Prirucnik za polaganje strucnog upravnog ispita

More documents

Recommendations

Info

Priručnik za polaganje stručnog upravnog ispitaOrgan koji provodi izvršenje najprije će zaprijetiti izvršeniku primjenom prisilnogsredstva ako svoju obavezu ne izvrši u ostavljenom roku. Ako izvršenik tokom tog rokapreduzme neku radnju protivno svojoj obavezi ili ako ostavljeni rok bezuspješno proteče,zaprijećeno prisilno sredstvo odmah će se izvršiti, a ujedno će se odrediti novi rok zaizvršenje radnje i zaprijetiti novom, strožijom prisilnom mjerom.Prinudna novčana kazna koja se izriče prvi put ne može biti veća od 50,00 KM. Svakakasnija prinudna novčana kazna može biti ponovo izrečena u istom iznosu. Naplaćenanovčana kazna se ne vraća.Ako se izvršenje nenovčane obaveze ne može uopće ili ne može pravovremenoprovesti primjenom ovih sredstava, izvršenje se, prema prirodi obaveze, može provesti ineposrednom prisilom, ako propisima nije drugačije određeno.Kada je na osnovu rješenja provedeno izvršenje, a to rješenje se kasnije poništi iliizmijeni, izvršenik ima pravo da traži da mu se vrati ono što mu je oduzeto, odnosno da sevrati u stanje koje proizlazi iz novog rješenja, o čemu rješava organ koji je donio zaključak odozvoli izvršenja.Izvršenje radi osiguranja i privremeni zaključakRadi osiguranja izvršenja, može se zaključkom dopustiti izvršenje rješenja i prije negošto je ono postalo izvršno, ako bi bez toga moglo biti osujećeno ili znatno otežano izvršenjenakon što postane izvršno.Ako je riječ o obavezama koje se prinudno izvršavaju samo na prijedlog stranke,predlagač mora opasnost od sprečavanja ili otežavanja ispunjenja učiniti vjerovatnom, a organmože izvršenje uslovljavati davanjem osiguranja.Protiv zaključka donesenog na prijedlog stranke za izvršenje radi osiguranja kao iprotiv zaključka donesenog po službenoj dužnosti dozvoljena je posebna žalba koja ne odgađaprovođenje izvršenja.Izvršenje radi osiguranja može se provoditi administrativnim ili sudskim putem.Kada se izvršenje radi osiguranja provodi sudskim putem, sud postupa po propisimakoji važe za sudsko izvršenje.Izvršenje privremenog rješenja može se provoditi samo u onom obimu i u onimslučajevima kada je dozvoljeno izvršenje radi osiguranja.Ako postoji ili je učinjena bar vjerovatnom obaveza stranke, a postoji opasnost da ćeobavezana stranka raspolaganjem imovine, dogovorom s trećim licima ili na drugi načinosujetiti ili znatno otežati izvršenje te obaveze, organ nadležan za donošenje rješenja oobavezi stranke može, prije donošenja rješenja o toj obavezi, donijeti privremeni zaključakradi osiguranja izvršenja obaveze.Ako je pravosnažnim rješenjem utvrđeno da pravno ne postoji obaveza stranke za čijeje osiguranje bio donesen privremeni zaključak ili je na drugi način utvrđeno da je zahtjev zadonošenje privremenog zaključka bio neopravdan, predlagač u čiju je korist privremenizaključak donesen nadoknadit će protivnoj stranci štetu koja joj je uzrokovana donesenimzaključkom, o čemu rješava organ koji je donio privremeni zaključak. Ako je očito da jeprivremeni zaključak bio isposlovan iz obijesti, predlagač će se kazniti novčanom kaznom.Protiv zaključka o kazni dozvoljena je posebna žalba koja odgađa izvršenje zaključka.II. UPRAVNI SPORA. POJAM I SVRHA UPRAVNOG SPORA54
Priručnik za polaganje stručnog upravnog ispitaUpravni spor je u određenom smislu produžetak upravnog postupka. Kada nadležniorgan okonča upravni postupak, a to je onda kada donese konačan upravni akt, protiv kojegnezadovoljna stranka nema mogućnosti da upotrijebi redovno pravno sredstvo (žalbu), ondanastaje spor između nje i nadležnog organa. Tada ona ima pravo da, pod određenim uslovima,zatraži da taj spor riješi nadležni sud, odnosno da sud ispita zakonitost donesenog upravnogakta s kojim ona nije zadovoljna. Prema tome, upravni spor je spor o zakonitosti upravnogakta nastao između stranaka i nadležnih organa nakon okončanja upravnog postupka. U ovomslučaju stranka smatra da joj je upravnim aktom povrijeđeno neko pravo ili neposredni ličniinteres zasnovan na zakonu. Upravni spor može nastati i onda ako zakonom ovlašteni državniorgan (a to je tužilac ili pravobranilac) smatra da je upravnim aktom povrijeđen zakon u koriststranke, a na štetu javnog interesa, na štetu teritorijalne zajednice ili ustanove, pa zatraži odnadležnog suda da to ispita. Upravni spor može pokrenuti i nadležni ombudsmen, aintervenirati u postupku koji je u toku, kada u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti nađe daje upravnim aktom povrijeđeno ljudsko dostojanstvo, prava i slobode građana zagarantiraneUstavom BiH.B. VRSTE UPRAVNOG SPORANaš zakon o upravnim sporovima poznaje dvije vrste upravnog spora, i to:1. spor o zakonitosti upravnog akta; i2. spor pune jurisdikcije.Međutim, u teoriji se spominju i druge podjele upravnog spora, kao što su: objektivni isubjektivni sporovi ili prethodni i naknadni.1. Upravni spor o zakonitosti upravnog aktaOpći je princip da svi pojedinačni akti organa državne uprave i drugih državnih organakoji obavljaju upravne poslove, kao i pojedinačni akti koje donose institucije u vršenju javnihovlaštenja moraju biti zasnovani na zakonu (princip zakonitosti). Ovaj princip imao je odrazau svim našim zakonima kojima se regulira materija o postupcima, pa prema tome i uupravnom postupku, gdje je proklamirano da su svi organi i institucije koje postupaju uupravnim stvarima dužni rješavati na osnovu zakona, drugih propisa organa i općih akatainstitucija koje oni donose na osnovu javnih ovlaštenja. Upravni akt donesen u skladu s ovimpropisima, bilo da su oni formalne ili materijalne prirode, zakonito je donesen upravni akt.Ali, i pored ovog principa, dešava se da organi i institucije donosu nezakonitepojedinačne upravne akte, kojima rješavaju o pravima, obavezama ili pravnim interesimapojedinaca, pravnih lica i drugih stranaka u upravnom postupku.Nezakoniti akti mogu se donijeti i u prvostepenom i u drugostepenom upravnompostupku. Zato je dato pravo nadležnom sudu da na tužbu stranke ispita zakonitost upravnogakta, odnosno da zaštiti prava građana i drugih stranaka koja su im zagarantirana propisima.Svakako da treba praviti razliku što se tiče pokretanja upravnog spora protiv prvostepenihupravnih akata, jer je protiv njih moguće pokrenuti upravni spor samo onda kad su konačni,odnosno kad se protiv njih ne može izjaviti redovni pravni lijek.Prema tome, u upravnom sporu o zakonitosti upravnog akta predmet je ocjenazakonitosti tog akta, a ne i rješavanje upravne stvari. Kad sud ocijeni da upravni akt nijezakonito donesen, on će takav akt samo poništiti i vratiti nadležnom organu ili određenojinstituciji na ponovno rješavanje s ciljem otklanjanja nezakonitosti.2.Upravni spor pune jurisdikcije55
Page 2 and 3:
Priručnik za polaganje stručnog u
Page 4 and 5: Priručnik za polaganje stručnog u
Page 104 and 105:
Page 106 and 107:
Page 108 and 109:
Page 110 and 111:
Page 112 and 113:
Page 114 and 115:
Page 116 and 117:
Page 118 and 119:
Page 120 and 121:
Page 122 and 123:
Page 124 and 125:
Page 126 and 127:
Page 128 and 129:
Page 130 and 131:
Page 132 and 133:
Page 134 and 135:
Page 136 and 137:
Page 138 and 139:
Page 140 and 141:
Page 142 and 143:
Page 144 and 145:
Page 146 and 147:
show all

Prirucnik za polaganje strucnog upravnog ispita

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?