Prirucnik za polaganje strucnog upravnog ispita

More documents

Recommendations

Info

Priručnik za polaganje stručnog upravnog ispitase po godinama, klasifikacionim oznakama, vrsti i količini materijala. Upis se vrši po sistemuarhiviranja koji se primjenjivao u vrijeme nastajanja registraturskog materijala.Kada se registraturska jedinica upiše u arhivsku knjigu, onda se na registraturskojjedinici upisuju sljedeći podaci: redni broj iz arhivske knjige pod kojim je jedinica zavedena,klasifikaciona oznaka predmeta ili akta koji su odloženi u registratursku jedinicu i rokčuvanja. Rok čuvanja određuje se prema listi kategorija registraturskog materijala s rokovimačuvanja.Nakon što se izvrši upis u arhivsku knjigu cjelovitog registraturskog materijala, organiuprave dužni su, najkasnije do 30. aprila naredne godine, dostaviti nadležnom arhivu prijepisili fotokopiju onog dijela arhivske knjige u kojem je upisan registraturski materijal za proteklugodinu.c) Uslovi za čuvanje registraturskog materijala i arhivske građeOrgani uprave dužni su registraturski materijal i arhivsku građu iz svoje nadležnostičuvati u sređenom stanju i na sigurnom mjestu, sve do njihove predaje nadležnom arhivu.Za čuvanje registraturskog materijala i arhivske građe moraju se osigurati propisaniuslovi u posebno osiguranim prostorijama s odgovarajućim klimatskim, hemijsko-biološkim ifizičkim uslovima, koji se redovno kontroliraju, i odgovarajućom arhivskom opremom. Podarhivskim prostorijama podrazumijeva se pisarnica i arhivski depo. U pisarnici se čuvajuriješeni predmeti i akti najduže godinu dana od dana kada su riješeni. Nakon isteka tog roka,registraturski materijal i arhivska građa treba da bude iz pisarnice prenesena i smještena uarhivski depo. U tom depou čuva se do predaje nadležnom arhivu.U odnosu na arhivsku opremu i održavanje klimatskih, hemijsko-bioloških i fizičkihuslova, propisani su konkretni standardi. Ti standardi imaju za cilj da se registraturskimaterijal i arhivska građa zaštiti i čuva od oštećenja i propadanja. To je posebno važno ineophodno zbog dugih rokova čuvanja registraturskog materijala i arhivske građe, a naročitoone koja se mora čuvati trajno.d) Lista kategorija registraturskog materijala s rokovima čuvanjaRadi odabiranja arhivske građe iz registraturskog materijala i pravilnog arhiviranja ičuvanja registraturskog materijala i arhivske građe organa uprave, izrađuje se i donosi listakategorija registraturskog materijala s rokovima. Ovu listu donosi rukovodilac organa uprave,a može se primjenjivati tek kada na nju saglasnost da nadležni arhiv.Listu kategorija izrađuje komisija sastavljena od stručnih lica koja poznaju vrstu iznačaj predmeta i akata iz nadležnosti organa uprave i koja su sposobna da ocijene značaj tihakata i predmeta za naučne, historijske i druge društvene potrebe.Osnovni zadatak liste je utvrđivanje kategorija registraturskog materijala i rokovačuvanja tog materijala. Kategorije registraturskog materijala određuju se u okviruklasifikacionih oznaka u koju spadaju pojedini akti i predmeti, a rokovi čuvanja mogu bitiodređeni na mjesece, godine i trajno. Rok čuvanja određuje se prema procjeni od kakvog jeznačaja registraturski materijal za historiju, nauku i druge društvene potrebe, a uzimaju se uobzir i potrebe samog organa uprave.e) Postupak odabiranja arhivske građe iz registraturskog materijalaArhivska građa odabira se iz registraturskog materijala. To se vrši na način da se izregistraturskog materijala izdvoje oni dijelovi registraturskog materijala za koje se ocijeni daje prestala važnost za tekući rad (bezvrijedni registraturski materijal), a nemaju svojstvo116
Priručnik za polaganje stručnog upravnog ispitaarhivske građe. Odabiranje arhivske građe dužan je vršiti svaki organ uprave iz svogregistraturskog materijala koji je nastao u njihovom radu ili se kod njih nalazi na čuvanju pobilo kojem osnovu.Odabiranje arhivske građe i izdvajanje bezvrijednog registraturskog materijala vrši se,u pravilu, iz sređenog registraturskog materijala koji je upisan u arhivsku knjigu. Izdvajanjebezvrijednog registraturskog materijala vrši se na osnovu liste kategorija.Odabiranje arhivske građe i izdvajanje bezvrijednog materijala vrši komisija kojuimenuje rukovodilac organa uprave. Komisija sastavlja popis bezvrijednog registraturskogmaterijala. Taj popis sastavlja se na osnovu liste kategorija i dostavlja se nadležnom arhivu.Predstavnik nadležnog arhiva, zajedno s tom komisijom, razmatra popis i provjerava da li jematerijal predložen za izdvajanje pravilno određen. Nakon toga, predstavnik arhiva i komisijasastavljaju zapisnik na osnovu kojeg arhiv izdaje rješenje za otpis bezvrijednogregistraturskog materijala.f) Primopredaja arhivske građe između organa uprave i nadležnog arhivaSvaki organ uprave dužan je nadležnom arhivu predati arhivsku građu iz svojenadležnosti. Ta građa mora se predati najkasnije po isteku 30 godina od njenog nastanka.Ovaj rok može se, u dogovoru s nadležnim arhivom, skratiti ili produžiti.Arhivska građa predaje se arhivu u registraturski sređenom stanju. To znači da građamora biti odložena u arhivske kutije, u skladu s listom kategorija registraturskog materijala iupisana u arhivsku knjigu.Ako organ uprave prestaje raditi, arhivsku građu tog organa uprave treba da preuzmeorgan uprave koji preuzima poslove organa uprave koji prestaju raditi. O primopredaji sesačinjava zapisnik, čiji se jedan primjerak mora dostaviti nadležnom arhivu.Primopredaju arhivske građe vrši komisija. Ona je sastavljena od predstavnikanadležnog arhiva i organa uprave koji predaje arhivsku građu. Komisija ima zadatak dapregleda arhivsku građu i sačini zapisnik o primopredaji. Zapisnik se sastavlja u petprimjeraka i sadrži sve podatke bitne za preuzetu arhivsku građu. Tako sačinjen zapisnik oprimopredaji arhivske građe ovjerava se pečatom arhiva i pečatom organa uprave koji predajegrađu. Popis arhivske građe koji je podnio organ uprave sastavni je dio zapisnika oprimopredaji.Zajedno s arhivskom građom, nadležnom arhivu moraju se predati i osnovneevidencije o kretanju predmeta i akata koje se odnose na preuzetu građu.III. OVJERA POTPISA, RUKOPISA I PRIJEPISASva pitanja koja se odnose na postupak ovjere potpisa, rukopisa i prijepisa u Bosni iHercegovini regulirana su na sličan način. Da bi se neka privatna isprava mogla koristiti upravnom prometu kao pravno valjana, mora prethodno biti ovjerena od nadležnog organa.Samo pod tim uslovima takva isprava može poslužiti kao dokaz o onome što se njome trebapotvrditi, odnosno dokazati. Pored toga, veoma često je potrebno prijepise ili kopije javnihisprava, koje posjeduju pojedina lica, ovjeriti, kako bi se u raznim postupcima pred nadležnimorganima, ustanovama i službama na osnovu njih moglo dokazati postojanje određenihčinjenica značajnih za ostvarivanje pojedinih prava ili pravnih interesa.Prema tome, predmet ovjere može biti potpis, rukopis i prijepis, pri čemu se:a) kod ovjere potpisa ili rukopisa potvrđuje njihova autentičnost,b) kod ovjere prijepisa isprave potvrđuje njena istovjetnost s izvornom ispravom.117
Page 2 and 3:
Priručnik za polaganje stručnog u
Page 4 and 5:
Page 6 and 7:
Page 8 and 9:
Page 10 and 11:
Page 12 and 13:
Page 14 and 15:
Page 16 and 17:
Page 18 and 19:
Page 20 and 21:
Page 22 and 23:
Page 24 and 25:
Page 26 and 27:
Page 28 and 29:
Page 30 and 31:
Page 32 and 33:
Page 34 and 35:
Page 36 and 37:
Page 38 and 39:
Page 40 and 41:
Page 42 and 43:
Page 44 and 45:
Page 46 and 47:
Page 48 and 49:
Page 50 and 51:
Page 52 and 53:
Page 54 and 55:
Page 56 and 57:
Page 58 and 59:
Page 60 and 61:
Page 62 and 63:
Page 64 and 65:
Page 66 and 67: Priručnik za polaganje stručnog u
show all

Prirucnik za polaganje strucnog upravnog ispita

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?