Prirucnik za polaganje strucnog upravnog ispita

Priručnik za polaganje stručnog upravnog ispitatužbu, i pored njene neurednosti, neće odbaciti, nego će takav akt oglasiti ništavnim(nepostojećim). Ovo zbog toga jer je sud dužan po službenoj dužnosti paziti na ništavnostupravnih akata, pa čak i u prethodnom postupku, bilo da je u pitanju ispitivanje ispravnostitužbe u pogledu urednosti ili njene pravovremenosti, dozvoljenosti i podnošenja odovlaštenog lica. Slučajevi ništavnosti upravnog akta predviđeni su Zakonom o općemupravnom postupku.Pravovremenost tužbe ispituje se kako u slučaju njenog podnošenja u propisanomroku, tako i u slučaju njenog podnošenja prije vremena. Pravovremenom tužbom smatra seona koji je podnesena u roku od 30 dana od dana prijema upravnog akta koji se osporava.Prema tome, nepravovremena je svaka tužba podnesena po isteku ovog roka. Preuranjenomtužbom smatra se ona tužba koja je podnesena prije isteka roka propisanog za donošenjekonačnog upravnog akta, a to je bilo najčešće u slučaju „šutnje uprave“. Tako npr., akodrugostepeni organ nije u roku od 60 dana ili u posebnim propisom određenom kraćem rokudonio rješenje po žalbi stranke protiv prvostepenog organa, a ne donese ga ni u daljnjem rokuod sedam dana po ponovljenom traženju, stranka može pokrenuti upravni spor, kao da jenjena žalba odbijena („šutnje uprave“). Međutim, ako stranka prije ovih rokova podnese takvutužbu, ona se smatra preuranjenom, odnosno tužbom podnesenom prije vremena. Prema tome,kada sud naiđe na tužbu podnesenu po isteku propisanog roka ili prije roka u spomenutomslučaju „šutnje uprave“, dužan je tužbu odbaciti kao nepravovremenu, odnosno preuranjenu.Dopuštenost tužbe ispituje se u vezi s karakterom akta koji se njome osporava. Već jenaglašeno da se upravni spor, s manjim izuzecima, može pokrenuti samo protiv upravnogakta, a to je upravni akt koji se donosi u upravnom postupku u formi rješenja ili zaključka.Upravni akt ima određene karakteristike, koje proizlaze iz njegove definicije u ZUS-a (član9.), a to je onaj akt kojim organ, preduzeće ili druga institucija u vršenju javnih ovlaštenjarješava o izvjesnom pravu ili obavezi određenog pojedinca ili organizacije u nekoj upravnojstvari. Prema tome, najvažnije karakteristike upravnog akta su:a) da je akt donio organ, ustanova ili druga institucija u vršenju javnih ovlaštenja;b) da je akt donesen u nekoj upravnoj stvari; ic) da je aktom odlučeno o izvjesnom pravu ili obavezi određenog pojedinca iliorganizacije.Ako aktu nedostaje neki od ovih elemenata, onda se on ne bi mogao smatratiupravnim aktom, pa prema tome, protiv takvog akta nije moguće ni pokrenuti upravni spor.To znači da je sud, ako naiđe na ovakav akt, dužan tužbu odbaciti.Dopuštenost tužbe ispituje se u pogledu korištenja redovnog pravnog lijeka (žalbe) uupravnom postupku. Tu se, prije svega, ispituje da li se protiv upravnog akta, koji se tužbomosporava, mogla izjaviti žalba, pa ako nije ili nije izjavljena pravovremeno, sud će takođertužbu odbaciti, jer se takav upravni akt ne smatra konačnim.Dopuštenost tužbe dalje se ispituje i u pogledu zakonskih prepreka za mogućnostvođenja upravnog spora protiv određenog upravnog akta. I sam ZUS stavio je određenuprepreku da se upravni spor može voditi protiv određenih upravnih akata o čemu je već bilogovora.Prema tome, kada sud naiđe na akt protiv kojeg se ne može voditi upravni spor, zatošto je isključen, bilo u slučajevima koji su navedeni u ZUS-u ili u drugom zakonu, on ćetužbu odbaciti kao nedozvoljenu.I na kraju, dopuštenost tužbe sud treba da ispita i u pogledu postojanja već donesenepravosnažne presude u upravnom sporu po istoj stvari (res iudicata), i u tom će slučajutakođer tužbu odbaciti kao nedozvoljenu.Kako je već navedeno, upravni spor ne može pokrenuti svako lice, nego samoodređena lica o kojima je već bilo govora. Ali isto tako, lice koje želi da pokrene upravnispor, pored toga što ima stranačku legitimaciju, treba da ima i aktivnu legitimaciju, odnosno62