Priručnik <strong>za</strong> <strong>polaganje</strong> stručnog <strong>upravnog</strong> <strong>ispita</strong>odgovarajući upravni akt povodom urednog <strong>za</strong>htjeva stranke i daje joj pravo da može izjavitižalbu drugostepenom organu, kao da je njen <strong>za</strong>htjev odbijen, tako i ZUS omogućava strancida može pokrenuti upravni spor. Naime, ako nadležni organ u određenom roku ne doneseupravni akt koji bi trebalo da bude konačan, odnosno protiv kojeg nema mjesta žalbi, strancije data mogućnost da zbog ovakve inertnosti uprave može tužbom pokrenuti upravni spor. Upraksi su najčešći slučajevi primjene ovog instituta, kada drugostepeni organ povodom žalbestranke ne donese odgovarajući upravni akt u roku od 30 dana od dana njene predaje, a nedonese ga ni u naknadnom roku od sedam dana nakon intervencije stranke. Međutim, mogućeje da do primjene ovog instituta dođe i kada „šuti“ prvostepena uprava, ali samo onda kadaprotiv prvostepenog <strong>upravnog</strong> akta žalba nije dozvoljena. To su, u stvari, oni izuzeci kojiisključuju pravo stranke na žalbu protiv prvostepenih akata, što je moguće učiniti samo<strong>za</strong>konom i pod uslovom da je <strong>za</strong>štita prava i <strong>za</strong>konitosti stranci osigurana na drugi način (npr.putem <strong>upravnog</strong> spora). U tom slučaju stranka može pokrenuti upravni spor radi toga štoprvostepeni upravni akt nije donesen u propisanom roku, jer je protiv takvog akta isključenopravo na žalbu. Zato svi oni <strong>za</strong>koni koji isključuju pravo na žalbu sadrže i odredbe kojestranke upućuju na <strong>za</strong>štitu prava i <strong>za</strong>konitosti na drugi način, a to može biti putem <strong>upravnog</strong>spora.Kao što je već navedeno, upravni spor najčešće se pokreće kada „šuti“ drugostepenauprava. Međutim, moguća je situacija da se on pokreće i kada „šuti“ i prvostepena idrugostepena uprava, a to će biti slučaj kada se protiv prvostepenog <strong>upravnog</strong> akta možeizjaviti žalba. Tako npr. ako prvostepeni organ ne donese upravni akt po <strong>za</strong>htjevu stranke upropisanom roku, stranka ima pravo izjaviti žalbu drugostepenom organu i od njega tražiti danaredi prvostepenom organu donošenje odgovarajućeg <strong>upravnog</strong> akta ili da sam drugostepeniorgan donese upravni akt ako razlozi prvostepenog organa zbog nedonošenja akta nisuopravdani. Međutim, može se desiti, što je poka<strong>za</strong>la i praksa, da ni drugostepeni organ nepreduzima nikakve mjere po traženju stranke, i u tom slučaju ona može pokrenuti upravnispor tražeći intervenciju nadležnog suda. Ali, da bi stranka mogla pokrenuti upravni spor uovakvim slučajevima, ZUS je obavezuje da, nakon proteka roka u kojem je drugostepeniorgan trebalo da preduzme odgovarajuće mjere (30 dana), mora ponovo da se obrati tomistom organu tražeći preduzimanje potrebnih mjera (da naredi prvostepenom organudonošenje <strong>upravnog</strong> akta ili da sam riješi stvar). Ako ni u naknadnom roku od sedam dananakon ponovljenog traženja drugostepeni organ ne donese upravni akt po žalbi stranke, onaima pravo pokrenuti upravni spor, kao da je njena žalba odbijena.H. PRAVNI LIJEKOVI U UPRAVNOM SPORUPravni lijekovi u upravnom sporu su: redovni pravni lijekovi i vanredni pravnilijekovi. Jedini redovni pravni lijek je žalba, a vanrednih pravnih lijekova ima više i o njimaće biti više govora u nastavku.Vanredni pravni lijekoviVanredni pravni lijekovi su:a) ponavljanje postupka;b) <strong>za</strong>htjev <strong>za</strong> vanredno preispitivanje sudske odluke; ic) <strong>za</strong>htjev <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu <strong>za</strong>konitosti.Ponavljanje postupka može se tražiti najkasnije u roku 30 dana (subjektivni rok) oddana saznanja razloga <strong>za</strong> ponavljanje, a ako se <strong>za</strong> razloge saznalo prije nego što je postupakkod suda okončan, ponavljanje se može tražiti u roku od 30 dana od dana dostavljanja odlukesuda, pod uslovom da se taj razlog nije mogao upotrijebiti tokom postupka. Po proteku pet66
Priručnik <strong>za</strong> <strong>polaganje</strong> stručnog <strong>upravnog</strong> <strong>ispita</strong>godina od pravosnažnosti odluke ponavljanje se ne može tražiti (objektivni rok). Ponavljanjepostupka stranka može tražiti tužbom, koju podnosi sudu nadležnom <strong>za</strong> odlučivanje po tužbi<strong>za</strong> ponavljanje, a to je onaj sud koji je donio odluku.Sud će ponoviti postupak okončan presudom ili rješenjem na <strong>za</strong>htjev stranke ako:a) stranka sazna <strong>za</strong> nove činjenice, ili nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi novedokaze, na osnovu kojih bi spor bio povoljnije riješen <strong>za</strong> stranku da su činjenice,odnosno dokazi bili izneseni u ranijem sudskom postupku;b) je sud donio odluku zbog krivičnog djela sudije ili <strong>za</strong>poslenog u sudu ili je odlukaishođena prevarnom radnjom <strong>za</strong>stupnika ili punomoćnika stranke, njegovogprotivnika ili protivnikovog <strong>za</strong>stupnika ili punomoćnika, a takva radnjapredstavlja krivično djelo;c) je odluka suda <strong>za</strong>snovana na presudi donesenoj u krivičnoj ili građanskoj stvari, ata presuda je kasnije ukinuta drugom pravosnažnom sudskom odlukom;d) je isprava na kojoj se <strong>za</strong>sniva odluka lažna ili lažno preinačena, ili ako je stranka,svjedok ili vještak, prilikom saslušanja pred sudom, dao lažnu izjavu a odluka se<strong>za</strong>sniva na toj izjavi;e) stranka nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi raniju odluku donesenu u istomupravnom sporu; if) <strong>za</strong>interesiranom licu nije bila data mogućnost da učestvuje u upravnom sporu.Međutim, zbog okolnosti navedenih pod tačkama a) i e), ponavljanje postupka možese dozvoliti samo ako stranka bez svoje krivice nije mogla da ih iznese u ranijem postupku.Odluku o ponavljanju postupka sud donosi u nejavnoj sjednici, a po tužbi <strong>za</strong>ponavljanje postupka postupa na isti način kao i po redovnoj tužbi u pogledu njenepravovremenosti, dopuštenosti i izjavljivanja od neovlaštenog lica.Tužba kojom se traži ponavljanje postupka mora sadržavati:a) odluku suda donesenu u postupku čije ponavljanje se traži;b) <strong>za</strong>konski osnov <strong>za</strong> ponavljanje i dokaze, odnosno okolnosti koje čine barvjerovatnim postojanje tog osnova;c) okolnosti iz kojih proizlazi da je tužba podnesena u <strong>za</strong>konskom roku i čime se todokazuje; id) u kojem pravcu i obimu se predlaže izmjena odluke donesene u postupku čijeponavljanje se traži.Nakon što <strong>ispita</strong> ispravnost tužbe u pogledu njenog sadržaja, pravovremenosti,dopuštenosti i izjavljivanja od ovlaštenog lica, sud se upušta u ispitivanje razloga <strong>za</strong>ponavljanje postupka, s tim što prethodno tužbu dostavlja protivnoj stranci i <strong>za</strong>interesiranimlicima na odgovor. Po ispravnoj tužbi sud može dozvoliti ponavljanje postupka, i u tomslučaju stavlja van snage raniju odluku u cjelini ili djelimično. Ako sud nađe da stranka nijeučinila bar vjerovatnim postojanje <strong>za</strong>konske osnove <strong>za</strong> ponavljanje postupka, tužbu ćeodbaciti, odnosno postupiti na isti način kao i s pravovremenom, nedopuštenom ili tužbomizjavljenom od neovlaštenog lica.Zahtjev <strong>za</strong> vanredno preispitivanje sudske odluke može se podnijeti protiv pravosnažnihodluka suda.67