Mobilni lokacijski servis za pozicioniranje i prezentiranje objekata ...
Mobilni lokacijski servis za pozicioniranje i prezentiranje objekata ...
Mobilni lokacijski servis za pozicioniranje i prezentiranje objekata ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>Mobilni</strong> <strong>lokacijski</strong> <strong>servis</strong> <strong>za</strong> <strong>pozicioniranje</strong> i <strong>prezentiranje</strong> <strong>objekata</strong><br />
kulturne baštine i Web 2.0 tehnologije<br />
Tihomir Orehovački, Zlatko Stapić, Goran Bubaš<br />
Fakultet organi<strong>za</strong>cije i informatike<br />
Sveučilište u Zagrebu<br />
Pavlinska 2, 42 000 Varaždin, Hrvatska<br />
Tel: +385 42 390 800 Fax: +385 42 213 413<br />
E-mail: {tihomir.orehovacki | zlatko.stapic | goran.bubas}@foi.hr<br />
Sažetak<br />
Razvoj mobilnih tehnologija u posljednjih nekoliko godina omogućio je njihovu uporabu u svim<br />
područjima svakodnevnoga života. Jedna od komponenti koje sve više postaju sastavni dio naprednijih<br />
mobilnih uređaja (npr. mobilnih telefona i osobnih digitalnih pomoćnika) jest GPS prijemnik, a<br />
njegova je najčešća uporaba u uređajima <strong>za</strong> određivanje geografske lokacije i pomoć u navigaciji<br />
određenim područjem. U ovom radu predstavili smo koncept sustava <strong>za</strong> lociranje i <strong>prezentiranje</strong><br />
informacija o objektima koji pripadaju kulturnoj baštini, a oslanja se na mobilne tehnologije i GPS.<br />
Takvi se sustavi mogu koristiti <strong>za</strong> potrebe obrazovanja, promocije kulturne baštine i obogaćivanje<br />
turističke usluge lokalne <strong>za</strong>jednice. Za razliku od drugih sličnih sustava, ovaj mobilni <strong>lokacijski</strong> <strong>servis</strong><br />
ima karakteristiku korištenja Web 2.0 tehnologija u svim komponentama koje su u interakciji s<br />
korisnikom, što je njegova velika prednost.<br />
Ključne riječi: mobilne tehnologije, <strong>lokacijski</strong> <strong>servis</strong>i, kulturna baština, turi<strong>za</strong>m, Web 2.0<br />
Mobile location based service for location and presentation of<br />
cultural heritage objects and Web 2.0 technologies<br />
Tihomir Orehovački, Zlatko Stapić, Goran Bubaš<br />
Faculty of Organi<strong>za</strong>tion and Informatics<br />
University of Zagreb<br />
Pavlinska 2, 42 000 Varaždin, Croatia<br />
Phone: +385 42 390 800 Fax: +385 42 213 413<br />
E-mail: {tihomir.orehovacki | zlatko.stapic | goran.bubas} @foi.hr<br />
Abstract<br />
The development of mobile technologies over the last few years has enabled their usage in all the<br />
domains of everyday life. One of the components that is becoming a common part of advanced mobile<br />
devices (e.g. mobile phones and personal digital assistance devices) is the GPS transceiver, the most<br />
common usage of which is determining the geographical location and helping navigating a certain area.<br />
In this paper we present the concept of a system for locating and presenting information about objects<br />
belonging to cultural heritage relying on mobile technologies and GPS. This kind of system can be<br />
used for educational purposes, promotion and enrichment of cultural heritage and the local<br />
community's tourist offer. Unlike other similar systems, this mobile location service has characteristics<br />
of Web 2.0 technologies usage in all its user-interaction components.<br />
Keywords: mobile technology, location based services, cultural heritage, tourism, Web 2.0<br />
1. Uvod<br />
Razvoj tehnologija u području mobilne i bežične komunikacije otvorio je vrata novoj<br />
perspektivi turizma. Još prije nekoliko godina odla<strong>za</strong>k na put <strong>za</strong>htijevao je ozbiljnu pripremu,<br />
uključujući kupnju karata, rezervaciju smještaja, nabavu brošura, kataloga i vodiča, a sve to<br />
na nekoliko različitih lokacija. Danas nove tehnologije omogućavaju mnogo fleksibilniju<br />
podršku turistima te jednostavniji i brži pristup informacijama. Riječ je o <strong>lokacijski</strong>m<br />
<strong>servis</strong>ima (Location Based Services – LBS) koji pomoću mobilne telekomunikacijske
infrastrukture korisnicima dostavljaju potrebne podatkovne i informacijske usluge ovisno o<br />
mjestu na kojem se korisnici nalaze. Lokacijski <strong>servis</strong>i mogu se promatrati kao splet novih<br />
informacijsko-komunikacijskih tehnologija u koje ubrajamo mobilni telekomunikacijski<br />
sustav, tehnologiju <strong>za</strong> <strong>pozicioniranje</strong>, geografski informacijski sustav te bazu s prostornim<br />
podacima [4]. Osim spomenutih tehnologija, <strong>lokacijski</strong> sustav čine još i <strong>servis</strong>i pružatelja<br />
usluga te <strong>servis</strong>i pružatelja sadržaja.<br />
U početku su mobilne telekomunikacijske tehnologije omogućavale prijenos isključivo<br />
glasovnih podataka, no njihov razvoj u posljednjih nekoliko godina rezultirao je mogućnošću<br />
prijenosa multimedijalnih podataka te se time povećao spektar područja njihove primjene.<br />
<strong>Mobilni</strong> komunikacijski sustav načinjen je od mobilnog uređaja i bežične komunikacijske<br />
mreže. <strong>Mobilni</strong> uređaj, najčešće u obliku mobilnog telefona ili osobnog digitalnog pomoćnika<br />
(Personal Digital Assistant – PDA), korisniku omogućuje slanje <strong>za</strong>htjeva te primanje traženih<br />
informacija i usluga putem bežične komunikacijske mreže. Glavni ulazni podatak lokacijskog<br />
<strong>servis</strong>a kod obrade <strong>za</strong>htjeva je točna pozicija korisnika koji je <strong>za</strong>tražio određenu uslugu. Tako<br />
možemo govoriti o <strong>lokacijski</strong>m tehnologijama baziranim na mrežama (engl. Network Based<br />
Technologies), <strong>lokacijski</strong>m tehnologija baziranim na dodatnim uređajima (engl. Handset<br />
Based Technologies) te na hibridnim tehnologijama [22]. Danas većina mobilnih uređaja <strong>za</strong><br />
<strong>pozicioniranje</strong> koristi GPS (Global Positioning System) prijemnik prvenstveno zbog njegove<br />
preciznosti i prihvatljive cijene. Osim GPS lociranja, pozicija se može utvrditi pomoću<br />
informacija o ćeliji mobilne mreže u kojoj se korisnik nalazi, kao na primjer kod COO (engl.<br />
Cell-of-origin) tehnologije, ili možemo govoriti o AOA (engl. Angle of Arrival) tehnologiji<br />
lociranja koja se temelji na mjerenju kuta signala od mobilnog uređaja do najmanje dva<br />
odašiljača. Tu su još TDOA (engl. Time Distance of Arrival), E-CID (engl. Enhanced cell<br />
ID), E-OTD (engl. Enhanced Observed Time Difference) ili A-GPS (engl. Assisted Global<br />
Positioning System) tehnologije <strong>za</strong> lociranje, a svaka od njih ima svoje prednosti i nedostatke<br />
[22]. S druge strane, temeljnim elementom lokacijskog <strong>servis</strong>a smatra se geografski<br />
informacijski sustav (GIS) koji služi <strong>za</strong> upravljanje, obradu i dostavljanje prostornih<br />
informacija koje su pohranjene u odgovarajućoj bazi podataka. Pružatelji usluga ove vrste<br />
prilikom obrade <strong>za</strong>htjeva korisnika obavljaju pretraživanje ba<strong>za</strong> podataka, lociranje <strong>objekata</strong><br />
od interesa, proračun najkraćeg puta, definiranje načina navigacije do objekta itd. Međutim,<br />
pružatelji usluga <strong>lokacijski</strong>h <strong>servis</strong>a ponekad ne upravljaju svim informacijskim resursima<br />
koje bi korisnici mogli <strong>za</strong>htijevati, već se oni nalaze pohranjeni kod specijaliziranih pružatelja<br />
sadržaja (kartografske agencije, prometna poduzeća, žute stranice i sl.) pa se između njih<br />
često uspostavlja suradnja koja omogućuje oblikovanje novih vrsta usluga <strong>lokacijski</strong>h <strong>servis</strong>a<br />
(npr. obavijest o slobodnom prostoru u parkiralištima u urbanim sredinama, distribucija<br />
marketinških informacija te informiranje o turističkim uslugama i ponudi).<br />
Krajem devedesetih došlo je do povećane uporabe mobilnih telefona te je veliki broj<br />
proizvođača bežičnih mobilnih tehnologija i kartografskog softvera ušao na tržište <strong>lokacijski</strong>h<br />
<strong>servis</strong>a [8]. Osim u prometu, <strong>lokacijski</strong> su <strong>servis</strong>i zbog svojih karakteristika najprikladniji <strong>za</strong><br />
implementaciju u području turizma, što je doka<strong>za</strong>no istraživanjima i projektima koji su u tom<br />
području provedeni. Primjerice, možemo spomenuti projekt CRUMPET (Creation of Userfriendly<br />
Mobile Services Personalised for Tourism), koji financira EU, a osnovna mu je<br />
namjena bila razviti višeagentni sustav koji će implementirati i vrednovati personalizirane<br />
turističke usluge [12]. Od ostalih <strong>lokacijski</strong>h <strong>servis</strong>a koji nude podršku turistima potrebno je<br />
izdvojiti Cyberguide [1], koji pruža informacije o znamenitostima s kojima bi se posjetitelji u<br />
određenom gradu mogli susresti, Guide [5] kao individualizirani inteligentni elektronički<br />
turistički vodič, PinPoint Tourist Guide [16] kao kontekstualno usmjeren klijent-server <strong>servis</strong>,<br />
Hippie [10], koji ima sposobnost učenja i pamćenja interesa korisnika te M-views [7], kod<br />
kojeg je stavljan naglasak na narativni aspekt lokacijskog <strong>servis</strong>a.<br />
U ovom radu prika<strong>za</strong>t će se arhitektura mobilnog lokacijskog sustava <strong>za</strong> <strong>pozicioniranje</strong><br />
kulturne baštine, objasnit će se njegove karakteristike te će biti prika<strong>za</strong>ni mogući scenariji<br />
njegove uporabe. Osim toga, ilustrirat će se na koji se način popularne Web 2.0 tehnologije<br />
mogu integrirati u lokacijske <strong>servis</strong>e <strong>za</strong> <strong>pozicioniranje</strong> <strong>objekata</strong>.
2. Lokacijski <strong>servis</strong>i i prezentacija kulturne baštine<br />
Za uspješnu prezentaciju informacija o kulturnoj baštini potrebno se usmjeriti na različite<br />
vrste uređaja (onih u općoj uporabi poput stolnih i prijenosnih računala koja su spojena na<br />
Internet, kao i specijaliziranih uređaja koji se koriste samo u muzejskim prostorima ili na<br />
arheološkim lokalitetima). U novije vrijeme prezentacija kulturne baštine usmjerava se i na<br />
uređaje poput mobitela i osobnih digitalnih pomoćnika, kao dodatni kanal <strong>za</strong> komunikaciju s<br />
korisnicima takvih informacija. Osim toga, računalne su tehnologije sve prisutnije u ljudskom<br />
okruženju i računalni sustavi sve su više postavljeni i umreženi tako da prate situaciju u<br />
ljudskoj okolini te prosuđuju o toj okolini i kontekstu u kojem se nalazi korisnik informacija<br />
prilagođavajući specifičnoj situaciji i potrebama korisnika svoj rad, kao i informacije koje mu<br />
prosljeđuju [17]. Primjerice, najnovije tehnologije omogućuju praćenje <strong>za</strong>nimanja posjetitelja<br />
<strong>za</strong> određene izloške u muzeju (snimanjem posjetitelja, njihova kretanja u muzeju i smjera<br />
pogleda) te <strong>prezentiranje</strong> prilagođenih audiovizualnih informacija o izlošku u skladu s<br />
njihovim interesima. Druga rješenja omogućuju izradu personalizirane rute <strong>za</strong> obila<strong>za</strong>k<br />
izložaka u skladu s interesima koje posjetitelj prethodno specificira. Treća vrsta solucija<br />
omogućuje slanje multimedijalnih sadržaja na mobilni uređaj korisnika u skladu s njegovom<br />
lokacijom u prostoru s objektima kulturne baštine.<br />
Inteligentni turistički vodiči posebno su pogodno područje <strong>za</strong> kombiniranje tehnologija<br />
mobilnih uređaja i <strong>lokacijski</strong>h <strong>servis</strong>a i oni <strong>za</strong> sada obuhvaćaju sljedeće tri razine tehnologija<br />
[19]: (a) elektroničke mape; (b) <strong>lokacijski</strong> osjetljive elektroničke mape; (c) inteligentne<br />
<strong>lokacijski</strong> osjetljive elektroničke mape. Primjerice, inteligentne <strong>lokacijski</strong> osjetljive<br />
elektroničke mape nastoje predvidjeti kojim će sljedećim objektima pristupiti posjetitelj te<br />
relativno sporom mobilnom vezom unaprijed učitati multimedijalne sadržaje o tim objektima<br />
koji bi posjetitelje mogli <strong>za</strong>nimati. Takvi sustavi mogu na temelju prostornog ponašanja<br />
posjetitelja i njegovih prethodnih izbora informacija <strong>za</strong> učitavanje na mobilni uređaj kreirati<br />
posjetiteljima prilagođene personalizirane sadržaje i preporuke. Na kraju, informacije<br />
prikupljene od aktualnih posjetitelja pomoću inteligentnih <strong>lokacijski</strong>h <strong>servis</strong>a, npr. o njihovom<br />
interesu i preporukama u odnosu na određene objekte te multimedijalni sadržaji koje su<br />
posjetitelji prikupili i odlučili podijeliti s drugima (npr. svoje fotografije s konkretnih<br />
lokacija), mogle bi se koristiti <strong>za</strong> usmjeravanje i informiranje budućih posjetitelja. Naravno,<br />
ova posljednja vrsta tehnologija može uključiti i potencijalno <strong>za</strong>nimljive lokacije i predmete<br />
interesa koji još nisu uključeni u službene turističke mape i brošure.<br />
Neke mogućnosti primjene <strong>lokacijski</strong>h uređaja u sustavima <strong>za</strong> promociju kulturne baštine<br />
uključuju učenje povijesti putem simulacije povijesnih bitki u konkretnom prostornom<br />
okruženju, ali uporabom virtualnih svjetova u višekorisničkim igrama [13]. Druge istraživane<br />
mogućnosti ve<strong>za</strong>ne su uz aplikacije osjetljive na kontekst [15] u kojem se nalazi posjetitelj<br />
muzeja ili arheološkog područja, a koje na mobilnom uređaju posjetitelja automatski<br />
prikazuju više ili manje detaljne personalizirane informacije ve<strong>za</strong>ne uz položaj u muzeju (npr.<br />
dvoranu s izlošcima i/ili konkretnu sliku prema kojoj je posjetitelj usmjeren) ili njegov<br />
položaj na arheološkom lokalitetu (npr. 3D simulaciju neke antičke građevine koja pokazuje<br />
kako je ona nekad izgledala imajući u vidu pogled s položaja na kojem se nalazi posjetitelj tog<br />
lokaliteta). Takve 3D simulacije mogu biti dopunjene inteligentnim vodičem koji će pomagati<br />
posjetitelju prilikom kretanja arheološkim lokalitetom te uređajem <strong>za</strong> prikaz vizualnih i<br />
auditivnih sadržaja kojeg posjetitelj stavlja na glavu (tzv. head-mounted display) koji<br />
omogućuje da se prilikom promatranja današnjeg izgleda nekog lokaliteta (npr. trkališta u<br />
Olympiji) preko prozirnog displeja prikažu simulacije kretanja drevnih stanovinika (npr.<br />
atletičara koji trče atletskom stazom) u tom prostoru [23]. Opisane superpozirane prikaze<br />
moguće je učiniti vrlo preciznima tako da se, osim GPS uređaja, sustavu <strong>za</strong> utvrđivanje<br />
orijentacije posjetitelja pridoda kompas (<strong>za</strong> određivanje orijentacije) i videokamera koja<br />
omogućuje da sustav prepozna objekt prema kojem je posjetitelj usmjerio pogled (npr.<br />
uporabom videokamere na uređaju poput dalekozora koji omogućuje promatranje konkretnog<br />
objekta i prikaz superponirane virtualne slike njegovog izgleda u antičko doba) [24].
Prepoznavanjem rubova (engl. edge detection) snimanih <strong>objekata</strong> moguće je utvrditi kut<br />
gledanja i preko promatranog realnog objekta postaviti virtualnu sliku odgovarajuće veličine i<br />
orijentacije [9].<br />
Posebno je <strong>za</strong>nimljiva mogućnost interakcije između posjetitelja određenih povijesnih<br />
lokacija ili turističkih ruta u gradu koji mobilnim uređajima mogu kreirati dio sadržaja o<br />
pojedinim objektima (npr. fotografiranjem lokaliteta te davanjem komentara) i razmjenjivati<br />
iskustva (npr. u forumu ili pomoću istovremenih poruka) [2]. Tehnički je moguće podržati i<br />
skupne posjete određenim lokacijama vodeći računa o pripadnosti pojedinaca određenoj<br />
skupini, vrsti veze s drugim članovima skupine, te kombinirati interakciju između članova<br />
skupine pomoću mobilnih uređaja s podacima o lokaciji svakog pojedinog člana [20]. Kad se<br />
radi o arheološkim lokalitetima, muzejima i povijesnim temama, prethodno opisane<br />
tehnologije mogu kombinirati lokacijske <strong>servis</strong>e s mobilnim učenjem (mLearning) [6]. Pritom<br />
su podjednako upotrebljivi tradicionalni instruktivistički i noviji konstruktivistički oblici<br />
poučavanja u mobilnom učenju, a elemente igre dobro je kombinirati s elementima povijesnih<br />
priča [14]. Zanimljive su i mogućnosti kombiniranja <strong>lokacijski</strong>h <strong>servis</strong>a i mobilnog učenja s<br />
uporabom društvenog softvera i Web 2.0 tehnologija [21].<br />
3. Sustav <strong>za</strong> lociranje <strong>objekata</strong> kulturne baštine<br />
Ideja mobilnog lokacijskog <strong>servis</strong>a <strong>za</strong> <strong>pozicioniranje</strong> <strong>objekata</strong> kulturne baštine jest omogućiti<br />
korisniku jednostavnije snalaženje prilikom turističkog posjeta određenom gradu ili državi.<br />
Uzimajući u obzir navedene pretpostavke dostupnosti i širokog spektra mogućnosti korištenja<br />
informacijskog komunikacijskih tehnologija, pretpostavit ćemo da korisnik posjeduje osobni<br />
digitalni pomoćnik (dlanovnik) ili drugi „pametni“ telefon novije generacije (engl.<br />
SmartPhone), koji je opremljen GPS prijemnikom te ima pouzdanu vezu s Internetom. Iako<br />
smo naveli više tehnologija lociranja korisnika, ovdje spominjemo GPS tehnologiju jer iz<br />
perspektive arhitekture aplikacije nema razlika bez obzira na to o kojoj je tehnologiji lociranja<br />
riječ. Aplikacija koja bi se izvršavala na prijenosnom uređaju odredila bi poziciju korisnika te,<br />
komunicirajući s web <strong>servis</strong>om, korisniku prika<strong>za</strong>la mapu grada u kojem se nalazi i ponudila<br />
detalje o određenim elementima kulturne baštine koji se nalaze u blizini. Iako ideja<br />
prikazivanja destinacija <strong>za</strong>nimljivih korisniku (engl. Points of Interests) nije nova, ovaj sustav<br />
bi se od postojećih razlikovao uporabom određenih Web 2.0 tehnologija, kako kroz mobilnu<br />
aplikaciju, tako i kroz standardnu web stranicu. Drugim riječima, ideja je uz uporabu različitih<br />
web <strong>servis</strong>a korisniku pružiti mogućnost pregledavanja i naprednijih multimedijalnih sadržaja<br />
osim uobičajenih teksta i slike, te mu pružiti mogućnost postavljanja vlastitih sadržaja<br />
(privatnih ili javnih), kao što su fotografije, video<strong>za</strong>pisi ili tekstovi, u sam sustav. Poseban<br />
modul sustava omogućavao bi obavještavanje korisnika da se u njihovoj neposrednoj blizini<br />
nalazi objekt kulturne baštine koji je, prema korisnikovim preferencijama, njemu od<br />
specifičnog interesa. S druge strane, pri planiranju turističkog putovanja korisnik može<br />
pristupiti standardnoj web stranici koja kao sastavni element sustava pruža mogućnosti<br />
pronalaska i detaljnijeg upoznavanja s određenim destinacijama kulturne baštine.<br />
Administriranje sustava također bi se obavljalo pomoću standardnog web preglednika i<br />
kreirane web aplikacije.<br />
4. Arhitektura sustava<br />
Nekoliko je različitih tehnologija koje mogu i moraju biti korištene pri razvoju sustava<br />
opisanog u prethodnom poglavlju. U svrhu pravilnog odabira prikladnih mobilnih i drugih<br />
informacijsko-komunikacijskih tehnologija potrebno je razvoju ovakvog sustava pristupiti<br />
metodološki te provesti osnovne korake koje metodologije razvoja programskog proizvoda<br />
opisuju. Bez obzira na to hoćemo li odabrati određenu agilnu (XP, RAD, DSDM...) ili<br />
standardnu metodologiju (RUP, MSF, OOA...), prvi korak u njenom provođenju jest<br />
definiranje korisničkih <strong>za</strong>htjeva. U istoj fazi razvoja programskog proizvoda, nakon
definiranih korisničkih <strong>za</strong>htjeva, prelazi se na njihovu specifikaciju. Korisnički <strong>za</strong>htjevi<br />
najčešće se specificiraju kreiranjem dijagrama slučajeva korištenja (engl. use case diagram),<br />
kreiranjem detaljnih specifikacija svakog pojedinog slučaja korištenja (engl. use case<br />
specifications) te pripremanjem popratnog dokumenta dodatnih <strong>za</strong>htjeva (engl. supplementary<br />
specifications) [3]. Kako je UML (engl. Unified Modeling Language) <strong>za</strong>pravo standard kao<br />
unificirani jezik <strong>za</strong> modeliranje, na slici 1 prika<strong>za</strong>n je UML dijagram slučajeva korištenja<br />
lokacijskog <strong>servis</strong>a <strong>za</strong> <strong>pozicioniranje</strong> <strong>objekata</strong> kulturne baštine.<br />
Slika 1. UML dijagram slučajeva korištenja<br />
Ideja da učinimo sustav jednostavnim <strong>za</strong> korištenje te prikladnim <strong>za</strong> održavanje i ažuriranje<br />
podataka rezultirala je prika<strong>za</strong>nim dijagramom koji se temelji na interakciji triju sudionika<br />
(engl. actors). Definirani sudionici su korisnik, sustav te administrator. Korisnik pomoću<br />
svog mobilnog SmartPhone ili PocketPC uređaja pretražuje i pregledava podatke o kulturnom<br />
naslijeđu koje se nalazi u njegovoj blizini u mjestu u kojem trenutno boravi. U tu svrhu<br />
potrebno je da sustav kao sudionik odredi GPS lokaciju korisnika te podatke o kulturnom<br />
naslijeđu proslijedi aplikaciji korisnika. Osim pregledavanja podataka o kulturnom naslijeđu<br />
grada pomoću mobilnog uređaja, korisnik ima mogućnost ažuriranja podataka svojim<br />
privatnim ili javnim dokumentima, kao što su upravo snimljene fotografije, video<strong>za</strong>pisi ili<br />
tekstovi koji nadopunjuju opis upravo posjećenih <strong>objekata</strong> kulturne baštine. Korisnik bi iste<br />
podatke mogao pregledati i pomoću web preglednika i standardne web aplikacije, pri čemu bi<br />
bio uskraćen <strong>za</strong> pogodnosti ve<strong>za</strong>ne uz poznavanje njegove GPS pozicije, ali bi s druge strane<br />
imao mogućnost prihvaćanja više različitih i opsežnijih sadržaja o kulturnom naslijeđu, poput<br />
videosnimaka visoke rezolucije, detaljnih slikovnih galerija te različitih tekstova. Na kraju<br />
sudionik administrator ima <strong>za</strong>daću administriranja sadržaja u bazi podataka, koji se direktno<br />
prikazuje korisniku pomoću jedne ili druge spomenute aplikacije.<br />
Druga i treća fa<strong>za</strong> u razvoju programskih proizvoda su fa<strong>za</strong> analize i fa<strong>za</strong> di<strong>za</strong>jna (engl.<br />
analysis and design). Rezultat ovih fa<strong>za</strong> je skup različitih, međusobno pove<strong>za</strong>nih, statičkih i<br />
dinamičkih dijagrama koji detaljno opisuju arhitekturu programskog proizvoda, suradnju i<br />
komunikaciju između sudionika i komponenti te druge važne aspekte programskog proizvoda<br />
koji moraju biti jasni programerima čiji su <strong>za</strong>datci implementacija te razvoj programskog<br />
proizvoda. Ove faze, ovisno o metodologiji, mogu biti potpuno odvojene od faze<br />
implementacije (na primjer, kod standardnih metodologija), ili mogu biti isprepletene s fazom
implementacije (na primjer, kod agilnih metodologija), gdje se sustav i dokumentacija<br />
razvijaju paralelno i inkrementalno. Ipak, arhitektura sustava (na slici 2) koji se razvija mora<br />
biti jasno specificirana i nedvosmislena te poznata prije početka implementacije.<br />
Slika 2. Arhitektura sustava<br />
Kompleksni sustav koji planiramo razviti sastoji se od nekoliko podsustava koji će biti<br />
implementirani uporabom različitih informacijskih tehnologija te pove<strong>za</strong>ni uporabom<br />
različitih komunikacijskih tehnologija. Aplikacija koja bi se izvršavala na mobilnim<br />
uređajima bila bi implementirana u .Net Compact Frameworku, ba<strong>za</strong> podataka bila bi MS<br />
SQL Server 2008 (ili alternativno MySQL), dok bi web aplikacija bila kreirana pomoću PHP<br />
ili ASP tehnologije uz upotrebu Web 2.0 tehnologija. Povezivanje ovih komponenti bilo bi<br />
realizirano uporabom različitih komunikacijskih tehnologija, kao što su GPRS, EDGE,<br />
UMTS, HSPDA i slično [18]. Posljednje korištene tehnologije bile bi GPS ili drugi <strong>lokacijski</strong><br />
<strong>servis</strong>i <strong>za</strong> <strong>pozicioniranje</strong> korisnika te web <strong>servis</strong>i (engl. web services) <strong>za</strong> dohvat podataka o<br />
kulturnom naslijeđu.<br />
5. Web 2.0 tehnologije u <strong>lokacijski</strong>m sustavima<br />
Prošle su tri godine od kada je O'Reilly [11] predstavio koncept weba druge generacije. Web<br />
2.0 <strong>za</strong>mijenio je do tada dominantan publicirajući oblik web aplikacija s dinamičnim,<br />
interaktivnim i fleksibilnim web <strong>servis</strong>ima. Korisnici više nisu pasivni primatelji informacija,<br />
već aktivno sudjeluju u stvaranju, nadopuni, izmjenama i prenošenju novih sadržaja i znanja.<br />
Osnovna svojstva nove paradigme weba su stalna pove<strong>za</strong>nost, suradnja te razmjena resursa<br />
između korisnika.<br />
U aplikaciji koja će se izvršavati na mobilnim uređajima Web 2.0 tehnologije imat će ulogu<br />
pružatelja sadržaja. Naime, pružatelji usluga ne sadrže i ne pohranjuju sve što bi korisnici<br />
mogli tražiti te su zbog toga pove<strong>za</strong>ni sa specijaliziranim pružateljima sadržaja. Flickr će kao<br />
najpoznatiji web fotoalbum biti korišten kao izvor fotografija kulturne baštine, koje će<br />
korisnik moći pregledavati na svom dlanovniku. Osim standardne baze fotografija, korisnik<br />
će imati mogućnost na Flickr postaviti fotografije <strong>objekata</strong> kulturne baštine koje je on posjetio<br />
te na taj način povećati kvalitetu i broj fotografija koje će mobilni <strong>lokacijski</strong> <strong>servis</strong> moći<br />
ponuditi budućim korisnicima. Nadalje, korisnik će imati mogućnost pregledavanja kraćih<br />
video<strong>za</strong>pisa koji će im prezentirati lociran objekt kulturne baštine. Video<strong>za</strong>pisi će biti izrađeni<br />
podcasting alatom Libsyn te pohranjeni kod najpopularnijeg pružatelja sadržaja te vrste<br />
YouTube. Wiki sustav će biti korišten kao glavni izvor tekstualnih informacija, a korisnici će
moći informacije nadopunjavati svojim dojmovima i nekim činjenicama koje nisu stavljene u<br />
wiki sustav, a oni ih smatraju važnim i <strong>za</strong>nimljivim. Za potrebe navigacije i pozicioniranja<br />
koristit će se popularan GIS Google Maps, dok će <strong>za</strong> nepokrivene gradove i regije biti<br />
razvijen poseban kartografski modul. S druge strane, web aplikacija bit će izrađena pomoću<br />
Ajax (Asynchronous JavaScript and XML) tehnologije te će kroz asinkronu razmjenu<br />
podataka između klijenta i servera postati mnogo fleksibilnija <strong>za</strong> korisnika.<br />
6. Scenariji korištenja sustava<br />
U ovom će poglavlju biti konceptualno objašnjeni scenariji korištenja budućeg sustava <strong>za</strong><br />
<strong>pozicioniranje</strong> <strong>objekata</strong> kulturne baštine te će na taj način biti zorno prika<strong>za</strong>ne njegove<br />
karakteristike i praktična vrijednost.<br />
6.1 Scenarij #1<br />
Ivan Ivić došao je poslovno u Križevce te između dvaju sastanaka ima sat „praznoga hoda“.<br />
Ivan je odlučio popuniti slobodno vrijeme razgledavanjem gradske kulturne baštine.<br />
Međutim, kako nije upoznat sa znamenitostima grada, odlučio se poslužiti svojim PDA<br />
uređajem na kojem ima aktiviran modul <strong>za</strong> <strong>pozicioniranje</strong> kulturne baštine. Sustav mu<br />
pokazuje kartu grada na kojoj se nalaze prika<strong>za</strong>ne sve znamenitosti, Ivanovu lokaciju, kao i<br />
udaljenost do svih spomenika kulture. Ivan primjećuje da se u njegovoj neposrednoj blizini<br />
nalazi grkokatolička katedrala. Klikom na ikonu koja predstavlja katedralu iz izbornika Ivan<br />
može odabrati pregled slikovnog prika<strong>za</strong> katedrale, kratki video<strong>za</strong>pis ili u tekstualnom obliku<br />
dobiti više informacija o povijesti katedrale. Nakon što je pogledao kratki video<strong>za</strong>pis, Ivan<br />
odlučuje posjetiti katedralu.<br />
6.2 Scenarij #2<br />
Ana Anić odlučila je studirati u Varaždinu. Nakon što je upisala studij, odlučila je razgledati<br />
grad te se upoznati s njegovim kulturnim vrijednostima. Ana posjeduje PDA uređaj na kojem<br />
ima personaliziran modul <strong>za</strong> <strong>pozicioniranje</strong> <strong>objekata</strong> kulturne baštine. Naime, Anu od svih<br />
kulturnih znamenitosti najviše fasciniraju dvorci. Za vrijeme šetnje gradom Ani njen PDA<br />
uređaj zvučnim signalom daje do znanja da je stigla obavijest modula <strong>za</strong> <strong>pozicioniranje</strong><br />
kulturnih znamenitosti. Klikom na ikonu modul obavještava Anu da se u blizini nalazi dvorac<br />
te joj daje informacije o udaljenosti od dvorca, mogućnost pregledavanja bilješki o dvorcu,<br />
slika i video<strong>za</strong>pisa te navigacije do dvorca. Ana je odlučila slijediti smjernice iz navigacije te<br />
uspješno dolazi do dvorca.<br />
Iz navedenih primjera možemo <strong>za</strong>ključiti da su osnovne karakteristike sustava <strong>za</strong><br />
<strong>pozicioniranje</strong> <strong>objekata</strong> kulturne baštine sljedeće:<br />
• GPS koordinate pove<strong>za</strong>ne su s podacima iz GIS-a <strong>za</strong> određeni grad ili regiju,<br />
• korisnik ima mogućnost personali<strong>za</strong>cije sustava,<br />
• ponašanje sustava određeno je kontekstom i scenarijem te, ukoliko korisnik to želi,<br />
može biti proaktivno,<br />
• specifični interesi korisnika i njegova trenutna lokacija služe kao temelj <strong>za</strong> odabir i<br />
predlaganje usluga,<br />
• sustav nudi lokacijske usluge poput, npr., navigacije.
7. Zaključak<br />
<strong>Mobilni</strong> <strong>lokacijski</strong> <strong>servis</strong> <strong>za</strong> lociranje elemenata kulturne baštine po mnogim bi svojim<br />
elementima bio drukčiji od dosadašnjih sličnih sustava. Prije svega, sustav bi korisnicima<br />
pružao mogućnost personali<strong>za</strong>cije, odnosno prilagodbu potrebama i interesima korisnika.<br />
Nadalje, ponašanje sustava bilo bi određeno kontekstom i scenarijem, a ukoliko korisnik to<br />
želi, može biti i proaktivno. S druge strane, integrirane Web 2.0 tehnologije omogućile bi<br />
korisnicima dopunu postojećih sadržaja vlastitim fotografijama, video<strong>za</strong>pisima ili dojmovima,<br />
što bi rezultiralo boljom iskoristivošću sustava te povećanjem kvalitete usluge.<br />
Na posljetku, opisani bi sustav mogao nuditi i druge lokacijske usluge, poput 3D navigacije,<br />
koju navodimo kao prioritet daljnjeg istraživanja i razvoja sustava. Osim toga, temelj <strong>za</strong><br />
dodatna istraživanja i nadogradnju sustava proizlazi iz činjenice da je s navedenom<br />
arhitekturom, uz neznatne promjene određenih modula, moguće kreirati različite sustave koji<br />
bi se, umjesto <strong>za</strong> lociranje <strong>objekata</strong> kulturne baštine, mogli koristiti <strong>za</strong> lociranje širokog<br />
spektra drugih <strong>objekata</strong>, poput zdravstvenih ili obrazovnih ustanova, trgovina i slično.<br />
Reference<br />
[1] Abowd, G. D., Atkeson, C. G., Hong, J., Long, L., Kooper, R., Pinkerton, M., Cyberguide:<br />
a Mobile Context - Aware Tour Guide, Wireless Networks, Vol. 3, No. 5, pp. 421-433,<br />
1997.<br />
[2] Arrigo, M., Di Giuseppe, O., Fulantelli, G., Gentile, M., Novara, G., Seta, L., Taibi, D., A<br />
Collaborative mLearning Environment, Conference Proceedings mLearn 2007, Melbourne,<br />
Australia, 2007.<br />
[3] Avison, D., Fitzgerald, G., Information Systems Development: Methodologies,<br />
Techniques and Tools, Mc Graw Hill Education, 4th eddition, Berkshire, 2006.<br />
[4] Brimicombe A. J., GIS: Where are the frontiers now? Proceedings of GIS 2002, Bahrain,<br />
2002.<br />
[5] Cheverst, K., Davies, N., Mitchell, K., Friday, A., Efstratiou, C., Developing a Context -<br />
Aware Electronic Tourist Guide: Some Issues and Experiences, Proceedings of the SIGCHI<br />
conference on Human factors in computing systems, ACM, The Hague, Netherlands, 2000.<br />
[6] Costabile, M.F., De Angeli, A., Lanzilotti, R., Ardito, C., Buono, P., Pederson, T.,<br />
Explore! Possibilities and Challenges of Mobile Learning, Proceeding of the twenty-sixth<br />
annual SIGCHI conference on Human factors in computing systems, ACM, Florence, Italy,<br />
2008.<br />
[7] Crow, D., Pan, P., Kam, L., Davenport, G., M-views: A System for Location-Based<br />
Storytelling, Proceedings of ACM Ubiquitous Computing Conference - UbiComp’03, Seattle,<br />
WA, 2003.<br />
[8] Dao, D., Rizos, C., Wang, J., Location-based services: technical and business issues, GPS<br />
Solutions, Springer Berlin / Heidelberg, Vol. 6, No. 3, pp. 169 – 178, 2002.<br />
[9] Kretschmer, U., Using Mobile Systems to Transmit Location Based Information,<br />
Proceedings of the ISPRS Commission III Symposium, Graz, Austria, 2002.<br />
[10] Oppermann, R., Specht, M., Jaceniak, I., Hippie: A Nomadic Information System,<br />
Lecture Notes in Computer Science, Springer Berlin / Heidelberg, Vol 1707, pp. 330 – 333,<br />
1999.<br />
[11] O'Reilly, T., What Is Web 2.0 - Design Patterns and Business Models for the Next<br />
Generation of Software, 2005, pristupano: 28. travnja 2008, URL:<br />
http://www.oreillynet.com/pub/a/oreilly/tim/news/2005/09/30/what-is-web-20.html
[12] Poslad, S., Laamanen, H., Malaka, R., Nick, A., Buckle, P., Zipf, A., CRUMPET:<br />
Creation of user-friendly mobile services personalised for tourism, Proceedings of 2nd<br />
International Conference on 3G Mobile Communication Technologies, IEEE, London, UK,<br />
2001.<br />
[13] Prasolova-Førland, E., Wyeld, T.G., Divitini, M., Lindås, A., Battle of Stiklestad:<br />
Supporting Virtual Heritage with 3D Collaborative Virtual Environments and Mobile Devices<br />
in Educational Settings, International Conference on Mobile Ubiquitous Computing, Systems,<br />
Services and Technologies, IARIA, Papeete, French Polynesia, 2007.<br />
[14] Raessens, J., Playing History. Reflections on Mobile and Location-Based Learning,<br />
Didactics of Microlearning. Concepts, Discourses, and Examples, Münster: Waxmann Verlag,<br />
2007, pp. 141 - 160.<br />
[15] Roffia, L., Raffa, G., Pettinari, M., Gaviani, G., Context Awareness in Mobile Cultural<br />
Heritage Applications, Smart Environments and Their Applications to Cultural Heritage,<br />
Proceedings of ACM Ubiquitous Computing Conference - UbiComp’05, Tokyo, Japan, 2005.<br />
[16] Roth, J., Context-aware Web Applications Using the PinPoint Infrastructure, IADIS<br />
International Conference WWW/Internet, IADIS Press, Lisabon, Portugal, 2002.<br />
[17] Ryan, N., Salmon Cinotti, T., Raffa, G., Smart Environments and their Applications to<br />
Cultural Heritage, Proceedings of ACM Ubiquitous Computing Conference - UbiComp’05,<br />
Tokyo, Japan, 2005.<br />
[18] Sauter, M., Communication Systems for the Mobile Information Society, John Wiley and<br />
Sones Ltd., Chichester, 2006.<br />
[19] Sklenar, L., Uttig, I., Growing a Tourist Guide, Smart Environments and Their<br />
Applications to Cultural Heritage, Proceedings of ACM Ubiquitous Computing Conference -<br />
UbiComp’05, Tokyo, Japan, 2005.<br />
[20] Stock, O., Rocchi, C., Zancanaro, M., Kuflik, T., Discussing Groups in a Mobile<br />
Technology Environment, Proceedings of the Virtuality Continuum Revisited (CHI 2005<br />
Workshop), Portland, USA, 2005.<br />
[21] Taibi, D., Gentile, M., Arrigo, M., Seta, L., Di Giuseppe, O., Novara, G., Fulantelli, G.,<br />
Social Tagging in a Mobile Learning Environment, Ninth IEEE International Symposium on<br />
Multimedia, 2007.<br />
[22] Unhalker, B., Handbook of Research in Mobile Business: Technical, Methodological and<br />
Social Perspectives, Ideal Group Reference, Vol. 1, 2006.<br />
[23] Vlahakis, V., Karigiannis, J., Tsotros, M., Gounaris, M., Almeida, L., Stricker, D., Gleue,<br />
T., Christou, I.T., Carlucci, R., Ioannidis, N., ARCHEOGUIDE: First Results of an<br />
Augmented Reality, Mobile Computing System in Cultural Heritage Sites, Proceedings of the<br />
2001 conference on Virtual reality, archeology, and cultural heritage, ACM, Glyfada, Greece,<br />
2001.<br />
[24] Vlahakis, V., Pliakas, T., Demiris, A., Ioannidis, N., Design and Application of an<br />
Augmented Reality System for Continuous, Context-Sensitive Guided Tours of Indoor and<br />
Outdoor Cultural Sites and Museums, 4th International Symposium on Virtual Reality,<br />
Archaeology and Intelligent Cultural Heritage, Brighton, United Kingdom, 2003.
Popis ilustracija<br />
Slika 1. UML dijagram slučajeva korištenja, Arhitektura sustava, str. 5.<br />
Slika 2. Arhitektura sustava, Arhitektura sustava, str. 6.
Change language