Prirucnik za polaganje strucnog upravnog ispita

Priručnik za polaganje stručnog upravnog ispitaOSNOVE USTAVNOG SISTEMA BOSNE I HERCEGOVINE1. Uvodne napomeneUstavni sistem predstavlja cjelinu ustavnih principa i pravila kojima se uređujedržavna, privredna i politička organizacija. Kako je ustav pravni akt s najvišom pravnomsnagom, ustavna pravila predstavljaju osnovna pravila cjelokupnog pravnog sistema jednedržave. Ustavni sistem Bosne i Hercegovine( u daljnjem tekstu:BiH) čine: Ustav BiH, UstavFederacije BiH s ustavima kantona i Ustav Republike Srpske. Ustav BiH čini osnov i imaprednost u odnosu na ustavnopravna pravila entiteta. Isto tako, Ustav Federacije BiHnadređen je ustavima kantona.BiH je složena država koja se sastoji od dva entiteta s visokim stepenom autonomije:Federacije BiH i Republike Srpske, te Brčko Distrikta BiH. Ustavom BiH nisu utvrđeneosnove unutrašnje organizacije entiteta i nižih jedinica vlasti u entitetima. Ovim je entitetimadata mogućnost da samostalno urede svoje modele organiziranja vlasti i upravljanja, tako dase institucije i oblici unutrašnje organizacije vlasti između dva entiteta BiH u velikoj mjerirazlikuju. U okviru Federacije BiH, kantoni su svojim ustavima predvidjeli određenespecifičnosti, uglavnom prihvatajući model organizacije i institucija vlasti istovjetan onom uFederaciji BiH.Ustav BiH, zakoni i propisi organa BiH, u okviru njenih ustavnih prava i ovlaštenja,obavezujući su za entitete. Tako su u raspodjeli nadležnosti između BiH i entitetainstitucijama BiH date izričite izvorne nadležnosti u određenim oblastima. Izvorna nadležnostznači donošenje, izvršavanje i primjenu zakona i utvrđene politike u određenoj oblasti nacijeloj teritoriji BiH, što u okviru ovih nadležnosti podrazumijeva: da organi BiH donosezakone, kao i druge propise za izvršavanje zakona iz ovih oblasti (ako je to ovlaštenjeutvrđeno zakonom); da entiteti mogu donositi zakone iz ovih oblasti samo na osnovu izričitogi preciznog prijenosa datog u zakonu BiH i da ovi zakoni imaju sudsku zaštitu od Ustavnogsuda BiH.BiH nije običan zbir entiteta i tri konstitutivna naroda. U okviru njenih institucijausklađuju se pojedinačni, često proturječni interesi, s općim interesom u demokratskojproceduri, uz onemogućavanje prevlasti ili privilegija entiteta, konstitutivnih naroda i dr.Ovim se ukazuje na još dva aspekta bh. federalizma: prvi, upućenost na međuentitetskusaradnju zasnovanu na principu dobrovoljnosti, i drugi koji nije zasnovan na osnovamaisključivosti vlasti, prinude i naredbodavnim odnosima, već na odnosima saradnje iravnopravnosti, na osnovu konsenzusa.Opći okvirni sporazum za mir u BiH, parafiran 21. novembra 1995. u Daytonu ipotpisan 14. decembra iste godine u Parizu, sadrži 11 aneksa, kojima su dogovoreni osnovniprincipi državnopravne organizacije te civilnog i vojnog aspekta mirovnog sporazuma. AneksIV. Sporazuma sadrži Ustav BiH, kao najviši pravni i politički akt jedne države. Sastavnedijelove Ustava BiH čine i Aneks I.: Dodatni sporazumi o ljudskim pravima koji će seprimjenjivati u BiH i Aneks II.: Prijelazne odredbe. Ustav BiH stupio je na snagu nakonpotpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, kao ustavni akt kojim se amandmanskimijenja i nadređuje Ustav Republike BiH. Ustavom BiH utvrđena je obaveza entiteta da, uroku od tri mjeseca od njegovog stupanja na snagu, amandmanski izmijene i usklade svojeustave s Ustavom BiH.U uvodu Ustava BiH navedeno je da: oslanjajući se na poštivanje ljudskog digniteta,slobode i jednakosti; posvećeni miru, pravdi, toleranciji i pomirenju; uvjereni da demokratskestrukture vlasti i pravični postupci najbolje stvaraju mirne odnose unutar pluralističkog5