analize sveukupnefinansijske situacije naših klijenata, znak je,naravno, razboritosti od strane nas kao zajmodavaca.Štaviše, to je jedna od naših najvažnijihodgovornosti, jer su naše ciljne grupe običnovrlo osjetljive na negativne uticaje promjena uekonomskom okruženju.

24Godišnji Izvještaj 2008Poseban prilogPromoviranje finansijske edukacije u Bosni i HercegoviniKada govorimo o „finansijskoj pismenosti“, običnomislimo na sposobnost ljudi da promišljeno upravljajusvojim sredstvima uz razumijevanje onogašto banke rade. Međutim, finansijska pismenostima implikacije i pogodnosti koje dosežu dalekoizvan domašaja života pojedinca. Ona pomažepoboljšanju finansijske situacije u domaćinstvu,a također može povećati kvalitet cjelokupnog finansijskogsistema, što na kraju doprinosi jačojsveukupnoj privredi.Ljudi se danas, kada žele koristiti usluge banke kojese tiču depozita ili kredita, ponekada suočavaju saprevelikim brojem opcija za koje se trebaju odlučiti.Dok klijenti pozdravljaju pokretanje novih bankarskihproizvoda, postupak odabira među različitimopcijama postao je dosta složen. Često je teškoljudima kojima manjka iskustva sa finansijskiminstitucijama da donesu ispravnu odluku prilikomodabira proizvoda ili usluga, a izbori koje napravemogu ponekada dovesti do finansijskih problemau budućnostiPrepoznavši da ima važnu ulogu u podizanjucjelokupne finansijske pismenosti u BiH, Pro-Credit Bank je u 2008. godini organizovala 59događaja o finansijskoj edukaciji, kako za klijente,tako i za širu zajednicu. Naši uposleniciobjašnjavali su ključnu bankarsku terminologijui organizovali prezentacije koje su ljudima pomogleda bolje shvate bankarske proizvode i način nakoji se koriste. Osoblje ProCredit-a također je detaljnoobjasnilo obaveze koje klijenti imaju u vezisa tim uslugama.Naše aktivnosti vezane za finansijsku edukacijuklijenata nikada ne uključuju promociju našihvlastitih proizvoda ili usluga. Naš cilj je da budemodugogodišnji partner našim klijentima – partnerkoji ne samo da nudi asortiman finansijskih usluga,već i pouzdan savjet. U skladu sa našompredanošću promociji finansijske pismenosti,potičemo naše klijente da svoja pitanja vezanaza bankarske proizvode upućuju našem osobljuu filijalama, lično, putem telefona ili elektronske

Poseban prilog 25pošte. Redovno dobivamo pozitivne povratne informacijeod naših klijenata o ovoj usluzi, kao štoje komentar jednog našeg klijenta: „Ugodnije mije ići u banku i postavljati pitanja. Mogu zaista razumjetiono što mi se nudi“.Obzirom da znamo koliko je ljudima važno da jošu djetinjstvu počnu učiti o pitanjima koja se tičunovca, aktivnosti namijenjene djeci čine važan dionašeg programa finansijske edukacije. Naši uposlenicisu posjetili osnovne i srednje škole u našimlokalnim zajednicama kako bi pomogli djeci da učeo novcu i važnosti štednje kroz posebno osmišljeneigre i aktivnosti. Također smo pokrenuli naš website„Prokids kutak“ koji djecu uči o novcu, štednji ibankama kroz niz priča i interaktivnih igara.Planiramo nastaviti naše aktivnosti koje se tiču finansijskeedukacije i u 2009. godini, jer smo uvjerenida promoviranje finansijske pismenosti pružapodršku misiji Banke na više značajnih načina.Posvećeni smo podršci sveukupnom procesurazvoja privrede u državi, a iz toga slijedi da ćelokalna privreda funkcionisati mnogo efikasnijeukoliko ljudi shvate ulogu banaka i ukoliko imajumoć inteligentne procijene usluga koje one nude.

26Godišnji Izvještaj 2008Upravljanje rizikomČvrsto upravljanje rizikom je od ključne važnostiza postizanje glavnog cilja ProCredit Bank, a toje osigurati pouzdane bankarske usluge za klijente.Banka ima konzervativan pristup kreditnomposlovanju, a slijedi politiku nesudjelovanjau spekulativnim transakcijama. Pridržava se jednostavnogmodela poslovanja, a to je kreditiranjeosnovnih ciljnih grupa i mobiliziranje depozitastanovništva, poduzimajući ostale poslovne aktivnostisamo u ograničenoj mjeri kako bi podržalisvoje kreditne aktivnosti.Naša aktiva i pasiva diverzifikovani su krozhiljade malih preduzeća i štediša sa nižim ili primanjimasrednjeg nivoa. Time se umanjuje rizikod toga da pojedinac ili grupa zajmoprimateljaimaju negativan uticaj na kvalitet kreditnog portfolia,ili da povlačenje jednog depozita ugrozi pozicijulikvidnosti banke.Rizike procjenjuju četiri odbora, a svi oni pružajupodršku Odjelu za upravljanje rizicima i rade podnjegovim nadzorom: Odbor za razmatranje kreditnogportfolia, Odbor za upravljanje aktivom i pasivom(ALCO), Odbor za operativni rizik, te Odborza kreditni rizik. Sastanci ovih tijela održavaju senajmanje jednom mjesečno, dok Odjel za upravljanjerizicima obavlja češće provjere ključnih pokazateljarizika.Odjel za upravljanje rizicima zadužen je zautvrđivanje, mjerenje, analizu i praćenje potencijalnihrizika. Taj odjel izvještaje o svojim nalazimai preporukama podnosi Upravi i relevantnim odjelima.Međutim, odgovornost za ispravnu kontrolui upravljanje rizikom leži na odgovarajućim odjelima,a na kraju, na članovima Uprave.U skladu sa politikom ProCredit Grupacije o upravljanjurizicima, pozicija banke koja se tičerizika opisuje se u kvartalnom izvještaju o rizicimao kojem Odjel za upravljanje rizicima razgovarasa Upravom ProCredit Bank, Upravnim odboromi Odjelom za upravljanje rizicima ProCreditHoldingaBanka je jasno definisala procedure i vršiznačajna ulaganja u obuku osoblja kako bi se osiguraloda su uposlenici upoznati kako sa njima,tako i sa rizicima vezanim za njihovo područjedjelovanja. Osim toga, interne kontrole zasnovanena procesima, a koje vrši Odjel interne revizije,čine sastavni dio sistema banke koji se tičeupravljanja rizicima. Oni se brinu za usklađenostsa zakonskim propisima i internim proceduramau svim oblastima.Kreditni rizikProCredit Bank koristi visoko razvijenu tehnologijuupravljanja kreditnim rizikom u svimfazama postupka kreditiranja. Bez obzira naiznos o kojem se radi, svaki kredit se procjenjuje

Upravljanje rizikom 27na pojedinačnoj osnovi; ne koristimo sistemebodovanja prilikom analize kreditnih zahtjeva iodržavamo bliske odnose sa kreditnim klijentimakroz cijeli period dospijeća. Intenzivan monitoringomogućava nam da utvrdimo potencijalneprobleme u otplati, još u ranoj fazi.Imamo vrlo raznolik portfolio koji sadrži preko65.000 aktivnih kredita. Prosječan isplaćeniiznos u 2008. godini bio je 3.326 EUR, a 85,6%svih isplata bile su u iznosima manjim od 10.000EUR. Odbor za razmatranje kreditnog portfoliaanalizirao je aktivne kredite po veličini i sektoru,kako bi izmjerili izloženost banke riziku u ovimoblastima, zbog negativnih lokalnih i regionalnihekonomskih trendova.Uprkos tome što se pridržavamo principa čvrstogupravljanja kreditnim rizikom, rizični portfolio(dio kredita koji su u kašnjenju više od 30 dana)porastao je sa 1,6% na kraju 2007. godine na2,3% na kraju ove godine. Ovo povećanje uzrokovanoje najvećim dijelom time što su vrlo malapreduzeća postala prezadužena. Iako je naše up-

28Godišnji Izvještaj 2008ravljanje kreditnim rizikom uvijek bilo snažno, lakpristup kreditima mikro-kreditnih organizacijakompromitovao je sposobnost naših klijenata daispune svoje ukupne obaveze. Osim toga, ubrzanrast inflacije stvorio je ograničenja u likvidnostiza mnoge naše klijente.U sklopu naše detaljne analize internih faktorakoji su mogli doprinijeti povećanju kašnjenja,podrobno smo ispitali naše kreditne analizei procedure praćenja, napravivši poboljšanjatamo gdje je to moguće. Naša procjena sveukupnezaduženosti klijenata potpomognuta jeproširenjem Centralnog registra kredita i njegovimpreuzimanjem od strane CBBiH.Neto otpisi u 2008. godini, na kraju godine iznosilisu ukupno 2,5 miliona EUR, ili 1,6% aktivnog portfolia.Banka ima konzervativni pristup odbicimaza umanjenje vrijednosti kredita i bila je u stanjupokriti rizični portfolio rezervisanjima za kreditnegubitke sa 145%.Kao odgovoran zajmodavac sa razumnim politikama,ProCredit Bank oduvijek je težila održavanjuvisokog kvaliteta portfolia. Međutim, zbog implikacijaglobalnog ekonomskog usporenja, našeaktivnosti u ovoj oblasti postale su intenzivnije.U narednoj godini nastavićemo razvijati obukunaših kreditnih službenika kako bismo daljejačali njihove sposobnosti za obavljanje kreditneanalize, u potpunosti koristeći centralizovanepodatke radi procjene ukupne zaduženosti njihovihklijenata. Banka će također izvršiti revizijusvojih internih kontrola i ažurirati procedure kojese tiču vrlo malih kredita, kako bi se minimiziralaizloženost kreditnom riziku.Tržišni rizikNaše upravljanje tržišnim rizikom uključujesmanjenje uticaja negativnih kretanja kamatnestope i deviznog kursa na profitabilnost banke ina njen kapital. Sa lokalnom valutom fiksiranomza euro, te njenim ostalim deviznim pozicijama naminimalnom nivou, banka se ne suočava sa bitnimrizikom od fluktuacija strane valute.Kako bi se izmjerio i umanjio rizik kamatne stope,banka koristi modele zasnovane na jazu dospijećai analizi trajanja. U 2008. godini usavršila je i razvilasposobnosti ovih pomagala kako bi moglipodržati analize scenarija.Rizik likvidnostiProCredit Bank je stroga u svom pristupu upravljanjuizloženošću riziku likvidnosti, što se vidi uobimnom iznosu likvidnosti kojim je raspolagalau toku 2008. godine: omjer likvidna sredstva uodnosu na ukupna sredstva iznosio je 30,4% nakraju godine. Naš kreditni portfolio osiguravanam pouzdan izvor priliva novca putem redovnihotplata, koje su većinom mjesečne rate.Odbor za upravljanje aktivom i pasivom prati pozicijulikvidnosti banke najmanje na mjesečnomnivou i nadgleda paralelni razvoj portfolia kreditai depozita. Razmatra strukturu ročnosti aktivei pasive banke i predviđa protok novca za sljedećimjesec, kao i narednih šest mjeseci. Omjer depozita10 i 20 najvećih klijenata banke također seregistruje i koristi kao osnova za često obavljanje„stres testa“.Banka je održavala vrlo raznoliku depozitnuosnovicu fizičkih i pravnih lica u 2008. godini,osiguravši stabilnost ovog osnovnog izvora finansiranja.Kako je bila u središtu pažnje medija,finansijska kriza znatno je uticala na povjerenještediša, što je u oktobru dovelo do povlačenjaoko 400 miliona EUR, odnosno 6,3% ukupnih depozitau sektoru. Tokom ovoge pritiska na banke,ProCredit Bank je dokazala svoju sposobnostda poštuje svoje obaveze osiguravši klijentimanjihov novac na vrijeme i u skladu sa redovnimprocedurama. Omjer visoko likvidnih sredstava uodnosu na depozite klijenata na kraju godine jeiznosio 10,9%. Ukupni depoziti bili su ekvivalentni105% ukupnog kreditnog portfolia, a dodatniizvori kratkoročne likvidnosti i dugoročnog finansiranjabili su na raspolaganju od sestrinskihProCredit institucija u cijeloj grupaciji, tokom cijelegodine.Operativni rizikIako je upravljanje operativnim rizikom sastavnije dio naših sveukupnih aktivnosti upravljanjarizikom, isti se tretira kao posebna oblast rizikakako bi se omogućile učinkovite procedure kontrole.ProCredit Bank definiše operativni rizik na istinačin kao i jedno od regulatornih tijela: rizik odgubitka koji proizlazi iz neadekvatnih ili neuspje-

Upravljanje rizikom 29lih internih procesa, ljudi i sistema ili iz eksternihdogađaja. To također uključuje pravni rizik.U svjetlu kontinuiranog rasta banke, uveli smounaprijeđenu mrežu upravljanja operativnimrizikom zasnovanu na međunarodnim standardimanajbolje prakse. Time se na ispravan načinraspoređuju i razdvajaju odgovornosti vezane zarizik, te osigurava integriran sistem internih kontrolai dobro dokumentovanih procedura.U 2008. godini smo izvršili nadogradnju sistemabanke za prikupljanje i procjenu podataka kojise tiču rizika, kako u filijalama, tako i u sjedištuBanke. Odjel za upravljanje rizicima ažurirao jedokumentaciju korištenu za utvrđene operativnerizike, te izvršio pregled njene primjene tokomgodine.Kako bismo osigurali da naši uposlenici posjedujusposobnosti i znanje potrebne za utvrđivanjei učinkovito upravljanje operativnim rizicima,svaki novi uposlenik prolazi kroz detaljnu uvodnuobuku iz ove oblasti i redovan kurs obnove znanja,kako bi se među osobljem promovirala svijesto rizicima.Adekvatnost kapitalaNaš kapital osigurao je dovoljno pokriće za sverizike, tokom cijele godine. ProCredit Grupacijazahtijeva da banka održava omjer adekvatnostikapitala na najmanje 12%. Na kraju 2008. godine,ProCredit Bank imala je dovoljno kapitala 1.reda i kapitala 2. reda da pokrije svoju rizikomponderisanu aktivu sa 18,4% (2007:16,5%).Podrška dioničara i dalje je bila snažna, što jedokazano uvećanjem kapitala u iznosu od 5 milionaEUR u junu mjesecu, čime su ukupna dioničkasredstva povećana na 18,1 milion EUR.

30Godišnji Izvještaj 2008Mreža poslovnicaU 2008. godini došlo je do značajnog proširenjamreže poslovnica ProCredit Bank. Naš prioritetbio je olakšati ljudima izvan velikih centarapristup našim uslugama, a u manjim gradovimaotvorili smo pet novih poslovnica: BosanskaGradiška u sjevernoj Bosni, Bosanski Šamac usjeverno-istočnoj Bosni, Livno u zapadnoj Bosni,Bugojno u srednjoj Bosni i Ljubuški u zapadnojHercegovini. Na kraju godine ProCredit Bankimala je 44 poslovnice u 33 manja i veća grada.Povećana pristutnost nije nam omogućila samopružanje usluge većoj osnovici klijenata, već je icijeli asortiman naših usluga učinjen dostupnimbrojnim klijentima koji ranije nisu imali pristupProCredit poslovnicama sa potpunim spektromusluga i proizvoda.Aktivnosti šest info-centara u Bosanskoj Krajini,regiji sjeverno-zapadne Bosne, konsolidovane sui unaprijeđene, tako što je banka formirala dvijenove poslovnice – jednu u Bosanskoj Krupi, jednuu Velikoj Kladuši. Klijenti u ovim područjima sadaimaju pristup punom spektru usluga ProCreditBank, bliže svom domu.ProCredit Bank je također preselila određeni brojsvojih postojećih poslovnica u novi, veći prostor,na pristupačnijim i uočljivijim mjestima.Većina pažnje vrijednih projekata ove vrste bilasu preseljenja poslovnica u Mostaru, Zenici iTravniku. Također smo tokom godine obnovili,proširili i unaprijedili određeni broj poslovnihprostora. Osim što smo obezbijedili atraktivnijeokruženje našim klijentima, cilj je bio osiguratida te starije poslovnice, u smislu rasporeda isveukupnog izgleda, zadovoljavaju važeće standardekorporativnog dizajna ProCredit Grupacije.VelikaKladušaCazinBihaćPrijedorBosanska KrupaGradiškaLaktašiBanja Luka (2)Bosnia and HerzegovinaDobojGradačacŠamacGračanicaZavidovićiŽiviniceBrčko (2)Bijeljina (2)SrebrenikTuzla (2)ZvornikSerbiaBugojnoTravnikNova BilaKiseljakZenicaSokolacSarajevo (5)CroatiaLivnoIlidža (2)PaleKonjicPosušjeMostar (2)LjubuškiMontenegroAdriatic SeaTrebinje

Mreža poslovnica 31ProCredit Bank je u 2008. godini instalirala sedamnovih bankomata, čime je svojim klijentimaomogućila pristup sredstvima 24 sata na dan, na42 bankomata u 33 grada širom Bosne i Hercegovine.Planiramo nastaviti renovirati i proširivati našumrežu poslovnica i u 2009. godini, što će Pro-Credit Bank učiniti istinskom „bankom iz susjedstva“u sve većem broju lokalnih zajednica.

32Godišnji Izvještaj 2008Organizacija, osoblje i stručno usavršavanje osobljaProCredit Bank je u toku 2008. godine uposlilai obezbijedila obuku za 166 novih uposlenika,čime je ukupan broj osoblja povećan na 888. Uskladu sa potvrđenom politikom upošljavanja,uposlili smo osobe koje ne samo da su posjedovalepotrebne kvalifikacije, već su se takođerpoistovjetile sa našim korporativnim vrijednostimai misijom.Kako bismo osnažili naše sposobnosti uobučavanju i usavršavanju osoblja, restrukturiralismo Odjel ljudskih resursa, podijelivšinjegove funkcije na tri nove organizacione jedinice:Služba kadrovske administracije, Služba zaupošljavanje i Služba za obuku osoblja. U odjeluje instaliran novi računarski sistem kako bi semogli učinkovito nositi sa rastućim obimom podatakao osoblju, a koje moraju svakodnevno organizovatii njima upravljati. Osim toga, završilismo rad na sačinjavanju novog softvera koji ćeigrati ključnu ulogu u pružanju podrške aktivnostimaodjela koje se usložnjavaju sa povećanjembroja osoblja.Tržište rada u BiH ne podliježe jedinstvenim propisima,što stvara značajnu količinu administrativnogposla za osoblje Odjela ljudskih resursa.Služba kadrovske administracije usredotočenaje na efikasno upravljanje svim zadacima; njenavažnost postat će još očitija kada, od 01. januara2009. godine, na snagu stupi novi Zakon o porezuna dohodak sa svim svojim složenim administrativnimzahtjevima.Služba za upošljavanje usavršava i pomaže proceszapošljavanja osoblja. Sa 597 novih uposlenikau posljednje tri godine, stručno usavršavanjeosoblja bilo je važan prioritet i u 2008. godini.Služba za stručno usavršavanje i obuku osobljapreuzela je izazovan zadatak provođenja mjeraobuke i stručnog usavršavanja kako novog,tako i postojećeg osoblja. Svi novozaposleniučestvovali su u uvodnoj obuci koja se sastojalaod sedam uvodnih kurseva. Po završetku tihkurseva, obezbjeđena je obuka u učionici, kao ipraktična obuka na radnom mjestu za područjerada za koje je osoblje uposleno.Za iskusnije članove osoblja organizovano jeviše dodatnih obuka o već obrađenim tematskimjedinicama, te obuka obnove znanja, koje suukupno trajale 301 dan. Za odabrane kreditne

Organizacija, osoblje i stručno usavršavanje osoblja 33službenike iz tima koji je pružao usluge vrlo malimpreduzećima organizovana je obuka o metodologijikreditiranja koja se primjenjuje za malai srednja preduzeća, a također su učestvovalina dodatnim obukama o već obrađenim tematskimjedinicama organizovanim na regionalnomnivou.Kako bi se ojačala tehnička, kao i obuka koja setiče upravljanja organizovane u 2007. godini, uoblastima koje se tiču ključnih sposobnosti radasa ljudima organizovane su obuke obnove znanjaza sve rukovodioce srednjeg nivoa. Time jeučesnicima dana prilika da razmisle o onome štosu naučili, kao i da razgovaraju o ograničenjimasa kojima se suočavaju u svakodnevnom radui važnosti vještine upravljanja osobljem na njihovimposlovima.U 2008. godini više od 20 kreditnih koordinatoraunaprijeđeni su na pozicije rukovodstva srednjegnivoa, što je poboljšalo kvalitet rukovođenja unašim filijalama. Na osnovu njihovog praktičnogiskustva u kreditiranju, ciljana obuka koju supohađali fokusirala se na upravljanje procesomodobravanja kredita, upravljanje osobljem, te osiguravanjeda se uposlenici pridržavaju kodeksaponašanja banke u svakom trenutku.Nastavili smo koristiti mogućnosti obuke kojenudi ProCredit Grupacija. Deset članova našegosoblja uspješno su završili šesto-nedjeljni kursza rukovodioce srednjeg nivoa na Regionalnojakademiji u Makedoniji. Tri uposlenika diplomiralisu na ProCredit Akademiji u Njemačkoj, nakonšto su završili trogodišnji kurs za rukovodiocesrednjeg nivoa koji posjeduju visoki potencijal. Unarednoj godini još dva naša uposlenika početi ćepohađati kurseve na ProCredit Akademiji. Osimtoga, 13 naših uposlenika značajno su poboljšalisvoje poznavanje engleskog jezika pohađanjemdvomjesečnog kursa engleskog jezika kojeg organizujeProCredit Holding u Njemačkoj i Makedoniji.U godini kontinuiranog institucionalnog rasta ipored globalnog finansijskog meteža, za našeosoblje bilo je obavezno da klijentima ponudepouzdan savjet i objasne naše proizvode na jasannačin na često zbunjujućem bankarskom tržištu.Zato mnogo ulažemo u obuku, a nastavićemo točiniti i u narednim godinama.

34Godišnji izvještaj 2008

Poslovna etika i ekološki standardi 35Poslovna etika i ekološki standardiDio ukupne misije ProCredit Grupacije jeste dapostavi standarde u finansijskom sektoru u kojemposlujemo. Želimo stvari učiniti drugačijima, nesamo u smislu ciljnih grupa koje opslužujemo ikvalitetu finansijskih usluga koje pružamo, nego iu pogledu poslovne etike. Naše jake korporativnevrijednosti igraju ključnu ulogu u ovom pogledu.Uspostavili smo šest osnovnih principa koji vodeoperacije ProCredit institucija:• Transparentnost: pridržavamo se principatransparentnog informisanja naših klijenata,javnosti i naših uposlenika. Naše postupanjena tržištu je pošteno i otvoreno;• Kultura otvorene komunikacije: jedni sa drugimakomuniciramo na otvoren, pošten i konstruktivannačin. Prema konfliktima na posluodnosimo se na profesionalan način, radećizajedno da bismo pronašli rješenja.• Društvena odgovornost i tolerancija: našimklijentima nudimo dobre poslovne savjete;procjenjujemo njihovu ekonomsku i finansijskusituaciju, njihove potencijale i sposobnostikako bi smo im ponudili odgovarajuće„proizvode“. Promovisanje kulture štednje jebitno za nas. Prema svim klijentima i uposlenicimapostupamo s poštovanjem i na pravičannačin, bez obzira na njihovo porijeklo, boju,jezik, spol ili religijska i politička uvjerenja;• Orijentiranost usluzi: svaki klijent se uslužujena prijateljski, kompetentan i učtiv način. Našiuposlenici su posvećeni obezbjeđivanju štokvalitetnije usluge svim klijentima, bez obzirana njihovo porijeklo ili veličinu njihovog posla;• Visoki profesionalni standardi: svaki uposlenikodgovara za kvalitet svojeg rada i trudise da radi svoj posao još bolje;• Visok stepen lične predanosti: ovo ide rukupod ruku s ličnim integritetom i poštenjem –osobine koje su potrebne za sve uposlenikeProCredit institucija.Ove vrijednosti ProCredit-a predstavljaju osnovunaše korporativne kulture i o njima se razgovarai one se aktivno primjenjuju u našem svakodnevnomposlovanju. Pored toga, navedene vrijednostisu dio Kodeksa ponašanja, koji pretvaraetičke principe ProCredit Grupacije u praktičnesmjernice za svo osoblje ProCredit-a. Da bi seosiguralo da svi uposlenici potpuno razumijusve principe koji su definisani, uvodne obukeuključuju nekoliko sesija koje su posvećeneisključivo Kodeksu ponašanja i njegovoj važnostiza sve članove tima. Dodatne edukacije – na kojimase analiziraju studije slučajeva i raspravljao problematičnim pitanjima – redovno se organizirajuza sve postojeće uposlenike kako bi seosiguralo da svi uposlenici poštuju visoke etičkestandarde i da su informisani o novim pitanjimai događajima koji se odnose na poslovnu etikunaše institucije.Još jedan aspekt putem kojeg se osigurava da senaša institucija pridržava najviših etičkih standardajeste naša dosljedna primjena međunarodnihmetoda i procedura koje su odraz najbolje prakse,kako bismo se zaštitili od toga da nas se koristikao sredstvo za pranje novca ili druge nezakoniteaktivnosti kao što je finansiranje terorističkih aktivnosti.Ovdje je važno „poznavati svog klijenta“,te u skladu sa ovim principom, vršiti pouzdanoizvještavanje i usklađivanje sa važećim propisima.U 2009. godini ćemo primjenjivati ažuriranupolitiku sprječavanja pranja novca i prevara, kakobismo osigurali usklađenost sa njemačkim regulatornimstandardima širom Grupacije.Također postavljamo standarde upogledu utjecaja naših kreditnihoperacija na okolinu. ProCreditBank Bosna i Hercegovina je implementiralasistem menadžmentausklađen sa politikama zaštiteokoline koji se zasniva na stalnomprocjenjivanju kreditnogportfolia po ekološkom kriteriju,detaljnu analizu svihekonomskih aktivnosti kojepotencijalno uključuju rizike pookolinu, i odbijanje kreditnihzahtjeva preduzeća uključenihu aktivnosti koje se smatrajuopasnim po okolinu i pojavljujuna listi isključenja naše institucije.Uključivanjem ekoloških pitanja u proces odobravanjakredita, ProCredit Bank Bosna i Hercegovinadoprinosi podizanju svijesti klijenatao zaštiti čovjekove okoline. Ključni element prilikomprocjenjivanja kreditnih zahtjeva predstavljausaglašenost s etičkim poslovnim praksama.Krediti se ne izdaju osobama ili preduzećima ukolikopostoji sumnja da iskorištavaju nesiguran ilimoralno neodgovoran oblik radne snage, posebnodječje radne snage.

36Godišnji Izvještaj 2008Naši klijentiNevresa Ahatović,rukotvorine iumjetnostNevresa Ahatović svoj izuzetni talent pretvorilaje u zanimanje. Ona proizvodi rukotvorine kojesu vrlo tražene u Sarajevu, ne samo od stranih turista,već i građana Sarajeva. Ona također i slika,nadahnuta Baščaršijom, starim dijelom glavnoggrada.Nevresa se ovom vrstom posla bavi već 17 godina.Svoje rukotvorine i slike prodavala je različitim firmamai dućanima, ali s vremenom se susretala saproblemima. Njene mušterije insistirale su na tomeda joj plaćaju male svote novca, podcjenjujućinjen veliki trud. Nevresa tako nije mogla izdržavatisvog sina, pa je odlučila napraviti neke ključnepromjene kako bi poboljšala standard življenja.U 2006. godini došlo je vrijeme da se ostvaridavnašnji plan za otvaranje dućana. Za početakbila su joj potrebna finansijska sredstva, međutimsve banke koje je posjetila odbile su dati joj kredit.Kada je konačno kontaktirala ProCredit Bank ovapoduzetna umjetnica spoznala je da postoji bankakoja pruža podršku malim poduzetnicima kojedruge banke odbijaju uslužiti.2006. godine, i uz 2.500 EUR i podršku općine,otvorila je dućan na Baščaršiji. Nevresa je iskoristilanovac za nabavku materijala za izradurazličitih artikala. Prolaznicima nije trebalo dugoda primijete originalnost njenog rada; bila je zadovoljnašto svakoga dana ima sve više mušterija.Nakon godinu dana, Nevresa je trebala dodatnasredstva za poboljšanje dućana i nabavku materijala.Željela je izraditi artikle koje bi veće firmekoristile kao poklone za svoje poslovne partnere.Nevresa se ponovo obratila ProCredit Bank i dobilakredit u iznosu od 5.000 EUR. Ulaganje se isplatilojer joj je to donijelo brojne nove klijente. Kao rezultattoga, sada i ona i njen sin uživaju u boljemkvalitetu življenja.“Trenutno razmišljam o proširenju proizvodnjei pronalaženju većeg dućana u kojem bihradila. Vjerujem da će ProCredit Bank i dalje bitipouzdan bankarski partner i pružati mi uslugekoje će podržavati rast mog posla“,objašnjava Nevresa.Svoj prvi kredit u ProCredit Bank uzela je u junu

Naši klijenti 37Enver Šuvalija,Samostalni trgovacdrvetomEUR radi nabavke mašina i opreme.Enver Šuvalija počeo je sa izradom i prodajomproizvoda od iverice 1994. godine kada je osnovaofirmu Fructas. Danas ova firma ima 16 uposlenihi jedna je od najpoznatijih u Sarajevu u tojoblasti.U početku je Fructas imao samo pet uposlenih, anarudžbe su primali od privatnih klijenata. Posaose brzo razvijao i počeli su proizvoditi namještaji druge ugradne jedinice kao što su vrata, prozorskiokviri i kuhinjski elementi. Većina Fructasovihproizvoda su napravljeni po narudžbi kakobi ispunili posebne zahtjeve klijenata. Posaose nastavio širiti kada je Enver počeo primatinarudžbe izazvane procvatom izgradnje privatnihstambenih objekata.Prvo je slučajno posjetio ProCredit Bank 2006.godine i bio je impresioniran vrlo ljubaznom,profesionalnom uslugom i dobrim finansijskimsavjetima koje je dobio. To je potaklo Envera dauzme kredit u ProCredit Bank u iznosu od 10.000Ovim sredstvima nabavio je automatski rezačploča prema unaprijed određenim mjerama.Ova tehnologija značajno je olakšala rad firme,povećavši kako stopu produktivnosti, tako i kvalitetkrajnjeg proizvoda. Pored ulaganja u novutehnologiju, Enveru je stalo da stvori dobro radnookruženje za svoje radnike.„Vrlo je važno da osoblje uživa na radnommjestu, tako da ulažemo sredstva u poboljšanjeradnih uslova, što je više moguće. U našoj firminjegujemo otvorenu komunikaciju i prijateljskuatmosferu“.,kaže on.Danas, kako se njegov posao razvija, Enver razmatramogućnost proširenja proizvodne linije iupošljavanja pet dodatnih radnika. Oni koji radeza Fructas zahvalni su što imaju stabilan posao iviše nego zadovoljni radnom atmosferom.„Drago mi je da postoji banka za poduzetnikekoja na efikasan način osigurava sredstva kadasu ona potrebna,“dodaje Enver.

38Godišnji Izvještaj 2008Zilha Korkalić,Štediša„Prije svega, štedim za budućnost svoje unuke.Ona sada ima deset godina, a nadam se da ću,ako nastavim štedjeti, moći da je izdržavamtokom studija. Također sa strane ostavljam maleiznose za sebe, kako bih kupila sitnice koje meusrećuju“,kaže Zilha.Zilha Korkalić je aktivna 63-godišnjakinja kojavoli raditi sa djecom. Za ProCredit Bank čula je2007. godine kada je pružala podršku naporimaAmici de Bambini, nevladine organizacije sa kojomradi kako bi pomogla djeci bez roditeljskogstaranja.Zilha je bila oduševljena kada je vidjela da krozsvoj rad ProCredit Bank igra proaktivnu i pozitivnuulogu u zajednicama u kojima posluje. Također sujoj se dopali njeni jednostavni, lako razumljivištedni proizvodi sa fiksnim kamatnim stopama.Nekoliko dana kasnije, odlučila je otvoriti depozitniračun.Obzirom da je globalna finansijska kriza sve višeuzimala maha kako se bližio kraj godine, Zilha ježeljela biti sigurna da je njen novac siguran. Radimira vlastite savjesti trebala je znati da je novactu, ako joj zatreba. Laknulo joj je kada je saznalada ProCredit Bank i njeni dioničari ne ulažu u bilokakve spekulativne vrijednosne papire ili sličnefinansijske instrumente u inostranstvu.„Dobro je znati da imam banku predanu čuvanjumoje teško zarađene ušteđevine,“kaže Zilha.

Naši Our klijenti Clients 39Borivoje Glogovac,Proizvođač specijalnogsiraPrije pet godina Borivoje Glogovac započeo jesa proizvodnjom lokalnog, specijalnog sira kojise čuva u ovčjoj koži. Ova vrsta sira jedna je odnajpoznatijih u BiH, a tipična je za područja saobimnim uzgojem ovaca.Borivoje radi sa svojom suprugom, Ljubicom. Ubrzosu odlučili proširiti posao, kako bi djecu poslali nafakultet i poboljšali im izglede za budućnost. Miroslav,Goran i Marko također pomažu roditeljimada vode ovaj porodični biznis.Borivoje se obratio jednoj nevladinoj organizacijikoja je imala vezu sa talijanskim partnerimazainteresovanim za uvoz njegovog specijaliteta– sira iz mijeha. Nevladina organizacija osiguralamu je obuku i tehničku pomoć, ali je Borivojubila potrebna dodatna oprema kako bi proširioposao.Postao je klijent ProCredit Bank kada ga je 2004.godine posjetio jedan kreditni službenik. Bilomu je drago da postoji banka koja pruža podrškupoljoprivrednim poduzetnicima kroz posebnoprilagođene kredite, pa je odlučio posuditi 8.000EUR kako bi nabavio opremu za proizvodnju sira.Koristeći novu specijalnu opremu, Borivoje jebio u stanju povećati proizvodnju, prodati višesira, a time povećati svoj profit. Ovaj uspjeh gaje potaknuo da nastavi proizvodnju tradicionalnogsira iz ove regije. Proizvode ga samo maleporodične firme, a nikada se nije masovno proizvodiou tvornicama.Borivoje ne odaje svoj tajni recept kako bi sačuvaotradiciju i nasljeđe svojih predaka. Međutim, nijetako uzdržan kada se radi o tome gdje obavljasvoje bankarske poslove.O budućnosti kaže:„Nastaviću sarađivati sa ProCredit Bank, jersam vrlo zadovoljan profesionalnom i ljubaznomuslugom, kao i brzim i učinkovitim postupkomdobivanja kredita. Dobro je znati da imam pristupnovcu kada mi je najpotrebniji.“

40Godišnji Izvještaj 2008Finansijski izvještajiSačinjeni u skladu sa međunarodnim standardima finansijskog izvještavanjaza godinu koja završava 31.12.2008.Odgovornosti Uprave i Nadzornog odbora za pripremu i odobravanje godišnjih finansijskihizvještajaUprava Banke dužna je pripremiti finansijske izvještaje za svaku finansijsku godinu, koji daju istiniti vjeran prikaz finansijskog položaja Banke, te rezultata njezina poslovanja i gotovinskog toka,u skladu s Međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja, te ima odgovornost za vođenjeodgovarajućih računovodstvenih evidencija koje u svakom trenutku omogućuju pripremanje finansijskihizvještaja. Uprava ima opću odgovornost za poduzimanje koraka koji su joj u razumnoj mjeridostupni kako bi joj omogućili očuvanje imovine Banke, te sprječavanje i otkrivanje prijevara i ostalihnepravilnosti.Uprava je odgovorna za odabir prikladnih računovodstvenih politika koje su u skladu s važećimračunovodstvenim standardima i za njihovu dosljednu primjenu, donošenje razumnih i razboritihprosudbi i procjena, te pripremanje finansijskih izvještaja temeljem principa neograničenog vremenaposlovanja, osim ako je pretpostavka da će Banka nastaviti s poslovanjem neprimjerena.Uprava je dužna podnijeti na usuglašavanje Nadzornom odboru godišnji izvještaj Banke, kojeuključuje godišnje finansijske izvještaje. Ukoliko se Nadzorni odbor suglasi s finansijskimizvještajima, time su ih utvrdili Uprava i Nadzorni odbor Banke.Finansijski izvještaji prikazani na stranicama od 4 do 60 odobreni su od strane Uprave 9. februara2009. za podnošenje Nadzornom odboru, i u skladu s tim potpisani u nastavku.U ime i za ProCredit Bank d.d., Sarajevo:Peter MoeldersdirektorSabina Mujanovićizvršni direktor Sektora računovodstva ikontrolinga

Finansijski izvještaj 41

42Godišnji Izvještaj 2008

Finansijski izvještaj 43BILANS USPJEHAZa godinu završenu 31. decembraBilješkaZa godinu završenu(svi iznosi su u hiljadama BAM, ako nije drugačije naznačeno) 31 Dec 2008 31 Dec 2007Prihod od kamata i slični prihodi 5 57,903 50,752Rashod od kamata i slični rashodi 5 (19,177) (13,835)Neto prihod od kamata 38,726 36,917Prihod od naknada i provizija 6 5,612 4,433Rashod od naknada i provizija 6 (1,049) (833)Neto prihod od naknada i provizija 4,563 3,600Kursne razlike (neto) 7 201 168Ostali operativni prihodi 8 1,126 219Operativni prihodi 44,616 40,904Ostali operativni rashodi 9 (38,499) (33,516)Gubici od umanjenja vrijednosti i rezervisanja 10 (6,785) (4,489)(Gubitak)/dobit prije poreza (668) 2,899Porez na dobit 11 (83) (348)(Gubitak)/dobit razdoblja (751) 2,551Prateće napomene na stranama od 44 do 46 predstavljaju sastavni dio ovih finansijskih izvještaja.

44Godišnji Izvještaj 2008BILANS STANJAZa godinu završenu 31. decembra 2008Bilješka Na dan 31. decembra(svi iznosi su u hiljadama BAM, ako nije drugačije naznačeno) 2008 2007IMOVINANovac i sredstva kod Centralne banke 12 112,123 95,458Krediti i avansi dani bankama 13 28,754 5,832Krediti i avansi dani klijentima 14 307,752 308,528Finansijska imovina raspoloživa za prodaju 15 196 196Materijalna imovina 16 11,333 10,945Nematerijalna imovina 17 992 961Odgođena porezna imovina 18 47 26Ostala imovina 19 2,949 1,915Ukupna imovina 464,146 423,861OBAVEZEDepoziti klijenata 20 335,591 279,867Obaveze po uzetim kreditima i ostalim pozajmicama 21 65,662 88,263Subordinirani dug 22 16,081 16,095Rezervisanja 23 322 260Ostale obaveze 24 1,700 1,354Obaveza za porez 155 374Ukupne obaveze 419,511 386,213KAPITAL I REZERVEDioničarski kapital 25 35,458 25,679Dioničarska premija 293 293Zakonske rezerve 1,623 1,383Zadržana dobit 7,261 10,293Ukupno kapital i rezerve 44,635 37,648Ukupno obaveze, kapital i rezerve 464,146 423,861Prateće napomene na stranama od 44 do 46 predstavljaju sastavni dio ovih finansijskih izvještaja.

Finansijski izvještaj 45IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA U KAPITALU I REZERVAMAZa godinu završenu 31. decembra 2008Dioničarski Dioničarska Zakonske Zadržana Ukupno kapital(svi iznosi su u hiljadama BAM, ako nije drugačije naznačeno) kapital premija rezerve dobit i rezerveStanje na dan 1. januara 2008. 25,679 293 1,383 10,293 37,648Upisani dioničarski kapital 9,779 – – – 9,779Neto gubitak za godinu – – – (751) (751)Izdvajanje u zakonske rezerve – – 240 (240) –Isplata dividendi – – – (2,041) (2,041)Stanje na dan 31. decembra 2008. 35,458 293 1,623 7,261 44,635Stanje na dan 1. januara 2007. 15,679 293 1,258 7,867 25,097Upisani dioničarski kapital 10,000 – – – 10,000Neto dobit za godinu – – – 2,551 2,551Izdvajanje u zakonske rezerve – – 125 (125) –Stanje na dan 31. decembra 2007. 25,679 293 1,383 10,293 37,648Prateće napomene na stranama od 44 do 46 predstavljaju sastavni dio ovih finansijskih izvještaja.

46Godišnji Izvještaj 2008IZVJEŠTAJ O GOTOVINSKOM TOKUZa godinu završenu 31. decembra 2008BilješkeGodina završena na dan(svi iznosi su u hiljadama BAM, ako nije drugačije naznačeno) 31 Dec 2008 31 Dec 2007Gotovinski tokovi iz poslovnih aktivnosti(Gubitak)/dobit prije oporezivanja (668) 2,899Usklađenja:Amortizacija 3,734 2,678Gubici od umanjenja vrijednosti i rezervisanja 10 6,785 4,489Promjene u ostalim rezervisanjima 56 137Otpis materijalne i nematerijalne imovine 20 14Novčani tokovi od poslovnih aktivnosti prije promjena u poslovnoj imovini i obavezama 9,927 10,217(Povećanje)/smanjenje operativnih sredstavaSredstva kod Centralne banke (4,719) (15,889)Krediti i avansi dani klijentima (6,107) (96,496)Krediti i avansi dani bankama (22,922) 2,237Ostala imovina (1,034) (294)Povećanje/(smanjenje) operativnih obavezaDepoziti 55,724 103,023Ostale obaveze 346 42Tekuće obaveze po osnovu poreza na dobit (219) 100Gotovinski priljev/(odljev) iz operativnih aktivnosti 21,069 (7,277)Investicijske aktivnostiKupovina nekretnina i opreme (3,729) (5,430)Kupovina nematerijalne imovine (444) (621)Povećanje finansijske imovine raspoložive za prodaju – (196)Gotovinski odljev iz investicijskih aktivnosti (4,173) (6,247)Finansijske aktivnostiUpisani dioničarski kapital 9,779 10,000Priljevi od zajmova i subordiniranog duga 13,545 24,126Otplaćeni zajmovi i subordinirani dug (36,160) (11,310)Isplata dividende (2,041) –Gotovinski (odljev)/priljev iz finansijskih aktivnosti (14,877) 22,816Neto povećanje novca i novčanih ekvivalenata 11,946 19,509Novac i novčani ekvivalenti na dan 1. januara 41,260 21,751Novac i novčani ekvivalenti na dan 31 . decembra 26 53,206 41,260Prateće napomene na stranama od 44 do 46 predstavljaju sastavni dio ovih finansijskih izvještaja.

Finansijski izvještaj 47Napomene uz finansijske izvještajeZa godinu završenu 31 Decembra 2008. godine(svi iznosi su u hiljadama BAM, ako nije drugačije naznačeno)1. Opće informacijeProCredit Bank d.d. Sarajevo (u daljem tekstu: „Banka“) osnovanaje za obavljanje svih bankarskih poslova u skladu sa zakonom.Banka je registrovana kao dioničarsko društvo sa sjedištem u Bosnii Hercegovini. ProCredit Bank d.d. Sarajevo je dio globalne mrežefinansijskih institucija kojom upravlja i koju kontrolira ProCreditHolding AG.Banka je licencirana za sve bankarske poslove u skladu sa zakonom,a osnovne aktivnosti uključuju komercijalno kreditiranje,primanje depozita, poslove sa stranim valutama, usluge platnogprometa u zemlji i inozemstvu, te poslovanje sa stanovništvom.Pored toga, Banka poduzećima pruža instrumente finansiranjatrgovine za uvoz i izvoz.Ovi finansijski izvještaji su odobreni od strane Uprave Banke dana9. februara 2009. godine.Revidirani IAS 1 Prezentacija finansijskih izvještaja (primjenjuje seod 1. januara 2009.)Promijenjeni standard zahtijeva da se informacije u finansijskimizvještajima grupiraju na temelju zajedničkih obilježja i uvodiizvještaj o ukupnim prihodima i rashodima. Pozicije bilansa uspjehakao i ostali prihodi i rashodi mogu se prezentirati ili u jednomizvještaju o ukupnim prihodima i rashodima (što zapravo kombinirabilans uspjeha i promjene u kapitalu i rezervama koje nisu iniciraneod strane vlasnika u jedan izvještaj) ili u dva zasebna izvještaja (bilansuuspjeha te zasebno u izvještaju o ostalim prihodima). Bankatrenutno još razmatra opciju prezentacije u jednom izvještaju ili udva zasebna izvještaja.Revidirani MRS 23 Troškovi zajmova (primjenjuje se od 1. januara2009.)Revidirani Standard ukida mogućnost priznavanja troškova zajmovakao rashod razdoblja i zahtijeva da subjekt kapitalizira troškovezajmova koji se mogu izravno pripisati stjecanju, izgradnji i proizvodnjikvalificirane imovine (imovine kojoj je potrebno određenovrijeme za korištenje ili prodaju) kao dio troška nabave te imovine.Banka još nije dovršila analizu uticaja ovog revidiranog Standarda.2. Značajne računovodstvene politikeGlavne računovodstvene politike korištene u izradi finansijskihizvještaja navedene su u daljnjem tekstu. Ove politike su dosljednoprimjenjivane na sve predstavljene godine, osim ukoliko nijedrugačije navedeno.2.1 Izjava o usklađenostiFinansijski izvještaji ProCredit Bank d.d., Sarajevo pripremljenisu u skladu sa Međunarodnim standardima finansijskogizvještavanja (MSFI) izdanima od strane Odbora za međunarodneračunovodstvene standarde.2.2 Osnove za izradu izvještajaFinansijski izvještaji sastavljeni su na osnovi povijesnog troška,uz iznimku kredita i potraživanja koji su iskazani po amortiziranomtrošku.Priprema finansijskih izvještaja u skladu sa MSFI zahtijevakorištenje procjena i pretpostavki koje utiču na imovinu i obavezeu finansijskim izvještajima kao i na objavljivanje o potencijalnojimovini i obavezama na dan sastavljanja finansijskih izvještaja, tena iskazane prihode i rashode u toku izvještajnog razdoblja. Iakose te procjene zasnivaju na najboljim saznanjima Uprave o tekućimdogađajima, stvarni rezultati se mogu razlikovati od tih procjena.Procjene i uz njih vezane pretpostavke kontinuirano se pregledavaju.Izmjene računovodstvenih procjena priznaju se u razdobljuu kojem je procjena izmijenjena ukoliko izmjena utiče samo na torazdoblje, ili u razdoblju izmjene i budućim razdobljima ako izmjenautiče na tekuće i buduća razdoblja.Prosudbe rukovodstva koje se odnose na primjenu odgovarajućihstandarda koji imaju značajan uticaj na finansijske izvještajei procjene sa znatnim rizikom mogućeg značajnog usklađenjaopisane su u Bilješci 4.2.3 Usvajanje novih i revidiranih standardaSljedeći Standardi i Tumačenja izdani od strane Odbora zameđunarodne računovodstvene standarde i njegova Međunarodnogkomiteta za tumačenja u finansijskom izvještavanju odobreni su zaizdavanje, ali se primjenjuju na subjekte koji izvještavaju u skladus MSFI u razdobljima koja počinju nakon 1. januara 2009. godine, amogli bi imati uticaj na Banku.2.4 Funkcionalna i prezentacijska valutaFinansijski izvještaji Banke prikazani su u Konvertibilnim Markama(“KM”), zaokruženo na najbližu hiljadu, što predstavlja funkcionalnui izvještajnu valutu Banke.2.5 Strane valuteMonetarna imovina i monetarne obaveze u stranim valutama na danizvještavanja preračunate su u funkcionalnu valutu po kursu na danbilansa stanja. Prihodi i rashodi u stranim valutama preračunati suu funkcionalnu valutu po kursu na dan transakcije. Dobici i gubicikoji rezultiraju iz poravnanja tih transakcija i iz pretvaranja monetarneaktive i pasive, denominirane u stranim valutama, iskazanisu u bilansu uspjeha. Ne-monetarna imovina i obaveze koji su iskazanapo povijesnom trošku u stranoj valuti preračunati su u funkcionalnuvalutu po kursu na dan transakcije i nisu preračunati nadan bilansa..Kursevi stranih valuta: 31 Dec 2008 31 Dec 2007BAM BAMUSD 1.387310 1.331221EUR 1.955830 1.9558302.6 Finansijska imovinaBanka svoju finansijsku imovinu klasificira u sljedeće kategorije:krediti i potraživanja i finansijska imovina raspoloživa za prodaju.Uprava određuje klasifikaciju svojih ulaganja pri inicijalnom iskazivanju.a) Krediti i potraživanjaKrediti i potraživanja predstavljaju nederivativna finansijska sredstvasa fiksnim ili određenim plaćanjima koja nisu kotirana na aktivnomtržištu. Krediti nastaju kada Banka dužniku daje novac, robeili usluge direktno bez namjere da trguje potraživanjem i uključujukredite i potraživanja od banka, kredite i potraživanja od klijenata iobavezne rezerve kod Centralne banke.Svi krediti i potraživanja se priznaju kada se novac doznači klijentima.Krediti i potraživanja prvotno su priznati po fer vrijednosti uvećanojza troškove transakcija. Naknadno se iskazuju po amortiziranomtrošku koristeći metodu efektivne kamate.

48Godišnji Izvještaj 2008Krediti i potraživanja prvotno su priznati po fer vrijednosti uvećanojza troškove transakcija. Naknadno se iskazuju po amortiziranomtrošku koristeći metodu efektivne kamate.Banka ocjenjuje na svaki datum bilansa stanja da li postoji objektivanpokazatelj da je kreditima i potraživanjima umanjenavrijednost. Rezervisanja za kreditne gubitke se utvrđuju ako postojiobjektivni dokaz da Banka neće biti u stanju da naplati svapotraživanja prema ugovorenom dospijeću kredita. Iznos rezervisanjaje razlika između nominalnog i nadoknadivog iznosa,koji je ustvari sadašnja vrijednost očekivanih gotovinskih tokova,uključujući iznose naplative iz garancija, kolaterala, diskontiranena bazi efektivne kamatne stope kredita.Knjigovodstvena vrijednost kredita i potraživanja umanjena je krozispravak vrijednosti te je iznos gubitka priznat u bilansu uspjeha.Kamata na rezervisanu imovinu priznaje se kroz otpuštanje diskontau kamatnom prihodu. Ako se iznos rezervisanja smanji uslijeddogađaja koji nastanu nakon izdvajanja rezervisanja, otpuštanjerezervisanja se knjiži kao smanjenje rezervisanja za kreditne gubitke.Naknadna naplata otpisanih iznosa knjiži se kao otpuštanjerezervisanja gubitaka u bilansu uspjeha. Rezervisanja za kredite suanalizirana u Bilješci 2.10.b) Finansijska imovina raspoloživa za prodajuImovina raspoloživa za prodaju su ne-derivatne investicije kojesu klasificirane kao raspoložive za prodaju ili koje nisu klasificiranekao neka druga finansijska imovina. Finansijska imovinaraspoloživa za prodaju početno se vrednuje po fer vrijednosti plustroškovi transakcije koji se mogu direktno povezati sa stjecanjemili izdavanjem imovine. Regularna prodaja ili kupovina finansijskeimovine raspoložive za prodaju priznaje se na dan transakcije, a toje dan kada Banka izvrši kupovinu ili prodaju imovine. Finansijskaimovina raspoloživa za prodaju naknadno se vrednuje po fer vrijednosti.Dobici i gubici koji nastanu uslijed promjena fer vrijednostifinansijske imovine raspoložive za prodaju knjiže se direktno urezervu fer vrijednosti u sklopu kapitala i rezervi. Vlasnički instrumentiklasificirani kao raspoloživi za prodaju koji nemaju kotiranutržišnu cijenu i čija fer vrijednost ne može biti pouzdano izmjerenaizražena je po trošku umanjenom za rezervisanja. Finansijska imovinaraspoloživa za prodaju sadrži vlasničke instrumente. Dividendena finansijsku imovinu raspoloživu za prodaju priznaju seu bilans uspjeha kada je utvrđeno pravo Banke na primitak dividende.Finansijska imovina se isknjižava kada su istekla pravaprimanja novčanih tokova iz finansijske imovine ili kada Banka uvelikoj mjeri prebaci sve rizike ili nagrade vlasništva.2.7 Poravnanje finansijskih instrumenataFinansijska sredstva i obaveze se poravnavaju, a neto iznos prikazujese u bilansu stanja, u slučaju kada postoji zakonski provedivopravo na prijeboj priznatih iznosa i postoji namjera namire na netoprincipu ili se stjecanje imovine i podmirenje obaveza odvija istovremeno.Prihodi i troškovi su prezentirani na neto osnovi jedino kada je todopušteno računovodstvenim standardima ili za dobit i gubitkekoji su posljedica grupnih ili sličnih transakcija.2.8 Prihodi i rashodi od kamataPrihodi i rashodi od kamata iskazuju se u bilansu uspjeha za sveinstrumente koji donose kamatu po načelu obračunatih kamataprimjenom metode efektivne kamatne stope, to jest, po stopi kojadiskontira procijenjene novčane tokove na neto sadašnju vrijednosttijekom trajanja ugovora. Takvi prihodi i rashodi prikazani sukao prihodi od kamata i slični prihodi te rashodi od kamata i sličnirashodi u bilansu uspjeha. Prihodi i rashodi od kamata takođeruključuju prihode i rashode od naknada i provizija od kredita ipotraživanja od klijenata ili pozajmice od banaka, priznatih na osnoviefektivne kamatne stope.Metoda efektivne kamate je metodaobračuna troškova amortizirane vrijednosti finansijske imovine ilifinansijske obaveze i raspoređivanja prihoda ili rashoda od kamatau odgovarajućem vremenskom periodu. Efektivna kamatna stopa jestopa koja točno diskontira predviđene buduće gotovinske isplateili uplate kroz očekivano trajanje finansijskog instrumenta ili, tamogdje je prikladno, kraći period, na neto knjigovodstvenu vrijednostfinansijske imovine ili finansijske obaveze. Prilikom računanjaefektivne kamatne stope, Banka vrši procjenu gotovinskih tokovauzimajući u obzir sve uvjete ugovora koji se odnose na finansijskiinstrument (na primjer, mogućnost prijevremene isplate), ali neuzimajući u obzir buduće kreditne gubitke. Kalkulacija uključujesve naknade i provizije koje su ugovorne strane platile ili primile, akoje predstavljaju sastavni dio efektivne kamatne stope, troškovetransakcija i sve druge premije ili diskonte.2.9 Prihodi i rashodi od naknada i provizijaNaknade i provizije se sastoje uglavnom od naknada naplaćenih odpoduzeća po osnovu usluga domaćeg i inozemnog platnog prometa,izdavanje garancija, akreditiva i kartičarskog poslovanja. Naknadei provizije, osim onih koje čine dio efektivne kamatne stopeinstrumenta, uglavnom se iskazuju na obračunskoj osnovi nakonpružanja usluga.2.10 Gubici od umanjenja vrijednosti kredita i avansaBanka provjerava na svaki datum bilansa stanja postoje li objektivnidokazi za umanjenje vrijednosti pojedine finansijske imovine iligrupe finansijske imovine. Umanjenje vrijednosti finansijske imovineili grupe finansijske imovine provodi se te nastaje gubitak odumanjenja vrijednosti, ukoliko postoji objektivni dokaz o umanjenjuvrijednosti kao rezultatu jednog ili više događaja nastalih nakonpočetnog priznavanja imovine (“događaj koji uzrokuje umanjenjevrijednosti“) te navedeni događaj (ili događaji) ima uticaj na procijenjenebuduće novčane tokove od finansijske imovine ili grupefinansijske imovine,koji se može pouzdano procijeniti. Objektivnidokaz umanjenja vrijednosti finansijske imovine ili grupe finansijskeimovine uključuje dostupne podatke, koji su uočeni od straneBanke, a odnose se na sljedeće događaje koji uzrokuju umanjenjevrijednosti:• značajne finansijske poteškoće dužnika;• nepoštivanje ugovora, kao što je nepodmirenje ili kašnjenje uplaćanju kamata ili glavnice;• odobravanje određenih olakšica dužniku, od strane Banke,zbog ekonomskih ili pravnih razloga koji se odnose na finansijsketeškoće dužnika, a koje se inače ne bi razmatrale;• vjerojatnost da će dužnik ući u stečajni postupak ili drugo finansijskorestrukturiranje• nestanak aktivnog tržišta za finansijsku imovinu zbog finansijskihpoteškoća;• dostupni podaci ukazuju na mjerljivo smanjenje procijenjenihbudućih gotovinskih tokova od grupe finansijske imovine nakonnjezinog početnog priznavanja, iako smanjenje još nijeidentificirano za pojedinu finansijsku imovinu unutar grupe.Ukoliko postoji objektivni dokaz za umanjenje vrijednosti zajmovai potraživanja ili ulaganja koja se drže do dospijeća vrednovanih poamortiziranom trošku, gubitak od umanjenja vrijednosti utvrđuje sekao razlika između knjigovodstvene vrijednosti imovine i sadašnjevrijednosti procijenjenih budućih gotovinskih tokova diskontiranihoriginalnom efektivnom kamatnom stopom finansijske imovine.Knjigovodstvena vrijednost imovine umanjuje se putem računa rezervisanjaza umanjenje vrijednosti, a iznos gubitka priznaje se ubilansu uspjeha. Ukoliko zajam i potraživanje ili ulaganje koje sedrži do dospijeća ima varijabilnu kamatnu stopu, diskontna stopa

Finansijski izvještaj 49za utvrđivanje gubitka od umanjenja vrijednosti je tekuća efektivnakamatna stopa utvrđena ugovorom.Banka vrši procjenu rezervisanjana pojedinačnoj i grupnoj razini. Pojedinačno značajna finansijskaimovina testira se za umanjenje vrijednosti na pojedinačnojosnovi. Kada Banka utvrdi da li postoje objektivni pokazatelji zaumanjenje vrijednosti individualno procijenjene finansijske imovine,bez obzira da li je ono značajno ili ne, Banka tu imovinu stavljau grupu finansijske imovine sa sličnim karakteristikama kreditnogrizika i zajedno procjenjuje njihovo umanjenje vrijednosti. Imovinačije se umanjenje vrijednosti procjenjuje pojedinačno i za kojese gubitak po osnovi umanjenja vrijednosti i dalje prikazuje, neuključuju se u kolektivnu procjenu umanjenja vrijednosti.Krediti koji se pojedinačno procjenjujuPojedinačno značajni (veliki) krediti podliježu analizi sposobnosti ispremnosti svakog pojedinačnog dužnika da ispuni obavezu. Iznosrezervisanja jednak je razlici između iskazane vrijednosti kreditai sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova (ne uključujućibuduće gubitke koji još nisu nastali) koje Banka planira ostvaritiiz potraživanja od dužnika diskontiranih po originalnoj efektivnojkamatnoj stopi finansijske imovine. Iskazana vrijednost kreditasmanjena je za iznos umanjenja vrijednosti, a iznos rezervisanjapriznat je u bilansu uspjeha.Rukovodstvo koristi procjene temeljenena povijesnom iskustvu za imovinu čije su karakteristike kreditnogrizika i dokazi o umanjenju vrijednosti slični portfoliu za kojise računa naplativost. Metodologija i pretpostavke korištene zaprocjenu iznosa i roka naplate budućih novčanih tokova se redovitopreispituju da se smanji razlika između stvarnog i pretpostavljenoggubitka. Iznos rezervisanja jednak je razlici između iskazane vrijednostikredita i sadašnje vrijednosti budućih gotovinskih tokovakoje banka očekuje da ostvari iz potraživanja od dužnika diskontiranihpo originalnoj efektivnoj kamatnoj stopi finansijske imovine.Ukoliko kredit ima promjenljivu kamatu, diskontna stopa za mjerenjesvih gubitaka po osnovu umanjenja vrijednosti je trenutnaefektivna kamatna stopa utvrđena ugovorom. Računanje sadašnjevrijednosti očekivanih budućih gotovinskih tokova finansijske imovinesa kolateralom odražava gotovinske tokove koji mogu da budurezultat naplate potraživanja manje troškovi pribavljanja i prodajekolaterala.Krediti koji se grupno procjenjujuPojedinačno značajni krediti koji nisu posebno rezervisani se grupnoprocjenjuju za neidentificirano umanjenje vrijednosti. Kod kreditakoji nisu pojedinačno značajni umanjenje vrijednosti se procjenjujena grupnoj osnovi grupiranjem kredita sličnih karakteristika.Pri procjeni grupnog umanjenja vrijednosti Banka koristi modelpovijesnog gubitka prilagođenog za procjenu da li je trenutnaekonomska ili kreditna situacija takva da će umanjenja biti većaodnosno manja od onih predviđenih povijesnim modeliranjem.Troškovi rezervisanja priznaju se istovremeno kada se formira rezervaza umanjenje vrijednosti. Takvi krediti se otpisuju tek kada jezavršena cijela potrebna procedura i kada je određen iznos gubitka.Ukoliko se u narednom razdoblju iznos umanjenja vrijednostismanji, a smanjenje se može objektivno povezati s događajemnakon priznavanja umanjenja vrijednosti (kao što je poboljšanjeu kreditnom rejtingu dužnika), umanjenje vrijednosti se ispravljatako da se uskladi račun umanjenja vrijednosti. Iznos umanjenjapriznaje se u bilansu uspjeha kao smanjenje umanjenja vrijednosti.2.11 Rezervisanja za gubitke po osnovu finansijske imovineraspoložive za prodajuBanka na svaki datum bilanca stanja provjerava postoji li objektivnidokaz za umanjenje vrijednosti pojedine finansijske imovineili grupe finansijske imovine. U slučaju vlasničkih instrumenataklasificiranih kao raspoloživiha za prodaju, značajno ili produljenosmanjenje fer vrijednosti instrumenata ispod troška stjecanja uzimase u obzir kod utvrđivanja je li vrijednost imovine umanjena.Ukoliko postoji takav dokaz za finansijsku imovinu raspoloživu zaprodaju, kumulativni gubitak, utvrđen kao razlika između troškastjecanja i tekuće fer vrijednosti, umanjen za gubitak od umanjenjavrijednosti po toj finansijskoj imovini prethodno priznat u bilansuuspjeha, prenosi se iz kapitala i rezervi i priznaje u bilansu uspjeha.Gubici od umanjenja vrijednosti priznati u bilansu uspjeha povlasničkim instrumentima ne ukidaju se kroz bilans uspjeha. Ukoliko,u narednom periodu, fer vrijednost dužničkog instrumentaklasificiranog kao raspoloživog za prodaju poraste i porast je objektivnovezan za događaj nastao nakon što je gubitak od umanjenjavrijednosti priznat u bilansu uspjeha, gubitak od umanjenjavrijednosti ukida se u korist bilansa uspjeha. Međutim, svako naknadnopovećanje fer vrijednosti umanjenog finansijske imovineraspoložive za prodaju priznaje se u kapital i rezerve.2.12 Nekretnine i opremaNekretnine i oprema su materijalna imovina koja se drži s namjeromupotrebe u svrhu pružanja usluga, iznajmljivanja ili druge administrativnesvrhe.Nekretnine i oprema iskazuju se po povijesnom trošku nabaveumanjenom za akumuliranu amortizaciju i umanjenje vrijednosti.Povijesni trošak ulaganja uključuje troškove koji su izravno povezanisa stjecanjem imovine.Naknadni troškovi priznaju se u knjigovodstveni iznos imovineili kao zasebna stavka imovine, kako je prikladno, samo ako jevjerojatno da će buduće ekonomske koristi povezane s imovinompritjecati u Banku i ako se trošak nabave može pouzdano izmjeriti.Svi ostali popravci i održavanje predstavljaju trošak u bilansu uspjehau razdoblju u kojem su nastali.Korisni vijek upotrebe imovine pregledava se na svaki datum bilansastanja i po potrebi usklađuje. U slučaju da je knjigovodstveniiznos imovine veći od procijenjenog nadoknadivog iznosa, razlikase otpisuje do nadoknadivog iznosa.Sredstva u pripremi se iskazuju po trošku nabavke uključujućitroškove nabavke od trećih lica. Nakon završetka pripreme, sviakumulirani troškovi se prenose na relevantnu kategoriju materijalneimovine i na njih se primjenjuje određena stopa amortizacije.Dobici i gubici od otuđenja materijalne imovine iskazuju se u bilansuuspjeha. Amortizacija se obračunava na svu imovinu osim imovineu pripremi prema linearnoj metodi kako bi se otpisao trošak nabavkeimovine kroz njen procijenjeni vijek trajanja prema sljedećimgodišnjim stopama:u % 2008 2007Zgrade 2.5 10Kompjuteri itelefonska oprema 20-33 20-33Namještaj i oprema 17 -25 17-25Ulaganja u zakupljene Tokom razdoblja Tokom razdobljaobjekte zakupa zakupaU 2008. godini stopa amortizacije na zgrade promijenjena je sa 10%na 2.5%. Da nije došlo do promjene amortizacione stope, trošakamortizacije u 2008. godini bio bi veći za 39 hiljada KM.Rezidualna vrijednost imovine i njen vijek trajanja se provjeravajui, ukoliko je potrebno, prilagođavaju na dan bilansa stanja.

50Godišnji Izvještaj 20082.13 Nematerijalna imovinaNematerijalna imovina koja Banka nabavlja iskazuju se po cijeniumanjenoj za akumuliranu amortizaciju i gubitke po osnovu umanjenjavrijednosti. Naknadni troškovi se kapitaliziraju samo kada setime povećava buduća ekonomska korist sadržana u konkretnomsredstvu na koje se odnosi. Svi drugi troškovi se knjiže po nastanku.Amortizacija se iskazuje u bilansu uspjeha linearnom metodomtokom vijeka trajanja nematerijalnih sredstava:2008 2007Software 5 godina 5 godinaLicence i ostala nematerijalna imovina 5 godina 5 godina2.14 Umanjenje vrijednosti nefinansijske imovineImovina koja ima neodređen vijek trajanja ne podliježe amortizacijii za nju se vrši godišnja provjera umanjenja vrijednosti. Kodimovine koja podliježe amortizaciji provjera umanjenja vrijednostise vrši kada god događaji ili promjene okolnosti ukazuju na to dapostoji mogućnost nenadoknadivosti iskazane vrijednosti. Gubitakpo osnovu umanjenja vrijednosti se knjiži u iznosu za koji iskazanavrijednost imovine premašuje nadoknadivi iznos. Nadoknadiva vrijednostpredstavlja višu vrijednost od fer vrijednosti imovine umanjeneza troškove prodaje i vrijednost u upotrebi. Za potrebe procjeneumanjenja vrijednosti, sredstva se grupiraju na najnižim nivoima zakoje se zasebno mogu utvrditi novčani tokovi (jedinice koje stvarajuprihode).2.15 ZakupBanka je do sada sklopljene ugovore o zakupu poslovnog prostoraevidentirala kao operativni zakup. Ukupna plaćanja za operativnizakup su evidentirana u bilansu uspjeha linearnom metodom krozperiod zakupa. Kada operativni zakup prestane prije isteka ugovora,sva plaćanja koja zakupodavac zahtijeva u vidu zateznih kamataiskazuju se kao trošak u periodu u kojem je ugovor prekinut.2.16 Novac i novčani ekvivalentiZa potrebe izvještaja o novčanom toku, novac i novčani ekvivalentisadrže stanja sa dospijećem manjim od 90 dana od datumastjecanja uključujući: novac, račune kod drugih domaćihi stranih banaka i stanje na računima kod Centralne banke.2.17 RezervisanjaRezervisanja se iskazuju ukoliko Banka ima sadašnju pravnu ili izvedenuobavezu koja je nastala na osnovu prošlih događaja, akopostoji vjerojatnost da će za podmirenje obavezebiti potreban odljev sredstava koji predstavljaju ekonomsku korist,te ako je moguća pouzdana procjena obaveze.Rezervisanja za obaveze i troškove održavaju se na razini kojurukovodstvo Banke smatra dovoljnom za pokrivanje nastalih gubitaka.Rukovodstvo određuje adekvatnost rezervisanja na osnoviuvida u pojedine stavke, tekuće ekonomske uvjete, karakteristikerizika određenih kategorija transakcija kao i u ostale relevantnečimbenike.Rezervisanja se ukidaju samo za one troškove za kojeje rezervisanje izvorno priznato. Ako odljev ekonomskih koristi zapodmirenje obaveza više nije vjerojatan, rezervisanje se ukida.Beneficije za zaposlenea) Obaveze za doprinoseBanka, u svom svakodnevnom poslovanju, za svoje zaposlene plaćamirovinsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i porez na plaću kojise računa na bruto plate i naknade, topli obrok i troškove prevozado radnog mjesta i nazad u skladu sa zakonskom regulativom. Bankaove doprinose uplaćuje u državne fondove za zdravstveno i penzionoosiguranje prema stopama koje se primjenjuju tokom godineobračunate na bruto plate.Banka je obavezna plaćati doprinose za javno mirovinsko osiguranje.Nakon što izvrši uplatu, Banka nema dalje obaveze po tom osnovu.Stalni doprinosi predstavljaju troškove godine u kojoj dospijevajui kao takvi su uključeni u troškove zaposlenih. Troškovi ovihuplata su uključeni u bilans uspjeha u istom periodu kao i troškoviplata.b) Kratkoročne beneficijeObaveze plaćanja kratkoročnih primanja zaposlenima računaju sena nediskontiranoj osnovi i knjiže se u vrijeme pružanja date usluge.Rezervisanje se knjiži za iznos za koji se očekuje da će biti plaćenkao kratkoročni bonus ili kao dio plana podjele zarade ukolikoBanka ima sadašnju pravnu ili izvedenu obavezu koja je nastala naosnovu prošlih usluga koje je uposlenik pružio i ukoliko ta obavezamože na pouzdan način biti procijenjena.c) Dugoročna beneficije zaposlenihPrema propisima, zaposlenici Banke imaju pravo na jednokratnubeneficiju prilikom umirovljenja čiji iznos ovisi o godinama starosti,godinama radnog staža, te plati koju su primali u Banci. Te uplatese tretiraju kao ostala dugoročna primanja zaposlenih, a obavezaknjižena u bilansu stanja je sadašnja vrijednost utvrđene obavezeplaćanja beneficije na dan bilansa stanja, umanjena za vrijednostimovine za pokriće beneficije (ukoliko je ima), uključujući korekcijeza neiskazane aktuarske dobitke i gubitke i cijene ranijih usluga.Ovu obavezu na godišnjoj osnovi računa eksterni aktuar koristećimetodu projicirane kreditne jedinice. Sadašnja vrijednost utvrđeneobaveze plaćanja beneficije utvrđuje se diskontiranjem očekivanihbudućih odljeva gotovine primjenom prosječne kamatne stopedugoročnih depozitnih računa u komercijalnim bankama u zemlji,pošto domaće tržište kapitala nije razvijeno i na tržištu ne postojeni kvalitetne mjenice poduzeća ni državne mjenice.Aktuarski dobici i gubici nastali uslijed korekcije na osnovu iskustvai promjenama u aktuarskim pretpostavkama iskazuju se odmahpo nastanku u bilans uspjeha kao i trošak prošlih usluga.2.18 OporezivanjePorez na dobit bazira se na oporezivoj dobiti za godinu i sastoji seod tekućeg i odgođenog poreza.Tekući porez je obaveza za porez za koju se očekuje da budeobračunata na oporezivu dobit za tekuću godinu, uz upotrebu propisanihporeznih stopa ili naknadno propisanih poreznih stopa nadan bilansa stanja, te bilo kakva korekcija obaveze za porez kojase odnosi na prethodne godine. U skladu sa Zakonom o porezu nadobit, porezna stopa za 2008. godinu je 10% (2007.: 30%).Odgođeni porezi izračunavaju se metodom bilansne obaveze.Odgođeni porez na dobit odražava neto porezne efekte privremenihrazlika između knjigovodstvene vrijednosti imovine i obaveza zapotrebe finansijskog izvještavanja i iznosa koji se koriste za potrebeizračuna poreza na dobit. Mjerenje odgođene porezne imovine iobaveza prikazuje porezne posljedice koje bi proizašle iz načinana koji društvo na datum bilansa stanja očekuje naplatiti odnosnopodmiriti knjigovodstvenu vrijednost imovine odnosno obaveza,na osnovi poreznih stopa koje su bile na snazi ili su u suštini bilevažeće na datum bilansa stanja. Za utvrđivanje odgođenog porezana dobit koriste se postojeće poreske stope.Odgođena porezna imovina iskazuje se do iznosa oporezive dobitiza koju je vjerojatno da će biti raspoloživa za korištenje privremenerazlike.

Finansijski izvještaj 512.19 Depoziti, pozajmice i subordinirane obaveze3.1. Kreditni rizikDepoziti, pozajmice i subordinirane obaveze za Banku predstavljajuizvor finansiranja.Banka svoje instrumente kapitala klasificirakao finansijske obaveze ili vlasničke vrijednosne papire u skladusa sadržajem ugovornih uvjeta instrumenta. Depozite, pozajmicei subordinirane obaveze, Banka inicijalno knjiži na dan kada susredstva doznačena.Depoziti, pozajmice i subordinirane obavezese inicijalno vrednuju po fer vrijednosti umanjenoj za troškovetransakcija, a potom se vrednuju po amortiziranom trošku koristećimetodu efektivne kamate.2.20 Zadržana dobitSva dobit za godinu, zadržana nakon raspoređivanja, prenosi se urezerve2.21 Dionički kapitalUgovori o finansijskim garancijama su ugovori koji izdavateljaobavezuju da izvrši utvrđene uplate da bi vlasniku nadoknadilogubitak koji nastane kada određeni dužnik pravovremeno ne izvršiplaćanje. Finansijske garancije se daju bankama, finansijskim institucijamai drugim subjektima u ime klijenata u cilju osiguranjakredita, prekoračenja po tekućim računima ili drugih bankarskihproizvoda.2.22 Ugovori o finansijskim garancijamaUgovori o finansijskim garancijama su ugovori koji izdavateljaobavezuju da izvrši utvrđene uplate da bi vlasniku nadoknadilogubitak koji nastane kada određeni dužnik pravovremeno ne izvršiplaćanje. Finansijske garancije se daju bankama, finansijskim institucijamai drugim subjektima u ime klijenata u cilju osiguranjakredita, prekoračenja po tekućim računima ili drugih bankarskihproizvoda.2.23 Vanbilansne i potencijalne obavezeTijekom redovnog poslovanja, Banka preuzima povezane obavezekoje se evidentiraju u izvanbilansnoj evidenciji i primarno sadržegarancije, akreditive i ugovorene neiskorištene zajmove. Takve finansijskeobaveze evidentiraju se u bilansu Banke ako i kada postanuplative.2.24 Usporedni podaciTamo gdje je bilo potrebno, usporedni podaci su reklasificiranikako bi se postigla dosljednost u prikazivanju podataka sa podacimatekuće godine.3. Upravljanje finansijskim rizikomUslijed svojih aktivnosti Banka je izložena različitim vrstama rizika:kreditni rizik, rizik likvidnosti i tržišni rizik. Banka je uspostavilaintegrirani sustav upravljanja rizikom uvođenjem politika i procedurakoje uključuju analizu, procjenu, prihvaćanje i upravljanjeodređenim stupnjem rizika ili kombinacijom rizika. Prihvaćanjerizika predstavlja bit finansijskog poslovanja Banke, a operativnirizik predstavlja neizbježnu posljedicu poslovanja. Upravni odborodgovoran je za uspostavljanje i nadzor okvira upravljanja finansijskimrizikom Banke.Upravljanje rizikom vrši Odjel za upravljanjerizikom koji postoji u okviru Banke prema politikama kojeje odobrio Upravni odbor. Najvažnije vrste rizika su kreditni rizik,rizik likvidnosti, tržišni rizik i drugi rizici poslovanja. Tržišni rizikuključuje rizik stranih valuta, kamatne stope te cjenovne rizike.Proces upravljanja i kontrole rizicima se na vrijeme prilagođavajupromjenama u operativnom okruženju.Banka je izložena kreditnom riziku kroz aktivnosti kreditiranja iinvestiranja te u slučajevima u kojima djeluje kao posrednik u imekomitenata ili trećih osoba. Rizik da druga ugovorna strana nećeizvršiti svoje obaveze po finansijskim instrumentima kontinuiranose prati.3.1.1 Kontrola ograničenja rizika i politike umanjenjaBanka preuzima kreditni rizik koji je najvažniji rizik za poslovanjeBanke; Uprava iz tog razloga pažljivo upravlja svojom izloženošćukreditnom riziku. Kreditna izloženost uglavnom proizlazi iz aktivnostikreditiranja koje dovode do davanja kredita ili avansa, atakođer postoji i kreditni rizik kod vanbilansnih finansijskih instrumenata,kao što su ugovoreni neiskorišteni zajmovi.Upravljanje i kontrola kreditnog rizika je centralizirano u Odjeluza upravljanje rizikom Banke, a njime rukovodi Odbor za pregledkreditnog portfolia i Odbor za kreditni rizik. Banka određujestupanj kreditnog rizika koji će preuzeti stavljajući ograničenja naiznos rizika koji se prihvaća u odnosu na jednog dužnika, ili grupedužnika, te na geografske i industrijske segmente.Upravljanje izloženosti kreditnom riziku vrši se putem analizesposobnosti zajmoprimaca i potencijalnih zajmoprimaca da ispuneobaveze plaćanja kamate i glavnice i promjenom tih kreditnihograničenja, kada je to moguće. Upravljanje izloženošću kreditnomriziku se također djelomično vrši dobivanjem zaloga i garancijapoduzeća i osobnih garancija.(a) KolateralBanka mjeri izloženost kreditnom riziku prema određenim vrstamakolaterala. U skladu s tim Banka bi trebala paziti na vrijednostrazličitih kolaterala. U slučaju da cijene nekretnina značajno padnu,Banka očekuje povećane gubitke uslijed rezervisanja po kreditnomportfoliu s obzirom da vrijednost kolaterala pada.Banka koristi čitav niz pravila i postupaka da umanji kreditni rizik.Najtipičniji je uzimanje osiguranja za dane kredite i zajmove, štopredstavlja standardnu praksu. Banka provodi uputstva o prihvatljivostiodređenih vrsta zaloga ili umanjivanja kreditnog rizika.Glavne vrste zaloga za kredite i avanse su sljedeće:• Gotovina;• Garancije banke i korporativne garancije;• Hipoteka na nepokretnu imovinu;• Zalog na poslovnim sredstvima kao što su prostorije, inventaripotraživanja;• Zalog na finansijskim instrumentima kao što su osiguranjeduga i dioničarski kapital.Da bi smanjila gubitke po osnovu kredita, Banka od druge stranetraži dodatne zaloge čim uoči indikatore umanjenja vrijednostiza pojedine kredite ili avanse. Dužnički instrumenti, kratkoročneobveznice i drugi prihvatljivi vrijednosni papiri su obično neosigurani.(b) Potencijalne obaveze povezane sa kreditimaOsnovna svrha ovih instrumenata jeste da se osigura da su sredstvana raspolaganju po potrebi. Garancije i akreditivi nose isti kreditnirizik kao i krediti i osiguravaju se sličnim zalogom kao krediti.3.1.2 Upravljanje kreditnim rizikomBanka se uzima u obzir rizike koji proizlaze iz kreditnog portfoliatako što pravi rezervisanja za umanjenje vrijednosti kredita. Finansijskojimovini ili grupi finansijske imovine se umanjuje vrijednostte se priznaje gubitak po osnovu umanjenja vrijednosti ako, isamo ako, postoje objektivni dokazi umanjenja vrijednosti koje jerezultat jednog ili više događaja do kojih je došlo nakon početnog

52Godišnji Izvještaj 2008priznavanja imovine («gubitak»), a taj gubitak (ili gubici) imaju uticajna buduće novčane tokove te finansijske imovine ili grupe finansijskeimovine koji se pouzdano može procijeniti. Banka na dansvakog bilansa stanja vrši procjenu postojanja objektivnih dokazaumanjenja vrijednosti neke finansijske imovine ili grupe finansijskeimovine. Banka vrši procjenu vjerojatnosti nemogućnosti naplatekoristeći interne instrumente ocjene prilagođene različitimkategorijama druge strane. Ti instrumenti su interno izrađeni ipredstavljaju kombinaciju statističkih analiza i procjene kreditnogslužbenika, a potvrđuju se, kada je to potrebno, pomoću dostupnihvanjskih informacija. Klijenti Banke su razvrstani u četiri kategorije.Skala ocjene Banke, koja se nalazi u daljem tekstu, odražava stopuvjerojatnosti nemogućnosti naplate utvrđenu za svaku kategoriju.To znači da, u principu, izloženost prelazi iz kategorije u kategorijusa promjenom procjene vjerojatnosti kašnjenja. Rejting skalase redovno pregledava i unapređuje po potrebi. Banka redovnoprovjerava uspjeh ocjenjivanja i njihovu sposobnosti predviđanjanemogućnosti naplate.Interna skala ocjene BankeOcjena BankeOpis kategorijeAKategorija ulaganjaBStandardni monitoringCPoseban monitoringD+ESubstandardniKriteriji za klasifikaciju finansijske imovine i potencijalnih obavezau grupe A, B, C, D i E su sljedeći:Finansijska imovina i potencijalne obaveze spadaju u grupu Aukoliko se radi o:• Dužnicima kod kojih ne postoji vjerojatnost kašnjenja i kojisvoje obaveze otplaćuju prema dospijeću;• Izloženosti osiguranoj zalogom koji je ocijenjen kao zalogprve klase.Finansijska imovina i potencijalne obaveze spadaju u grupu Bukoliko se radi o dužnicima:• čiji su gotovinski tokovi procijenjeni kao dovoljni za blagovremenoispunjavanje obaveza, bez obzira što je njihova trenutnafinansijska pozicija ocijenjena kao slaba, bez naznaka daljegopadanja u budućnosti;• koji izmiruju svoje obaveze sa kašnjenjem od najviše 30 dana(B1), sa povremenim kašnjenjem od 31 do 90 dana.Finansijska imovina i potencijalne obaveze spadaju u grupu Cukoliko se radi o dužnicima:• za koje je procijenjeno da njihovi gotovinski tokovi neće bitidovoljni za redovno plaćanje dospjelih obaveza;• koji izmiruju svoje obaveze sa kašnjenjem od 90 dana, sa povremenimkašnjenjem od 91 do 180 dana,• koji su nedovoljno kapitalizirani,• koji nemaju dovoljno dugoročnih kapitalnih sredstava za finansiranjedugoročnih investicija,• za koje Banka trenutno ne dobije zadovoljavajuće informacijeili odgovarajuću dokumentaciju o plaćanju obaveza.Finansijska imovina i potencijalne obaveze spadaju u grupu D i Eukoliko se radi o dužnicima:• kod kojih postoji velika vjerojatnost gubitka dijela finansijskeimovine ili plaćanja po osnovu potencijalnih obaveza,• koji svoje obaveze izmiruju sa kašnjenjem od više od 90 do 180dana, povremeno sa kašnjenjem od 181 do 360 dana,• koji su nesolventni,• za koje postoji zahtjev za pokretanje postupka likvidacije iliproglašenja stečaja koji je podnesen nadležnom sudu,• koji su u postupku reforme ili likvidacije,• koji su proglasili stečaj,• kod kojih se ne očekuje vraćanje,• sa upitnim zakonskim osnovama.Izloženost Banke u slučaju nenaplate je zasnovana na iznosu kojiBanka očekuje da će potraživati u trenutku nemogućnosti naplate.Na primjer, kod kredita to je nominalna vrijednost. Kod obaveza,Banka uključuje sve već povučene iznose uvećano za sve ostaleiznose koji mogu biti poveućeni do trenutka nemogućnosti naplate,ukoliko do njega dođe.Gubitak uslijed nemogućnosti naplate ili ozbiljnost gubitka predstavljaočekivanja Banke u pogledu visine gubitka po osnovupotraživanja ukoliko dođe do nemogućnosti naplate. Ovo se iskazujekao procentualni gubitak po jedinici izloženosti i obično varirau zavisnosti od vrste druge strane, vrste i važnosti potraživanja idostupnosti zaloga ili umanjenja duga.3.1.3 Politike umanjenja vrijednosti i rezervisanjaInterni sistemi ocjenjivanja koji su opisani u Bilješci 3.1.2 više sefokusiraju na određivanje kvaliteta kredita od početka aktivnostikreditiranja i investicija. Suprotno tome, rezervisanja za umanjenjevrijednosti se za potrebe finansijskog izvještavanja knjiže samo zagubitke koji su nastali na dan bilansa stanja na osnovu objektivnihdokaza umanjenja vrijednosti (vidi napomenu 2.10). Rezervisanje zaumanjenje vrijednosti iskazano u bilansu na kraju godine izvodi seiz sve četiri kategorije internog ocjenjivanja. Međutim, većina rezervisanjaza umanjenje vrijednosti dolazi iz dvije posljednje kategorije.Sljedeća tabela pokazuje postotak bilansnih i vanbilansnihstavki Banke koje se odnose na kredite i avanse, te povezana rezervisanjaza umanjenje vrijednosti za svaku od kategorija koje jeBanka utvrdila:Krediti i Rezervisanje Ostala Rezervisanjeavansi za umanjenje imovina za umanjenjeklijentima vrijednosti vrijednostiu %2008Kategorija ulaganja 92.5 1.2 94.0 0.2Standardni nadzor 6.3 20.0 4.5 44.3Posebni nadzor 0.65 70.8 0.6 70.0Substandardni 0.55 100.0 0.9 100.0100 3.4 100 3.52007Kategorija ulaganja 93.4 1.0 97.3 0.3Standardni nadzor 6.0 19.0 1.8 43.0Posebni nadzor 0.4 70.0 0.3 70.0Substandardni 0.2 100.0 0.6 100.0100 2.6 100 1.9

Finansijski izvještaj 53Ocjena BankeInterni alati rangiranja uz pomoć kojeg Uprava utvrđuje postojanjeobjektivnih dokaza umanjenja vrijednosti u skladu sa MRS 39, zasnovanisu na sljedećim kriterijima koje je Banka utvrdila:• Delikvencija u ugovornom plaćanju glavnice ili kamate;• Poteškoće u gotovinskom toku na strani zajmoprimca (naprimjer, omjer kapitala, neto profitna marža);• Kršenje kreditnih klauzula i uvjeta;• Početak stečajnog postupka;• Slabljenje konkurentne pozicije zajmoprimca;• Smanjenje vrijednosti kolaterala.Politika Banke propisuje provjeru pojedinačnih finansijskih sredstavakoji prelaze prag materijalnosti najmanje jednom godišnjeili češće kada to zahtijevaju pojedinačne okolnosti. Rezervisanjaza umanjenje vrijednosti po pojedinačnoj procjeni utvrđuju seprocjenom nastalog gubitka na dan bilansa za svaki slučaj zasebno,i primjenjuju se na pojedinačno značajne izloženosti. Procjenaobično obuhvata postojeći zalog (uključujući ponovnu potvrdunjegove naplate) i očekivanu naplatu za tu konkretnu izloženost.Kolektivno procijenjena rezervisanja za umanjenje vrijednostirade se za: (i) portfelje homogene imovine koja je pojedinačnoispod praga materijalnosti i (ii) gubitke koji su nastali ali još nisuutvrđeni, korištenjem postojećeg prethodnog iskustva, iskustveneprocjene i statističkih tehnika.3.1.4 Maksimalna izloženost kreditnom riziku isključujući kolaterale ili druge instrumente umanjenja kreditnog rizikaMaksimalna izloženost2008 2007Krediti i avansi bankama 28,754 5,832Krediti i avansi klijentima 307,752 308,528-Po tekućem računu 911 768-Stambeni 16,014 12,468-Potrošački 11,573 6,015-Vrlo mala poduzeća 138,121 167,162-Mala i srednja poduzeća(SMEs) 122,364 109,909-Prekoračenja 18,769 12,206Ostala imovina 2,949 1,915Izloženost kreditnom riziku koja se odnosi na vanbilansnestavke:Kreditne obaveze 11,970 10,157Finansijske garancije 9,333 7,616Ukupno 360,758 334,048U ovoj tablici je predstavljen najgori scenarij izloženosti Bankekreditnom riziku na dan 31. decembra 2008. i 2007. godine, pričemu u obzir nisu uzeti postojeći kolaterali ili drugi instrumentismanjenja kreditnog rizika.Za sredstva iz bilansa stanja, izloženostpredstavljena u prethodnoj tablici zasnovana je na neto knjigovodstvenojvrijednosti u bilansu.3.1.5 Imovina izložena kreditnom rizikuKratak prikaz kredita i avansa:31 Dec 2008 31 Dec 2007Krediti i avansi Krediti i avansi Krediti i avansi Krediti i avansiklijentima bankama klijentima bankamaBez kašnjenja i bez umanjenja vrijednosti 299,911 28,754 301,988 5,832Kašnjenje ali bez umanjenja vrijednosti 14,299 – 12,356 –Imovina umanjene vrijednosti 4,356 – 2,701 –Bruto 318,566 28,754 317,045 5,832Posebno umanjenje 268 – 237 –Grupno umanjenje 10,546 – 8,280 –Ukupno umanjenje 10,814 – 8,517 –Neto 307,752 28,754 308,528 5,832(a) Imovina bez kašnjenja i bez umanjenja vrijednostiKreditna kvaliteta portfelja kredita i avansa kod kojih nema nikašnjenja ni umanjenja vrijednosti može se procijeniti korištenjeminternog sistema ocjenjivanja koji je Banka usvojila.Krediti i avansi klijentimaPo tekućem Stambeni Ostali Mikro Mala i Ostali Ukupno Krediti iračunu poduzeća srednja avansipoduzećabankama31 Decembra 2008Kategorija ulaganja 932 16,001 11,584 132,401 119,988 19,005 299,911 28,754Ukupno 932 16,001 11,584 132,401 119,988 19,005 299,911 28,75431 Decembra 2007Kategorija ulaganja 799 12,365 5,989 162,226 108,214 12,395 301,988 5,832Ukupno 799 12,365 5,989 162,226 108,214 12,395 301,988 5,832Podaci prikazani u danim tablicama iskazani su u bruto iznosima.

54Godišnji Izvještaj 2008(b) Imovina sa kašnjenjem, ali bez umanjenja vrijednostiKrediti i avansi sa kašnjenjem do 180 dana ne smatra se da im jeumanjena vrijednost, osim ukoliko nema drugih podataka koji ukazujuna suprotno. Bruto iznos kredita i avansa po kategoriji datiklijentima kod kojih je postojalo kašnjenje, ali bez umanjenja vri-Krediti i avansi klijentimaPo tekućem Stambeni Ostali Mikro Mala i Ostali Ukupno Krediti iračunu poduzeća srednja avansipoduzećabankama31 Decembra 2008Kašnjenje do 30 dana 1 256 145 6,987 1,683 44 9,116 –Kašnjenje do 90 dana 2 33 29 2,660 356 39 3,119 –Kašnjenje do 180 dana 2 – 24 1,860 119 59 2,064 –Ukupno 5 289 198 11,507 2,158 142 14,299 –Kolateral 5 829 208 12,057 5,505 194 18,798 –31 Decembra 2007Kašnjenje do 30 dana 2 258 74 5,604 1,218 22 7,178 –Kašnjenje do 90 dana 2 36 51 3,431 310 15 3,845 –Kašnjenje do 180 dana 1 14 32 1,218 61 7 1,333 –Ukupno 5 308 157 10,253 1,589 44 12,356 –Kolateral 6 892 217 10,808 4,426 45 16,394 –jednosti su sljedeći:(c) Imovina umanjene vrijednostiPrikaz bruto iznosa pojedinačno umanjenih kredita i avansa pokategorijama:Krediti i avansi klijentimaPo tekućem Stambeni Ostali Mikro Mala i Ostali Ukupno Krediti ipoduzeća srednja avansipoduzećabankama31 Decembra 2008Substandardni – 1 24 1,640 2,635 56 4,356 –Ukupno – 1 24 1,640 2,635 56 4,356 –Kolateral – 174 24 2,097 13,069 311 15,675 –31 Decembra 2007Substandardni – 29 3 479 2,186 4 2,701 –Ukupno – 29 3 479 2,186 4 2,701 –Kolateral – 79 3 958 9,370 4 10,414 –Podaci prikazani u navedenim tabelama iskazani su u bruto iznosima.(d) Reprogramirani krediti i avansiReprogramirani krediti i avansi uključuju dogovor o odgođenomplaćanju, odobrene vanjske planove upravljanja, modifikaciju iodlaganje plaćanja. Nakon restrukturiranja, obaveza klijenta kojaje bila u kašnjenju ostaje u toj kategoriji, neovisno o naknadnomplaćanju nakon restrukturiranja. Politike restrukturiranja i praksasu zasnovani na indikatorima ili kriterijima koji, po procjeni lokalnogmenadžmenta, ukazuju da će se plaćanje najvjerojatnije nastaviti.Ove politike su predmet stalne provjere.Restrukturiranje se najčešće primjenjuje na kredite pravnimosobama, posebno kredite malim i srednjim poduzećima.Reprogramirani krediti koji bi inače bili u kašnjenju ili umanjeniiznosili su ukupno KM 358 na dan 31. decembra 2008. (2007.: KM619).2008 2007Krediti i avansi pravnih osoba- Mikro poduzeća 100 119- Mala i srednja poduzeća 258 500Ukupno 358 619

Finansijski izvještaj 55(e) Krediti i avansi klijentimaBanka uzima kolaterale za kredite i avanse u obliku hipoteke nadnekretninama te drugim osiguranjima nad imovinom i garancijama.Prezentirane vrijednosti kolaterala temelje se na procijenjenojvrijednosti kolaterala tijekom davanja zajma i uglavnom sene procjenjuju ponovno osim u slučaju kada je kredit rezervisan.Kolaterali se ne koriste u slučaju kredita i avansa od banaka te finansijskeimovine raspoložive za prodaju.Prikaz bruto iznosa pojedinačno umanjenih kredita i avansa pokategorijama:Po tekućem Stambeni Ostali Mikro Mala i Ostaliračunu poduzeća srednjapoduzeća31 Decembra 2008Pojedinačno umanjeni krediti – – – 26 2,571 –Grupno umanjeni krediti 937 16,291 11,806 145,522 122,210 19,203Kolateral 952 28,395 17,879 156,956 365,316 51,52731 Decembra 2007Pojedinačno umanjeni krediti – – – 27 2,060 –Grupno umanjeni krediti 804 12,702 6,149 172,931 109,929 12,443Kolateral 1,099 24,399 7,764 180,000 299,220 37,186Prikazanu vrijednost kolaterala utvrđuje lokalni ovlašteni procjenitelji ona predstavlja vrijednost koju zakonski vlasnici mogu realizirati.Uprava smatra da su krediti osigurani kolateralom umanjenevrijednosti pošto iskustvo pokazuje da veliki dio kolaterala nemože biti naplaćen zbog administrativnih ili zakonskih poteškoća.Rezervisanja za umanjenje vrijednosti odražavaju vjerojatnost daUprava neće biti u stanju da izvrši svoja prava i ponovo steknevlasništvo nad kolateralima za kredite u kašnjenju.Na dan 31. decembra 2008. godine, Banka nije imala nikakvu imovinunad kojom je ponovo stekla vlasništvo niti bilo kakvu druguvrstu kolaterala.3.1.6 Koncentracija rizika finansijskih sredstava sa izloženostikreditnom rizikuBanka prati koncentraciju kreditnog rizika po privrednim sektorimai geografskim lokacijama. Portfelj kreditnog rizika ograničenje kreditnom strategijom Banke; veća koncentracija na mikroi jako male kredite te široka geografska i ekonomska diversifikacijakreditnog portfelja. Analiza takve koncentracije na danizvještavanja prikazana je u sljedećoj tablici:Koncentracija rizika po privrednim sektorima Trgovina na Poljoprivreda, Proizvodnja Stanovništvo Turizam i Ostalo Ukupnoveliko i malo šumarstvo ugostiteljstvoi ribolovKrediti i avansi bankama – – – – – 28,754 28,754Krediti i avansi klijentima-Po tekućem računu – – – 911 – – 911-Stambeni – – 422 15,592 – – 16,014-Potrošački – – – 11,573 – – 11,573Krediti pravnim osobama-Mikro poduzeća 20,665 77,374 5,675 3,413 2,745 28,249 138,121-Mala i srednja poduzeća 60,256 2,427 24,318 5,982 7,819 21,562 122,364-Prekoračenja 12,209 185 3,129 922 235 2,089 18,769Finansijska imovina raspoloživa za prodaju – – – – – 196 196Ostala imovina – – – – – 2,949 2,949Na dan 31. decembra 2008. 93,130 79,986 33,544 38,393 10,799 83,799 339,651Na dan 31. decembra 2007. 88,091 92,721 32,952 25,324 10,976 66,407 316,471

Finansijski izvještaj 57Na dan 31. decembra 2007. EUR USD KM Ostalo UkupnoImovinaNovac i sredstva kod Centralne banke 7,757 982 86,085 634 95,458Krediti i avansi bankama 4,314 1,518 – – 5,832Krediti i avansi klijentima 228,227 – 80,301 – 308,528Finansijska imovina raspoloživa za prodaju 196 – – – 196Materijalna imovina – – 10,945 – 10,945Nematerijalna imovina – – 961 – 961Odgođena porezna imovina – – 26 – 26Ostala imovina 411 31 1,473 – 1,915Ukupno imovina 240,905 2,531 179,791 634 423,861ObavezeDepoziti klijenata 136,666 2,421 140,780 – 279,867Pozajmice 86,141 – 2,122 – 88,263Subordinirani dug 16,095 – – – 16,095Rezervisanja – – 260 – 260Ostale obaveze 226 – 1,128 – 1,354Tekuće obaveze po osnovu poreza na dobit – – 374 – 374Ukupno obaveze 239,128 2,421 144,664 – 386,213Neto bilansna pozicija 1,777 110 35,127 634 37,648Potencijalne i preuzete obaveze 2,163 722 14,888 – 17,773(2007. godina: 63 hiljade KM).3.4. Kamatni rizikPoslovanje Banke podložno je riziku promjene kamatnih stopa uonoj mjeri u kojoj kamatonosna imovina i obaveze na koje se plaćakamata dospijevaju ili im se mijenjaju kamatne stope u različitimtrenucima ili u različitim iznosima. Za analizu rizika kamatnihstopa koriste se sljedeći modeli: jednostavna analiza kamatnogjaza, modificirana analiza duracije i analiza kamatnog jaza. Oveosnovne analize razvio je Sektor rizika prema scenario analizi, kojapokazuje kako promjena kamatne stope može uticati na prihode iekonomsku vrijednost Banke.Kamatnim rizikom upravlja se uglavnom kroz praćenje kamatnogjaza i kroz predodređene limite za refinansiranje.Kamatna osjetljivost imovine i obavezaDolje prikazana tablica daje kratak prikaz izloženosti Banke kamatnomriziku. Imovina i obaveze Banke su u tabeli prikazana po knjigovodstvenojvrijednosti i kategorizirane prema ranijem od ugovorenogdatuma dospijeća ili refinansiranja.Na dan 31. decembra 2008. Do 1 1 – 3 3 – 12 1 – 5 Preko Beskamatna Ukupnomjesec mjeseca mjeseci god. 5 god. imovina i obavezeImovinaNovac i sredstva kod Centralne banke 86,540 – – – – 25,583 112,123Krediti i avansi bankama 23,473 5,281 – – – – 28,754Krediti i avansi klijentima 32,822 27,917 104,517 131,452 11,044 – 307,752Finansijska imovina raspoloživa za prodaju – – – – – 196 196Materijalna imovina – – – – – 11,333 11,333Nematerijalna imovina – – – – – 992 992Odgođena porezna imovina – – – – – 47 47Ostala imovina – – – – – 2,949 2,949Ukupno imovina 142,835 33,198 104,517 131,452 11,044 41,100 464,146ObavezeDepoziti klijenata 9,340 28,502 96,824 109,797 1,532 89,596 335,591Pozajmice – 20,157 15,275 6,454 2,510 21,266 65,662Subordinirani dug – – – – 15,647 434 16,081Rezervisanja – – – – – 322 322Ostale obaveze – – – – – 1,700 1,700Tekuće obaveze po osnovu poreza na dobit – – – – – 155 155Ukupno obaveze 9,340 48,659 112,099 116,251 19,689 113,473 419,511Bilansna osjetljivost na promjenu kamatne stope 133,495 (15,461) (7,582) 15,201 (8,645) (72,373) 44,635

58Godišnji Izvještaj 2008Na dan 31. decembra 2007. Do 1 1 – 3 3 – 12 1 – 5 Preko 5 Beskamatna Ukupnomjesec mjeseca mjeseci godina godina imovina i obavezeImovinaNovac i sredstva kod Centralne banke 77,356 – – – – 18,102 95,458Krediti i avansi bankama 5,832 – – – – – 5,832Krediti i avansi klijentima 24,908 27,914 111,576 138,139 5,991 – 308,528Finansijska imovina raspoloživa za prodaju – – – – – 196 196Materijalna imovina – – – – – 10,945 10,945Nematerijalna imovina – – – – – 961 961Odgođena porezna imovina – – – – – 26 26Ostala imovina – – – – – 1,915 1,915Ukupno imovina 108,096 27,914 111,576 138,139 5,991 32,145 423,861ObavezeDepoziti klijenata 6,909 32,809 84,451 75,018 1,685 78,995 279,867Pozajmice – 3,685 8,400 51,665 2,086 22,427 88,263Subordinirani dug – – – – 15,647 448 16,095Rezervisanja – – – – – 260 260Ostale obaveze – – – – – 1,354 1,354Tekuće obaveze po osnovu poreza na dobit – – – – – 374 374Ukupno obaveze 6,909 36,494 92,851 126,683 19,418 103,858 386,213Bilansna osjetljivost na promjenu kamatne stope 101,187 (8,580) 18,725 11,456 (13,427) (71,713) 37,648Računanjem promjene dobiti na osnovu gore prikazane osjetljivostina promjenu kamatne stope, na dan 31. decembra 2008.godine, da su kamatne stope na taj dan bile 1% niže, a da su sveostale varijable ostale konstantne, rezultat prije oporezivanja bibio 586 hiljada KM (2007. godine: 504 hiljada KM) veći. U obrnutomslučaju, isti efekt sa suprotnim rezultatom bi bio postignut uslučaju povećanja kamatnih stopa od 1%.Analiza osjetljivosti na kamatnu stopu uključuje svu imovinu iobaveze sa promjenljivom kamatnom stopom i pretpostavlja daće sva kratkoročna imovina i obaveze sa fiksnom kamatom bitiponovo uložena po dospijeću.3.5. Rizik likvidnostiProvjere i izvještavanja su u obliku mjerenja i projekcija novčanihtokova za naredni dan, tjedan i mjesec, pošto su to ključni periodiza upravljanje likvidnošću. Početna točka tih projekcija je analizaugovornog dospijeća finansijskih obaveza i očekivani datum naplatefinansijskih sredstava.Odjel sredstava također provjerava neusklađena srednjoročnasredstva, nivo i vrstu nepovučenih kreditnih obaveza, korištenjeprekoračenja po tekućim računima i uticaj potencijalnih obavezakao što su standby krediti i garancije.Sljedeća tablica prikazuje analizu imovine i obaveza Bankegrupiranih po značajnim dospijećima baziranim na preostalom perioduod datuma bilansa stanja do ugovorenih datuma dospijeća.Ostala imovina i obaveze, koje nemaju ugovorene datume dospijećaRizik likvidnosti je rizik da Banka neće biti u mogućnosti izvršitisvoje finansijske obaveze. Nadzorni odbor je odobrio Politike i procedureupravljanja likvidnošću. Banka upravlja rizikom likvidnostiprimjenjujući optimalnu kombinaciju dospijeća i devizne struktureimovine i obaveza.Izvore likvidnosti redovno provjerava Odjel sredstava i ALCO odborza rizik Banke da bi se održala velika raznolikost po valutama,geografskim lokacijama, pružateljima, proizvodima i uvjetima.Postupak upravljanja likvidnošću Banke koji provodi Banka i nadgledaOdjel riznice uključuje:• Svakodnevno finansiranje, koje se vrši nadgledanjem budućihgotovinskih tokova da bi se osiguralo ispunjenje uvjeta. Touključuje i osvježavanje sredstva po njihovom dospijeću ili pozajmljivanjuklijentima;• Održavanje portfelja visoko utrživih sredstava koja lako mogubiti likvidirana kao zaštite od nepredviđenih prekida gotovinskihtokova;• Provjeru stope likvidnosti bilansa u skladu sa internim i regulatornimzahtjevima;• Održavanje koncentracije i dospijeća duga.

Finansijski izvještaj 59grupirane su u skladu sa planom Banke.3.6. Dospijeća imovine i obavezaNa dan 31. decembra 2008 Do 1 1 – 3 3 – 12 1 – 5 Preko 5 Ukupnomjesec mjeseca mjeseci godina godinaImovinaNovac i sredstva kod Centralne banke 112,123 – – – – 112,123Krediti i avansi bankama 23,473 5,281 – – – 28,754Krediti i avansi klijentima 32,822 27,917 104,517 131,452 11,044 307,752Finansijska imovina raspoloživa za prodaju 196 – – – – 196Materijalna imovina – – – – 11,333 11,333Nematerijalna imovina – – – – 992 992Odgođena porezna imovina 47 – – – – 47Ostala imovina 2,920 – – – 29 2,949Ukupno Imovina 171,581 33,198 104,517 131,452 23,398 464,146ObavezeDepoziti klijenata 98,936 28,502 96,824 109,797 1,532 335,591Pozajmice 32 14,929 10,995 37,196 2,510 65,662Subordinirani dug – – 434 – 15,647 16,081Rezervisanja 322 – – – – 322Ostale obaveze 1,700 – – – – 1,700Tekuće obaveze po osnovu poreza na dobit 155 – – – – 155Ukupno obaveze 101,145 43,431 108,253 146,993 19,689 419,511Neusklađenost ročne strukture 70,436 (10,233) (3,736) (15,541) 3,709 44,635Potencijalne i preuzete obaveze 3,387 4,208 11,702 2,006 – 21,303Na dan 31. decembra 2007. Do 1 1 – 3 3 – 12 1 – 5 Preko 5 Ukupnomjesec mjeseca mjeseci godina godinaImovinaNovac i sredstva kod Centralne banke 95,458 – – – – 95,458Krediti i avansi klijentima 5,832 – – – – 5,832Krediti i avansi klijentima 24,908 27,914 111,576 138,139 5,991 308,528Finansijska imovina raspoloživa za prodaju 196 – – – – 196Materijalna imovina – – – – 10,945 10,945Nematerijalna imovina – – – – 961 961Odgođena porezna imovina 26 – – – – 26Ostala imovina 1,886 – – – 29 1,915Ukupno Imovina 128,306 27,914 111,576 138,139 17,926 423,861ObavezeDepoziti klijenata 84,308 33,000 85,042 75,827 1,690 279,867Pozajmice 9 4,483 20,363 61,322 2,086 88,263Subordinirani dug – – 448 – 15,647 16,095Rezervisanja 260 – – – – 260Ostale obaveze 1,354 – – – – 1,354Tekuće obaveze po osnovu poreza na dobit 374 – – – – 374Ukupno obaveze 86,305 37,483 105,853 137,149 19,423 386,213Neusklađenost ročne strukture 42,001 (9,569) 5,723 990 (1,497) 37,648Potencijalne i preuzete obaveze 2,419 5,433 8,432 1,489 – 17,773Dospijeće vanbilansnih stavki(a) Kreditne obavezeRočnost ugovornih iznosa vanbilansnih finansijskih instrumenataBanke koji je obavezuju da daje kredite klijentima i druge instrumenteprikazana je u sljedećoj tablici.(b) Finansijske garancije i akreditiviFinansijske garancije i akreditivi su također prikazani u narednojtablici po najranijem ugovornom datumu dospijeća.

60Godišnji Izvještaj 2008(c) Obaveze operativnog zakupaU slučaju kada je Banka zakupac, buduće minimalne uplate zakupninepo osnovi neraskidivog operativnog zakupa prikazane su udolje navedenoj tablici.Ne kasnije od 1 – 5 Preko 5 Ukupno1 godinu godina godinaNa dan 31. decembra 2008.Kreditne obaveze 11,970 – – 11,970Finansijske garancije i akreditivi 7,327 2,006 – 9,333Obaveze operativnog zakupa 40 2,246 19,555 21,841Ukupno 19,337 4,252 19,555 43,144Na dan 31. decembra 2007.Kreditne obaveze 10,157 – – 10,157Finansijske garancije i akreditivi 6,127 1,489 – 7,616Obaveze operativnog zakupa 43 2,177 14,836 17,056Ukupno 16,327 3,666 14,836 34,8293.7. Fer vrijednost finansijske imovine i obavezaU dolje navedenoj tablici dat je kratak prikaz knjigovodstvenihiznosa i fer vrijednosti imovine i obaveza koje u bilansu stanjaBanke nisu prikazane po svojoj fer vrijednosti.Knjigovodstvena vrijednostFer vrijednost2008 2007 2008 2007ImovinaKrediti i avansi bankama 28,754 5,832 28,754 5,832Krediti i avansi klijentima 307,752 308,528 305,668 305,768ObavezeDepoziti klijenata 335,591 279,867 337,729 281,790Pozajmice 65,662 88,263 60,947 81,175Subordinirani dug 16,081 16,095 14,279 14,931Finansijska sredstva dostupna za prodaju smatraju se troškom jernemaju utvđenu tržišnu cijenu na aktivnom tržištu, a njihova fer vrijednostne može se pouzdano mjeriti.(i) Krediti i avansi bankamaKrediti i avansi bankama uključuju međubankovne plasmane.Fer vrijednost plasmana sa fluktuirajućom kamatom i prekonoćnihdepozita predstavlja njihovu iskazanu vrijednost. Procijenjena vrijednostdepozita sa fiksnom kamatom zasnovana je na diskontiranimgotovinskim tokovima uz korištenje kamatnih stopa koje prevladavajuna tržištu novca za dugove sa sličnim kreditnim rizikom ipreostalim dospijećem.(ii) Krediti i avansi klijentimaProcijenjena fer vrijednost kredita i avansa odražava promjene ukreditnom statusu od uzimanja kredita i promjene u kreditima sfiksnom stopom. Iskazani iznosi kredita s varijabilnom kamatnomstopom približno su jednaki njihovoj fer vrijednosti.(iii) Depoziti klijenata, pozajmice i subordinirani dug.Procijenjena fer vrijednost depozita bez navedenog dospijeća,uključujući beskamatne depozite, predstavlja iznos koji se vraćana zahtjev.Procijenjena fer vrijednost depozita sa fiksnom kamatom i drugihpozajmica koje nisu navedene na aktivnom tržištu zasnovana je nadiskontiranim novčanim tokovima korištenjem kamatnih stopa zanove dugove sa sličnim preostalim dospijećem.Fer vrijednost oročenih depozita sa promjenljivom kamatnomstopom približno je jednaka njihovoj iskazanoj vrijednosti na dan

Finansijski izvještaj 61bilansa stanja.3.8. Upravljanje kapitalomovlaštene da sprovode naknadne provjere obveznikovih poslovnihknjiga.Ciljevi Banke pri upravljanju kapitalom, koji je širi koncept od „kapitalai rezervi“ iz bilansa stanja, jesu:• Biti u skladu sa kapitalnim uvjetima koje su postavili regulatoribankarskog tržišta u domaćem okruženju;• Čuvati sposobnost Banke da može nastaviti poslovanjetemeljem pretpostavke neograničenosti vremena poslovanja teda osigurava povrat dioničarima i dobit drugima koji posjedujuudio;• Održati jaku kapitalnu osnovu u cilju razvoja poslovanja.Uprava Banke redovno nadgleda adekvatnost i stanje kapitala naosnovu odgovarajućih internih akata i regulativa koje propisuje supervizor(Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine).Potrebne informacije i izvještaji se podnose nadzornom organukvartalno. U narednoj tablici dan je kratak prikaz sastava regulatornogkapitala i stopa adekvatnosti kapitala Banke za godinu koja jezavršena na dan 31. decembra 2008., a pripremljene su u skladu sazahtjevima Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine(FBA).2008 2007Neto kapital Banke u skladu sazahtjevima FBA 63,431 55,197Rizikom ponderisana aktiva 342,469 335,489Ponderisani rizik poslovanja 2,948 –Ukupni ponderisani rizik 345,417 335,489Stopa adekvatnosti kapitala 18.4% 16.5%4. Ključne računovodstvene procjene i mišljenjaBanka radi procjene i pretpostavke koje utiču na iskazane iznose sredstavai obaveza u narednoj finansijskoj godini. Procjene i mišljenje sestalno provjeravaju i zasnivaju se na prethodnom iskustvu i drugimfaktorima, uključujući očekivanje budućih događaja za koje se mislida su razumni u danim okolnostima.(a) Gubici po osnovu umanjenja vrijednosti kredita i avansaBanka najmanje na kvartalnoj osnovi vrši provjeru svojih kreditnihportfelja u cilju procjene umanjenja vrijednosti. Prilikom utvrđivanjada li gubitak po osnovu umanjenja vrijednosti treba iskazati u bilansuuspjeha, Banka vrši procjenu postojanja uočljivih podatakakoji ukazuju na postojanje mjerljivog smanjenja u procijenjenimbudućim gotovinskim tokovima iz portfelja kredita prije nego štoje moguće utvrditi smanjenje kod pojedinačnih kredita u tom portfelju.Ti dokazi mogu uključivati uočljive podatke koji ukazuju nanegativnu promjenu platnog statusa zajmoprimca kod Banke, ilidržavne ili lokalne privredne uvjete koji su povezani sa kašnjenjempo sredstvima Banke.Prilikom određivanja svojih budućih novčanih tokova, Uprava koristiprocjene zasnovane na metodi povijesnog gubitka po osnovusredstva sa karakteristikama kreditnog rizika i objektivne dokazeumanjenja vrijednosti slične onima u portfelju. Metodologija i pretpostavkekoje se koriste za procjenu kako iznosa tako i vremenabudućih gotovinskih tokova redovno se provjeravaju u svrhu smanjenjasvih razlika između procijenjenih gubitaka i stvarnih gubitaka.Umanjenje imovine vrednovane po trošku amortizacije utvrđuje sena način opisan pod 2.10.(c) Regulatorni zahtjeviAgencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine je ovlaštenada sprovede zakonske inspekcije poslovanja Banke, te da zahtijevaizmjene neto knjigovodstvenih vrijednosti sredstava i obaveza, uskladu sa relevantnim zakonima.5. Neto prihod od kamata2008 2007Prihod od kamata i slični prihodiKrediti i avansi klijentima 55,475 49,630Krediti i avansi bankama 735 300Obavezne rezerve kod Centralne banke 1,693 82257,903 50,752Rashod od kamata i slični rashodiTekući računi i depozitiklijenata (13,822) (8,982)Pozajmice i subordinirani dug (5,355) (4,853)(19,177) (13,835)6. Neto prihod od naknada i provizija2008 2007Prihod od provizija i naknadaForeign payment transactions 1,059 921Domestic payment transactions 1,102 858Guarantees and letters of credit 386 338Foreign exchange transactions 850 658Western Union and card business 303 213Accounts maintenance fees 418 151Other payment transaction fees 581 414Other fees and commissions 913 8805,612 4,433Rashod od naknada i provizijaBanke (275) (190)Ostalo (774) (643)(1,049) (833)7. Kursne razlike (neto)2008 2007Pozitivne kursne razlike 57,101 11,958Negativne kursne razlike (56,900) (11,790)201 1688. Ostali operativni prihodi2008 2007Naknade od osiguranja 520 –(b) PoreziBanka izmiruje svoje poreske obaveze u skladu za zakonima FBiH.Poreske prijave su predmet odobravanja poreskih vlasti koje su

62Godišnji Izvještaj 2008Ostalo 606 2199. Ostali operativni rashodi1,126 219izvještajima.Usklađivanje računovodstvene dobiti i poreza na dobit2008 2007Troškovi zaposlenika 19,228 16,882Troškovi zakupa 3,419 2,977Troškovi promocije i marketinga 1,561 2,277Amortizacija 3,734 2,678Troškovi konzultantskih usluga 920 1,153Premije osiguranja 2,814 1,787Poštanske i telekomunikacijske usluge 842 737Troškovi kancelarijskog materijala 611 688Održavanje stalnih sredstava i opreme 783 775Ostali porezi i doprinosi 111 33Komunalije i struja 973 789Administrative, court and other legal fees 385 231Troškovi prevoza 414 362Ostala potrošna roba 251 176Otpis sitnog inventara 165 229Donacije 39 66Konzultantske usluge ProCredit grupacije 952 1,073Ostalo 1,297 60338,499 33,516Troškovi zaposlenika2008 2007Plate 10,299 8,634Porezi i doprinosi 6,538 5,513Other long-term employee benefits (Note 23) 56 137Topli obrok i prevoz 1,685 1,400Ostalo 650 1,19819,228 16,882Broj zaposlenih u Banci na kraju godine bio je 888 (2007.: 831).10. Gubici po osnovi umanjenja vrijednosti i rezervisanja2008 2007Krediti i avansi stanovništvu (Bilješka 14) 131 5Krediti i avansi pravnim osobama (Bilješka 14) 6,519 4,816Ostala imovina (Bilješka 19) 129 32Potencijalne i preuzete obaveze (Bilješka 23) 6 (364)6,785 4,48911. Porez na dobit2008 2007(Gubitak)/dobit prije oporezivanja (668) 2,899Obračunati porez postopi od 10% (2007.:30%)) (67) 870Stavke koje ne umanjujuporeznu osnovicu:- prihodi koji ne čine dio poreske osnovice – (653)- neoporezivi prihod (7) (72)- porezno nepriznati rashodi 157 203Troškovi poreza na dobit za godinu 83 348Uprava javnih prihoda je tijelo odgovorno za provođenje potpuneporezne kontrole za godinu koja je završena na dan 31. decembra2008. godine. Porezne obaveze Banke su navedene u poreznimprijavama Banke i prihvaćene su kao takve, ali mogu biti predmetkontrole poreznih vlasti u periodu od pet godina nakon njihovogprihvaćanja. Uprava Banke nije upoznata ni sa kakvim okolnostimakoje bi mogle dovesti do potencijalne materijalne odgovornosti utom pogledu.12. Novac i sredstva kod Centralne banke2008 2007Novčana sredstva u blagajni 20,071 13,679Računi u drugim bankama 5,505 4,423Računi u centralnim bankamaosim obaveznih rezervi 27,630 23,158Obavezne rezerve u CB 58,917 54,198112,123 95,458Centralna banka utvrđuje obavezu banaka da osiguraju obaveznurezervu u obliku sredstava koja će biti deponirana kod Centralnebanke. Obavezna rezerva na dan 31. decembra 2008. godine iznosilaje 14% (2007.: 18%) oročenih depozita i pozajmica. Obaveznarezerva se održava kroz prosječna stanja računa kod Centralnebanke Bosne i Hercegovine.Kamatna stopa na obaveznu rezervu u KM je 1.0% (2007.: 1.0%).13. Krediti i avansi bankama2008 2007Plasmani u stranim bankama 28,754 5,83228,754 5,832Kratkoročni 28,754 5,832Dugoročni – –2008 2007Tekući porez na dobit 104 311Odgođeni porez na dobit (Bilješka 18) (21) 37Ukupan trošak poreza na dobitu bilansu uspjeha 83 348Detaljniji podaci o odloženom porezu dati su u Bilješci 18. Zakonskastopa poreza na dobit je 10% (2007.: 30%).Porez obračunat na dobit Banke prije oporezivanja se razlikujeod teoretskog iznosa koji bi nastao primjenom lokalne poreznestope na dobit prije oporezivanja prikazane u MSFI finansijskim14. Krediti i avansi klijentima2008 2007Krediti stanovništvu-kratkoročni 7,710 10,477-dugoročni 194,322 206,093202,032 216,570Krediti pravnim osobama-kratkoročni 17,659 12,504-dugoročni 98,875 87,971116,534 100,475Bruto krediti i avansi klijentima 318,566 317,045Umanjenje: Rezervisanja za kred. gubitke (10,814) (8,517)Neto krediti i avansi klijentima 307,752 308,528

Finansijski izvještaj 63Tekući (neto) 165,256 164,398Ne-tekući (neto) 142,496 144,130Krediti i avansi klijentima uključuju obračunatu kamatu u ukupnomiznosu od 2,466 hiljada KM (2007.: 2,461 hiljada KM), te su umanjeniza razgraničene naknade u iznosu od 2,852 hiljada KM (2007.:2,809 hiljada KM).Kretanje kod rezervisanja za kreditne gubitke je sljedeće:StanovništvoPo tekućem Stambeni Ostali UkupnoStanje na dan 1. januara 2008. 37 235 134 406Neto rashod ubilansu uspjeha (Bilješka 10) (11) 22 120 131Otpisi – 20 (21) (1)Stanje na dan31. decembra 2008. 26 277 233 536Pravne osobeMikro Mala i Ostali Ukupnopoduzeća srednjaStanje na dan 1. jan. 2008. 5,792 2,078 241 8,111Neto rashod u bilansuuspjeha (Bilješka 10) 5,563 688 268 6,519Otpisi (3,928) (324) (75) (4,327)Poništenje diskonta rezervisanja – (25) – (25)Stanje na dan31. decembra 2008. 7,427 2,417 434 10,278StanovništvoPo tekućem Stambeni Ostali UkupnoStanje na dan 1. januara 2007. 6 313 96 415Neto rashod u bilansuuspjeha (Bilješka 10) 31 (73) 47 5Otpisi – (5) (9) (14)Stanje na dan31. decembra 2007. 37 235 134 406Pravne osobeMikro Mala i Ostali Ukupnopoduzeća srednjaStanje na dan 1. januara 2007. 2,743 1,687 198 4,628Neto rashod u bilansuuspjeha (Bilješka 10) 3,912 813 91 4,816Otpisi (863) (388) (48) (1,299)Poništenje diskonta rezervisanja – (34) – (34)Stanje na dan31. decembra 2007. 5,792 2,078 241 8,11115. Finansijska imovina raspoloživa za prodaju2008 2007Ulaganje u Regionalnu akademijuProCredit-a EE LLC Skoplje 196 196196 196Dana 17. decembra 2007. godine, Banka je potpisala Ugovor o osnivanjuRegionalne akademije ProCredit-a EE LLC u Skoplju zajednosa još 7 drugih banaka iz ProCredit mreže.Finansijska imovina raspoloživa za prodaju prikazana su po trošku,kako nemaju cijenu kotiranu na aktivnom tržištu i ne može sepouzdano odrediti njihova fer vrijednost.16. Materijalna imovina2008 Zgrade Ulaganja u Namještaj i Imovina u Ukupnozakupljenu imovinu oprema pripremiNabavna vrijednostStanje na dan 1. januara 2008 448 3,959 11,874 1,671 17,952Povećanja 137 451 2,296 845 3,729Transferi 142 138 1,170 (1,450) –Smanjenje i otpis – (116) (191) – (307)Stanje na dan 31. decembra 2008. 727 4,432 15,149 1,066 21,374Akumulirana amortizacijaStanje na dan 1. januara 2008. 256 1,300 5,451 – 7,007Amortizacija za razdoblje 32 585 2,704 – 3,321Smanjenje i otpis – (107) (180) – (287)Stanje na dan 31. decembra 2008. 288 1,778 7,975 – 10,041Neto knjigovodstvena vrijednostna dan 31. decembra 2008. 439 2,654 7,174 1,066 11,3331. januara 2008. 192 2,659 6,423 1,671 10,945

64Godišnji Izvještaj 2008Nabavna vrijednost materijalne imovine i amortizacija za 2008.godinu prikazana je kako slijedi:U 2008. godini stopa amortizacije na zgrade promijenjena je sa10% na 2.5%. Da nije došlo do promjene amortizacione stope,trošak amortizacije u 2008. godini iznosio bi 71 hiljadu KM, pričemu bi neto knjigovodstvena vrijednost zgrada bila 400 hiljadaKM umjesto sadašnjih 439 hiljada KM.2007 Zgrade Ulaganja u Namještaj Imovina u Ukupnozakupljenu imovinu i oprema pripremiNabavna vrijednostStanje na dan 1. januara 2007. 348 2,767 8,182 1,642 12,939Povećanja 100 999 2,916 1,415 5,430Transferi – 193 1,193 (1,386) –Smanjenje i otpis – – (417) – (417)Stanje na dan 31. decembra 2007. 448 3,959 11,874 1,671 17,952Akumulirana amortizacijaStanje na dan 1. januara 2007. 156 828 4,046 – 5,030Amortizacija za razdoblje 100 472 1,808 – 2,380Smanjenje i otpis – – (403) – (403)Stanje na dan 31 Decembra 2007. 256 1,300 5,451 – 7,007Neto knjigovodstvena vrijednost na dan31. decembra 2007. 192 2,659 6,423 1,671 10,9451. januara 2007. 192 1,939 4,136 1,642 7,909Nabavna vrijednost materijalne imovine i amortizacija za 2007.godinu prikazane su kako slijedi:17. Nematerijalna imovina18. Odgođena porezna imovina2008 Softver Licence i Ukupnoostalanematerijalna imovinaNabavna vrijednostStanje na dan 1. januara 2008. 175 1,431 1,606Povećanja 87 357 444Stanje na dan31. decembra 2008. 262 1,788 2,050Akumulirana amortizacijaStanje na dan 1. januara 2008 92 553 645Amortizacija za razdoblje 40 373 413Stanje na dan31. decembra 2008. 132 926 1,058Neto knjigovodstvena vrijednost31. decembra 2008. 130 862 9921. januara 2008. 83 878 961Odgođeni porezi su obračunati na privremene razlike po metodiobaveza korištenjem efektivne porezne stope od 10 % (2007.:30%).Kretanja u odgođenoj poreznoj imovini:Rezervisanja za Ostale Ukupnokreditne gubitke stavkeStanje na dan 1. januara 2008. 26 – 26Stvaranje i ukidanjeprivremenih razlika 88 7 95Smanjenje stope poreza (74) – (74)Stanje na dan 31. decembra 2008. 40 7 47Stanje na dan 1. januara 2007. 66 (3) 63(Smanjenje)/povećanje odgođeneporezne imovine (40) 3 (37)Stanje na dan 31. decembra 2007. 26 – 262007 Softver Licence i Ukupnoostalanematerijalna imovinaNabavna vrijednostStanje na dan 1. januara 2007. 113 872 985Povećanja 62 559 621Stanje na dan31. decembra 2007 175 1,431 1,606Akumulirana amortizacijaStanje na dan 1. januara 2007. 66 281 347Amortizacija za razdoblje 26 272 298Stanje na dan31. decembra 2007. 92 553 64519. Ostala imovina2008 2007Unaprijed plaćeni zakup 816 5Unaprijed plaćeni porez 855 1,091Avansna plaćanja 611 278Potraživanja od kartičnih operatera 290 415Ostala imovina 486 164Umanjenje: Rezervisanja za gubitke (109) (38)2,949 1,915Kratkoročni (neto) 2,920 1,886Dugoročni (neto) 29 29Neto knjigovodstvena vrijednostna dan 31. decembra 2007. 83 878 9611. januara 2007. 47 591 638

66Godišnji Izvještaj 2008Nove upisane dionice 9,779 10,000Na dan 31. decembra 35,458 25,679U broju dionicaObične dionice2008 2007Upisane na dan 1. januara 2,567,862 1,567,862Nove upisane dionice 977,915 1,000,000Na dan 31. decembra 3,545,777 2,567,862Dionički kapital Banke sastoji se od 3,545,777 običnih dionica. Svedionice imaju nominalnu vrijednost KM 10 svaka te se uplaćeneu cijelosti. Dionička premija predstavlja višak uplaćenog iznosa inominalnu vrijednost izdanih dionica.Zakonske rezerve predstavljaju dodatni kapital stavljen sa straneu proporciji sa neto dobiti. Ove rezerve koriste se za pokrivanje gubitakai nisu za podjelu.Struktura dioničara Banke:Naziv% dioničkog kapitala sa pravom glasa2008 2007ProCredit Holding AG 92.3 92.3Commerzbank AG 7.7 7.7100% 100%26. Novac i novčani ekvivalenti2008 2007Novčana sredstva u blagajni (Bilješka 12) 20,071 13,679Računi u drugimbankama (Bilješka 12) 5,505 4,423Računi u centralnim bankama osimobaveznih rezervi (Bilješka 12) 27,630 23,15827. Preuzete i potencijalne obaveze53,206 41,260U slijedećoj tabeli prikazani su ugovoreni iznosi preuzetih i potencijalnihobaveza Banke po kategorijama:2008 2007Garancije- u domaćoj valuti 6,667 4,731- u stranim valutama 1,889 2,394Akreditivi 777 491Ugovoreni neiskorišteni zajmovi 12,099 10,28021,432 17,896Umanjenje: Rezervisanja za potencijalne ipreuzete obaveze (Bilješka 23) (129) (123)21,303 17,77328. Transakcije sa povezanim stranamaStrane se smatraju povezanim ako jedna strana ima mogućnost dakontrolira drugu stranu ili ima značajan uticaj preko drugih stranau donošenju finansijskih i operativnih odluka. Veliki broj ovihtransakcija sa povezanim stranama predstavlja dio uobičajenogposlovanja. Ove transakcije uključuju kredite, depozite i pozajmice.Ove transakcije se obavljaju na komercijalnim osnovama i potržišnim stopama. Iznosi transakcija sa povezanim stranama, preostalastanja na kraju godine su sljedeća:ProCredit Uprava Članovi uže UkupnoHolding Banke familije UpraveKreditiStanje kredita na dan 1. januara – 184 – 184Krediti plasirani tijekom godine – 195 3 198Povrat kredita tijekom godine – (52) – (52)Stanje kredita na dan 31. decembra – 327 3 330Prihodi od kamata – 18 – 18Troškovi rezervisanja za kreditne gubitke – 1 – 1DepozitiStanje na početku godine – 146 3 149Depoziti primljeni tijekom godine – 684 42 726Depoziti isplaćeni tijekom godine – (716) (35) (751)Stanje na dan 31. decembra – 114 10 124Rashodi po kamatama na depozite – 5 – 5Uzeti kreditiStanje uzetih kredita na dan 1. januara 26,138 – – 26,138Uzeti krediti tijekom godine (19,836) – – (19,836)Povrat kredita tijekom godine 9,779 – – 9,779Stanje na dan 31. decembra 16,081 – – 16,081Rashodi po kamatama na uzete kredite 2,093 – – 2,093Transferi u okviru licenci i finansijskih sporazuma 1 771 – – 7711Transferi u okviru licenci i finansijskih sporazuma povezani sanaknadom uprave za pružanje usluga upravljanja i podrške.

Finansijski izvještaj 67Transakcije sa povezanim stranama tijekom 2007.ProCredit Uprava Članovi uže UkupnoHolding Banke familije UpraveKreditiStanje kredita na dan 1. januara – 164 – 164Krediti plasirani tijekom godine – 57 – 57Povrat kredita tijekom godine – (37) – (37)Stanje kredita na dan 31. decembra – 184 – 184Prihodi od kamata – 12 – 12Troškovi rezervisanja za kreditne gubitke – – – –DepozitiStanje na početku godine – 67 27 94Depoziti primljeni tijekom godine 6,845 881 66 7,792Depoziti isplaćeni tijekom godine (6,845) (802) (90) (7,737)Stanje na dan 31. decembra – 146 3 149Rashodi po kamatama na depozite 27 4 – 31Uzeti kreditiStanje uzetih kredita na dan 1. januara 19,099 – – 19,099Uzeti krediti tijekom godine 7,039 – – 7,039Povrat kredita tijekom godine – – – –Stanje na dan 31. decembra 26,138 – – 26,138Rashodi po kamatama na uzete kredite 1,652 – – 1,652Transferi u okviru licenci i finansijskih sporazuma 1 65 – – 651Transferi u okviru licenci i finansijskih sporazuma povezani sanaknadom uprave za pružanje usluga upravljanja i podrške.Naknade Uprave2008 2007Plate i druga kratkoročnaprimanja zaposlenih 253 275Ostala dugoročna primanja zaposlenih 5 3258 278Upravu Banke u ovom smisli čine članovi Upravnog odbora, ostalorukovodeće osoblje i članovi uže porodice.

68Godišnji Izvještaj 2008Dodatne informacijeAdrese registrovanih poslovnih jedinica Banke su:Sjedište: SarajevoAdresa: Emerika Bluma 8Bosna i HercegovinaFilijale:SarajevoAdresa: Muvekita 1IlidžaAdresa: Ibrahima Ljubovića 20BihaćAdresa: Safvet-bega Bašagića 18TuzlaAdresa: Džafer Mahala 29MostarAdresa: Lacina 2Banja LukaAdresa: Kralja Petra I KarađorđevićaBrčkoAdresa: R. Dz. Čauševića 19BijeljinaAdresa: Karađorđeva 6TravnikAdresa: Bosanska 133ZenicaAdresa: Maršala Tita bbEkspoziture:Sarajevo / ekspoziture;Adresa: Emerika Bluma 8Novo Sarajevo / ekspoziture;Adresa: Topal Osman-paše 22Otoka / ekspoziture;Adresa: Gradaćačka 1Ciglane / ekspoziture;Adresa: Husrefa Redžića 1Sokolac / ekspoziture;Adresa: Glasinačka 1Ilidža / ekspoziture;Adresa: Hrasnička cesta bbCazin / ekspoziture;Adresa: Stara ČaršijaTuzla / ekspoziture;Adresa:Turalibegova 48Gračanica / ekspoziture;Adresa: H. K. Gradaščevića bbPosušje / ekspoziture;Adresa: Fra Grge Martića bbMostar / ekspoziture;Adresa: Biskupa Čule bbTrebinje / ekspoziture;Adresa: Kralja Petra I Oslobodioca bbBanja Luka / ekspoziture;Adresa: Brace Potkonjaka 2Gradačac / ekspoziture;Adresa: H. K. Gradaščevića bbTravnik / ekspoziture;Adresa: RK Borac – Bosanska bbZavidovići / ekspoziture;Adresa: 8. Marta bbPrijedor / ekspoziture;Adresa: Svetosavska bbDoboj / ekspoziture;Adresa: Svetog Save 95Bijeljina / ekspoziture;Adresa:TrgKraljaPetraI Karađorđevića 1Konjic / ekspoziture;Adresa: Trg državnosti bbPale / ekspoziture;Adresa: Milana Simovića bbZvornik / ekspoziture;Adresa: Svetog Save 1Brčko / ekspoziture;Adresa: Bosne Srebrene 22Nova Bila / ekspoziture;Adresa: Nova Bila bbŽivinice / ekspoziture;Adresa: Alije Izetbegovića 10Kiseljak / ekspoziture;Adresa: Josipa bana Jelačića bbSrebrenik / ekspoziture;Adresa: Maršala Tita 40Laktaši / ekspoziture;Adresa: Karađorđeva bbGradiška / ekspoziture;Adresa: Kozarskih brigada 26Ljubuški / ekspoziture;Adresa: Kralja Zvonimira bbLivno / ekspoziture;Adresa: Župana Želimira bb/Sinjska bbŠamac / ekspoziture;Adresa:Kralja Aleksandra Karađorđevića 65Bugojno / ekspoziture;Adresa: Kulina Bana 18Bosanska Krupa / ekspoziture;Adresa: Sokak bbVelika Kladuša / ekspoziture;Adresa: Kulište 2ZaposleniciNa dan 31. decembra 2008. ProCredit Bank d.d., Sarajevozapošljavala je 888 zaposlenika (2007.: 831 zaposlenik).DirektoriDirektori koji su bili u službi tijekom finansijske godine i dodatuma ovog izvještaja su:DirektorPeter MoeldersIzvršni direktor Sektora računovodstva i kontrolingaSabina MujanovićIzvršni direktor Sektora sredstava, poslova sa stanovništvom iplatnog prometaEdin HrnjicaIzvršni direktor Sektora općih poslovaVedran HadžiahmetovićIzvršni direktor Sektora poslovanja sa privredomSenad RedžićIzvršni direktor Sektora za upravljanje rizikom i internuusklađenostRadomir Savić

Finansijski izvještaj 69

70Godišnji Izvještaj 2008Kontakt adreseUpravaFilijaleSarajevoEmerika Bluma 8Tel. +387 33 250 950Fax +387 33 250 971www.procreditbank.bainfo@procreditbank.baBanja LukaKralja Petra I Karađorđevića 91Tel. +387 51 229 340 / 343Fax +387 51 229 373Banja LukaBraće Potkonjaka 2Tel. +387 51 431 530 / 430 000Fax +387 51 431 537DobojSvetog Save 95Tel. +387 53 206 290Fax +387 53 206 292GračanicaAlije Izetbegovića 23Tel. +387 35 700 670Fax +387 35 700 672BihaćSafvet-bega Bašagića 18Tel. +387 37 313 203Fax +387 37 319 121GradačacH.K. Gradaščevića bbTel. +387 35 821 715Fax +387 35 821 727BijeljinaKarađorđeva 6 / Atinska 1Tel. + 387 55 220 980 / 225 955Fax + 387 55 220 980GradiškaKozarskih brigada 26Tel. +387 51 826 600Fax +387 51 826 606BijeljinaTrg Kralja Petra I Karađorđevića 1Tel. + 387 55 224 541Fax + 387 55 224 540IlidžaIbrahima Ljubovića 20Tel. +387 33 761 580 / 622 869Fax +387 33 761 681Bosanska KrupaSokak bbTel. +387 37 476 800Fax +387 37 476 805IlidžaHrasnička cesta 4Tel. +387 33 771 130 / 137Fax +387 33 771 131 / 132BrčkoR.DŽ. Čauševića 19Tel. +387 49 216 099Fax +387 49 233 410KiseljakJosipa bana Jelačića bbTel. +387 30 877 600Fax +387 30 877 602BrčkoBosne Srebrene 22Tel. +387 49 231 960Fax +387 49 231 966KonjicTrg državnosti bbTel. +387 36 712 400Fax +387 36 712 409BugojnoKulina Bana br. 18Tel. +387 30 259 520 / 259 524Fax +387 30 259 529Kovačići (Sarajevo)Emerika Bluma 8Tel. +387 33 250 950Fax +387 30 253 991CazinZC “Stara čaršija”Bošnjačkih šehida 1Tel. +387 37 539 116 / 117Fax +387 37 511 693Ciglane (Sarajevo)Husrefa Redžića 1Tel. +387 33 554 955 / 995Fax +387 33 554 996LaktašiKarađorđeva bbTel. +387 51 535 290Fax +387 51 535 291LivnoŽelimira Župana bb / Sinjska bbTel. +387 34 208 280Fax +387 34 208 288

Kontakt adrese 71LjubuškiKralja Zvonimira bbTel. +387 39 835 720Fax +387 39 835 722SokolacGlasinačka 1Tel. +387 57 400 310Fax +387 57 400 312ZvornikSvetog Save 1Tel. +387 56 232 270Fax +387 56 232 274MostarBiskupa Čule bbTel. +387 36 449 720Fax +387 36 449 729SrebrenikMaršala Tita 40Tel. +387 35 646 150Fax +387 35 646 151MostarBraće Fejića bbTel. +387 36 502 050Fax +387 36 502 051Nova BilaNova Bila bbTel. +387 30 708 740 / 741Fax +387 30 708 743Novo SarajevoTopal Osman paše 26Tel. +387 33 710 705Fax +387 33 717 497Kreditni OdielTopal Osman paše 32bTel. +387 33 614 401Fax +387 33 721 149Otoka (Sarajevo)TC Otoka - MerkurGradačačka 1Tel. +387 33 716 485 / 486Fax +387 33 716 487ŠamacKralja AleksandraKarađorđevića 65Tel. +387 54 621 590Fax +387 54 621 590TravnikBosanska bbTel. +387 30 510 510 / 512Fax +387 30 510 522TrebinjeKralja Petra I Oslobodioca 33Tel. +387 59 274 160Fax +387 59 274 161TuzlaDžafer Mahala 29Tel. +387 35 301 200Fax +387 35 258 340TuzlaTuralibegova 48Tel. +387 35 319 800Fax +387 35 319 800PaleMilana Simovića bbTel. +387 57 202 140Fax +387 57 202 181Velika KladušaKulište 2Tel. +387 37 776 510Fax +387 37 776 518PosušjeFra Grge Martića bbTel. +387 39 685 020Fax +387 39 685 021Zavidovići8. Marta bbTel. +387 32 868 530Fax +387 32 868 531PrijedorSvetosavska 12Tel. +387 52 243 666Fax +387 52 243 635ZenicaUgao Maršala Tita i Islambegovića putTel. +387 32 449 960 / 961Fax +387 32 449 964SarajevoMuvekita 1Tel. +387 33 561 970Fax +387 33 561 978ŽiviniceAlije Izetbegovića 10Tel. +387 35 743 150Fax +387 35 743155