Mobilni lokacijski servis za pozicioniranje i prezentiranje objekata ...
Mobilni lokacijski servis za pozicioniranje i prezentiranje objekata ... Mobilni lokacijski servis za pozicioniranje i prezentiranje objekata ...
implementacije (na primjer, kod agilnih metodologija), gdje se sustav i dokumentacija razvijaju paralelno i inkrementalno. Ipak, arhitektura sustava (na slici 2) koji se razvija mora biti jasno specificirana i nedvosmislena te poznata prije početka implementacije. Slika 2. Arhitektura sustava Kompleksni sustav koji planiramo razviti sastoji se od nekoliko podsustava koji će biti implementirani uporabom različitih informacijskih tehnologija te povezani uporabom različitih komunikacijskih tehnologija. Aplikacija koja bi se izvršavala na mobilnim uređajima bila bi implementirana u .Net Compact Frameworku, baza podataka bila bi MS SQL Server 2008 (ili alternativno MySQL), dok bi web aplikacija bila kreirana pomoću PHP ili ASP tehnologije uz upotrebu Web 2.0 tehnologija. Povezivanje ovih komponenti bilo bi realizirano uporabom različitih komunikacijskih tehnologija, kao što su GPRS, EDGE, UMTS, HSPDA i slično [18]. Posljednje korištene tehnologije bile bi GPS ili drugi lokacijski servisi za pozicioniranje korisnika te web servisi (engl. web services) za dohvat podataka o kulturnom naslijeđu. 5. Web 2.0 tehnologije u lokacijskim sustavima Prošle su tri godine od kada je O'Reilly [11] predstavio koncept weba druge generacije. Web 2.0 zamijenio je do tada dominantan publicirajući oblik web aplikacija s dinamičnim, interaktivnim i fleksibilnim web servisima. Korisnici više nisu pasivni primatelji informacija, već aktivno sudjeluju u stvaranju, nadopuni, izmjenama i prenošenju novih sadržaja i znanja. Osnovna svojstva nove paradigme weba su stalna povezanost, suradnja te razmjena resursa između korisnika. U aplikaciji koja će se izvršavati na mobilnim uređajima Web 2.0 tehnologije imat će ulogu pružatelja sadržaja. Naime, pružatelji usluga ne sadrže i ne pohranjuju sve što bi korisnici mogli tražiti te su zbog toga povezani sa specijaliziranim pružateljima sadržaja. Flickr će kao najpoznatiji web fotoalbum biti korišten kao izvor fotografija kulturne baštine, koje će korisnik moći pregledavati na svom dlanovniku. Osim standardne baze fotografija, korisnik će imati mogućnost na Flickr postaviti fotografije objekata kulturne baštine koje je on posjetio te na taj način povećati kvalitetu i broj fotografija koje će mobilni lokacijski servis moći ponuditi budućim korisnicima. Nadalje, korisnik će imati mogućnost pregledavanja kraćih videozapisa koji će im prezentirati lociran objekt kulturne baštine. Videozapisi će biti izrađeni podcasting alatom Libsyn te pohranjeni kod najpopularnijeg pružatelja sadržaja te vrste YouTube. Wiki sustav će biti korišten kao glavni izvor tekstualnih informacija, a korisnici će
moći informacije nadopunjavati svojim dojmovima i nekim činjenicama koje nisu stavljene u wiki sustav, a oni ih smatraju važnim i zanimljivim. Za potrebe navigacije i pozicioniranja koristit će se popularan GIS Google Maps, dok će za nepokrivene gradove i regije biti razvijen poseban kartografski modul. S druge strane, web aplikacija bit će izrađena pomoću Ajax (Asynchronous JavaScript and XML) tehnologije te će kroz asinkronu razmjenu podataka između klijenta i servera postati mnogo fleksibilnija za korisnika. 6. Scenariji korištenja sustava U ovom će poglavlju biti konceptualno objašnjeni scenariji korištenja budućeg sustava za pozicioniranje objekata kulturne baštine te će na taj način biti zorno prikazane njegove karakteristike i praktična vrijednost. 6.1 Scenarij #1 Ivan Ivić došao je poslovno u Križevce te između dvaju sastanaka ima sat „praznoga hoda“. Ivan je odlučio popuniti slobodno vrijeme razgledavanjem gradske kulturne baštine. Međutim, kako nije upoznat sa znamenitostima grada, odlučio se poslužiti svojim PDA uređajem na kojem ima aktiviran modul za pozicioniranje kulturne baštine. Sustav mu pokazuje kartu grada na kojoj se nalaze prikazane sve znamenitosti, Ivanovu lokaciju, kao i udaljenost do svih spomenika kulture. Ivan primjećuje da se u njegovoj neposrednoj blizini nalazi grkokatolička katedrala. Klikom na ikonu koja predstavlja katedralu iz izbornika Ivan može odabrati pregled slikovnog prikaza katedrale, kratki videozapis ili u tekstualnom obliku dobiti više informacija o povijesti katedrale. Nakon što je pogledao kratki videozapis, Ivan odlučuje posjetiti katedralu. 6.2 Scenarij #2 Ana Anić odlučila je studirati u Varaždinu. Nakon što je upisala studij, odlučila je razgledati grad te se upoznati s njegovim kulturnim vrijednostima. Ana posjeduje PDA uređaj na kojem ima personaliziran modul za pozicioniranje objekata kulturne baštine. Naime, Anu od svih kulturnih znamenitosti najviše fasciniraju dvorci. Za vrijeme šetnje gradom Ani njen PDA uređaj zvučnim signalom daje do znanja da je stigla obavijest modula za pozicioniranje kulturnih znamenitosti. Klikom na ikonu modul obavještava Anu da se u blizini nalazi dvorac te joj daje informacije o udaljenosti od dvorca, mogućnost pregledavanja bilješki o dvorcu, slika i videozapisa te navigacije do dvorca. Ana je odlučila slijediti smjernice iz navigacije te uspješno dolazi do dvorca. Iz navedenih primjera možemo zaključiti da su osnovne karakteristike sustava za pozicioniranje objekata kulturne baštine sljedeće: • GPS koordinate povezane su s podacima iz GIS-a za određeni grad ili regiju, • korisnik ima mogućnost personalizacije sustava, • ponašanje sustava određeno je kontekstom i scenarijem te, ukoliko korisnik to želi, može biti proaktivno, • specifični interesi korisnika i njegova trenutna lokacija služe kao temelj za odabir i predlaganje usluga, • sustav nudi lokacijske usluge poput, npr., navigacije.
- Page 1 and 2: Mobilni lokacijski servis za pozici
- Page 3 and 4: 2. Lokacijski servisi i prezentacij
- Page 5: definiranih korisničkih zahtjeva,
- Page 9 and 10: [12] Poslad, S., Laamanen, H., Mala
implementacije (na primjer, kod agilnih metodologija), gdje se sustav i dokumentacija<br />
razvijaju paralelno i inkrementalno. Ipak, arhitektura sustava (na slici 2) koji se razvija mora<br />
biti jasno specificirana i nedvosmislena te poznata prije početka implementacije.<br />
Slika 2. Arhitektura sustava<br />
Kompleksni sustav koji planiramo razviti sastoji se od nekoliko podsustava koji će biti<br />
implementirani uporabom različitih informacijskih tehnologija te pove<strong>za</strong>ni uporabom<br />
različitih komunikacijskih tehnologija. Aplikacija koja bi se izvršavala na mobilnim<br />
uređajima bila bi implementirana u .Net Compact Frameworku, ba<strong>za</strong> podataka bila bi MS<br />
SQL Server 2008 (ili alternativno MySQL), dok bi web aplikacija bila kreirana pomoću PHP<br />
ili ASP tehnologije uz upotrebu Web 2.0 tehnologija. Povezivanje ovih komponenti bilo bi<br />
realizirano uporabom različitih komunikacijskih tehnologija, kao što su GPRS, EDGE,<br />
UMTS, HSPDA i slično [18]. Posljednje korištene tehnologije bile bi GPS ili drugi <strong>lokacijski</strong><br />
<strong>servis</strong>i <strong>za</strong> <strong>pozicioniranje</strong> korisnika te web <strong>servis</strong>i (engl. web services) <strong>za</strong> dohvat podataka o<br />
kulturnom naslijeđu.<br />
5. Web 2.0 tehnologije u <strong>lokacijski</strong>m sustavima<br />
Prošle su tri godine od kada je O'Reilly [11] predstavio koncept weba druge generacije. Web<br />
2.0 <strong>za</strong>mijenio je do tada dominantan publicirajući oblik web aplikacija s dinamičnim,<br />
interaktivnim i fleksibilnim web <strong>servis</strong>ima. Korisnici više nisu pasivni primatelji informacija,<br />
već aktivno sudjeluju u stvaranju, nadopuni, izmjenama i prenošenju novih sadržaja i znanja.<br />
Osnovna svojstva nove paradigme weba su stalna pove<strong>za</strong>nost, suradnja te razmjena resursa<br />
između korisnika.<br />
U aplikaciji koja će se izvršavati na mobilnim uređajima Web 2.0 tehnologije imat će ulogu<br />
pružatelja sadržaja. Naime, pružatelji usluga ne sadrže i ne pohranjuju sve što bi korisnici<br />
mogli tražiti te su zbog toga pove<strong>za</strong>ni sa specijaliziranim pružateljima sadržaja. Flickr će kao<br />
najpoznatiji web fotoalbum biti korišten kao izvor fotografija kulturne baštine, koje će<br />
korisnik moći pregledavati na svom dlanovniku. Osim standardne baze fotografija, korisnik<br />
će imati mogućnost na Flickr postaviti fotografije <strong>objekata</strong> kulturne baštine koje je on posjetio<br />
te na taj način povećati kvalitetu i broj fotografija koje će mobilni <strong>lokacijski</strong> <strong>servis</strong> moći<br />
ponuditi budućim korisnicima. Nadalje, korisnik će imati mogućnost pregledavanja kraćih<br />
video<strong>za</strong>pisa koji će im prezentirati lociran objekt kulturne baštine. Video<strong>za</strong>pisi će biti izrađeni<br />
podcasting alatom Libsyn te pohranjeni kod najpopularnijeg pružatelja sadržaja te vrste<br />
YouTube. Wiki sustav će biti korišten kao glavni izvor tekstualnih informacija, a korisnici će
Change language