Obrtničke novine - broj 58 - Hrvatska obrtnička komora

4 Obrtnièke Novine Utorak, 22. oujka 2005.UVOÐENJEM JEDINSTVENIH OBRAZOVNIH PROGRAMA ZA OBRTNIÈKAZANIMANJA HOK POSTAO ZAÈETNIKOM REFORME STRUKOVNENAOBRAZBE7@LIJHKA>HKFEI=EDKAE=K>HJEAIJHKLAAPosao koji ima obrtnièka komora je vrlo opširan i u njemu ovaj èas sudjeluje premalo ljudi,tako da nam to sve skupa oteava situaciju. Gotovo svaka podruèna komora ima samo jednuosobu, koja brine o redovnom obrazovanju, majstorskim ispitima i struènomusavršavanju, kae mr. LuiRENATA PALORECHrvatskaobrtnièkakomora proteklihje godina uèinilapuno na reformi strukovnogobrazovanja, u dijelukoji se odnosi na obrazovanjeza obrtnièka zanimanja,koja su potrebnagospodarstvu. Ta nastojanjasu rezultirala uvoðenjemjedinstvenog modelaobrazovanja za 57obrtnièkih zanimanja. Uškolskoj godini 2004/2005.ukupno 22.000 uèenikaškoluje se prema jedinstvenommodelu obrazovanjaza 52 razlièita zanimanja,a od slijedeæe školskegodine krenut æe jošpet programa, preteno izpodruèja graðevinarstva.Primjenom novih programajavili su se odreðeniproblemi, ponajprije saškolama koje dosada nisuradile u dvojnom sustavuobrazovanja, kae mr. OlgaLui, šefica Odjela zaobrazovanje HOK-a.- Pravilnik o naèinu provoðenjanaših programa jegotovo identièan onomekoji je bio u dvojnom sustavu.U nastavnim planovimai programima nešto jemanje praktiène nastave,a nešto više predmeta uteoretskom dijelu. Tajkompromis je bio nuanza dogovor s Ministarstvomznanosti, obrazovanjai športa.22.000 uèenika školujese prema JMOŠkole koje dosad nisuimale kontakt s obrtnièkimradionicama, èiji uèenicinisu sklapali ugovoreo naukovanju, imale suproblema pri implementacijinovog programa - smatramr. Olga Lui.Cijeli posao ipak dajerezultate, jer je broj upisanihuèenika udvostruèen,a znatno je poveæan i brojškola, u kojima se primjenjujeovakav, suvremenijisustav obrazovanja zaobrtnièka zanimanja. No, istruènjacima u komorskomsustavu znatno jepoveæan opseg poslova.Nedostataklicenciranih radionica- Prije uvoðenja 16 programaprema jedinstvenommodelu obrazovanjaprošle školske godine, udvojnom sustavu smo imalinegdje oko 3500-4000uèenika. Nakon uvoðenja16 programa, broj je porastaona oko 6000, a nakonuvoðenja 52 programa,broj upisanih uèenikaje u prvoj godini obrazovanjaporastao na 12.000.U ovakvom sustavu školovanjatrenutaèno u svimrazredima nastavu pohaða22.000 uèenika, što znaèida je opseg poslovastruènih slubi HOK-a,POK-ova i udruenjaneusporedivo veæi - dodajeIz uèionice u radionicu cilj je reforme obrtnièkog obrazovanjaHoæe li socijalni partneri u upravna tijela Agencijeza strukovnu naobrazbu?Uredbom Vlade poèetkom godine osnovanaje dravna Agencija za strukovnunaobrazbu, u èijem bi radu, premanajavama iz Ministarstva znanosti, obrazovanjai športa, trebala sudjelovati jednašira grupa socijalnih partnera, odudruga poslodavaca, komora, sindikatado dravnih ustanova, kao što su Zavodza školstvo i Zavod za zapošljavanje. Sobzirom da Hrvatska ima moguænost dobivanjasredstava iz CARDS programaza 2001. godinu, koji je na neki naèin zacrtaoputove razvoja strukovnog obrazovanjai strukovnu reformu, šefica Odjelaza obrazovanje HOK-a smatra da bi bilonajbolje slijediti ono što piše u ZelenojLui. Problemi koji æe se javiti,nastavlja, bit æe sigurnousklaðivanje interesaobrtnièkih radionica i škola,privikavanje, na primjer,na to da se ocjenjivanjedijeli na praktiènidio, koji ocjenjuje majstor- struèni uèitelj i teoretskidio, koji ocjenjuju nastavnici.Dosad su nastavniciškola imali jedinu ingerencijunad ocjenjivanjemrezultata uèenika. Ovajèas im se pridruuju i obrtnici.Drugi je problem nedostataklicenciranih obrtnièkihradionica. Tu su potrebnaulaganja i u radionicei ljude koji obavljajupoduku. Trenutaèno sesklapaju dvije vrste ugovora.Takozvani "uti ugovor"sklapa se s licenciranimobrtnièkim radionicama,dok "plavi ugovor"sklapa škola s trgovaèkimdruštvima. U sluèaju damjesta nema ni u trgovaèkomdruštvu, ni u licenciranimradionicama, školesu dune traiti suglasnostod komore za izvoðenjepraktiène nastave u vlastitimškolskim radionicama.Evidenciju i administriranjecijelog posla obavljajustruène slube podruènihobrtnièkih komora.- Posao koji ima obrtnièkakomora je vrlo opširani u njemu ovaj èas sudjelujepremalo ljudi, tako danam to sve skupa oteavasituaciju. Gotovo svaka podruènakomora ima samojednu osobu, koja brine oredovnom obrazovanju,majstorskim ispitima istruènom usavršavanju.Naši struèni suradnici seale na veliku administracijui smatraju da bi svitrebali imati još jednog administratora,koji bi nampomagao u tim poslovima.- kae mr. Lui.Otpor nekih školaNeke škole su se, kae,brzo prilagodile, dok seneke još odupiru novomnaèinu rada.- Opæenito mogu reæi, uosvrtu na proteklih desetgodina, da smo sve prisutnijii da nas prepoznajukao partnere. Mislim dasmo s velikom veæinomškola uspostavili dobarkontakt i da se škole veænavikavaju da zajedno snama mogu realizirati nekeprojekte - dodaje mr.Lui. Nedavne napise u medijimao ukidanju 300 obrtnièkihzanimanja i uvoðenjunovih zanimanja,mr. Lui smatra pogrešnoprotumaèenima.- Tu se zapravo ne radi oobrtnièkim zanimanjima,nego se u prvom redu radio svim drugim zanimanjima.Strukovne škole suknjizi CARDS programa te da bi se korakpo korak trebalo pribliiti trendovimaEU. EU još uvijek nema jedinstvenupolitiku spram strukovne naobrazbe, aliu tom podruèju izraðuje svoj zajednièkipolitièki okvir.Postoje usmena obeæanja da æe predstavnikHrvatske obrtnièke komore bitiu Upravnom vijeæu Agencije i da æe gaimenovati ministar. Nadamo se da æe seto i ostvariti. Inaèe, pozdravljam osnivanjeAgencije. Mislim da je to dobarput, i da æe ta Agencija biti okupljališteljudi i ideja koji æe skrbiti o razvoju strukovnenaobrazbe. To je svakako jedankorak naprijed - dodaje mr. Olga Lui.sve, osim gimnazija, dakle,postoji više od 400 programa.Tu su razni industrijskii gospodarski programi,koji u ovih 10 godinauopæe nisu dirani. Trebaproanalizirati, za koja odnjih se uèenici upisuju, aza koja ne. Potrebno je napravitijednu opširnijuanalizu programa, vidjetišto se moe objediniti, štobuduænost nosi, je li to uinteresu gospodarstva imladih ljudi koji se za tazanimanja obrazuju. Mo-emo reæi da je Hrvatskaobrtnièka komora napravilaprvi korak u tom pogledui da bi se ostali dijelovistrukovnog obrazovanjamogli napraviti premanašem modelu, kao naprimjer, industrijska trogodišnjazanimanja. No,da bi to bilo moguæe, potrebanje zakonodavni okvir,koji æe jasno definiratikoje kvalifikacije trebamoi na koji æemo naèin školovatiljude za te kvalifikacije- dodaje Lui. Naime, Hrvatskajoš nema nacionalniokvir kvalifikacija i kadutvrdi takav okvir, kad napravizakon i podzakonskeakte, vezane uz to, tek tadaæemo moæi govoriti okompetencijama koje sunam potrebne za utvrðivanjestandarda zanimanjai koja su neophodnaza gospodarski razvoj.RENATA PALORECOnunim promjenamau strukovnomobrazovanju,zakonskoj regulativi,primjeni jedinstvenogmodela obrazovanja zaobrtnièka zanimanja, meðuodnosimaobrazovnogsustava i gospodarstvarazgovarali smo s elimiromJanjiæem, dravnimtajnikom za srednjoškolskoobrazovanje pri Ministarstvuznanosti, obrazovanjai športa.● U kojoj je fazi reformastrukovnog obrazovanjau Hrvatskoj?- Mi smo od poèetkaprošle školske godinenajavili da æemo iæi upromjene u strukovnomobrazovanju. Naime, svjedocismo da se s problemimau strukovnom obrazovanjusuoèavaju mnogeeuropske zemlje, koje sukudikamo razvijenije odRH, a zapravo je i logiènoda treba iæi u promjene,stoga što su se zahtjevi tr-išta rada u posljednjedesetljeæe bitno promijenili.Tehnologije se mijenjaju,mi sada govorimoo suvremenim tehnologijama,jer gotovo da i nemaproizvodnog procesa,koji nije informatiziran.Trae se sasvim drugaèijekompetencije. Suoèene snovim zahtjevima trištarada, sve zemlje idu napromjene strukovnogobrazovanja, pa tako i mi.One se ne mogu provestibrzo, za to æe trebati vremenajer je to jedan opse-an posao. Svjesno èinjeniceda imamo Zavod zaškolstvo kao struènu ustanovu,koja je podrška èitavomsustavu obrazovanja,naše ministarstvoje uvidjelo da ljudski resursiZavoda, s kojimatrenutaèno raspolaemo,nisu dostatni. Rijeè je o 14zaposlenih u Odjelu zastrukovno obrazovanje,koji ne mogu odgovoritina sve potrebe strukovnogobrazovanja, a najveæisegment srednjeg školstvaèini upravo strukovnoobrazovanje. Naime,imamo 25 posto uèenika ugimnazijskim programima,2,5 posto u umjetnièkimprogramima, a sveostalo su strukovni programi.Zbog toga smoodluèili osnovati jednustruènuustanovu, a to jeAgencija za strukovnoobrazovanje. S obziromna to da što prije moramouæi u proces promjena ustrukovnom obrazovanju,nismo išli na donošenjeZakona, kojim bismo utemeljiliAgenciju, jer je todua procedura, veæ smose odluèili za donošenjeVladine uredbe, kojom je13. sijeènja Agencija i osnovana.Veæ 3. veljaèeimenovali smo privremenogravnatelja Agencije,koji vodi pravne poslovedok se ne formiraju tijelaAgencije. To je ing. IvanŠutalo. Onoga trenutkakad se formira Upravnovijeæe, a to æe biti ovih dana,ono æe donijeti StatutAgencije i raspisati natjeèajza ravnatelja i djelatnike.● Hoæe li Ministarstvouvaiti zahtjev socijalnihpartnera za ukljuèivanjemnjihovih èlanova urad tijela Agencije?- Nedavno smo imalisastanak sa svim partnerimai socijalnim partnerima,dakle svima onimakoji su ukljuèeni u segmentstrukovnog obrazovanja.To su Ministarstvogospodarstva, rada i poduzetništva,Ministarstvozdravstva i socijalne skrbi,Ministarstvo mora, turizma,prometa i razvitka,Ministarstvo poljoprivrede,šumarstva i vodnoggospodarstva, Hrvatskagospodarska komora, Hrvatskaobrtnièka komora,Hrvatski zavod za zapošljavanje,Hrvatska udrugaposlodavaca, sva èetirisindikata srednjih škola,Agencija za strukovnoobrazovanje, Zavod zaškolstvo, Nacionalni opservatoriji grupacijestrukovnih škola. Mi æemotaj krug partnera proširitii sa struènjacima Fakultetaelektronike i raèunarstva,Fakulteta strojarstvai brodogradnje iostalih nastavnièkih fakulteta,koji su zainteresiraniza strukovno obrazovanje.Kada zapoène radAgencije, sa svima njimaæemo raèunati i krenuti utaj posao. Da bismo to svepokrili, nije dovoljna samoAgencija, veæ æemoministru predloiti i sastavNacionalnog vijeæa zastrukovno obrazovanje.Predstavnici partnera isocijalnih partnera naæiæe se u tom Vijeæu. Ciljnam je da u tom sustavuimamo sve zainteresiranestrane. Kada svi iznesusvoje prijedloge i mišljenjazasigurno æemo doæido najboljeg rješenja.Ovoga trenutka ne mogureæi tko bi bio u kojem tijelu.Naša je procjena datijekom travnja, eventualnoprvih dana svibnja,moemo oèekivati poèetakrada Agencije.Proces koji æe potrajati● Koji su još zakonski ipodzakonski akti potrebnida bi se uredilo podruèjestrukovnog obrazovanja?- U ovom trenutku imamokratkoroène i dugoroèneplanove. Mi sadaidemo u promjene u strukovnomobrazovanju, nou buduænosti æe moratidoæi do promjena u cjelokupnomsustavu obrazovanja.Veæ imamo u pripremiradnu skupinu kojaæe raditi na izradi temeljnogZakona o školstvu,iz kojeg æe proizaæizakoni koji æe pokrivatiodreðene segmente školstva.Imat æemo vjerojatnoposeban Zakon o predškolskomodgoju, Zakon oosnovnom obrazovanju,Zakon o gimnazijama, Zakono umjetnièkim školama,Zakon o strukovnomobrazovanju te Zakon oobrazovanju odraslih i cijeloivotnom obrazovanju.To je ambicija ovogMinistarstva. Donošenjeovih zakona je proces kojiæe potrajati. Jedan od dugoroènihzadataka je svakakouvoðenje dravnemature, koja bi se uvela iu strukovnom dijelu. Posebnoelim naglasiti dasmo otvoreni doslovceprema svima, prema svojstruènoj javnosti, ali posebnoprema roditeljima,kojima je interes da dijetezavrši školu, da se štobolje pripremi za trišterada ili za nastavak obrazovanja.Iz tih razloga midoista elimo postiæi konsenzus,da svi koraci kojebudemo èinili, budu odmjereni.

Utorak, 22. oujka 2005.Obrtnièke Novine5RAZGOVOR/ELIMIR JANJIÆ, DRAVNI TAJNIK ZA SREDNJOŠKOLSKO OBRAZOVANJE MI N I S TA R S T VAZNANOSTI, OBRAZOVANJA I ŠPORTA2HAAKIJHKL>H=L=KEEJAFIJKFKIKH=@EI=I?E=EF=HJAHE=● Koji æe biti prvi koracikada Agencija profunkcionira?- Prvi posao u koji æemokrenuti biti æe redefiniranjenacionalne klasifikacijezanimanja. Sadašnjaklasifikacija na snazi jeveæ više od deset godina.Imamo oko 500 zanimanja,od èega su mnoga zanimanjazapravo uske specijalizacije.Sada smo u situacijida trebamo redefiniratite programe, zajednosa svim zainteresiranimadresama, koje sam spomenuo.Svi oni u ovom trenutkuveæ imaju definiraneprijedloge. Sjest æemo snjima i dogovoriti kako bitrebao izgledati naš klasifikacijskiokvir.● U medijima je objavljenainformacija o ukidanju300 od 500 strukovnihzanimanja te objedinjavanjuodreðenih zanimanja.Kako to komentirate?- Od gotovo 500 programa,u ovom trenutku imamotri skupine zanimanjakoja treba doista redefinirati.U jednoj skupini suprogrami koji postoje unacionalnoj klasifikaciji,alikoji nikad nisu doneseni.Znaèi li to da za te programenitko nije zainteresirani da su ona stvar prošlostiili moda znaèi da teprograme treba oivjeti?Ja to u ovom trenutku nemogu reæi i ne mogu prejudicirati.Na primjer, nekiod njih su tehnièar za izradupolimera, koar u podruèjukemije i koarskitehnièar. Zbog toga neæemoodmah ukinuti te programe,veæ æemo porazgovaratis partnerima. Imaosam prilike saznati odprof. Èatiæa s Tekstilnotehnološkogfakulteta dabi trebalo donijeti programza tehnièara za izradupolimera. Njegova argumentacijaje otprilikeda plastiène mase zamjenjujubrojne metale i dase brojne tehnologije mogutemeljiti na tome. Drugaskupina su programi zakoje škole veæ godinamanisu pokazale interes i nisutraile od ovoga ministarstvaodobrenje za upisu prvi razred. To su, naprimjer, metalurški tehnièar,geotehnièar, brodskikuhar, obuæarski tehnièar….O tome æemo takoðerraspraviti. Treæa skupinasu oni programi zakoje škole pokazuju interes,ali nema interesa uèenika.Dakle, kad bismoukinuli sva ta zanimanja,broj zanimanja bi pao na295. Meðutim, neæemo touèiniti dok ne provedemotemeljitu raspravu sa svimpartnerima, da oni vrlojasno kau koji programivišenisu potrebni gospodarstvu,koji su toliko suficitarnida je besmisleno višeobrazovati uèenike, kojiæe završiti na Zavodu zazapošljavanje, bez ikakvešanse da se igdje zaposle.Osim toga, potrebno je porazgovaratii o ostalimprogramima, da vidimokoliko su pojedini programiivi, koliko ih eventualnotreba modernizirati,koliko je moguæe više programaudruiti u jedan, jeruske specijalizacije višenisu potrebne. Primjerice,u drvnoj struci drvogalanterist,stolar modelar, drvotokar,baèvar i kolar -pitanje je trebaju li svinastaviti postojati ili sespojiti u jedno ili dva. Drugiprimjer je kemijski tehnièari kemijski tehnièar -procesni, što su takoðervrlo uske specijalizacije,zatim prelac, tkalac, pletaèi oplemenjivaè tekstila.Takoðer, imamoprogramevoditelj prunih radova itelegrafist-teleprinterist,za koje treba raspraviti jesuli uopæe potrebni.Cilj jestvoriti programe koji æebiti suvremeni, okrenutitrištu rada, da uèenik kadzavrši školu ima radnomjesto, da je spremankonkurirati za posao, daima kompetencije koje odgovarajumodernim tehnologijama.Takoðer cilj jeda uèenici budu spremninastaviti obrazovanje i dauspješnost studiranja budeveæa.Škole osluškuju bilotrištaPoslodavci stalno traenove kompetencije i zbogtoga æemo više pozornostiposvetiti obrazovanjuodraslih i cijelo ivotnomobrazovanju. Ovoga trenutkasamo 30 posto studenatazavrši studij. Kadauvedemo dravnu maturui uvedemo sustav vanjskogvrednovanja, onda to višeneæe biti tako, neæemoimati sramotno mali postotakvisokoobrazovanihljudi od 7 posto, kao što jeto sada. U nekim europskimzemljama je to dvostruko,pa i trostruko više.● Vaše Ministarstvo jedanje od supotpisnikaSporazuma o izradi i donošenjunastavnih planovai programa za 57 obrtnièkihzanimanja, koji su uprimjeni od tekuæe školskegodine. Kako ocjenjujetenjihovu primjenu?- Prošle školske godinekrenuo je jedinstveni modelobrazovanja za 16 programa.Ove školske godineuveli smo 53 programa.Ovoga trenutka još nemamoevaluacije tih programa.Hrvatska obrtnièkakomora posebno vodi raèunao tome, rekao bih najedan lijep naèin. Skupa sMinistarstvom gospodarstva,rada i poduzetništvadogovara te programe uzsuglasnost našeg ministarstva.To je dobra osnova zapomake u ovom segmentuobrazovanja. U primjeniima i problema. Dobivamoocjene koje dolaze iz našihškola ili od nastavnika. Naprimjer, nastavnici tjelesnogodgoja imaju velikeprimjedbe na zastupljenostnjihovog predmeta. Toje nešto što æemo svakakorazmotriti zajedno s komoromi Ministarstvomgospodarstva. Drugi problemodnosi se na naukovanje.Jedan dio programatreba realizirati u školskimradionicama. Imamosignala da u nekim školamaradionice praktiènenastave nisu dovoljnoPoticat æemo ukljuèivanje i ostalih zainteresiranihsubjekata u opremanje naših strukovnih škola. OsimMINGORP-a, tu je i Ministarstvo poljoprivrede išumarstva, koje je veæ odreðeni dio sredstavaizdvojilo za škole koje imaju poljoprivredneprograme. No, vrlo je bitno sudjelovanje lokalnezajednice.opremljene. Treæe je pitanjebroja sati praktiènenastave i broja licenciranihradionica. O tim bismoproblemima svakako trebaliraspraviti i drago mije da su predstavnici Komorei Ministarstva otvoreniza razgovore. Osobnosmatram da je ovaj put dobari da æe sigurno dati dobrerezultate.● Na koji naèin misliteriješiti problem sa školama,koje su nezadovoljnejer nastavnici gube satnice,zbog veæeg broja satipraktiène nastave?- Nama je jasno da æe tihproblema biti, no mi smospremni za promjene dokojih æe nuno morati doæi.Promjene æe se dogaðatipostupno, i u tom smisluneæe biti naglih rezova.Nadam se da æe se stvaripoèeti rješavati kada formiramoNacionalno vijeæeza strukovno obrazovanje,koje æe izravno predlagatipromjene ministru, na temeljuiskustava s terena.No, moram reæi da su našestrukovne škole zainteresiraneda se uðe u promjene.Koristim priliku da ihpohvalim. Oni veæ dugovrijeme promišljaju o tomei imaju veæ vrlo konkretneprijedloge. Dobardio škola izradio je noveprograme i èekaju da ihpredloe. Pokazali su da teposlove ne obavljaju rutinskinego su vrlo kreativni iosluškuju bilo trišta rada.● Što se tièe opremljenostiradionica, koliko dr-ava, prema Vašem mišljenju,danas ulae u njihovumodernizaciju i je li todostatno?- Kod nas je taj procesveæ zapoèeo. Imamo 17moderno opremljenih centara,koji se posebno opremaju.Neki od tih centaraimaju CNC strojeve. Onošto nam zapravo nedostajejest komunikacija izmeðuškola i centara. Mi æemoobvezati škole da odreðenidio praktiènog programarealiziraju u tim tehnološkimcentrima. Dakle, školakoja nije dobro opremljena,a nije u moguænostiraèunati na licenciranuradionicu, uèenicima æemorati omoguæiti praktiènunastavu u tim centrima.Centri su opremani po posebnomprogramu, uz financijskupodršku izCARDS programa, posebiceu onom dijelu koji seodnosi na ljudske resurse.Naših dvjestotinjak ravnateljaje bilo na usavršavanjuu nekoliko europskihzemalja. Mi æemo svakakoraèunati na njih. Poticatæemo ukljuèivanje iostalih zainteresiranihsubjekata u opremanje našihstrukovnih škola. OsimMINGORP-a, tu je i Ministarstvopoljoprivrede i šumarstva,koje je veæ odreðenidio sredstava izdvojiloza škole koje imaju poljoprivredneprograme.No, vrlo je bitno sudjelovanjelokalne zajednice.Izmjenama odreðenih zakonaotvorit æe se moguænostda se, ne samo upanije,kao osnivaèi škola,nego èak i veæi gradoviukljuèe u opremanje škola.I samo gospodarstvo ite kako ima interesa daulae u opremanje strukovnihškola, kako bi pridonijelošto boljim uvjetimau kojim æe se školovatinjihovi buduæi radnici. UNjemaèkoj, na primjer, jedanVailant pošalje najsuvremenijestrojeve u školegdje se obrazuju kadrovikoji æe im biti kasnije potrebni.Kada uèenik završiškolu, spremno ga doèekujuu svojim pogonima.Zato i mi raèunamo na poslodavce,HUP i HGK. Akobi se financiranje svodilosamo na dravni proraèun,trebali bismo prièekati poprilièanbroj godina.upanije predlaumreu škola● U Hrvatskoj danas imaprevelik broj škola i potrebnoje reducirati mreuškola. Na koji naèin æete touèiniti?- U ovome trenutku imamo401 srednju školu uRH. Taj broj škola nastaoje razbijanjem nekadašnjih"mamut" centara. Meðutim,u nekim dijelovimase svakako pretjeralo saširenjem mree škola, pasu škole razbijene na veæibroj nego što je potrebno.U taj se proces svakakomora uæi. Trebalo bi napravitiiskorak u definiranjumree škola, ali tusu na potezu upanije.Onoga trenutka kada jedecentraliziran sustav, upanijesu postale te kojepredlau mreu škola. Meðutim,s obzirom na to dataj model decentralizacijenije baš najsretnije postavljen,sada nemamo jednakpristup definiranjumree škola u svim upanijama.Još uvijek nisu sve upanijesastavile prijedlogmree škola, niti se izjasnilešto je to što trebaju financirati.Taj posao takoðertreba napraviti postupnoi mi bismo zapoèeliod mree programa. To seponajviše odnosi na veæecentre gdje imamo 10 iliviše škola, jer se dogaðada nekoliko škola u jednomgradu ima iste programe.Rezultat je pri upisuuèenika u prve razrededa nijedna od njih ne mo-e, na primjer, upisati 30bravara. Posljedica toga jeneracionalnost. O tome semoraju dogovoriti škole sosnivaèem, dakle, upanijom,a u suradnji s Ministarstvom.Mi smo prošlegodine zapoèeli rješavatitaj problem, jer višak satnicepojedinih nastavnikane moe biti izlika školama.To æe se napraviti raspodjelomsatnice, jer je uveæim gradovima svejednohoæe li nastavnik odraditinormu u jednoj ili dviješkole.● Na koji naèin æete riješitiproblem prevelikogbroja upisanih uèenika zasuficitarna zanimanja, kaošto je, primjerice, u frizerskimškolama? Velik jebroj frizera na Zavodu zazapošljavanje. Iako se,prema nekim podacima,slijedeæih pet godina ne bitrebao upisati nijedan frizer,škole i dalje upisujuuèenike.- Kada je rijeè o suficitarnimkadrovima, kojihna Zavodu za zapošljavanjeima dosta, u prvomredu o tome trebaju raspravitii dogovoriti se školei njihovi osnivaèi - upanije.Treba vrlo jasno reæi,da tih kadrova ima previše.Upisna politika škole nebi smjela više biti takva dapo inerciji nastavlja obrazovanjeza ono zanimanje,koje zatrpava Zavod za zapošljavanje.Treba seokrenuti novim programimakoje gospodarstvo tra-i. Sama èinjenica da jeneka škola opremljena zaodreðeno zanimanje nedaje joj pravo da nastavi sobrazovanjem za to zanimanje,znajuæi da uèenicimane daje nikakvu šansuda se zaposle. Smatram dasu jedinice lokalne samoupravedaleko najodgovornijeza upisnu politiku, jerone obrazuju kadrove zasvoju sredinu i svoje gospodarstvo.

6 Obrtnièke Novine Utorak, 22. oujka 2005.Odjevena u narodnunošnju, Jelena Mu-iniæ, vlasnica tkalaèkogobrta Eko-Lan izSesveta, na starom tkalaèkomstanu pred posjetiteljima57. IHM-a tkala jesvoje proizvode.- Proizvodim ekoposteljinu,stolnjake, nadstolnjake,ruènike, platno za odjeæute narodne nošnje, alinjih radim samo po narudbi.Ekoposteljina je odèistog pamuka i lana iproizvodim ih na starom,autohtonom, tkalaèkomstanu - objašnjava JelenaMuiniæ. U obrtništvo jekrenula, dodaje, prije godinudana jer je ostala bezposla kao tehnološki višaku OKI-ju.- Razmišljala sam što bimogla raditi i onda mi jesinula ideja te sam upisalateèaj na Narodnom uèilištuu Ivaniæ Gradu. Pripremalasam se godinu dana inakon toga otvorila obrt -2005.- GODINA TRADICIJSKIH I UMJETNIÈKIH OBRTA6H=@E?E==J==IJ=KJelena Muiniæ, vlasnica tkalaèkog obrta Eko-Lankae gospoða Muiniæ. Sobzirom da je tek krenulas poslom, trenutaèno svojeproizvode radi sama. Naruèilaje još tri stroja. Kadoni stignu i kad uredi prostorod 75 èetvornih metarau kuæi, poèet æe primativeæe narudbe.Za promociju svojeproizvodnje izradila je vizitke,planira napravitisvoju web stranicu i kataloge,a jedan od naèinapromocije bit æe i sajmovipoput münchenskog.Pomogli poticajiZa pokretanje obrta poticajje, kae, dobila od Ministarstvagospodarstva,rada i poduzetništva prošlegodine kao poduzetnikpoèetnik i ena poduzetnicate iz programa za tradicionalneobrte.- Ti poticaji su mi punopomogli, a sad sam trailai kredit iz Programa lokalniprojekti razvoja - Poduzetnik,kojim Grad i Ministarstvosubvencionirajukamate. Kredit mi je odobren,samo èekam potpis ikad doðem iz Münchena,vjerojatno æu dobiti obavijestod banke da mi je tajnovac odobren - kae JelenaMuiniæ. Kredit joj jepotreban za opremanjeposlovnog prostora u kojiæe smjestiti nove tkalaèkestanove. Trenutaèno radi ujednoj prostoriji, a plan jojje prvu godinu i dalje raditisama. Ovisno o tome kakoæe se posao razvijati,kae da je moguæe da zaposlijoš troje ili èetveroljudi. Za svoj poslovni poduhvatkae da ima potporusa svih strana. Zna dana razini Zagrebaèke upanijepostoji u IvaniæGradu obrt slièan njenom,ali samo s proizvodnjomruènika i nadstolnjaka.JOSIP BOHUTINSKI(VEÈERNJI LIST)Ivana Matijeviæ, lutkaricaiz Siska. Zvuèi jednostavno.Površnompromatraèu i ostat æe jednostavno,ali ako èovjeksamo malo zadri pozornostna ovoj osobi i naovom uistinu umjetnièkomi tradicijskom obrtu kojiIvana ivi, ostat æe zapanjenbogatstvom detaljai sjajnih suprotnosti kojeprate njenu karijeru. Lutkakao najmilija igraèka,kao simbol djetinjstva mo-e ukazivati na zaigranost,neozbiljnost ili èak djetinjatostosobe koja se odluèilane ispustiti lutku iz rukecijeli ivot. Gotovo bajkovito,s puno ruièastih ièipkastih detalja.Ivana Matijeviæ nije usvijet lutaka ušla na ruièastavrata. Radila je uatelijeru Kuljiš u Zagrebu(nikad daleko od kreativnogi umjetnièkog) uporabnepredmete od oslikanesvile, a onda je došaorat i svakodnevno putovanjena posao u Zagrebsveo na beskrajna èekanjau skloništima. Nije se višemoglo slobodno kretati, aIvana nije nikad podnosilada je se sputava. Htjela jeu vojsku, silom kako danasprièa, ali su je uspjeli odgovoriti.Pa ipak, ostala jeelja da nešto poduzme,da uèini nešto za sebe iTRADICIJSKI OBRT: LUTKARICA1L===JEALEKJ=HE?=nas. Iz te elje, a ne iz nedosanjanihdjeèjih snova irazigranosti nastala je njenaprva lutka, mali hrvatskivojnik. Kad ga je pokazalaljudima oko sebe do-ivjela je prvi lutkarski uspjeh,ubrzo su poèele stizatii narudbe, a s vremenomsu se lutke mijenjale irazvijale, javljali su se drugilikovi i teme i rodila seobrtnica. Sam obrt je otvoren1994. godine u Varadinu.Ivana radi tradicijskiobrt, ali bez tradicije usvome okruenju, nemauèitelja i škole koja u Hrvatskojobrazuje lutkare,najveæi dio njenih iznimnihradova rezultat su vrloosobne i jedinstvene inspiracije,koja je u lutkarstvupronašla put realizacije.Ivana se bavi obrtom kojije star, ali nemojte traitistarog majstora u njenojradionici, moete naæi samomladu i šarmantnu damu,hrabru i vrlo upornuosobu, koja se kroz ivotzajedno sa svojom kæerkicomprobija sama, svojimradom. Kæer je kae Ivanasretna što joj mama radibaš lutke i veæ je i samazaraena lutka-virusom.Veæ od druge, treæe godinedjelovanja Ivanine sulutke poèele izlaziti izvanHrvatske, a danas ih imapo cijelom svijetu. Zadnjalutka koja je napustila nesamo Hrvatsku, nego i europskikontinent je hrvatskipilot, koji je doletio doJunoafrièke Republike.S izlascima iz okvirasvoje domovine išlo je lakšeza lutke nego za lutkaricu,ne zbog nedostatkaprigoda. Ivana kae da jeprvo slala lutke u izvide,pa kad su one probile led,pojavila se i sama autorica.Pamtim još njen izlazakna bugarsko trište, nasajmu tradicijskih obrta uGabrovu svoj put do jednegalerije u Sofiji našao jetada Albert Einstein. Portret,pogotovu portret aktualnogtrenutka ili povijesnevanosti Ivanina jespecijalnost, pa su iz njeneradionice izašli i povijesnijunaci i aktualne TV-zvijezde,poput Tarika Filipoviæa.Ivana i jest poèela raditikao kae "jako ozbiljnelutke" pa ju je to odvelo jednomzaigranom realizmu,ali joj ni druga podruèjalutkarstva nisustrana, posebno je tu zanimanjeza kazališnu, animiranulutku, od kojih su jojnajdrae marionete.Nastup na münchenskomsajmu, na kojem jeuz apsolutnu podrškuHOK-a izloila svoje lutkei prikazala vještinu njihoveizrade mogao bi se po-Na sajmu u Münchenu Ivana je pokazivala i kako se lutke izraðuju i kako"oivljavaju"kazati uistinu vanim, jerje na sajmu ostvarila kontaktes najjaèim europskimmajstorima kazališnelutke - Èesima. Razmijenilisu lutke, iskustva, ana pomolu je i poslovnasuradnja. Èesi imaju trište,na raspolaganju je Njemaèka,Belgija, Francuskai dakako Èeška. Plan je daÈesi rade jedan dio, Ivanajedan dio, a trište bi bilozajednièko. Uz ove kazališnelutke Ivana se nada svremenom otvoriti i trišteza svoje, realistiène lutke.Ivana Matijeviæ je lutkaricas ambicijom i eljama,jedna od velikih je i muzejvoštanih figura kao trajnipoklon Sisku, gradu u kojemivi i radi. Isto takostoji i elja za prenošenjemznanja, za odgajanjemlutkara, ali u današnjimuvjetima, niskogstandarda, puno rada zamali profit, teškim trišnimuvjetima, za pouèavanjejednostavno nemavremena. Sisak je grad povijesti,grad hrvatskih pobjeda,a lutkarica Ivana i utom bi podruèju htjela ostavititrag, pomoæi… Svesu to zamisli koje još èekajuostvarenje, neke se ciklièkipojavljuju na obzorui na neko vrijeme odlaze,ali nikad ne umiru zauvijek.I veæinom se u konaèniciostvaruju, jednakokao i Ivanine suradnje skazalištarcima, umjetnicimasvake vrste.Njene su lutke izraðeneod prirodnih materijala, unjima nema ni trunka sintetièkog,tvornièkog, svakije detalj izraðen i doraðendo savršenstva Ivaninimnvještim rukama, ona svojelutke zove ekološkima, jeru njihovoj izradi prirodaima prvu i posljednju rijeè.Ivana Matijeviæ-lutkarica,radi u uvjetima koji nisu nipredobri, ali nisu ni nepodnošljivi,radionica se nalaziu iznajmljenom prostoru,ispunjena je lutkama,detaljima, zamislima, radomi iznad svega, kaeIvana - LJUBAVLJU!SINIŠA VIDOVIÆOKRUGLI STOL "TRADICIJSKI I UMJETNIÈKIOBRTI", 22. OUJKA, UZ IZLOBU HRVATSKIHSUVENIRA U OPATIJITradicijski i umjetnièkiproizvodi kao nezaobilazandio turistièke ponudeMINGORP: Tradicijske iumjetnièke djelatnostiTradicijskim i umjetnièkimobrtima smatrajuse slijedeæe djelatnosti:Tradicijske: baèvar, bakrokotlar,èetkar, dimnjaèar,kišobranar, kitnièar,klobuèar, knjigove-a, košaraè (izrada predmetaod slame i pruæa),krznar, lonèar, mlinar,peæar (izrada i slaganjekeramièkih peæi), pismoslikar,postolar (ruènaizrada obuæe), remenar,restauriranje i ruènaizrada namještaja, staklar,svjeæar, medièar,tesar, tokar, tkalac natkalaèkom stanu, urarU sklopu projekta 2005.godina tradicijskih i umjetnièkihobrta, Hrvatskaobrtnièka komora organiziralaje okrugli stol na temu"Tradicijski i umjetnièkiobrti", koji se odrao uzizlobu proizvoðaèa suvenira"Kvarner Expo 2005",22. oujka u Opatiji.Na okruglom stolu su sekroz struèna izlaganja iraspravu razmotrile temevezane uz oèuvanje i razvojstarih, dijelom autohtonihhrvatskih obrta kojimaprijeti izumiranje, kaošto su: Uloga tradicijskih iumjetnièkih obrta, te izradasuvenira u ukupnoj turistièkojponudi Hrvatske;Moguæi poticaji i olakšicena dravnoj i lokalnoj razini;Pravilnik o tradicijskimi umjetnièkim obrtima i dr.Svoja iskustva u promocijitradicijskih i umjetnièkihobrta, kao dijela turistièkeponude prenijeli su predstavnicituristièkih zajednicagradova Varadina iKoprivnice; naèin na kojije moguæe doæi do dobrogsuvenira obrazloio je dr.sc. Amir Muzur, a predstavnicaEtnografskog muzejaIstregovorila je o iskustvimau interpretacijitradicijskih obrta i naèinunjihova oèuvanja. Prezentacijavještine izrade starih,autohtonih tradicijskihi umjetnièkih proizvoda,treba svakako postatinezaobilazni dio turistièkeponude naših gradova iupanija, o èemu se takoðerraspravljalo u Opatiji.Jedan od primarnih ciljevaokruglog stola bio jepreciznije profilirati moguæebeneficije (na dravnoji lokalnoj razini), teodabrati podruèje beneficija,odnosno hoæe li to bitiradionica, proizvod ili oboje.Izlobu hrvatskih suvenira"Kvarner Expo 2005",èije je otvaranje uslijedilo23. oujka 2005., obogatilisu takoðer i obrtnici -proizvoðaèi atraktivni tradicijskihproizvoda. Oni suna izlobenom prostoruhotela Kvarner, izraðivali iprezentirali tradicijski iumjetnièki naèin izradesvojih proizvoda.Izloba æe trajati do 26.oujka.JASMINA GALANT(iskljuèivo odravanje ipopravci), uar, vlasuljar,izraðivaè suvenira natradicijski naèin.Umjetnièke: zlatar-filigranist,kamenoklesar,kovaè umjetnièke bravarije,staklopuhaè, brusaèi izraðivaè vitraja, ljevaèumjetnièkih predmeta,graditelj autohtonih drvenihbrodova, graditeljautohtonih hrvatskihglazbala, graditelj orgulja,krovopokrivaè slamnatihkrovova, licitar,zlatovezac i èipkar, restauratornarodnih nošnji.

Utorak, 22. oujka 2005.10. SUSRET RIBARAObrtnièke Novine@ABE=?EH==>LAE@AHE=?EAHE>LABJAModelfinanciranjaobnove i modernizacijeribolovneflote izraðen je temeljemStrategije razvoja poljoprivredei ribarstva RepublikeHrvatske, te Nacionalnogprograma poveæanjaproizvodnje i potrošnjeribe u Republici Hrvatskoj,a obuhvaæa dva segmenta:- gradnja novih plovila,- modernizacija postojeæihplovila.Model financiranja obnovei modernizacije ribolovneflote usvojila je VladaRepublike Hrvatske nasjednici od 24. veljaèe2005. godine.Osnovni cilj ovoga Modelaje poboljšanje uvjetarada i sigurnosti plovidbe,unapreðenje kvalitete ribolova,te prebacivanje dijelaribolovnog napora izunutrašnjeg u vanjsko ribolovnomore.Obnovom i modernizacijomribolovne flote æe setakoðer potaknuti zapoš-Sljavanje domaæih brodogradilišta,te ugradnja domaæeopreme i zapošljavanjeljudi u nizu prateæihsektora (prijevoz, trgovina,graðenje, servisi u lukamai pristaništa ribarskih plovila).Modelom je predviðenoda naruèitelj ( ribar ) ugovaragradnju ribarskogplovila u domaæem brodogradilištupo svom izboru,po trnim uvjetima i dogovorenimrokovima.Financiranje se vrši iz triizvora:1. vlastita sredstva naruèitelja(10 posto)2. dravna poticajnasredstva (30 posto)3. kreditno zaduenje(60posto)- 10 posto vlastita sredstvanaruèitelja,- 10 posto uplata na imedravne potpore koju osiguravaMinistarstvo poljoprivredešumarstva i vodnogagospodarstva,- 10 posto uplata na imedravne potpore koju osiguravaMinistarstvo mora,turizma, prometa i razvitkai- 10 posto uplata na imedravne potpore koju osiguravaMinistarstvo gospodarstva,rada i poduzetništva.- 60 posto kreditno zadu-enje kod HBOR-a, uz poèekod dvije godine, rokoplate kredita je 15 godinauz kamatnu stopu primjerenuizvozno orijentiranimprogramima, a garancijaotplate kredita je hipotekana plovilo.Na temelju ovoga Modelaraspisat æe se Javni natjeèajkoji æe biti objavljenu Narodnim novinama i ujavnim glasilima.Molba, zajedno s pripadajuæomdokumentacijom,treba biti dostavljena u Ministarstvopoljoprivrede,šumarstva i vodnoga gospodarstva- Uprava ribarstva,Ulica grada Vukovara78, 10000 Zagreb.Rok za podnošenje zahtjevaje 60 dana od danaraspisivanja natjeèaja. Zasve detaljnije informacijezainteresirani se moguobratiti Ministarstvu poljoprivrede,šumarstva i vodnogagospodarstva, Upraviribarstva na tel. 01/6106-577.DRAGUTIN PEJÈIÆPREDSJEDNICI HRVATSKE I SLOVENSKE OBRTNIÈKE KOMOREUPUTILI PISMO PREMIJERIMA SANADERU I JANŠI2HEALE?E=JAJE=EIEH=Jlovenija je poèetkomveljaèe donijela uredbukojom se hrvatskim prijevoznicimazabranjujeutovar tereta u Sloveniji zaprijevoz u treæe zemlje.Hrvatska je na tu mjerureagirala protumjerom.Ministarstvo, mora, turizma,prometa i razvitka poslaloje uputu Carinskojupravi u vezi s korištenjemhrvatskih dozvolaza treæe zemlje, razmijenjenihsa Slovenijom za2005. godinu, na temeljukoje je slovenskim prijevoznicima,koji prevoze teretizmeðu Hrvatske i èlanicaEU, dopušteno obavljatiprijevoz samo na temeljutzv. CEMT dozvola.Ovaj, u medijima nazvan,"kamionski rat" nedonosi korist ni slovenskimni hrvatskim prijevoznicima,stoga su predsjedniciHrvatske obrtnièkekomore i Obrtne zborniceSlovenije uputili krajemveljaèe pismo predsjednicimavlada dviju zemalja.U pismu Sanaderu i Janši,predsjednici komora, uime svojih èlanova - obrtnika,pozivaju vlade dvijususjednih i prijateljskihzemalja da hitno i sporazumno,u duhu dobrosusjedskesuradnje, riješenastali spor.Hrvatski i slovenski obrtnicidesetljeæima dobrosuraðuju, a Hrvatska obrtnièkakomora i Obrtnazbornica Slovenije veæ desetgodina razvijaju vrlouspješnu suradnju. Zato suzajednièki pozvali administracijedviju vlada dauloe maksimalan napor idobru volju u traenju brzogrješenja. (rp)Deseti tradicionalni Susret ribaraHOK-a odrat æe se 14. i 15. listopada2005. godine u Dubrovaèko-neretvanskojupaniji, u Dubrovniku.Predsjednik Organizacijskog odboraje Vitomir Pap, potpredsjednikHrvatske obrtnièke komore, a èlanoviOrganizacijskog odbora su :Svetan Pejiæ, predsjednik OK Dubrovaèko-neretvanskeupanije;7Tonèi Boaniæ, predsjednik Ceha zaribarstvo, akvakulturu i poljodjelstvoHOK-a; Romeo Mikièiæ, potpredsjednikCeha za ribarstvo, akvakulturui poljodjelstvo HOK-a; AnteFabijaniæ, èlan Ceha za ribarstvo,akvakulturu i poljodjelstvo HOK-a;Antun Pavloviæ, èlan Ceha za ribarstvo,akvakulturu i poljodjelstvoHOK-a.=AJ=@HA@>=IJ=HIJELE=AFHAFHK==A>LA=Ministar Kalmeta najavio je preispitivanje odredbe o starosti vozila iuvoðenje dvostruke tarife naplate cestarineinistarstvo mora, prometai razvitka preis-Mpituje uèinke odredbe novogZakona o prijevozu ucestovnom prometu, premakojima vozilima starijimod 18 godina nije dopuštenoprometovanje.Kako je nedavno najavioministar Boidar Kalmetatijekom saborskog aktualnogprijepodneva, ta je zakonskaodredba upuæujuæa,a ne obvezujuæa te zasadslui kao preporukavozaèima. Ministar je takoðernajavio uvoðenjedvostruke - zimske i ljetne- tarife za naplatu cestarine.Nakonnegativnih reakcijaprijevoznika, kojismatraju da bi primjena teodredbe ugrozila egzistencijuoko 30.000 prijevoznika,èiji su kamioni i autobusistariji od 18 godina, as obzirom na to da je zaprimjenu Zakona ostavljenrok od godinu dana, iz resornogministarstva najavljujuda æe s velikom pozornošæupratiti moguæeposljedice te da pripremajunove mjere za rješavanjeove situacije.Ukoliko ovaj zakon nezadovolji oèekivanja, iæi æese na izmjenu zakona, tvrdeu Ministarstvu.Prosjeèna starost teretnihvozila u Hrvatskoj je 11godina. U Ministarstvu napominjukako je osnovnaideja zakona poveæati sigurnostna cestama, kojeugroavaju, kako kau,tehnièki neispravna vozila.(rp)UHOK-u je 9. veljaèeodran sastanak, nakojem su bili nazoènidirektor Sektora za osiguranjemotornih vozila,Croatia osiguranja, KrešimirKanianec, predstavniciHGK, direktorica Sektoraza bankarstvo i drugefinancijske institucije MirjanaKovaèiæ i Alan Boiæ,predsjednik Udruenjaosiguravatelja Dario Lovriæ,kao i predstavniciAURUM, HELIOS, AL-LIANZ, ZAGREB i JA-DRANSKOG OSIGU-RANJA, Hrvatske udrugeautostruka, Hrvatskogureda za osiguranje, dokje od domaæina prisutanbio potpredsjednik HOK-aIvan Obad i predsjednikCeha uslunih djelatnosti,Zvonimir Æiriæ, obojica isami iz branše autostruka.Nakon rasprave i izjašnjavanjaosiguravatelja o korištenimnormativima,izlaznim rezultatima korištenihsustava, te eventualnogdavanja podatakao izraèunu sati i materijalastrankama, konstatiranoAU T O S T R U K EIECKH=L=JAEK0Kje kako sve osiguravajuæekuæe koje su bile prisutnesa svojim predstavnicimana sastanku koriste normativEUROTAX za izraèunsati i materijala, te suvoljni u slijedeæim razgovorimapokušati dogovoritidovoljan broj elemenatau izvješæu koje bi se davalostrankama za naknadniponovljeni izraèun u situacijamakada stranka eliisti ponoviti.Predstavnik Allianz osiguranja,napomenuo je kakoje njihov cilj da se procijeneu buduænosti obavljajukod servisera u èemusu se svi sloili i zakljuèilida je povjerenje izmeðuobje strane primarnoza bolju suradnju.HOK æe, dogovoreno je,posebno zatraiti od osiguravateljapredstavnike zakomisiju, koja æe na dravnojrazini rješavati nastaluproblematiku autostruka.Komisija koja æe biti formiranana dravnoj razinipokušavala bi problemekao što su normativi za popravakdijelova koji nisuukljuèeni u Eurotax programurješavati na obostranozadovoljstvo.Kao prvi korak u rješavanjutog problema, izraditæe se tablica normativapopravaka. Navedeni prijedlogHOK-a, razmotritæe svi osiguravatelji.Naèin i vrijeme plaæanjaizvršenih usluga-radovasanacije ošteæenja, premarazmjeni iskustva nazoènihnije generalni problem,no potaknut je jer seu nekim dijelovima RH autoserviseriipak susreæu sproblemom plaæanja. Pojedinaèniproblemi æe serješavati izravno na podruèjimagdje se ovo dogaðas konkretnim osiguravateljima.Prijedlozi HOK-a uz"slobodne pogodbe", nijenaišao na odobravanje osiguravatelja.HOK je predlagaoukidanje ili odreðivanjestarosti vozila za kojese ovakve slobodne pogodbemogu primjenjivati,jer ovakvim pogodbama seošteæuju legalni serviseri.Stranke èesto nakon slobodnepogodbe odlaze popravkeizvršiti u sivoj zoni,jer tamo prolaze jeftinijeobzirom da takve neprijavljeneradionice ne plaæajuporeze. Isto tako ošteæenaje i drava koja kodovakvih aranmana ne dobijaPDV i dr.Konaèno je zakljuèeno:HOK æe zatraiti predstavnikeosiguravatelja za komisijuna razini RH koja æese baviti rješavanjem problematikeu radu s autoserviserima,tablica za popravke(od Croatia osiguranja)poslat æe se autoserviserimai osiguravateljima,te æe se na iduæemsastanku razmotriti i nastojatiusvojiti prijedlog,pojedinaèni problemi s naplatamarješavati æe se direktnona podruèjima gdjese ovo dogaða s konkretnimosiguravateljima. Problematikaslobodne pogodbei preciziranje izlaznihpodataka iz programaza izraèun norma sati imaterijala, ostavlja se zaiduæe sastanke.T.J., I.Š.2. SUSRET FRIZERA IKOZMETIÈARA HOK-arugi Susret frizera iD kozmetièara HOK-aodrat æe se 22. i 23. svibnja2005. godine u Šibensko-kninskojupaniji uŠibeniku.Predsjednik Organizacijskogodbora je KarloMiškoviæ, potpredsjednikHrvatske obrtnièke komore,a èlanovi Organizacijskogodbora su: AnteMihiæ, predsjednik Podruèneobrtnièke komoreŠibensko - kninske upanije,Nada Gerber,predsjednica Ceha frizerai kozmetièara HOK-a,Nadija Kaiæ, potpredsjednicaCeha frizera i kozmetièaraHOK-a, MarijaRukljaè, èlanica Ceha frizerai kozmetièara HOKa,Zdenka Mihelj, èlanicaCeha frizera i kozmetièaraHOK-a.Ovogodišnji susret bitæe organiziran u suradnjis OK Šibensko-kninskeupanije, kao domaæinomsusreta, a bit æe odr-an u hotelskom naseljuSolaris Holiday Resorta uŠibeniku.Na ovogodišnjem susretuoèekujemo velikiodaziv sudionika, te iovim putem pozivamofrizere i kozmetièare, alii sve zainteresirane dasudjeluju na susretu. Meðutemama ovogodišnjegsusreta bit æe govora oupisima i problemimaupisa u 2004./05., o profesionalnimbolestima i kakoih lijeèiti, odnosima sjavnošæu i kreiranje imagea,odrat æe se tematskaizlaganja za frizerskui kozmetièarskustruku, pripreme oko organizacijeupanijskihnatjecanja te Dravnogprvenstva, prezentacijanovih trendova i stilova.U sklopu susreta bits æeorganizirana i sveèanarevija.Toèan program susretai izlaganja bit æe definiranna sljedeæim sjednicamaOrganizacijskogodbora susreta, te æemovas o tome i pravodobnoobavijestiti.KREŠIMIR TOMIÆ

8 Obrtnièke Novine Utorak, 22. oujka 2005.NA SJEDNICI CEHA TRGOVINE HOK-a O IZMJENAMA ZAKONA O TRGOVINI I ZAŠTITI POTROŠAÈA4ACK=?E=H=@CLHAA=HACKEH=JAIAFIA>KHA@>Na sjednici Ceha trgovineHOK-a raspravljalose o izmjenamai dopunama Zakonao trgovini, prijedlozimai inicijativama cehovapodruènih obrtnièkihkomora, kriterijima za utvrðivanjevisine naknadeza autorska prava, kao izaštiti potrošaèa. Sjednicisu nazoèile i predstavniceresornog Ministarstva,gospodarstva, rada i poduzetništva- pomoænicaministra pri Upravi za trgovinuEma Culi i naèelnicaOdjela za zaštitu potrošaèaeljka Lukaèeviæ-Subotiæ.Pomoænica ministraEma Culi naglasila je kakoMinistarstvo gospodarstva,rada i poduzetništvaradi na stvaranjuinstitucionalnog okvira zapodruèje trgovine. Na izmjenamai dopunama Zakonao trgovini participirajusvi oni kojih se tièeovaj Zakon, meðu njima iHOK, HGK, Sindikati, Crkva,predstavnici velikihtrgovaèkih lanaca, udrugeza zaštitu potrošaèa idr., kazala je Culi. Premanjezinim rijeèima, radnimaterijal novog Zakonanapravljen je prošle godinei on se bitno razlikujeCeh trgovine HOK-a odrao je 23. veljaèe sjednicu u proširenom sastavu, na kojoj su sudjelovali i predsjednici cehovapodruènih upanijskih komoraod sadašnjeg zakona. Zakonjoš nije ušao u saborskuproceduru zbog problemas regulacijom radnogvremena nedjeljom iblagdanima. Kako bi seubrzao postupak donošenjaizmjena Zakona,postoji moguænost da seProvizije kartiènim kuæama, registar blagajnei ZAMPPodruène obrtnièke komoreuputile su Cehuvlastite prijedloge i inicijative.Udruenje obrtnikaPula i Obrtnièka komoraZagreb predloili supromjene uvjeta poslovanjas kreditnim karticama.Naime, èlanovi Cehazakljuèili su da je potrebnainicijativa Ceha premaizdavateljima kartica -Diners, AmericanExpress i dr., kako bi sesmanjila visina provizijekoje kartiène kuæe naplaæujutrgovcima sa 5-6%na 2-3%.Ceh je prihvatio tu inicijativu,a podrao je iprijedlog Ceha trgovineOK Zagreb za uvoðenjemtzv. registar blagajni zasve one trgovce koji doradno vrijeme uredi posebnomVladinom Uredbom,što je Ceh trgovineHOK-a i podrao. S obziromda je Hrvatska obrtnièkakomora predalasvoje primjedbe i prijedloge,Culi je istaknula daje od svih zaprimljenihsada nisu evidentiralipromet putem takvih blagajni,niti izdaju raèune.To se posebno odnosi naonaj dio trgovaca koji radena kioscima i drugimprodajnim mjestima naotvorenom, kao što suštandovi, cvjeæarnice, privremenanaplatna mjestaza parkiranje i dr. Timese Ceh odrièe onog dijelatrgovaca koji ne evidentirajusvoj promet shodnozakonskim propisima,veæ èine nelojalnu konkurencijudrugim trgovinama.Šef Odjela za cehoveIvica Štambuk obavijestioje prisutne èlanove o trenutaènomstanju pregovorasa ZAMP-om. Što setièe kriterija za odreðivanjecjenika za trgovce,prijedloga i primjedbi Ministarstvouvailo gotovo90 posto.Na prijedlog Vlade Saborje nedavno donio iNacionalni program zaštitepotrošaèa za 2005. i2006. godinu, kojim æe seovo podruèje urediti pre-predloeno je da kljuènaplate bude neto prodajnapovršina i da se naplataodnosi na javni dio trgovine,a ne skladišniprostor. Predloeno je dase visina naknade obraèunavapo m2 kao i dosad,ali da se ogranièi samona onaj dio trgovine ukojem se glazba èuje. Takoðer,trgovci predlauda naplata bude premaprihodu. Smatraju dakupci u veæini malih trgovina,a to su trgovine mješovitomrobom, ne dolazeradi zabave te da glazba utim trgovinama nije dioambijenta i ne moe utjecatina kupca da kupiodreðeni proizvod, kaošto je to sluèaj u velikimtrgovaèkim lancima, buticimai sl. (rp)ma propisima EU. Toukljuèuje i izmjene Zakonao zaštiti potrošaèa teedukaciju potrošaèa i trgovacao pravima i obvezamaprema tom zakonu.Za ovu godinu najavljenoje osnivanje savjetovalištao zaštiti potrošaèa u Zagrebu,Osijeku i Splitu teæe uskoro biti raspisannatjeèaj za odabir potrošaèkihudruga koje æeupravljati tim savjetovalištima.U 2005. godinipredviðen je i ustroj središnjeginformativnogsustava vezanog za politikuzaštite potrošaèa,najavila je eljka Lukaèeviæ-Subotiæ.Izmjene i dopuneZakona u saborskojproceduri naæi æe se sredinomgodine. Drava æefinancirati osnivanje savjetovalištas oko 900.000kuna, a iz CARDS programaEU financirat æe se ustrojsredišnje baze podatakao primjedbama potrošaèa,u što æe bitiukljuèen i Sud èasti HOKa.Ministarstvo je donijeloOdluku o realnoj godišnjojkamatnoj stopi na potrošaèkekredite. To znaèida æe trgovac svakom potrošaèukoji kupi robu napotrošaèki kredit biti du-an dati ispis cjelokupnoggodišnjeg troška kredita,ukljuèujuæi rate i kamate.RENATA PALOREC

Utorak, 22. oujka 2005.TURISTIÈKI KOMENTARJ=@IEKD=AKIKC=KFHAJLH>A?KObrtnièke NovinePromjene vlasnièke strukture u našim ugostiteljsko-hotelskim objektima izazvane tzv. pretvorbom i privatizacijom dosad nisu dale eljenerezultate jer veæina novih gazda, kako se u argonu kae, »nema veze« sa strukom i pogrešno misli kako ugostiteljstvo puni depove takoreæipreko noæi. Toèno je da ugostiteljstvo puni kasu, ali samo ako ga vode znalci koji usput i znaju ono najvanije – praktièno cijeniti osoblje!9PERO GABRIÆUjednome prigodnomrazgovoru okakvoæi ponude iusluga u našim restoranima,a glavna je tema bilagastro-ponuda, naglašenoje (a što bi drugo!) kako suu glavnoj ulozi – kuhari!Oni su »marka« restorana,o njima ponajviše ovise posjetai potrošnja, oni su,reèeno je, najbolja pozivnica!To je u redu, zapravoje – nedvojbeno, ali...– Ne, naprotiv! Nisu kuhari,makar bili i velikimajstori svoga posla, uglavnoj ulozi jer ta ulogapripada – vlasnicima restorana.To je u našoj praksiprava istina, rekao jepoznati zagrebaèki (i hrvatski)kulinar Branko ufika.Praksa »pretvorbenih«gazdaPriznati majstor svogazanata tu je tvrdnju objasnioodnosima vlasnikaprema ugostiteljskoj djelatnosti:»Ako su gazdeškrti, ako u ovome poslugledaju samo ili prije svegaprofit onda ni njima nitome restoranu ne mogupomoæi ni kulinari najvišegaranga«.Kako i zašto? Da bi sepravio dobar promet, da birestoran stekao ugled iosigurao solidan posao ondato podrazumijeva, staraje dokazana istina, odgovarajuæuinvesticiju, štopraktièno znaèi nabavkušto bolje i originalnije sirovinei na tanjurima i u èašama,a ta nije niti moebiti jeftina. Kad se toj pravojsirovini pridrue kuharskoumijeæe, konobarskavještina posluivanja ipoznavanju slaganja jela ivina onda se gosti sigurnone cijenkaju nego imajudojam i osjeæaj da se nalazeu odgovornoj ugostiteljskojkuæi, naglašavaju svipravi kulinari.Kako mi s time stojimone samo u ugostiteljskimobjektima nego, naravno, ismještajnima, posebno uhotelima s novim (»pretvorbenim«)vlasnicima kojisa strukom uglavnom nemajuveze?Tzv. pretvorba ili privatizacijaugostiteljsko-turistièkihpogona veæ godinamatraju, tu i tamo biljeese poneki pozitivni primjeri,ali uglavnom (a to se posebnoodnosi na – sezonce!)prièa je pretvorena ulov u mutnom jer veæinanovih vlasnika štedi (ili bolje:»štedi«) u krivim rubrikama– nabavci sirovina pošto niim cijenama, te plaæanjustalno zaposlenih i,posebno, sezonaca poniavajuæimiznosima, uz napomenuda radno vrijemeu sezoni traje »od jutra dosutra«, ali veæinom beznaknade za tzv. prekovremenesate...Prièica o »kljuèu«Jedan od slubenih sloganaHrvatske turistièkezajednice (HTZ) glasi kakoje »Èovjek kljuè uspjeha uturizmu«. Ništa novoga jerje jasno da je èovjek, a nestroj, kljuè i uspjeha ineuspjeha u svakome poslu.Da, ali... Ako je pristojnotretiran i plaæen ondaje sigorno da æe taj »kljuè«raditi, kako se ono kae,kao podmazan, ali ako se idalje budu biljeiti sluèajevipoput lanjskog na junomeJadranu da sezonci nakonnakon završetka angamanajedva imaju novcaza put do kuæe onda jeslika sasvim drukèija.Uskršnji vikend oznaèioje, po tradiciji, poèetak (i)ovogodišne sezone. Hoæe lii u njoj veæina gostiju osjetitišto znaèi ili što se dogaðakad o njima brine slaboplaæeno, potcijenjeno iumorno osoblje? To æe setek vidjeti, ali je, na alost,veæ sigurno da æe biti škrtarenja(ili »štednje«) bašna zaradama »bijelih bluza«,kuta, pregaèa, itd.Inaèe, naše vrhovno turistièkovodstvo i brojni»nii« èlanovi turistièke zajednice,te još brojniji hotelijerimarljivo i predanonastavljaju svoja putešestvijapo euro-sajmovima idrugim promidbenimnastupima po euro-gradovimatako da i dalje nijepraktièno poznato tko jedoista odgovoran za pripremanjesezone na našemuterenu. Uostalom, kaoi dosad!Tko je zapravoodgovoran?Odgovorno (ili valjdanajodgovornije) trebalo bibiti dravno Povjerenstvoza pripremu sezone kojeje sastavljeno od èak višeresornih ministara i doministara,dravnih tajnika,èelnika raznih dravnihustanova, zatim predstavnikaprijevoznika, cestara...Ukupno ih je na spiskuza sjednice èak tridesetaki više, praktièno ih seodazove jedva polovica ijasno je da od tih skupova,što bi se reklo, sreæe nema...Tako se, na primjer, dogodilona najmanje dvaposljednja prošlogodišnjasastanka, a u tom stilu senastavilo i u tekuæoj godini.Vratimo se ponovo onomefamoznome – »kljuèu«!Nedvojbeno je da je to turistièkièovjek, ali je joštoènije da je to – zadovoljangost! U tome se sluèajuoèekivano poveæavaju ipromet i zarada, dolazi sei dogodine, nove goste dovodii usmena predaja, jošuvijek vrlo jaki promidbeniadut èesto i jaèi odmoderne tehnike. Dakle,da bi gost bio zadovoljan isvoje zadovoljstvo prenosiona nove goste potrebnoje da ga usluuje – zadovoljnoosoblje.I dalje pitanje bezodgovora?To bi bio taj tzv. »zaèaranikrug«, vrlo jednostavna iodavno poznata kombinacija,ali što vrijedi kad se unašemu turizmu i njegovojorganizaciji poslovanjaznatno više pozornosti poklanjaradnjama, kako seto kae, »ispod ita« što uprijevodu znaèi sivo-crnoposlovanje. Lanjska sezonadala je za to dugaèkiniz alosnih dokaza, a dr-avna inspekcija èesto je,kao i dosad, bila ili nemoænaili spora, ili... Jer, kakodrukèije protumaèiti da jezatajen veliki novac od boravišnepristojbe, da je,primjerice, lani Jadranomnekontrolirano krstariloèak oko tridesetak tisuæaturistièkih plovila (podatakšefa Saborskog odboraza turizam), da su se najrazlièitijeizvanpansionskeusluge pruale »na crno«,da su u svoj toj prljavštinisudjelovali na samo domaæimaheri nego i strani,itd.Sad jedino ostaje pitanjehoæe li se u sezoni '05. baremunekoliko ublaiti tajjad. Bilo kako bilo, jedno jetoèno: hrvatski turizamdoista ima debelu kou ijoš bolje ivce...,K>HLEKIJK@A@=E&IKIHAJ=KCIJEJA=a 22. redovnoj sjednici CehaN ugostitelja i turistièkih djelatnikaHOK-a, odranoj 15. oujka, usvojenisu zakljuèci o organizacijistruènih seminara za ugostiteljstvoi seminara na temu o HACCP-u u2005. godini po POK-ovima, o realizacijipripremnih sastanka pod nazivom"Priprema sezone 2005. "Partnerstvoza gosta", te o pripremamaoko organizacije 18. susreta ugostitelja.Sukladno donesenim zakljuècima,a prema iskazanom interesuCehova ugostitelja POK-ova, u sljedeæemrazdoblju poticat æe se organizacijastruènih seminara u ugostiteljstvu,kao što su bonton, struènousavršavanje sommeliera, kuhara ikonobara.SeminariSeminari æe biti organizirani usuradnji s cehovima POK-ova te æeisto tako i financijski biti potpomognutiod strane HOK-a. Cehovi ugostiteljaPOK-ova moraju voditi konstantnubrigu za edukaciju i usavršavanje,te poticati organizaciju tematskihseminara na svojim podruèjima.U suradnji s POK-om Zagrebaèkeupanije odrat æe se seminarna temu o HACCP-u. OK Zagrebaèkeupanije izabrana je izmeðuostalih kandidata (POK-ova)kao domaæin i suorganizator prvogpilot seminara. Seminar je konstruiran(organiziran) u trajanju do3 dana s predavanjima i radionicama,odnosno teoretskim i praktiènimdijelom. Sve druge OK koje supodrale organizaciju seminaraimat æe moguænost odrati seminari na podruèju svoje upanije/regijeako se pokae interes i produktivnostnavedenog seminara.Isto tako, u cilju educiranja iobavještavanja ugostitelja o nadolazeæojzakonskoj obavezi o uspostavljanjuHACCP sustava u ugostiteljskeobjekte, organizirat æe se i edukativniseminari s osnovnim ciljempruanja opæih informacija o HAC-CP-u na razini RH.MN/ "Priprema sezone - partnerstvoza gosta 2005"U sklopu projekta "Priprema sezone- partnerstvo za gosta 2005",pripremnim sastancima elimo potaknutii daljnju kooperativnost dr-avnih institucija i obrtnika, te nadaljeodrati ostvareni partnerskiodnos, kako bi naša turistièka ponudaove sezone bila što kvalitetnijai uspješnija. Krajnji cilj ovih sastanakaje identificiranje lokalneproblematike vezane uz ugostiteljstvo,te dogovor s mjerodavnimaoko kompromisnih rješenja.Bilo je govora i o definiciji jednostavnihjela, prateæi nove trendove upripremi i posluivanju hrane naglasakje bio i na konfekcioniranojhrani. Trait æe se mišljenje struke,odnosno Cehova ugostitelja POKovao definiciji te eventualnom proširenjui nadopuni iste.Dubrovnik domaæin 18. susretaugostitelja i turistièkihdjelatnikaDubrovaèko-neretvanska upanija,bit æe domaæin 18. susreta ugostiteljai turistièkih djelatnika HOK-a,koji æe se odrati 24. i 25. studenog2005. godine u Dubrovniku.KREŠIMIR TOMIÆOGLAS

10 Obrtnièke Novine Utorak, 22. oujka 2005.AMBICIOZNI PLANOVI SEKCIJE TEKSTILA, KOE I KRZNA U 2005. GODINIKF=AEAH?E==FHAAJ=?E=DHL=JIEDJAIJE=?=RENATA PALORECÈlanovi nedavno osnovaneSekcije tekstila,koe i krznaHOK-a u 2005. godinu ušlisu s vrlo ambicioznim planovima.Sagledavajuæiprobleme u tekstilu, sekcijasi je u ovoj godini zadalaza cilj raditi na promocijiproizvodnih tekstilnih obrta,osigurati im bolji plasmanna trištu i naplatukoja æe pridonijeti novimulaganjima u proizvodniobrt. Prema rijeèima predsjedniceSekcije BrankeJengiæ, namjera je tekstilacasprijeèiti sadašnju alosnusituaciju, u kojoj sesvakim danom zatvarajuproizvodne radionice imodi saloni koji prodajuvlastiti proizvod jer ne mogukonkurirati cijenom kineskoj,turskoj i drugojuvezenoj robi. Zbog slabeprodaje i nedovoljno obrtnihfinancijskih sredstavaoni ne mogu razvijati novetehnologije i zapošljavatimlade inovativne tekstilce,koji bi u obrtu itekako moglinaæi svoj interes i rješenjesvog radnog mjesta.Pripreme zakomercijalnuprezentacijuNa nedavno odranojsjednici èlanovi sekcijeodluèili su organiziratiproizvoðaèe tekstila i toone koji svojom proizvodnjom- kvalitetom, dizajnom,kolièinom i cijenom -ispunjavaju uvjete za zajednièkinastup na komercijalnojprezentaciji, koja bibila odrana do kraja oveBranka JengiæZa razliku od klasiène modne revije, show room imao bikomercijalni karaktergodine. Rijeè je o modnojreviji prodajnog karaktera,na kojoj bi sudionicinašli interes da plasirajuveæe serije, a potencijalnikupci bili bi veletrgovci.-Naše proizvodnje u malim,skoro unikatnim serijamasu preskupe i ne mogukonkurirati na trištu,u kojem veletrgovac nastupas nabavnom cijenomproizvoðaèa, na to dodaje70-100% mare i na sveskupa obraèunava se PDV.Bitno je da potencijalni sudioniktakve komercijalneprezentacije moe osiguratikvalitetan modni dizajniraniproizvod izraðenu domaæim radionicamapo cijeni koja æe biti usuglašenas ostalim sudionicimatekstilcima, naravno,usporeðujuæi isti proizvod.To znaèi da bi se sudionicitrebali dogovoriti unutarprograma kojega rade,oko nabavne cijene, da nebi u istom projektu konkuriralijedni drugima. Odreðenerazlike u cijenamamogle bi se dogovorno formiratiu odnosu na cijenuosnovnog materijala i repromaterijala- objašnjavaBranka Jengiæ. Krajnji ciljovakve prezentacije, u svijetupopularno zvane showroom, je zainteresirati trgovceda nabavljaju domaæitekstilni proizvod zasvoja prodajna mjesta, ane uvozni. Na komercijalnojprezentaciji èlanovisekcije nastupili bi kao jednavelika i zajednièka kolekcija.U tu svrhu potrebnoje napraviti i promoviratinovi brand, odnosnohrvatski proizvod pod jednimzajednièkim imenom,u kojem bi se našli manjiproizvoðaèi te bi svojomraznolikošæu mogli bitifleksibilniji i raznovrsniji uponudi nego veliki tvornièkimehanizmi.Potrebna podrškamedija- Uspješnost ovakvogprojekta zavisi o više faktora.Prvenstveno, o samomproizvoðaèu, kvalitetinjegovog tekstilnogproizvoda koji uvijek moraUIskrivljena slika hrvatskeproizvodnjehrvatskoj javnostistvorena je klima,nametnuta od odreðenihstruktura kojima oèitonije interes promoviratihrvatski proizvod. Krozpisane i elektronske medijekritizira se sve što jehrvatsko, naroèito u tekstilu,a naglašava i hvalisve ono što ima stranumarku, pa makar ta markabila i lošija od hrvatskogproizvoda.Na taj naèin prosjeènigraðanin, gledajuæi televizijskiprogram i èitajuæikritike modnih dogaðanjau tisku, stjeèe dojamda svi naši modniuradci gube na vrijednostisamim time što imajupotpis hrvatskog proizvoðaèa- kae BrankaJengiæ. Naša je svakodnevnica,dodaje, da sisvakodnevno po raznimmedijima tzv. "modnikritièari- stilisti", uzimajuza pravo podcjenjivatitrud i rad školovanih ljudi,ne samo obrtnika, veæi novih i mladih dizajnerakoji su danas izjednaèeniu negativnoj ocjenisveukupnog hrvatskogtekstilnog proizvoda.-Najbolji primjer su posljednjekritike sa dogaðanjaDora 2005., nakonkoje je jasno bilo reèenoda se odijevanje pjevaèicai pjevaèa kritizira prvenstvenozato što sumanje-više svi bili odjeveniu hrvatskim salonima.Isto tako, veliki dionegativnih kritika doivjelaje modna manifestacijaCRO-A-PORTER, štoutjeèe na potencijalnekupce da ne kupuju hrvatskitekstilni proizvod,veæ stranu modnu marku,bez obzira da li onazaista u svojoj cijeni nudiono što bi trebala i sadr-avati, a to je spoj mode ikvalitete - smatra Jengiæ.(rp)biti u rangu sa svjetskimtrendovima, modernih boja,kvalitetne tkanine, izuzetnokvalitetne konstrukcijei izvedbe - kae BrankaJengiæ. Za realizacijuovog projekta Sekcija æetraiti podršku Hrvatskeobrtnièke komore, ali imedija, jer je bitno, smatraona, da javnost podri ovajprojekt te da se tekstilcipokušaju nametnuti domaæemi inozemnom trištuhrvatskih proizvoda. Nataj naèin ojaèala bi se domaæaobrtnièka proizvodnja,zaposlili bi se školovanimladi ljudi, tehnolozi,dizajneri, konstruktori ikrojaèi. Organizacijaovakve jedne prezentacije,kae Branka Jengiæ, bila bipozitivna i zbog toga što biukljuèila i prateæe sekcijes kojima bi mogli naæi zajednièkusuradnju, kao štosu postolari, acessoire, itd.U POSJETU UDRUZI HRVATSKIH HOTELIJERA I UGOSTITELJA UNJEMAÈKOJ POKRAJINI NORDRHEIN-WESFALLENÈ,CLHA=IKH=@==FHCH=K0HL=JIA=?E=AKDEAlanovi predsjedništvaZajednice ugostiteljsko-turistièkihškola RH,predstavnici Ceha ugostiteljai turistièkih djelatnikai Odjela za obrazovanjeHOK-a i 20 struènih školaiz cijele Hrvatske, sredinomveljaèe boravili su uradnom posjetu Udruzihrvatskih hotelijera i ugostiteljanjemaèke saveznepokrajine Nordrhein -Westfallen (DEHOGA).Svrha radnog posjeta biloje informiranje o dvojnomsustavu strukovnog obrazovanjaugostitelja i hotelijerau Njemaèkoj. Organizatorposjeta, Udrugahrvatskih hotelijera i ugostiteljapokrajine Nordrhein-Westfallendogovorilaje posjete organizacijamai ustanovama, koje neposrednosuraðuju u dvojnomsustavu obrazovanja,a to su škole, tijela dravneuprave te strukovne igospodarske udruge. Razgovorisu nedvojbeno pokazali,kako se odlike njemaèkogobrazovnog sustavatemelje na èinjenici,da su svi zainteresiranisudionici odgovornoukljuèeni u obrazovni proces.Tijekom svih razgovorau Udruzi DEHOGA, Ministarstvuobrazovanja iznanosti u Bonnu, kölnskomGradskom vijeæu,strukovnoj školi BKE,Sastanak predstavnika Hrvatske obrtnièke komore spredstavnicima Strukovne škole u Kölnuizraene su pohvale na raèunrada Udruge hrvatskihhotelijera i ugostitelja,glede aktivnosti vezanihza strukovno obrazovanje.Vaan cilj ovog radnogposjeta bilo je i produbljivanjesuradnje izmeðustruènih škola Njemaèke iHrvatske, posebice zagrebaèkogUgostiteljsko- turistièkoguèilišta i strukovneškole BKE, na programuHrvatske nacionalnekuhinje. Naime, ove sudvije obrazovne institucije,uz potporu Ceha ugostiteljai turistièkih djelatnikaHOK-a, nakanileizraditi odgovarajuæi školskiprogram, koji bi se uškolskoj godini 2005./2006.mogao uvrstiti u sklopudopunske nastave BKEKöln. Nakon uspješnogmodela u Kölnu programbi se mogao uvesti i u drugestruène škole u Njemaèkoj.Rijeè je o dopunskojnastavi za hrvatskepoduzetnike, koji ive irade u Njemaèkoj, a cilj bijoj bio promocija hrvatskeugostiteljske i turistièkeponude.JERKO ÈUTURA,PREDSJEDNIK UDRUGEDEHOGA5KH=@=>HJEEDH=0HL=JIAE5LAHEA=F@HKK>H=L==a poziv PredsjednikaN Obrtne zbornice Slovenijei Predsjednika Odboraza strukovnu izobrazbuu veljaèi je organiziranposjet èlanova Odboraza strukovnu izobrazbui djelatnika Komorskogureda Obrtnojzbornici Slovenije. U okviruposjeta odran je sastanakna kojem su uvodnurijeè odrali predsjednikOdbora za strukovnu OZSgospodin Miroslav Klun,Glavni tajnik HOK-a gospodinPetar Sindièiæ ipredsjednik Odbora zastrukovnu izobrazbuHOK-a gospodin IvanObad. Zatim su djelatnici ijednog i drugog Komorskogureda predstavili dogaðanjana podruèju strukovnogobrazovanja, teulogu Obrtnièkih komorakao socijalnih partnera unjegovoj provedbi. Èlanovinašeg Odbora upoznati sus vizijom koju je Obrtnazbornica Slovenije zacrtalakao temelj svog djelovanjana podruèju obrazovanja.Bitne novosti o kojimasmo èuli su prije svegaizjednaèavanje obrazovnogstandarda dualnog iškolskog sustava, a osnovaza to izjednaèavanje trebaobi biti dualni sustav;povezivanje opæe, strukovnei praktiène izobrazbe,strukovne škole dobit æeobvezu planiranja 20%obrazovnih sadraja uskladu s gospodarskimpotrebama regije na èijempodruèju se škola nalazi teje predviðen i modularannaèin programiranja obrazovnihsadraja. Od slijedeæeškolske godine uvestæe se i novi programi: autoserviser,mehatronièar,autokaroserist i grafièkioperator. Predstavljene sui novosti u okviru zakonskihi podzakonskih akatakoje reguliraju provedbustrukovnog obrazovanja.A nov je i naèin promocijezanimanja i upisa u programestrukovne izobrazbekoja se realizira dvodnevnimdogaðanjima uodreðenoj strukovnoj školipojedine regije. Organizirase uz mnoštvo zabavnihsadraja (nastupi pjevaèkihzvijezda, natjecanjai sl.) sudjelovanjeuèenika osnovnih škola uaktivnostima u okviruodreðenog zanimanja. Udogaðanja ukljuèeni su iroditelji uèenika.Mr.sc. Olga Lui predstavilaje aktivnosti koje realiziraHrvatska obrtnièkakomora u okviru zadaæaprovedbe strukovnogobrazovanja (podruèja redovnogškolskog sustava,cjeloivotnog obrazovanja,socijalnog partnerstva..)Od prošlogodišnjeg susretapredstavnika dviju komorau Hrvatskoj se poèelosa provedbom jedinstvenogmodela izobrazbešto je ocijenjeno kao vrloznaèajan korak. Osim togapuno toga se napraviloi na osmišljavanju uèinkovitijerealizacije zadaæa uokviru javnih ovlasti , kaošto je projekt informatizacijerada struènih suradnikaza provedbu strukovnogobrazovanja, osmišljavanjepedagoške dokumentacije.I jedna i drugakomora intenzivno suraðujes inozemstvom i inozemnimpartnerima pa jeistaknuta potreba zajednièkogsudjelovanja naprovedbi raznih projekata,tim više što se Slovenijakao èlanica EU moe kandidiratiza odrðene projekte.Na povratku u Zagrebgospoða Janja Meglièi gospodin Miroslav Klunpoveli su nas u obilazakObrazovnog centra Obrtnezbornice Slovenije uNovom Mestu. Obrazovnicentri osnovani su da bi seostvario jedan od zahtjevnihciljeva razvoja komore,a to je stvoriti institucijuznanja i obrazovne potporuobrtnicima i malimpoduzetnicima. U takvimcentrima organiziraju sepripreme za majstorskeispite, prekvalifikacije,dokvalifikacije, teèajeviinformatike, seminari timskogvoðenja i kadrovskogmenadmenta, razvoja komunikacijskihvještina itd.MIRELA LEKIÆ

Utorak, 22. oujka 2005.Forum Strukovno obrazovanje/kvalifikacijeObrtnièke NovinePOSJET STRUÈNIH SURADNIKA SAJMU DIDACTA4=EAA=EIKIJL=IAKHFIEAC==Posebna vrijednost višednevnog struènog usavršavanja je moguænost razmjene iskustva i mišljenja s kolegama, poboljšavanje timskesuradnje, rješavanje tekuæih problema na poslu putem neposrednih razgovoraOdjel za obrazovanjeHrvatske obrtnièkekomore organiziraoje za struène suradnikeza obrazovanje podruènihobrtnièkih komora,struèan posjet sajmu Didactau Stuttgartu. Struèniposjet trajao je od 2. do 5.oujka, a njegov programbio je dosta vrlo bogat.Osim dugog puta, za vrijemekojeg se razgovaralo onajaktualnijim zadaæama iproblemima s kojima sesusreæu struèni suradniciu svom radu, dvodnevniboravak bio je u potpunostiispunjen dogaðanjimana Sajmu i upoznavanjemgrada. Svaka veèer završavalaje meðusobnom razmjenomdoivljaja, iskustva,viðenih inovacija, prikupljenihpromotivnihmaterijala i slièno.Ovo je bila jedinstvenaprilika da se protresu brojniproblemi, od èega sekao najveæi istièe otporokoline (škola, ravnatelja,nastavnika, obrtnika), amanje vani nisu ni problemikoji se susreæu prilikomlicenciranja obrta,kojih je za ovolik broj upisanihuèenika veæ premalo.Kod licenciranja najveæiproblem, uz prikupljanjepotrebne dokumentacijepredstavlja nedovoljanbroj obrta kojiudovoljavaju uvjetima, izèega proistièe potreba zapromjenama u Pravilnikuo postupku i naèinu izdavanjadozvola (licenci).Mnogi obrtnici ne ele licenciratisvoj obrt.Struèni suradnicizatrpani poslomOsim toga, velik problempredstavlja i moguænostformiranja komisijaza licenciranje u pojedinimupanijama, a i samadislociranost obrta zbogDIDACTA Najveæi europski sajam za obrazovanjeponedjeljak 28. veljaèe 2005. ministricakulture Savezne drave U Baden-Württembergi predsjednik njemaèkeSavezne udruge poslodavacaDieter Hundt, zajedno su otvorili najveæieuropski sajam za obrazovanje. SajamDIDACTA se odrava svake godineu drugoj saveznoj dravi Njemaèke, apredstavlja sve oblike uèenja i poduèavanja.Ove godine je na sajmu izlagao 641izlagaè iz sveukupno 14 zemalja. Širokuponudu izlagaèa pratio je cijeli niz predavanja,radionica, rasprava o aktualnomstanju obrazovanja i dodjela nagrada,a prateæi program obuhvaæao je oko1000 razlièitih dogaðanja. Sajam je kao isvake godine bio podijeljen na èetiri tematskapodruèja: vrtiæ, škola/visokoškolstvo, strukovno obrazovanje/kvalifikacijei daljnje obrazovanje/savjetovanje.U podruèju posveæenom strukovnomobrazovanju bilo je 70 izlagaèa, a"Forum za strukovno obrazovanje" kojeje organizirao Savezni institut za strukovnoobrazovanje bio je usmjeren naodrivost strukovnog obrazovanja i dalj-èega se javljaju dosta velikiputni troškovi. Buduæise opseg poslova neprestanopoveæava, osjeæa sekronièni nedostatak vremenai to posebice za bilokakav kreativniji rad. Previševremena gubi se naadministrativne poslove(pisanje testova za majstorskeispite, zapisnici,upis podataka u matièneknjige, i sl.), za prisutnostna raznim ispitima, prikupljanjepotrebne dokumentacije.Èesto puta sustruèni suradnici angairaniu svojim komorama ina drugim poslovima. Osjeæase nedostatak vremenaza obilaske radionica iosnovnih škola u svrhupromocije upisa u programeobrtnièkih zanimanja.Veliko olakšanje bilo bi zapošljavanjeadministratora,kako bi se mogli orijentiratina savjetodavne poslove,poslove praæenjanauènika i provedbe nau-Savezno natjecanje mehatronièaranjeg strukovnog obrazovanja, nova imodernizirana zanimanja, aspekte meðunarodnogstrukovnog obrazovanja,baze podataka o strukovnom obrazovanjui aktualnu situaciju na trištu rada.Osim toga, tu je odrano i Saveznonatjecanje mehatronièara na kojem jeizabran najbolji tim mehatronièaranauènika.Pobjednici su dobili pokal, aosim toga predstavljat æe Saveznu RepublikuNjemaèku na 38. svjetskom prvenstvuvještina u Helsinkiju. Na "Forumuza daljnje obrazovanje" poseban naglasakstruènjaka stavljen je na cjeloivotnoobrazovanje, hibridno uèenje(blended learning), buduænost daljnjegobrazovanja, trendove u osposobljavanjutrenera i kontrolingu obrazovanja.DIDACTA je vodeæi sajam za odgajatelje,uèitelje, trenere i strukovne uèitelje,ali i sve koji se bave politikomobrazovanja. Ona svim sudionicima uobrazovanju nudi platformu za razmjenuiskustava i mišljenja. Buduæi da sepotrebe za obrazovanjem mijenjaju zajednos društvom, a na te promjene u 21.stoljeæu utjeèe iznimno brzi razvoj podruèjamedija i tehnologije, obrazovanjese takoðer mora orijentirati prema tomtrendu, te mu se prilagoditi.MIRELA LAKOVIÆŠefica Odjela zaobrazovanje HOK-a mr.sc. Olga Lui u razgovoru skolegom iz Obrtnièkekomore Stuttgartkovanja u obrtnièkim radionicama,animiranjeuèenika za upis, struènousavršavanje obrtnika vezanouz prijem nauènika isl. Ovakva struèna usavršavanjai struène posjetenaši struèni suradnici ocijenilisu kao izuzetno korisnei neophodne jer sena taj naèin ostvaruje moguænostupoznavanja sasustavom obrazovanja inaèinima usavršavanja udrugim zemljama, upoznajese sa novim tehnologijamai naèinima uèenja,stjeèu se nova znanja i informacije,to je i prilika zaupoznavanje naèina na kojirade u zemljama EU-a.USajam Didacta iz kuta struènog suradnikanatoè velikim obvezamai ispitnim rokovimasvi struèni suradniciza obrazovanje došli suprije ugovorenog vremenana Glavni kolodvor uZagrebu da ne bi sluèajnopropustili odlazak na sajamobrazovanja DIDAC-TA. S radnom atmosferomzapoèelo se od ranogjutra.Umjesto ugodnog dru-enja u autobusu je organiziranarasprava o problematiciu radu struènihsuradnika. Tako se umjestopjesme do Stuttgartamogla slušati raspravao licenciranju, kontrolnimispitima, majstorskimispitima, testovima,inspekcijskom nadzoru,novim propisima... Èak jei mikrofon u jednom trenutku"odbio poslušnost"i prestao s radom što jestrpljivim vozaèima donijelo15 minuta mira i tišine.Da nam ne bi bilo dosadnoi da bismo cijeloPogled na stolarski praktikumIsto tako, izuzetno je korisnovidjeti ovako veliki idobro organizirani sajam,usporediti provedbu strukovneizobrazbe kod nas iu svijetu. Na taj naèin dobivajuse nove ideje i izuzetnisu poticaji za daljnjirad. Posebna vrijednost višednevnogstruènog usavršavanjaje moguænost razmjeneiskustva i mišljenjas kolegama, poboljšavanjetimske suradnje, rješavanjetekuæih problema naposlu putem neposrednihrazgovora.Višestruka koriststruènog usavršavanjaNa povratku u Zagrebrazgovaralo se o prijedlozimana koji naèin je najboljeu buduænosti organiziratistruèno usavršavanje.Opæa konstatacijaje da bi ovako organiziranousavršavanje trebaloorganizirati èešæe, baremjedan do dva puta godišnjejer ona imaju dvostrukunamjenu. S jedne strane,vidi se nešto novo što sevrijeme imali o èemu razmišljatipobrinule su senaše dvije Mirele koje sunam dale trodnevni zadatakda što bolje upoznamojednog kolegu iz drugeupanije, kako bi ubuduæemogli što uspješnijesuraðivati.Došavši u Stuttgart,rasprava se nastavila i urestoranu hotela. Nije semogao sakriti izostanakmuškog dijela sudionikaseminara, koji su potrailimalo mira u tišini svojihsoba.Dolazak na sajam izazvaoje uzdah kod svih suradnika,kad su vidjeli èimesve raspolau strukovneškole za rad snauènicima.Sva èuda tehnologije,literatura na svim medijima,zainteresiranostnauènika za svaki detaljprezentiran na sajmu,natjecanje mehatronièara...,ukazala su nam naèinjenicu kako smo mi još11moe prenijeti u domaæeokvire i prilagoditi našimpotrebama, a s druge stranerazgovorom, diskusijomi sugestijama izmeðusuradnika moguæe je razjasnitiprobleme i dogovoritinajproduktivnija rješenja.Dobro je kad je usavršavanjeusmjereno premaodreðenoj tematici, apokazala se i velika potrebaza pohaðanjem teèajevastranih jezika. Pojedinisuradnici iskazali su eljuda na ovakvim struènimposjetima ili drugim oblicimausavršavanja sudjelujui tajnici, jer bi im nataj naèin mogli pribliitiopseg i vrstu poslova kojeobavljaju struèni suradniciza obrazovanje. I umjestozakljuèka na kraju modaje dovoljno napisati reèenicuiz ankete koju je svakisudionik morao ispuniti:"Zahvaljujemo na trudu ibrizi da bi struèni suradnicinazoèili DIDACTI - biloje sve jako lijepo i korisno".MIRELA LEKIÆuvijek daleko od Europe.Najviše nas je zaokupioštand Saveznog institutaza strukovno obrazovanje,na kojem smo sudjelovaliu radu foruma otroškovima strukovneizobrazbe i o tome kolikose isplati obrtnicima imatidjecu na naukovanju.Naša je mala delegacijaizazvala mnogo pozornostipa su nas dolazili pozdravitii kolege iz KomoreStuttgart.Na povratku su se sreðivalidojmovi i jednoglasnoje zakljuèeno da jeovakav posjet sajmu biodefinitivno pun pogodak,te da æe nam u mnogomeolakšati buduæi rad.Sa sajma DIDACTEvratili smo se bogatiji zajedno veliko iskustvo, tesmo stvorili sliku o tomekako strukovno obrazovanjedjeluje u Europi.ELIZABETAKOVAÈEVIÆ

12 Obrtnièke Novine Utorak, 22. oujka 2005.NATKO VLAHOVIÆPred cijelom Hrvatskom,pa tako i hrvatskimgospodarstvomvelik je izazov prilagoðavanjaeuropskom isvjetskom trištu i konkurencijikoja je svakim danomsve prisutnija. Liberalizacijomtrgovinskih odnosaHrvatska je otvorilavrata stranom kapitalu irobi. Prvo, ulaskom uSvjetsku trgovinsku organizaciju(WTO) i CEFTA-u,a zatim i potpisivanjemSporazuma o stabilizaciji ipridruivanju s Europskomunijom. Što to konkretnoznaèi za obrtnike imale poduzetnike? S jednestrane, otvaraju se moguænostiizvoza na nova tr-išta i lakšeg povezivanjaÈelni ljudi šest podruènihobrtnièkihkomora sjeverneHrvatske, toènije njihovipredsjednici i tajnici, okupilisu se 11. veljaèe na tradicionalnomsusretu, ovajput u Èakovcu. Nazoèni suiz Obrtnièke komore Bjelovarsko-bilogorskeupanijebili Josip Reniæ i DavorinVezmaroviæ, iz Koprivnièko-krievaèkeupanijeZvonko Pecikoziæ iBoo Baraæ, iz Krapinskozagorskeupanije DragutinRanogajec i Sandra Pasarièek,iz Varadinskeupanije Rade Kušen iZdravko Golub, iz Virovitièko-podravskeupanijeJosip Novogradec i BoidarJeremiæ, a od stranedomaæina Komore Meðimurskeupanije SlavkoFaltak i Anðelko Crnèec.Konkurirati zajednièkiprojekt više komoraDijelu susreta bio je nazoèani glavni tajnik Hrvatskeobrtnièke komore dr.Petar Sindièiæ.Pozdravljajuæi nazoène,sa stranim partnerima,lakša je meðunarodna suradnja,bri je prijenosznanja i vještina. S drugestrane, hrvatsko trišteizloeno je stranoj konkurencijii proizvodima i punoje tee opstati i osvojitiveæi manevarski prostorako ga veæ niste imali.Upravo zbog ovakvog novogokruenja i uvjeta poslovanja,bit æe potrebnodobro analizirati naše prilikei odrediti pozicije upregovorima s EU. Naime,HOK kao najznaèajnijipredstavnik obrtnika u Hrvatskojimat æe zadaæu otvorenolobirati i štititi intereseobrtništva u nadolazeæemrazdoblju zahtjevnihpregovora s EU. Kakodoznajemo od partnera izItalije, Njemaèke, AustrijeMEÐUNARODNA SURADNJA0AJEJEJEEJAHAIA>HJE=K-KHFEi Bruxellesa svi njihoviobrtnici, odnosno organizacijekoje predstavljajuinterese obrtnika, aktivnodjeluju i lobiraju nacionalnei meðunarodne institucije,pogotovo bruxelleskeu kojima se odluèuje omnogim vanim pitanjimaza naèin poslovanja u domaæemzakonodavstvuPoznato je da mnoge organizacijeotvaraju predstavništvau središtu Europskeunije kako bi lobirale europskeinstitucije, suraðivalena projektima i imalešto bolje informacije o tomegdje i kako doæi do potrebnihfinancijskih sredstvai fondova. Svi znamoda Hrvatskoj stoji na raspolaganju245 milijuna eurabezpovratne pretpristupnepomoæi, koja je namijenjenajaèanju i modernizacijihrvatskog gospodarstvai prilagodbi europskimstandardima. Dakako,samo æe najsposobnijibiti u stanju iskoristitipredviðena sredstva, jerproces prijavljivanja i pripremeprojekata nije jednostavan.U tom smislu,HOK-u je u interesu pronaæisredstva EU-a, a kojimæe se moæi educirati iinformirati obrtnike omnogim vanim temamaiz EU problematike i pomoæiim objasniti europskotrište i pronaæi kupceili korisnike njihovih usluga.Naravno, ovaj posao nedogaða se preko noæi, a tonam govore iskustva novihzemalja èlanica EU-a kojasu razlièita, no zajednièkaim je daljnja potreba zaveæim financijskim sredstvimaza razvoj, modernizacijui snalaenje u novimokolnostima. HOK je svjestansituacije i izazova kojidolaze. Stoga intenzivnoradi na meðunarodnompovezivanju s novim organizacijamai skupinama,ali i odravanju dobrih odnosas postojeæim partnerima.U posljednjem razgovorus dugogodišnjimglavnim tajnikom UEAP-ME (Europska organizacijaobrtnika i malih poduzetnika)g. Mullerom, HOK jedobio jasnu poruku kojagovori da treba nastaviti suspješnim meðunarodnimdjelovanjem i promicanjeminteresa hrvatskogobrnitštva u svijetu, a pogotovoje vano naæi kvalitetnei pouzdane partnere2HA@=C=A=A@ECFHAJ=AIJF@HKEDH=domaæin susreta SlavkoFaltak istaknuo je kako jecilj okupljanja što kvalitetnijerazmatranje problematikevezane uz obrtništvo,jednog od najzdravijihsegmenata hrvatskog gospodarstva,kako bi se jedinstvenimnastupom tra-ila najpovoljnija rješenjaunutar HOK-a te u drugimrelevantnim ustanovama.U prvom dijelu susretapredstojnica Slube zameðuupanijsku i meðudravnusuradnju Meðimurskeupanije AndrejaHorvat-Kramariæ izlagalaje o temi "Pretpristupnifondovi Europske unije" sposebnim naglaskom na"Programu za susjedstvo".U izlaganju opæenito jepredstavila fondove koji seÈelnici šest POK-ova na sastanku u Èakovcuotvaraju zemljama èlanicamaza Europsku uniju,njihovo trajanje, iznos moguæihsredstava, kao i projekteprema kojima su usmjereni.Govoreæi najvišeo "Programu za susjedstvoIntereg III A", naglasila jekako je on otvoren za trizemlje - Maðarsku, Slovenijui Hrvatsku te da trajedvije godine. Iz Cards fondaHrvatskoj je za desetupanija koje granièe saSlovenijom i Maðarskomodobreno 1,200.000 eura, aprojekte mogu konkuriratineprofitne organizacije, ito za iznose od 90.000 do400.000 eura uz vlastito sufinanciranjeprema odreðenimpostotcima. Okupljenimaje govorila o troškovima,rokovima, prioritetima,zajednièkom nastupu,tijeku i vrstama projekatate izbornom postupkuu kojem se odluèujetko æe dobiti i koliko novaca.Na kraju je naglasilada je kod nas nedovoljnaspoznaja o moguænostimakoje pruaju pretpristupnifondovi te da niti u veæimsredinama još nema tijelai osoba koje bi se njima bavile.Na pitanje gdje se i zašto mogu javiti obrtnici,odgovorila je kako samostalnoto ne mogu uèiniti,osim što se sada mogu javitina natjeèaje za radoveu bilo kojoj zemlji Europskeunije, ali da, kada sepoènu kod nas ostvarivatipojedini projekti, imat æepriliku u dobivanju poslovana lokalnoj razini. Nakraju rasprave zakljuèenoje da se odri sastanakovih komora na temu moguæeizrade i predlaganjazajednièkog projekta odstrane šest podruènih obrtnièkihkomora sjeverneHrvatske, buduæi da jedrugi rok za predaju projekatarujan.Definirati i popisatitradicijske obrteU drugom dijelu susretabilo je rijeèi o nekim aktualnimpitanjima hrvatskogobrtništva. Prije svega,tu su aktivnosti Cehaugostitelja usmjerene premaostvarenju programa"Pravo na èašu vina", kojimse trae izmjene Zakonao sigurnosti prometa nacestama, odnosno vraæanjezakonske odredbe odozvoljenih 0,5 promila alkoholau krvi. Nadalje, govorilose i o aktivnostimas kojima æemo moæi zajednièkinastupati prema Europii tako sustavno jaèatipoziciju hrvatskih obrtnikai malih poduzetnika.Sektor malog poduzetništva,pa tako i obrtništvoizuzetno je vaan i samojEuropskoj uniji. U posljednjihnekoliko mjeseci Bruxellesje odluèio poveæatiizravnu pomoæ malim poduzetnicimai staviti naraspolaganje razlièite vrstefinancijskih instrumenata.Takoðer, posljednjenajave iz Vlade i Ministarstvagospodarstva, i poduzetništvagovore da obrtništvoima vanu ulogu udefiniranju gospodarskograzvoja, a iz razloga što jesve više mladih ljudi kojiotvaraju obrte i ulaze u poduzetnièkevode.vezanim uz 2005. godinu,koju je HOK proglasio godinomtradicijskih i umjetnièkihobrta. Ovom akcijomele se zaštititi, saèuvatii popularizirati tradicijskiobrti, posebno onikoji su pred izumiranjemili su veæ nestali, u cilju njihovogoivljavanja i animiranjazainteresiranih obrtnikada s njima nastave.Stoga æe se po podruènimkomorama popisati svitradicijski obrti te definiratikoji su to obrti, a buduæida su oni dio kulturnebaštine Hrvatske u suradnjis nadlenim ustanovamai tijelima vlasti nastojatæe se uèiniti sve da se onisaèuvaju. Na sastanku segovorilo i o nastupu na sajmovima,pa je istaknutokako obrtnici polako shvaæajuvanost i isplativostizlaganja na sajmovima, anazoèni su se sloili kakoje vano inicirati i pomagatiove aktivnosti obrtnika,osobito na regionalnimsajmovima.J.B.K.Prvi konkretan rezultatprošlogodišnjegposjeta izaslanstvaZapadnoaustralsko-hrvatsketrgovaèke komore Hrvatskoj,nedavno je u hrvatskimmedijima dobioveliki odjek. Naime, Nautièkicentar Primošten,koncesionar na prostorušibenskog Remontnog brodogradilišta,s australskomje tvrtkom za bojenjei vanjsko ureðenjePOKRENUT PRVI JOINT VENTURE AUSTRALSKOG I HRVATSKOG PODUZETNIKAE>AEFIJ=AAKHFIIHA@EJA=AC==DJAbrodova Yacht ProfilerLtd. osnovao joint venturetvrtku Super Yacht DivisionŠibenik. Prvi, preliminarnirazgovori o moguæojsuradnji dviju tvrtki obavljenisu tijekom posjetapredstavnika Zapadnoaustralsko-hrvatsketrgovaèkekomore, koji su, na pozivHrvatske obrtnièke komore,u rujnu prošle godinebili u uzvratnom posjetuHrvatskoj. U australskomizaslanstvu bilo je15-ak predstavnika australskevlade, hrvatskogkonzulata u Perthu te australskihpoduzetnika, sviosim jednog hrvatskog podrijetla.I upravo je direktorYacht Profilera iz BrisbaneaIan Read, taj jedini"pravi" Australac u grupipoduzetnika-entuzijasta,koji je postao èlanom komorena nagovor predsjednikaBriana Rakicha, na-Èlanovi Zapadnoaustralsko-hrvatske trgovaèkekomore iskazali su tijekom posjeta Hrvatskoj velikozanimanje za ulaganja, posebice u zajednièke, jointventure tvrtke.Podruèja interesa bila su ponajprije brodogradnja,izvoz ribe, školjaka i rakova, izgradnja postrojenjaza preradu ribe i ulaganja u turizam.Zaèetak konkretne suradnje, posebice napodruèju razmjene poslovnih informacija,predstavlja Sporazum o suradnji dviju komora,koji su 13. rujna 2004. godine u HOK-u potpisalipredsjednik Zapadno-australsko-hrvatsketrgovaèke komore Brian Rakich i predsjednikHrvatske obrtnièke komore Stjepan Šafran.Ian Read i Goran Prgin na potpisu ugovorakon razgovora s direktoromšibenskog brodogradilištaJosipom Filipoviæem,odluèio pokušati zapoèetibusiness na hrvatskojobali. I uspio je. "Planiramorazviti posao u Hrvatskojjer je ona sve popularnijana Sredozemlju.Ovo je tvrtka s velikim moguænostimai namjeravamood nje stvoriti najboljemjesto za ureðenje megajahti", istaknuo je nakonpotpisa ugovora Ian Read.Nova tvrtka æe, premarijeèima Gorana Prgina,vlasnika Nautièkog centrai koncesionara na javnompomorskom dobru na podruèjušibenskog Remontnogbrodogradilišta, zapoèetak zaposliti stotinjaknovih radnika. Australskatvrtka æe svoje europskosjedište preseliti iz VelikeBritanije u Šibenik, koji æetako postati europski centarza bojanje brodova imega jahti. Naime, YachtProfiler se tim poslom baviviše od 20 godina i u samomje svjetskom vrhu.Ugovor sklopljen s Australcima,navodi Prgin, va-an je za Remontno brodogradilištejer bi usavršavanjezahtjevne procedurekitanja i bojenja brodovatrajalo godinama. Plan jena prostoru Remontnogbrodogradilišta otvoriti iškolu za obuèavanje ljudiza poslove bojanja i vanjskogureðenja, a dodajePrgin, nekoliko radnikatrebalo bi uskoro otiæi naobuku u Australiju. Posaoæe se obavljati prema ekološkimstandardima, u zatvorenimbalonima s filterimai vlastitom mikro-klimom.U prvoj fazi predviðenaje izgradnja dva takvabalona, u koje æe moæiuæi brodovi duine 60 metara,rekao je Goran Prgin,inaèe dugogodišnji uspješniobrtnik, koji je bio ipredsjednik samoborskogudruenja obrtnika.SNJEANA TOMIÆ

Utorak, 22. oujka 2005.UU2ILEH=CLHEDHL=JIEDEJ=E=IEDAJ==?=Hrvatskoj obrtnièkojkomori 1. i 2. oujkaodrani su poslovni razgovorihrvatskih obrtnikametalske struke s obrtnicimaiz talijanskog udru-enja obrtnika Vicenze.Posjet talijanske delegacijeiniciralo je Udru-enje obrtnika iz Vicenze,najjaèe obrtnièko udru-enje u Italiji.Delegaciju 10 talijanskihobrtnika iz metalnestruke, obrade i proizvodnjeproizvoda iz plastiènihmasa, te proizvodnjePVC i aluminijske stolarije,predvodila je BarbaraKaliniæ iz Gospodarskekomore Vicenza. Ovo jebila izvrsna prigoda za hrvatskeobrtnike da uspostaveposlovne kontakte spoduzetnicima iz Italije,koji su izrazili svoj interesza razgovorom i suradnjoms hrvatskim obrtni-Osvrhu veæeg upisauèenika u programeobrtnièkih zanimanja,HOK treæu godinu za redomorganizira promocijuobrazovanja za obrtnièkazanimanja u sklopu Meðunarodnogsajma obrtništva- pod nazivom elim bitiMajstor. Ove æe se godinena prostoru od cca 1000AE>EJE=IJHcima. Hrvatski obrtniciodazvali su se na pozivHOK-a u velikom broju.Èak 41 obrtnik i dvije tvrtkepredstavili su svojeproizvode i u direktnimrazgovorima s talijanskimobrtnicima imali su prigoduuspostaviti poslovneINFORMATIÈKE NOVOSTIveze, kako bi proširili svojetrište.Istodobno, namjera talijanskihobrtnika, osimprodaje njihovih proizvoda,bila je razmjena knowhowa i pronalaenje partneraza zajednièkuproizvodnju.Novi portal HOK-a http://com.hok.hrd nedavno, na Internetupojavio se portalHOK-a drugaèijeg izgledai poboljšanog pregleda, teosim na hrvatskom-na engleskomi njemaèkom jeziku.Upisomhttp://com.hok.hr mo-ete i sami pregledatiHOK-ove module a onisu:Proizvodno zanatstvoimateizbor kategorijaproizvodnih i uslunihobrta;Ugostiteljstvo i turizampregledavatehotele, restoranei ostale vrste ugostiteljskihobjekataPoslovni adresar-pretraivanjepo kategorijamaNa ovogodišnjem Meðunarodnomobrtnièkom sajmu u Zagrebu, prvogdana, 19. travnja, odrat æe se tradicionalniObrtnièki forum, a predviðenoje u hali 5 u jednom dijelu ograditiprostor za 40-ak mjesta, gdje æe seodravati predavanja za izlagaèe, zadjelatnike komorskih asocijacija, ali iBurza ponude i potranje-pronaæiæete ponudu ipotranju naših obrtnikaUputstva- podaci o modulimasa pojašnjenjima,te obrazac za upis u poslovniadresarOpširnije informacije oportalu donijet æemo uiduæem broju. t.p.m2 predstaviti oko 20 zanimanja,odnosno mini obrtnièkihradionica u kojimaæe nauènici i njihovi majstori-struèniuèitelji kao iuvijek marljivo raditi kakobi uèenicima osnovnihškola zorno pribliili svojezanimanje. U prateæemprogramu su predviðenemodne revije i razne prezentacije,a promocija æeimati i glazbenu kulisu, tevideo zid za prikazivanjepromotivnih filmova i glazbenihspotova.Promocija ove godineseli u novi izlobeni prostor- u paviljon 5 na galeriju.MIRELA LAKOVIÆza posjetitelje sajma. Izdvajamo neketeme predavanja: zaštita na radu, CEznak, inovacije i patenti - zaštita, inovacijeHZTK, EU fondovi, programi poticanjamalog gospodarstva, sekcijatekstila i koe, ostali proizvoðaèi,branding; radionice o korištenju Interneta.I.Š.UObrtnièke Novine-@K=?E=-KHFIKEEprostorijama HOK-a,7. i 8. oujka odran jeseminar o osnovama funkcioniranjaEuropske unije.Predavaèi iz Ministarstvavanjskih poslova i europskihintegracija(MVPEI) govorili su o najvanijimaspektima povijesnog,institucionalnog ipravnog ustroja EU-a. Seminarje organiziran s idejomsustavnije edukacijedjelatnika HOK-a o bitnimpitanjima EU-a.Nastavak seminara upripremi je za 21. oujkakad æe se govoriti o financijskiminstrumentimaUnije, odnosno pretpristupnimfondovima koji suna raspolaganju Hrvatskoj.Znanje o korištenju EUfondova omoguæuje dobivanjefinancijske pomoæiza edukaciju, informiranje,istraivanja, razvoj ipovezivanje sa srodnim institucijamai poslovnimsubjektima u EU i regiji.Hrvatska je za ovo financijskorazdoblje (do kraja2006. godine) dobila 245milijuna eura bespovratnepomoæi.131IHEIJEJAFJFHK0===IJKF=I=LE=Naziv sajma: 47. meðunarodniobrtnièki sajamMjesto odravanja: ZagrebDatum odravanja: 19. do 23. travnja2005.Prijave za nastup: u tijeku - kontaktiratipodruènu obrtnièku komoruSufinanciranje HOK-a za èlanoveHOK-a: 70% cijene utvrðenog izlobenogprostoraZa informaciju o uvjetima izlaganjakao i prijavi za nastup kontaktirati: podruènuobrtnièku komoruKratko o sajmu:- najveæi obrtnièki sajam u Hrvatskoj- najveæa smotra strukovne izobrazbe- elim biti majstor- sajam se odrava u sklopu "GRA-ÐENJE I OPREMANJE" sa specijaliziranimsajmovima Graditeljstvo, ELCRO iInterklimaPrema podacima Zagrebaèkog velesajmau 2004. godini:- zakupljeno je ukupno 80.000 m2izlobene površine- na kojoj je izlagalo ukupno 1.530 izlagaèaiz 32 zemlje- sajam je posjetilo 68.000 posjetiteljaU pripremi sajmovi:Naziv sajma: 49. meðunarodnisajam tehnika i tehnièkadostignuæa,Mjesto odravanja: Beograd, Srbija iCrna GoraVrijeme odravanja: 9. do 13. svibanj2005.Za informacije o nastupu kontaktirati:podruènu obrtnièku komoru ili Hrvatskuobrtnièku komoruSufinanciranje HOK-a za èlanoveHOK-a: 50% cijene ureðenog izlobenogprostoraRobne grupe na sajmu: elektroenergetika( oprema i ureðaji za proizvodnju,prijenos i distribuciju el.energije); rasvjeta;sredstava za opremanje skladišta,integralni transport i slièno; elektronskekomponente; inovacije; ureðaji i aparatiza domaæinstvo; novi materijali; crnametalurgija; metalurgija obojenih metala;nemetali; izolacijski materijali; stakloodaci Beogradskog sajam u 2004. godini:- bruto površina sajma 50.000 m2 u paviljonimai 40.000 m2 vanjski prostor- zakupljeno je ukupno 21.825 m2 netoizlobene površine u paviljonima i 1.720m2 neto otvorene izlobene površine- na kojoj je izlagalo ukupno 1091 izlagaèod toga stranih izlagaèa 420 iz 35 zemalja- sajam je posjetilo 63.000 posjetiteljaNaziv sajma: 72. meðunarodnipoljoprivredni sajam,Mjesto odravanja: Novi Sad, Srbija iCrna GoraVrijeme odravanja: 14. do 21. svibanj2005.Za informacije o nastupu kontaktirati:podruènu obrtnièku komoru ili Hrvatskuobrtnièku komoruSufinanciranje HOK-a za èlanoveHOK-a: 50% cijene ureðenog izlobenogprostoraPodaci Novosadskog sajam u 2004. godini:- bilo je zakupljeno 21.000 m2 izlobenepovršine u paviljonima i 35.000 m2 otvoreneizlobene površine- na kojoj je izlagalo ukupno 2.000 izlagaèa,što izrvnih što preko zastupnika iz60 zemalja- sajam je posjetilo 600.000 posjetiteljaOve godine oèekuje se nastup- 2000 izlagaèa direktnih i putem zastupnika- iz 60 zemaljaRobne grupe na sajmu: poljoprivredneproizvodi; ambalaa za poljoprivrednu,prehrambenu i kemijsku industriju;proizvodi gumarske industrije; poljoprivrednamehanizacija i rezervni dijelovi;strojevi i oprema za prehrambenu industriju,šumarstvo, navodnjavanje, odvodnja;graðevinarstvo u poljoprivredi iprehrambenoj industriji, strojevi i opremaza pripremi i preradu stoène hrane isliènoZa informaciju o sajmovima u pripremizainteresirani obrtnici mogu kontaktiratisvoju podruènu obrtnièku komoru iliHrvatsku obrtnièku komoru, Ilica 49,10000 Zagreb, tel: 01/ 48 06 666, fax: 01/48 06 675.

14 Obrtnièke Novine Utorak, 22. oujka 2005.Novi Zakon o porezuna dobit (NN177/2004) koji je uprimjeni od 1. sijeènja2005. godine, donio jeunatoè primjedbamaposlanim iz Hrvatskeobrtnièke komore nekolikonovina, koje bi mogleu slijedeæem periodudonijeti znaèajnepromjene u naèinu poslovanjaobrtnika.Jedna od najdrastiènijihpromjena koja se pojavilaodnosi se na donošenjekriterija po kojimaobrtnici po sili zakonaobvezno prelazena oporezivanje porezomna dobit, umjestoporezom na dohodak, akoja je sadrana u èlanku2. stavak 4. koji glasi:Porezni obveznik je ipoduzetnik fizièka osobakoja ostvaruje dohodakod obrta i s obrtomizjednaèenih djelatnosti:1. ako je u prethodnomporeznom razdobljuostvario ukupni primitakveæi od2.000.000,00 kuna, ili2. ako je u prethodnomporeznom razdobljuostvario dohodakveæi od 400.000,00 kuna,ili3. ako ima dugotrajnuimovinu u vrijednostiveæoj od 2.000.000,00 kuna,ili4. ako u prethodnomporeznom razdobljuprosjeèno zapošljava višeod 15 radnika.¨Ispunjenjem samo jednogod navedenih kriterija,porezni obvezniku slijedeæem poreznomrazdoblju obvezno prelazina oporezivanje porezomna dobit. Baznagodina na koju se odnosenavedeni parametribiti æe 2005. godina, saprimjenom u 2006. godini.Kao što smo veæ pisaliu Obrtnièkim novinama,primjedbe koje jeHOK dao na novi Zakono porezu na dobit, samosu djelomièno usvojeneodnosno poveæani sugranièni iznosi po kojimase prelazi na porezna dobit. Èinjenica je dabez stabilne i kontinuiranefiskalne politikenema ni razvoja obrta nimalog poduzetništva.Èesto radikalno mijenjanjepropisa i uvjetaposlovanja, neprihvatljivoje, jer se obrtnici i poduzetnicinalaze u nizuosjetljivih ugovornih,kreditnih i drugih obvezapa te promjene znatnoutjeèu na kvalitetunjihovog poslovanja.No bez obzira na sve,Zakon je tu i treba sepripremiti kako bi 2006.godinu doèekali spremnii upoznati s osnovamaoporezivanja porezomna dobit. U nastavkudajemo usporedbuosnovnih znaèajki oporezivanjaporezom nadohodak i porezom nadobit.Bitno je napomenutida obveznici poreza nadohodak kada postanu2HA==IFHAEL==FHA=@D@==FHA=@>EJZakon je tu i treba se pripremiti kako bi 2006. godinu doèekali spremni i upoznati s osnovama oporezivanja porezom na dobit. Dajemousporedbu osnovnih znaèajki oporezivanja porezom na dohodak i porezom na dobit.obveznici poreza na dobiti dalje u pravnomsmislu zadravaju statusfizièke osobe, a nepravne, jer i dalje obavljajudjelatnost u skladus odredbama Zakonao obrtu. Promjenom naèinaoporezivanja nisuobvezni registrirati djelatnostprema Zakonu otrgovaèkim društvima.Osnovne razlike uoporezivanju porezomna dohodak i oporezivanjuna dobit moemopodijeliti po nekolikoosnova. To mogu biti: razlikepo naèinu utvrðivanjaporezne osnovice,zatim razlike po osnoviobveza plaæanja porezaa) Razlike u naèinu utvrðivanja porezne osnoviceb) Plaæanje poreza na dodanu vrijednostOdgovori savjetodavneslube na linkuhttp://infos.hok.hr/faq/index/hr.htmlOd poèetka rada u Hrvatskoj obrtnièkoj komori,Savjetodavna je sluba prikupila veliku bazunajèešæe postavljenih pitanja iz raznih podruèjainteresa obrtnika.Na linku http://infos.hok.hr/faq/indeks/hr.html,moete pregledati odgovore kojisu podijeljeni po grupama: Pravni savjeti; kreditiranjei poticanje; porezi i carine; poslovno povezivanje;raèunovodstvo; tehnièka pitanja;obrazovanje-redovno; obrazovanje-daljnje; sudèasti i arbitraa; inspekcijski nadzor; ostalo.Unutar svake od ovih grupa nalaze se podgrupe- teme te pitanja i odgovori.Dakle, u trailici PRONAÐI upisom pojma kojiVas interesira (npr. porez na dohodak) i klikomna IDI dobit æete èitav niz pitanja koja se odnosena tematiku kao i odgovore na njih.na dodanu vrijednost,razlièite porezne stope,te razlièito voðenje poslovnihknjiga. Naglašavamoi terminološku razlikuprihodovne i troškovnestrane koja sekod dohodaša nazivaprimici / izdaci, a koddobitaša prihodi / rashodi.c) Porezne stopePorezne su stope bitnorazlièite kod porezana dohodak i poreza nadobit. Dok je porez nadohodak progresivan,porez na dobit ima proporcionalankarakter.Porezne stope kod porezana dohodak: 15%;25%; 35%; i 45%Porezna stopa kod porezana dobit: 20%Kod poreza na dohodakporezna osnovica segrupira u razlièite razredeoporezivanja, akod poreza na dobit poreznaje osnovica jedinstvena.Kod poreza na dohodakeventualni prirezporezu na dohodak uveæavaukupno poreznooptereæenje, a obveznikuporeza na dobit ne.d) Predujmovi porezana dohodak i poreza nadobitMjeseèni predujamporeza na dohodak, plaæase prema rješenjuPorezne uprave do posljednjegdana u mjesecuza prethodni mjesec.Rješenje o predujmuvrijedi do izmjene, odnosnodo utvrðivanjanovog predujma.Porezni obveznik porezana dobit, plaæa predujamporeza na osnoviporezne prijave za prethodnoporezno razdoblje.Predujam se plaæamjeseèno do kraja mjesecaza protekli mjesec,u svoti koja se dobije kadase porezna obveza zaprethodno porezno razdobljepodijeli s brojemmjeseci istoga razdoblja.Porezni obveznici kojipoèinju obavljati djelatnost,i u jednom i u drugomsluèaju ne plaæajupredujmove poreza dopodnošenja prve porezneprijave.e) Voðenje poslovnihknjigaObveznici poreza nadohodak evidentirajusvoje poslovne dogaðajeprema naèelu jednostavnogknjigovodstva.Njihove poslovne knjigesu: knjiga primitaka i izdataka,popis dugotrajneimovine, knjiga prometai evidencija o trabinamai obvezama.Obveznici poreza nadobit evidentiraju svojeposlovne dogaðaje ponaèelu dvojnog knjigovodstvaprema Zakonuo raèunovodstvu (NN90/92).Temeljne poslovneknjige obveznika porezana dobit su: - dnevnik(poslovna knjiga u kojuse unose poslovnepromjene slijedom vremenskognastanka; -glavna knjiga (sustavnaknjigovodstvena evidencijapromjena nastalihna imovini, obvezama,kapitalu, prihodima, rashodimai rezultatu poslovanja),koja se vodi naslobodnim listovima -knjigovodstvenim karticamaili na raèunalu; -pomoæne knjige ili tzv.analitièke knjigovodstveneevidencije kojese u pravilu ustrojavajuradi rašèlanjivanja nekograèuna glavne knjigeili dopunjavanja podacimapojedinog raèunaglavne knjige. Razlikujemonpr. ove pomoæneknjige: analitièkaevidencija dugotrajneimovine, materijala, sitnoginventara, proizvodnje,gotovih proizvoda,robe, kupce, dobavljaèe,plaæe zaposlenih, knjigablagajne i drugo.Fizièka osoba, obveznikporeza na dobit temeljemodredbe èl. 14.zakona o raèunovodstvuobvezna je sastavljati temeljnefinancijske izvještajete izraditi i podnijetiporeznu prijavuporeza na dobit za poreznorazdoblje nadlenojispostavi Porezne upravenajkasnije do 30.travnja tekuæe godineza prethodnu godinu.Uz prijavu poreza nadobit (na PD obrascu)podnosi se i Bilanca iRaèun dobiti i gubitka.Sustav dvojnog knjigovodstvaveæini je fizièkihosoba prezahtjevanu struènom smislu pa jepoeljno angairati kvalificiranestruène osobe,što moe predstavljatidodatni trošak u poslovanju.NEVEN ZAVRŠKI

Utorak, 22. oujka 2005.POMOÆ U POSLOVANJU TRGOVINA NA MALOI MALIḦ T R G O VA C AEC=7IFA=FH@=L=E?=LEEH=2=LA=Izdavaè:M.E.P. Consult, Zagreb, 2004.Jedan od najèešæihupita iz rada Savjetodavneslube - Hrvatskeobrtnièke komore, supitanja vezana uz problemeobrtnika trgovaca namalo. Suoèeni s rastombroja velikih trgovaèkihlanaca, koji su sve prisutnijine samo u velikimgradovima veæ se šire i namanja mjesta, mali trgovcisve više gube ivotniprostor i dio kolaèa zvanogtrište. Svakodnevnosmo svjedoci zatvaranjamalih trgovina neovisno oasortimanu koji prodaju,bilo da je rijeè o trgovinamaivenim namirnicama,tekstilom, tehnièkomrobom ili bilo kojom drugomrobom široke potrošnje.Dovoljno je da sesvatko od nas okrene okosebe i u svom susjedstvupokuša sjetiti se i prebrojatibroj malih trgovinaprije 5 - 10 godina i onajsada. Rezultat je naalostu veæini sluèajeva negativankada je rijeè o malimtrgovcima. Mnogi zagovornicisuvremenih trgovaèkihcentara istièu njihoveprednosti kao štosu: sve na jednom mjestu,nie cijene, atraktivnostprostora, zadovoljstvo ukupovanju itd. Iskrenoreèeno svatko od nas lakoæe se povesti i priklonitisvjetlucavim reklamamai pozivima na kupnjuu jednom od trgovaèkihcentara. Mnogi æe izprovincije potegnuti putmetropole sa svojim obiteljimasamo radi posjetashopping centru, ne aleæipritom niti vremena nitinovaca, kako bi udovoljilisvojim potrošaèkimapetitima. Pritom zaboravljajuda u konaènici kadapodvuku crtu na financijskukalkulaciju njihovekupnje, sve su tomogli kupiti u oblinjimprodavaonicama po priblinosliènim cijenama iukupno gledano proæi jeftinije.Naalost potrošaèkimentalitet je nepredvidivi ekonomska raèunicaèesto nije presudna. Vanoje reæi da novootvorenerobne kuæe svojim otvaranjemnisu, niti neæeuspjeti zaposliti i osiguratiivotnu egzistencijuonom broju zaposlenihmalih trgovaca koji su izgubiliposao i zatvorilisvoje duæane, kao i obiteljimakoje su ivjele odnjih.U tom cilju opstanka naivotu i nemilosrdnoj borbiza svakog kupca i maletrgovine nuno se morajuprilagoðavati novim uvjetimaivota. Potrošaèkimentalitet i navike se neprestanomijenjaju. I malitrgovci trebaju pratiti suvremenemarketinšketrendove i promjene natrištu i neprestano im seprilagoðavati.Iz osobnog iskustva usporeðujemmali duæanjednog obrtnika trgovcaSLIKA NASLOVNICESve zainteresiranepotencijalne kupce elimoinformirati da najnovijuPavlekovu knjigu mogunaruèiti faxom, e-mailom,poštom, ili osobno: MEPConsult, Zagreb, AvenijaDubrovnik 15, tel. 016522247, fax 01 6527861.mješovitom robom, kojiradi u suterenskom vlanomi neuglednom prostoru,kojeg nije doradio,niti dirao u njegov izgled,gotovo 10 godina, i novotvorenogsupermarketa unjegovom susjedstvu.Kakvi su izgledi da netkodoðe kupiti npr. kruh imlijeko kod njega i sljedeæiput, nakon što je posjetiojednu i drugu trgovinu.Priznajmo mali, iakokupaca u njihovomokruenju ima dovoljno iza jednog i za drugog. Takavje duæan prije ili kasnijeosuðen na zatvaranje.Je li, i što u takvom sluèaju,mali trgovac mogaouèiniti kako bi osiguraoopstanak svojoj prodavaonicii svojoj egzistenciji?Sigurno da je, ali vjerojatnoiz nesnalaenjanije uèinio ništa.O aktualnim dogaðajimau trgovini, o tome kakose moe plivati u morujake internacionalnekonkurencije, uspješnovoditi trgovinu i prodavaonice,manju ili veæu,objavio je prošle godine usvojoj knjizi "Uspješnaprodavaonica", mr.sc.Zvonimir Pavlek, praktièarali i autor danas najtraenijihknjiga iz podruèjamarketinga. Za razlikuod uobièajene marketinškeliterature kojase pretvara u teoretskepostavke iz amerièke literature,neshvaæene ineprimjerene našemokruenju, autor ZvonimirPavlek, s velikim iskustvomiz prakse, osvræese i koristi tehnike,metode i umijeæa, te namdaje preporuke kako ihuèinkovito primijeniti unašoj svakodnevici. Zatoknjiga nosi naslov "Uspješnaprodavaonica", apodnaslov "Kako biti uspješanu prodaji i voðenjuprodajnog mjesta".Ova je knjiga namijenjenavlasnicima prodavaonicamanjim ili veæim, kojirade u okruenju jakekonkurencije, zatim zaposlenicimai menaderimasvih profila u prodaji,koji ele unaprijediti naèinekomuniciranja skupcima, trgovcima kojibi eljeli uæi u tajne suvremenogprodajnogmjesta, kao i onima kojibi eljeli svoje prodajnomjesto uèiniti privlaènimi uspješnim. "Uspješnaprodavaonica" je poticajnaza sve one koji direktnoili indirektno, sudjelujuu maloprodajnomposlovanju i koji ne pokazujuspremnost da se uokolnostima izuzetnekonkurencije i ubrzanogprocesa internacionalizacijemaloprodaje, kakonavodi autor, …uklone,niti se samo pokorno poklonë.Knjiga ima devet poglavljai to:1. Uvod ili što me navelona ovu temu2. Promjene, promjene,stalne promjene3. Veliki i/ili mali4. Kako se ponaša kupacna prodajnom mjestu5. Uspješna prodavaonicakoja privlaèi6. Promotivne aktivnostikoje osvajaju7. Uèinkovito komuniciranje8. Osoblje koje motivirakupce9. Partnerski odnosi utokovimaKao primjer prenosimoodlomak u kojem autorgovori o sposobnosti prodajnogosoblja, kao bitnogfaktora uspješnostiprodavaonice:Uvjebavajte osobljebez prestanka!Uspješni stalno uèesvoje ljude vještinamaprodavanja, kao i vještinamaiz drugih podruèjamarketinga. Osoblje imje upuæeno u sve tajne ispremno je odgovoritikupcima, savjetovati ih,uèiniti im kupovanje ugodnim.U našim se školamastjeèu osnovnaznanja, ali ne i vještinekojima se rješavaju situacijeu svakodnevnom radu.Stoga se moraju organiziratitreninzi u kojimaæe osoblje stjecati novevještine i nova znanja.- Misija (ambicija, identiteti filozofija) tvrtkevana je kako bi zaposleniciimali na umu u kakvuokruenju rade, što seeli postiæi, u èemu je tvrtkapoznata i specifiènakako bi se s njome identificirali.- Odnos prema kupcimamora se demonstriratii na prodajnom mjestu,jer iskustvo pokazuje dase tako najbolje uèi, a dase rijeèi s predavanjaèesto zaborave.- Poznavanje proizvodaèesto je rak rana brojnihprodajnih mjesta pa kupcimogu biti razoèaraninekompetentnošæu prodavaèa.Prodavaè se trebaoslanjati i na uputeproizvoðaèa, uoèiti benefitepojedinih proizvodate znati kompetentno datikvalitetne savjete. Jesteli ikada doivjeli (ja jesam)da vam prodavaèstavi na pult neki aparatiæpa vi onda prouèavajtesami? Prodavaè morapoznavati proizvod, savjetovanjeje njegov dnevniposao.- Prodavaè mora znatida kupac ne kupujeproizvode da bi ih imaokod kuæe, nego da njimarješava neki svoj problem.Stoga prodavaèi osvakom proizvodu kojiprodaju moraju znati dovoljnoda upute kupce.- Odgovaranje na pritubeje gotovo dnevniposao prodavaèa jer se ipri najbolje obavljenomposlu kupac moe naljutitiTrening je kontinuiraniproces, treba stalno usavršavativještine, a ljudi izaboravljaju… Napravitetest na svakodnevnimstvarima, tj. koliko seprodavaèi dre pravilakoje moraju poštovatisvaki dan. To su primjericeovi elementi:- Topli (ali ne pretjeranoservilan) pozdrav s dobrodošlicomkad kupaculazi.- Prijateljski odnos inasmijano lice- Kad kupac upita zasavjet dovede li ga seizravno do robe, ili ga seostavi u nedoumici nakonmehanièki izverglaneupute.- Ne gurati robu kupcuako je ne eli- Kupovanje treba uèinitijednostavnim i lakim,Obrtnièke Novine5=LAJ@=L=IK>=0=Hrvatska obrtnièkakomora se odsamog poèetkasvog obnovljenog postojanjai rada u velikojmjeri bavi savjetovanjemobrtnika, kaojednim od svojih osnovnihzadataka. Osnivanjemposebne Savjetodavneslube u lipnju2004. godine, takvojulozi HOK-a dat još veæeznaèenje. Sada napoèetku druge godinedjelovanja Savjetodavneslube, moe se napravitikratak osvrt naostvarene rezultate izakljuèiti da su sepredviðanja iz prethodnopripremljenih analizapokazala toènima.Potreba za ovakvom vrstomusluga doista postoji,te se svakodnevnojavlja sve veæi broj obrtnikasa svojim pitanjima.Osobne upite obrtnicii druge osobezainteresirane za otvaranjeobrta ili poslovanjes obrtnicima, unajveæem broju postavljajuputem telefona,ali i preko e-pošte, te uznaèajnom broju dolazei osobno u HOK.Promatrano po podruèjima,u šest mjeseciprošle godine najveæiinteres je iskazan zapodruèje financiranja,što je razumljivo, jer suu tom razdoblju aktiviranii realizirani programiMinistarstva gospodarstva,rada i poduzetništva,te Ministarstvaobitelji, branitelja imeðugeneracijske solidarnosti.Po uèestalosti upitaslijedi podruèje prava,koje je oèekivano podruèjenajveæe potrebeza informacijama i savjetima.Broj upita stalno raste.U 2004. godini odgovorenoje na 1841 upita,a u samo dva mjesecaove godine savjetnicisu odgovorili na 880upita.Podruèja interesa izkojih se postavljaju pitanjauglavnom su podjednakorasporeðenakao i u proteklom razdoblju.Što se tièe naèina postavljanjaupita, još jeviše poraslo korištenjetelefona kao najbregnaèina komunikacije,ali primjeæuje se i porastbroja osobnih posjeta,što ukazuje na veæiopseg i veæu sloenostsavjeta koji se trae.Zanimljivo je pogledatiu kojim se djelatnostimanajèešæe traesavjeti.U uèestalosti prednjaèeusluni obrti, aiza njih slijede proizvodnjai trgovina. Nije zanemarivniti udio opæenitihpitanja, koja sunajèešæe vezana uz osnivanjeobrta.Naime, Savjetodavnojslubi se, poredobrtnika koji su najbrojniji,javljaju i drugeosobe, a to su najèešæe15buduæi obrtnici kojitrae savjet o postupkui uvjetima otvaranjaobrta. Ohrabruje i èinjenicada se, iako jošuvijek u skromnom opsegu,upitima javljaju iudruenja obrtnika,traeæi odgovore i pojašnjenjaza svoje èlanove.Upravo bi se veæimpovezivanjem udru-enja i savjetnika trebalaostvariti povezanostsustava savjetovanja,radi još lakše dostupnostistruènog savjetasvakom obrtniku.Dosadašnje iskustvoiz razgovora i susreta sobrtnicima ukazuje dapitanja i problema imadosta, ali da se moguriješiti. Pravovremenimtraenjem savjetamoguæe se pripremitiza rješavanje oèekivanihproblematiènih situacija,a time i sprijeèitinastanak ozbiljnihšteta.Obrtnici koji su potrailii dobili savjet ipomoæ ocjenjuju postojanjeSavjetodavneslube izuzetno povoljno,jer sada kao èlanoviHOK-a mogu na jednommjestu i na jednostavannaèin riješiti velikidio svojih nedoumica.Oni pak, koji su došlikad su problemi veæuznapredovali najèešæekau samo jedno"Da sam barem prijeznao i pitao!".Kako bi odgovori nanajèešæa pitanja bili jošlakše dostupni svimazainteresiranima, pripremljenisu i objavljenina posebnom portaluHOK-a, te se mogupotraitinawww.hok.hr (savjetodavnasluba)ili na http://infos.hok.hr/faq/index/hr.html.Naravno, na raspolaganjusu i svi drugi naèinisavjetovanja: telefonom,e-mailom, poštomili osobno u komorskomuredu, odnosnou obrtnièkom pogonu.Pred Slubu je kodnjezinog osnivanja kaoosnovni cilj djelovanjapostavljen zadatak daprui struèan savjet unajkraæem moguæemvremenu i na pristupaèannaèin. Sva nastojanjasavjetnika usmjerenasu ostvarenju togcilja.rasporedom omoguæitikupcu da se brzo snalazi.- Omoguæuje li se kupcuizbor bez mnogo nedoumica- Omoguæuje li se kupcuda mu kupnja budeugodan doivljaj i iskustvo- Brza zamjena slomljenerobe na polici, sparušenogpovræa (bolje da ganema u ponudi)- Uljudan i veseo pozdravna odlasku s frazomkoju kupac nedvosmislenoprima.NEVEN ZAVRŠKI

16 Obrtnièke Novine Utorak, 22. oujka 2005.NADA BREZEC5==/)56IL===IJELAEKI=IJNa utrci konobara sudjelovalo je 176 konobaraFoto:TinoJuriæNatjecanje kuharaUtorak, 22. oujka 2005.ZADAR - Podjelomplaketa za sudjelovanjesvim sudionicima manifestacijete degustacijompedesetak jela u hoteluNovi park na Boriku zakljuèeni1. zadarski danigastronomije koji su trajalièitav radni tjedan iznenadivšii same organizatoreodzivom i sveopæompanjom. - Zahvaljujemsvim sudionicimagastrodana èiji nambroj svjedoèi o gastrosnazinaše upanije. Nadamse da su ponijeli nekanova saznanja te daæe ih uklopiti u svoje jelovnikena vlastito i zadovoljstvosvojih gostiju,rekao je Petar Pera, poznatizadarski gastrostruènjak,dodavši kakoæe Udruga kuhara s Cehomugostitelja i samomObrtnièkom komoromZadarske upanije i ubuduæeorganizirati gastrodane.No njih, ovakvihpogotovo, ne bi bilo dauz projekt, a to se u Zadrusve èešæe i na sreæudogaða, nisu stali i Zadarskaupanija, GradZadar, TZ Zadarske upanijei Zadra, Gospodarskakomora, odnosnosve strukture kojima suse obrtnici - ugostiteljiobratili, a hotelska kuæaBorik našla interes i osiguralaprostor odravanja.Svim sudionicimaObrtnièke Novine=LHAE=@=HIE,=EC=IJHEAÈestitke upanije Zadra,Gospodarske komore i TZ-a- Pozdravljamo ideju i realizaciju kao još jedan iskoraknašeg Ceha ugostitelja i Obrtnièke komore, akoji smo svi mi prepoznali i podrali u cilju oplemenjivanjai edukacije na tragu umjetnosti kuhinjekoja æe znaèiti još jedan novi "timbar" ovom okrujumora, zemlje, kamena, soli i sunca, u oivljavanju testamentanaših oèeva i baka u èaroliji mediteranskihokusa, kazao je meðu ostalim u nadahnutom govoruupan Zadarske upanije Ivo Grbiæ otvarajuæi 1. danegastronomije u Zadarskoj upaniji . Denis Ikiæ pozdravioje skup ispred Gospodarske komore. Ive Dunatovispred TZ Zadarske upanije, ali i svih ostalihTZ-a kazao je: - Ovaj veliki skup kojem smo zajedno sCehom teili u cilju podizanja vrijednosti naše ukupneturistièke ponude istinskom gastro ponudom. Osjeæajdobrog turistièkog boravka i dobrih uspomenauvelike je vezan za sredinu u kojoj se dobro jede. Unas se dobro jede, a moe još bolje, i sa ovakvom aktivnostito æe sigurno i biti tako. Gastro doivljaj je jedanod pet razloga dolaska gostiju, a bit æe i sve vaniji.Skupu su se obratili i predstavnici Grada ZadraBranko Ganzuliæ kao èlan Poglavarstva zaduen zagospodarstvo te predsjednik Gradskog vijeæa DavorAras.Èestitke obrtnicima i opæe zadovoljstvo1. zadarskih dana gastronomijeobratio se ipredsjednik Obrtnièkekomore Zadarske upanijeEduard Vickoviæ naglasivšizadovoljstvo uspješnimprivoðenjemkraju manifestacije.Uspjeh zajedništvaZadarski dani gastronomijeugostili su inaèe111 kuhara iz pedesetakprijavljenih obrta, odnosnotrgovaèkih društava,a isto toliko bilo je i pripremljenihspecijalitetaza zajednièku završnudegustaciju. Koliko jemanifestacija bila uspješnanajviše se moglovidjeti upravo na toj završnojgastroprezentacijikoja je obilovala nizomslasnih jela meðu kojimasu se isticali i nešto rjeðispecijaliteti poput rustikalnesalate u ananasu,salate u rajèici, trobrojnihlazanja, zelenih rezanacana mornarski sdagnjama, palaèinki sgljivama i mljevenimmesom, medaljona sazaèinskim biljem... Skup,više nego iznenaðujuæemasovan, i s poèetkomuspješan organiziran jepreko Obrtnièke komorei Udruenja obrtnika Zadra- Ceha ugostitelja naèelu s Dubravkom Milinom,a pokroviteljstvoZadarske upanije, Zadra,HGK - Zadar, Turistièkihzajednica Zadra iZadarske upanije , štogovori o zajedništvu kojejamèi uspjeh ovog i drugihpothvata u smisluobogaæivanja ivota i turistièkeponude ovogkraja. U tom duhu skupje pozdravio i Stipe Kne-eviæ predsjednik Udru-enja obrtnika Zadar, oznaèivšiovaj edukacijskiseminar zajedništvom itimskim radom u ciljuzadovoljnog gosta, natragu predstavljanjaonog što imamo i znamo.Tradicijamediteranske kuhinjeKuhinja koja produljujeivotni vijek Kroz vrijemeod 14. do 19. veljaèeorganizirano je desetkepredavanja istaknutihstruènjaka i praktièanrad s majstorima kuhinje.Insistira se na autohtonosti,tradiciji i vri-17jednosti mediteranskekao danas - hit kuhinje usvijetu a nakon što sustruènjaci iz SAD-a pokazalida je od stotina istraenihkuhinja na svijetuupravo ona Mediteranskanajzdravija, štovišeda po nekim procjenamaproduljuje ivot ido sedam godina. Osnovaedukacije bilo jepredstavljanje "Kreativnekuhinje Mediterana".Brancin punjen povræemserviran u obliku laðeusidrene u umaku odbrokula, tjestenina saškampima u umaku odporiluka, orada punjenašpekom i piletinom peèenau oklopu soli, njokiu umaku od sipe, preniškampi servirani u košariciod parmezana... Tosu samo neka od neobiènihjela koja su na temuKreativna kuhinja Mediteranakuharski dvojacMelkior Bašiæ i Matija šiloviæpripremali pred zadarskimkuharima, a štoje poslije bila i njihovazadaæa. Bašiæ i Šiloviædvojica su od dvadesetidvojemladih kuhara izKreativne kuhinje MiraBjondiæa koji diljem Lijepenaše odravaju edukativneseminare na kojimapokazuju suvremeninaèin dekoracije i pripremejela. Naglasak jestavljen na pripremuzdrave i lako probavljivehrane. Tjedan gastronomijesvojevrsna je protuteaustaljenim vrstamagastronomske ponude iliprodoru brze hrane, tedobrodošao nastavakobrazovanja i obuka ugostiteljskogkadra. Svimešto ga je pratilo zadarskisu obrtnici i ugostiteljiuspjeli od toga stvoriti iizniman dogaðaj.Ljubav je neiscrpna tema ukusnih slasticaNADMETANJE POZNATIH: Rene Bakaloviæ i Barbara Vickoviæ, Gordan Ko-ulj i Tamara Šoletiæ, Zoran Šprajc i Majda Mikulandra, Davor Pekota i Ela Duševiæte Zdenko Mièiæ i Jelena Buljan, nacionalno ili Zadranima poznati ljudiprihvatili su poziv i nadmetali se u pripremi jela u onom zabavnom i atraktivnomdijelu, kojeg nije nedostajalo. Doprinijelo je to vrlo pomnoj medijskojkampanji koja je pratila sva zbivanja.Predsjednik odbora za sajmovanje HOK-a Draan Kroloi potpredsjednik eljko Vrbanus na GASTU10. meðunarodni sajamGAST koji se odrao od2.do 6. oujka 2005. u Splitu,na platou njana, podpokroviteljstvom Ministarstvapoljoprivrede, šumarstvai vodnog gospodarstva,te upanije Splitskodalmatinskei Grada Splita,okupio je više od 600izlagaèa iz 13 zemalja. Sajamje najznaèajniji gospodarskidogaðaj u regiji kojiu sebi objedinjuje sajamprehrane, piæa, hotelske iugostiteljske opreme.Na sajmu je bilo niz popratnihdogaðanja izmeðuostalog izdvajamo:Dravno natjecanje kuharaNa natjecanju je sudjelovalo26 kuhara iz cijeleHrvatske, a pobijedio je ilaskavu titulu "Zlatna kaciola"odnio je Zlatko Marinoviæiz restorana "Noštromo"iz Splita.Zadana tema kuharimaje bilo kuhanje toplih i hladnihjela od tunjevine. Nakonnatjecanje svi receptikoji su iznad svega vrlomaštoviti i originalni ulazeu kuharicu koju æe izdati,te æe u originalnim jelimamoæi uivati i oni koji nisumogli to vidjeti uivo.Natjecanje barmena -Izolabella cupNatjecanje slastièara zadanteme - ljubavIzbor vinske kraljiceUtrka konobara (sudjelovaloje 176 konobara izSplita, Zadra, Šibenika iDubrovnika)GAST je bio i domaæinnajveæem ocjenjivanju vinai jakih alkoholnih piæau Hrvatskoj, kao i ocjenjivanjudizajna opreme i etiketeboce.Posljednjeg dana GASTaodrano je revijalno natjecanje- Poznati u kuhinji.U prezentacijskoj dvoranisvakodnevno su izlagaèia meðu njima i naši obrtniciimali kvalitetnu prezentacijusvojih proizvoda.Iako je bilo iznimno hladno,to nije sprijeèilo da Sajamposjeti 40.000 posjetitelja.Oduševljeni smo odzivom polaznika!- Veseli nas ovo zajedništvo, koje je jedinstveno, te èak 120 polaznikašto dovoljno govori o elji ljudi za educiranjem i usavršavanjem.Najavljujemo i niz novih akcija, a prva æe biti u svibnju kad æemo prireditiGastro izlobu, uz predstavljanje Gastro vodièa, kazao nam jeDubravko Milin predsjednik Ceha ugostitelja Obrtnièke komore.Predsjednik Udruenja kuhara Zadra, Petar Pera nije krio oduševljenjeodzivom: - Ovaj interes dokazuje da je struka došla na pravomjesto.

18 Obrtnièke Novine Utorak, 22. oujka 2005.IZMJENE I DOPUNE PRAVILNIKA O OSPOSOBLJENOSTI ZA OBAVLJANJE POSLOVA ZAŠTITE NA RADU1KAJ=>LA=F=C==FAC@EA=EIFEJ==@HAAA@A=JIJENovosti se odnose na oslobaðanje polaganja opæeg dijela ispita svih poslodavaca koji obavljaju djelatnost osobnim radom, kao i poslodavacakoji zapošljavaju do 20 radnika u pojedinim podruèjima djelatnosti prema NKD-uSANJA ELINSKI MATUNEC,JASMINA GALANTJedna od inicijativaHOK-a, vezano uzsmanjenje obvezazaštite na radu, odnosilase na pokretanje izmjenai dopuna Pravilnika oprogramu i naèinu provjereosposobljenosti poslodavcaili njegovogovlaštenika za obavljanjeposlova zaštite na radu(NN 114/2002).Pravilnikom su zapravodefinirani obveznici polaganjaopæeg dijela ispitazaštite na radu, za pojedinedjelatnosti sukladnoNacionalnoj klasifikacijidjelatnosti - NKD, (NN52/2003).Dugo najavljivane izmjenei dopune Pravilnika,objavljene su u Narodnimnovinama br. 29, od2. oujka 2005. godine, anovosti se odnose na oslobaðanjepolaganja opæegdijela ispita svih poslodavacakoji obavljajudjelatnost osobnim radom,kao i poslodavacakoji zapošljavaju do 20radnika u pojedinim podruèjimadjelatnosti premaNKD-u.To znaèi da osobe kojeobavljaju djelatnost osobnimradom, èime se mislina bilo koju djelatnost,ukoliko je obavlja samojedna osoba-vlasnik-obrtnik,nemaju obvezu polaganjaopæeg dijela ispitastruènjaka zaštite naradu.Takoðer obvezu polaganjaopæeg dijela ispita,nemaju ni poslodavci kojizapošljavaju do 20 radnikaiz slijedeæih podruèjadjelatnosti, prema NKD-u(NN 52/2003):J Financijsko posredovanje;P Djelatnosti kuæanstavaiQ Izvanteritorijalne organizacijei tijela,te iz podruèja djelatnosti:A Poljoprivreda, lov išumarstvo;B Ribarstvo;C Rudarstvo i vaðenje;D Preraðivaèka industrija;E Opskrba elektriènomenergijom, plinom i vodom;F Graðevinarstvo iI Prijevoz, skladištenjei veze, ukoliko se u istimaobavljaju iskljuèivo uredskiposlovi.Do 20 radnika bezobvezeObvezu osposobljavanjaimaju poslodavcikoji zapošljavaju do 20radnika kad obavljaju pojedineposlove iz slijedeæihpodruèja djelatnosti,prema NKD-u:G Trgovina na veliko ina malo; popravak motornihvozila i motociklate predmeta za osobnuuporabu i kuæanstvo -ukoliko obavljaju posloveodravanja i popravkamotornih vozila, popravkai montae strojeva,mehaniziranog unutarnjegtransporta i sl.,H Hoteli i restorani -unutar ovog podruèjadjelatnosti obvezu osposobljavanjaimaju poslodavcikoji posjeduju hotelei restorane s kuhinjama,praonicama rubljaodnosno koji koriste mehaniziraniunutarnjitransport i sl., te skupine:55.2 - Kampovi i drugevrste smještaja za kraæiboravak;55.5 - Kantine (menze) iopskrbljivanje pripremljenomhranom (catering).To znaèi da obvezu osposobljavanjanemaju oniugostiteljski objekti kojine posjeduju kuhinju, veæprostor za pripremanjejela, kako se navodi uPravilniku o razvrstavanju,minimalnim uvjetimai kategorizaciji ugostiteljskihobjekata (NN57/1995), a to su: zalogajnica,peèenjarnica, pizzeria,bistro, restoran brzeprehrane, objekt brzeprehrane tip I, objekt brzeprehrane tip II, caffebar, disco klub, pivnica,buffet, krèma, konoba,klet.K Poslovanje nekretninama,iznajmljivanje iposlovne usluge - unutarovog podruèja djelatnostiobvezu osposobljavanjaimaju skupine:73.1. - Istraivanje i eksperimentalnirazvoj uprirodnim, tehnièkim itehnološkim znanostima;74.3. - Tehnièko ispitivanjei analiza;74.6. - Istrane i zaštitnedjelatnosti;74.7. - Èišæenje svih vrstaobjekata,L Javna uprava i obrana,obvezno socijalno osiguranje- unutar ovog podruèjadjelatnosti obvezuosposobljavanja ima razred:75.25. - Djelatnostvatrogasne slube,M Obrazovanje - unutarovog podruèja djelatnostiobvezu osposobljavanjamaju ustanove kojeimaju laboratorije, radionicepraktiène nastave isl.,N Zdravstvena zaštita isocijalna skrb - unutarovog podruèja djelatnostiobvezu osposobljavanjaimaju poslodavci kojiimaju laboratorije, kuhinje,praonice rublja, hladnjaèe,koriste mehaniziraniunutarnji transportili kod kojih su radniciizloeni štetnim kemijskimi biološkim tvarimaodnosno koji ruèno prenosepacijente odnosnokorisnike usluga smanjenepokretljivosti i sl.,O Ostale društvene, socijalnei osobne uslune=JEJ==H=@KIECKHIE=LEInformacija uz pravilnik o sigurnosnim znakovimaakoðer, u istom brojuNarodnih novinaT(NN 29/2005), objavljenje Pravilnik o sigurnosnimznakovima, kojimse utvrðuju obveze poslodavcau svezi s uporabomsigurnosnihznakova.U provedbi odredabaovoga Pravilnika primjenjujese hrvatskanorma HRN 7010 - Grafièkisimboli - Sigurnosneboje i sigurnosniznakovi - Sigurnosniznakovi za mjesta radai javne prostore te sigurnosniznakovi prikazaniu Pravilniku, akoji nisu obuhvaæeninavedenom hrvatskomnormom.Odredbe ovoga Pravilnikane primjenjujuse za znakove kojimase oznaèavaju opasnetvari i preparati, proizvodii oprema prije stavljanjana trište osimu sluèajevima kada tonije ureðeno drugimpropisom, te za znakovekoji se upotrebljavajuza reguliranje cestovnoga,eljeznièkoga,morskoga ili zraènogprijevoza.Poslodavac mora osiguratipostavljanje sigurnosnihznakova namjestima na kojima radnicine mogu izbjeæirizike, jer ih poslodavacnije mogao otklonitiili dovoljno smanjitiosnovnim pravilimazaštite na radu ili odgovarajuæomorganizacijomrada.Pri postavljanju sigurnosnihznakova poslodavacmora uzeti uobzir procjenu opasnostipri odreðenim poslovimai u odreðenomokolišu, te osigurati, dasu sigurnosni znakovistalno na zahtijevanommjestu.Bez obzira što seodredbe Pravilnika neprimjenjuju za znakovekoji se upotrebljavajuza reguliranje cestovnoga,eljeznièkoga,morskoga ili zraènogprijevoza, poslodavacmora znakove koji seodnose na navedene iprijevoz, postaviti svuda,gdje je to potrebnoglede naèina prijevozaunutar lokacije.Poslodavac mora osiguratida sigurnosniznakovi koje veæ upotrebljava,ispunjavajuzahtjeve iz priloga Pravilnikao sigurnosnimznakovima, te osiguratiodgovarajuæe uputenajkasnije dvije godinenakon stupanja na snaguovoga Pravilnika,odnosno 18. veljaèe2007. god. (jg, sm)djelatnosti - unutar ovogpodruèja djelatnosti obvezuosposobljavanjaimaju svi poslodavci kojiobavljaju djelatnost:90.0 - Uklanjanje otpadnihvoda, odvoz smeæa,sanitarne i sliène djelatnosti;93.01 - Pranje i kemijskoèišæenje tekstila i krznenihproizvoda,93.02 - Frizerski saloni isaloni za uljepšavanje,93.03 - Pogrebne i srodnedjelatnosti i93.04 - Djelatnosti zanjegu i odravanje tijela.Tradicijski obrtitakoðer bez obvezeObvezu osposobljavanjanemaju ni poslodavciodnosno njihoviovlaštenici:1. koji su stekli potrebnaznanja iz zaštite na radutijekom redovnog školovanja(lijeènici, stomatolozi,farmaceuti, veterinari,inenjeri rudarstva,inenjeri sigurnosti i sl.),2. koji su poloili dravnistruèni ispit za poslovegraðenja ili projektiranjakojim je bila obuhvaæenai materija zaštite na radu,3. koji su poloili majstorskiispit kojim je bilaobuhvaæena i materijazaštite na radu,(Toèka 3. odnosi se nabuduæe majstorske ispite,kada æe se programi majstorskihispita za pojedinazanimanja nadopunitii uskladiti sa programomopæeg dijela ispita zaštitena radu)4. koji obavljaju djelatnostosobnim radom ustanu,5. koji se bave tradicijskimobrtima s ruènomizradom, osim osoba kojeOsposobljavanje radnika za radna siguran naèinPrema Zakonu o zaštiti na radu (NN59/96, 94/96 i 114/03), poslodavac nesmije dozvoliti samostalno obavljanjeposlova zaposlenicima koji prethodnonisu osposobljeni da ih obavljaju bezugroavanja vlastitog ivota i zdravlja teivota i zdravlja drugih radnika, osimako iz procjene opasnosti proizlazi dane postoje opasnosti za njihovu sigurnosti zdravlje.Osposobljavanje za rad na siguran naèin,poslodavac je duan provesti gledepostojeæih opasnosti i štetnosti pri radui to prije: zapoèinjanja radnika s radom,proizvode keramièke ilonèarske proizvode, kolare,knjigovee i modelstolare.Tradicijski obrti sruènom izradom: pletenjekošara; tkanje, tkalaèkistanovi; vitrai; remenarii uzdari; uari;knjiare i papirnice; radioniceza izradu kišobrana;radionice za izradusita i rešeta; kitnièarskeradionice; grebenari,èešljaèi i predioci vune;košaraši; opanèari; stolarkoji se iskljuèivo bavi restauriranjem;model-stolar;vlasuljar; djeèjeigraèke (proizvodnja lutaka,odjeæe i pribora zalutke, proizvodnja ivotinjaigraèaka). Ukoliko bilokoju od navedenih djelatnostiobavlja samo jednaosoba-vlasnik-obrtnik,nema obvezu polaganjaopæeg dijela ispita struènjakazaštite na radu.promjena u procesu rada, premještanjaradnika na drugo mjesto rada.Poslodavci mogu programe osposobljavanjaza rad na siguran naèin izvoditisami (ako ispunjavaju uvjete premaPravilniku o uvjetima za osposobljavanjeradnika za rad na siguran naèinNN, br. 114/02 i 126/03) ili povjeritiovlaštenim ustanovama, odnosno trgovaèkimdruštvima za obavljanje te djelatnosti.Od ove obveze izuzete su jedino vojnei redarstvene snage te kuæne pomoænice.(jg, sm)

Utorak, 22. oujka 2005.MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA I OBRTNIÈKAKOMORA ZAGREB8EIIJKF=IKC=IIJEUDelegacija OKZ na radnom sastanku kod pomoænikaministra za obrt Lea BegoviæaPredstavnici Obrtnièkekomore Zagrebpredvoðeni predsjednikomIvanom Petkom,odrali su 7. oujka 2005.godine prvi radni sastanaks LeomBegoviæem,novoimenovanim pomoænikomministra gospodarstva,rada i poduzetništvaza obrt. Sastanku su bilinazoèni Boris Trupec, tajnikObrtnièke komore Zagreb,Goran Èankoviæ, voditeljpravnih poslovaObrtnièke komore Zagrebi Fedora Zokoviæ, urednicaObrtnièkog lista. Usrdaènom i konstruktivnomrazgovoru istaknutisu neki od osnovnih problemakoji danas tište obrtništvona podruèju Grada Zagrebai Zagrebaèke upanije,tenavedene aktivnostikoje æe pridonijeti njihovomrješavanju. Tako jeizmeðu ostaloga naglašenapotreba detaljnog snimanjastanja i potencijalau obrtništvu, ideja o formiranjuburze ponude i potranjeroba, usluga, radnesnage kao i slobodnihkapaciteta, èime bi se dinamiziraorad poduzetništvai pomoglo u realizacijiideje clustera, prvobitnimorganiziranjem poslovnihmrea. Na taj naèinolakšalo bi se dravi i regijamau odgovoru na pitanjegdje smjestiti i u štouloiti slobodne i raspolo-ive resurse, što æe koristeæise metodama simulacijei komparacije s uspješnimeuropskimmodelima pomoæi u razvojuhrvatskog gospodarstvai stvaranju hrvatskogproizvoda koji æe naæi svojemjesto na inozemnomtrištu. Naglašena je i dobradosadašnja suradnjaHrvatske obrtnièke komore,Obrtnièke komore Zagrebi Udruenja obrtnikagrada Zagreba s Ministarstvomgospodarstva, radai poduzetništva. Ukazanoje na zabrinjavajuæi trendusporenog rasta brojaobrtnika u Gradu Zagrebuu odnosu na porast obrtništvau Zagrebaèkoj upaniji,kao i smanjenjebroja strukovnih zanimanjau obrtništvu, te napotrebu definiranja prijelaznihrokova u kojima bise uèenicima èije je obrazovanjeu tijeku omoguæiošto bezbolniji izbor alternativnihzanimanja. BorisTrupec u ime Obrtnièkekomore Zagreb pozvao jegospodina Begoviæa nasveèanu sjednicu Obrtnièkekomore Zagreb na kojojæe se dodijeliti novèanenagrade najboljim uèenicimakoji se školuju zaobrtnièka zanimanja. Nakraju se predsjednik IvanPetko zahvalio na konstruktivnomsastanku, azajednièki je zakljuèak daje postignut visok stupanjsuglasnosti o najvanijimgospodarskim problemimaobrtnika.SEMINARI IZ RADNE PEDAGOGIJE==EH=@AFA@=CCEAAFD@==KIFA=H=@I=KE?E=Velikoj Gorici odr-an je prvi seminariz radne pedagogije uvremenu od 31. sijeènjado 15. veljaèe 2005. godine,a uspješno ga je završilo18 kandidata -majstora struèna uèiteljafrizerskog zanimanja.Predavaè prof.Mladen Zrno uspio jezainteresirati kandidatkinjekoje su na podijeliPotvrda o struènom usavršavanjuiz radne pedagogijeizrazile svojezadovoljstvo s naèinomrada i organizacijom seminara.Potvrde o struènomusavršavanju iz radnepedagogije na sveèannaèinkandidatkinjama jeuruèio tajnik Obrtnièkekomore Zagreb mr. sc.Boris Trupec i predsjednikSekcije frizera eljkoTominèiæ. Nazoèni subili i dopredsjednicaUdruenja obrtnika VelikaGorica Štefica Kos,ravnatelj Srednje strukovneškole Velika Goricaprof. Stjepan Kos,tajnica Udruenja obrtnikaVelika Gorica MaricaFilipoviæ dipl.oec.,prof. Mladen Zrno i rukovoditeljicaUreda zaobrazovanje Obrtnièkekomore Zagreb prof.Rozalija FilipoviæBaljak. Obrtnici VelikeGorice prepoznali sukvalitetna znanja kojaæe unaprijediti njihovrad pa se veæ u slijedeæuobrazovnu skupini prijavilo55 obrtnika - majstorastruènih uèitelja.Svi zainteresirani zausavršavanje iz radnepedagogije mogu se javitiu Udruenje obrtnikaVelika Gorica.Usavršavanjaiz radne pedagogijeuspješno se realizirajui u UdruenjuPotvrde je uruèio tajnik OKZ Boris Trupecobrtnika Grada Zagrebagdje je u tijeku treæaobrazovna skupina obrtnika- majstora struènihuèitelja.Obrtnièke NovineVIJESTI IZ RADA ODBORAOBRTNIÈKE KOMORE ZAGREBOdbor za informiranje19Odbor za informiranje Obrtnièke komore Zagreb 1.oujka 2005. godine odrao je 6. sjednicu, s temom -emitiranje emisije za obrtnike na Radio Martinu i suradnjas Televizijom Sljeme - Z1. S obzirom da je probnirok emitiranja emisije za obrtnike putem RadioMartina pred istekom, Odbor za informiranje odluèioje provesti anketu meðu obrtnicima i na temelju rezultataankete dati prijedlog Upravnom odboru za nastavakili ne. U cilju što boljeg upoznavanja obrtnika Odborza informiranje prihvatio je prijedlog TelevizijeSljeme-Z1za emitiranje obrtnièke emisije jedanputmjeseèno u trajanju od 20 minuta. Pored te emisijeobrtnici æe imati moguænost i emitiranja svojih promidbenihporuka po cijenama upola niim od uobièajenih.Odluku o realizaciji suradnje donjet æe Upravniodbor.Zahtjev za 100.000 eurasredstva CARDS-aU sklopu programa INTERREG IIIA, Obrtnièka komoraZagreb u suradnji s Euro Info Center iz Maribora kandidiralaje projekte s prekograniènim uèincima u iznosuod 100.000 eura za obrtnike poljoprivrede proizvoðaèe,tekstilaše i keramièare. Svi ispunjeni dokumenti za pristupanjeprogramu dobrosusjedske suradnje INTERREGIIIA upuæeni su u Bruxelles na ocjenu, te se oèekuje pozitivnaodluka.Boris Trupec - novi tajnik OKZRoðen je 30. travnja 1957. u Zagrebu, gdje je diplomiraona Zajednièkom sveuèilišnom studiju za socijalnirad pri Pravnom fakultetu. Do sada je radio narazlièitim rukovodnim poslovima i stekao veliko iskustvou toku 22 godine radnog staa, kako u radu sljudima tako i u radu sa provoðenjem i poznavanjemzakona i propisa. Magistrirao je 2002. godine na Edukacijskorehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu te stekaoakademski stupanj - magistar znanosti. - Sve svojeiskustvo i energiju upotrijebit æu u radu Komore ismatram da æu u suradnji sa svojim suradnicima ispunitisve postavljene zadaæe koje imaju za cilj boljitakobrtništva kao i bolji status obrtnika u cjelokupnomgospodarstvu naše zemlje - istaknuo je u kraæemgovoru na sastanku poslovnih tajnika udruenja Obrtnièkekomore Zagreb. Novom tajniku elimo punouspjeha u radu.PODUZETNIK 47FIJKFKLA!==A=K#!=DJAL=Povjerenstvo za provedbujavnog natjeèaja, odnosnododjelu kreditnihsredstava iz projekta "Poduzetnik4" na svojoj je posljednjojsjednici odranoju veljaèi od 56 pristiglihzahtjeva odobrilo 53 zahtjevau iznosu od 42.700milijuna kuna. Meðutim,iako je Povjerenstvo zaprovedbu natjeèaja odradilosvoj dio posla konaènuodluku o tome hoæe li sekrediti i realizirati zapravoje na bankama kojeodobravaju financijskasredstva. Taj dio posla jejoš uvijek u postupku, noukoliko budu riješeni povoljnoupanija kao i Ministarsvogospodarstva radai poduzetništva æe ih financiratis 550.000 kunasvaki, dok æe Ministarstvobranitelja izdvojiti 480.000kuna. Prema rijeèima proèelnikaupanijskog uredaza gospodrarstvo BrankaNegodiæa prilikom odabiranavedena 53 zahtjeva braniteljisu zastupljeni sa 56posto, nove tehnologije sa14 i mladi 12 posto. Meðutri odbijena zahtjeva suprojekti trgovina i klasiènihtoèionica piæa. Povjerenstvoje od 39 zahtjevapristiglih još u prosincuprošle godine, veæ odobrilo31 zahtjev, a financijskasu sredstva za te projekteveæ u obradi. Za prvi diozahtjeva koji je veæ obraðenDN-a i MINGORPsudjelovali su sa po 630.000kuna, a Ministarstvo braniteljas 377.000 kuna.Dodatni seminari iz zaštitena raduUO Dubrovnik u suradnji s Visokom školom za sigurnostna radu iz Zagreba je u pripremama za odravanjedaljnjih seminara iz zaštite na radu. Buduæi je "Pravilniko izmjenam i dopunama Pravilnika o programu i naèinuprovjere osposobljenosti poslodavca ili njegovog ovlaštenikaza obavljanje poslova iz zaštite na radu" kojim sepreciznije definira obveza stjecanja saznanja iz Zaštitena radu, izašao u NN 29/05 moe se oèekivati da æe se ušto skorije vrijeme odrati seminari iz Zaštite na radu.Dodatni seminari koji æe se organizirati vezani su zaobuèavanje uposlenika za siguran rad sa strojevima štose osobito odnosi na graðevinsku operativu.U sklopu Korèulanske trpezei sommelierski teèajSekcija "Ugostitelja i turistièkih djelatnika" UOKL usuradnji s Turistièkom zajednicom Grada Korèule, HTPomKorèula i srednjom školom Korèula i ove godine planiraorganizirati Gastro izlobu "Korèulanska trpeza" 16.travnja 2005. Odbor gastra u sklopu izlobe namjeravaorganizirati i teèaj za sommelijere. Nositelj teèaja je Hrvatskisommelier klub(HSK), a cijena teèaja iznosi oko20.000 kuna. Maksimalan broj polaznika je 25, a od togabi polovica polaznika bili èlanovi komore, što bi ujednobilo i 50 posto participacije u troškovima teèaja.Sekcija frizerao zaštiti strukeSekcija frizera je odrala svoj prvi sastanak u 2005.godini na kojem se raspravljalo o problemima s uposlenicima,naknadama za nauènike, te moguænostizajednièkih odlazaka u organizaciji Udruenja i Komorena struène skupove i savjetovanja. Najviše seipak razgovaralo o zaštiti struke, radu na crno i majstorskimispitima.

20 Obrtnièke Novine Utorak, 22. oujka 2005.A@=FCEKEL=Poduzetnièke zoneSLAVONSKI BROD/NOVA GRADIŠKA - Tijekom zimegradovi Slavonski Brod i Nova Gradiška imali su niz aktivnostivezanih uz poduzetnièke zone. Uz promidbumeðu domaæim poduzetnicima Novogradišèani su prednostisvoje zone kroz promidbeni materijal predstavili ina nedavnom sajmu obrtništva u Münchenu. Grad SlavonskiBrod zbog poznatih problema s minama i skupimarheološkim istraivanjima na Bjelišu fokus na razvojsvoje poduzetnièke zone stavlja u sklopu prostora ÐureÐakoviæa.Bez plina u ovom mandatuSLAVONSKI BROD - Poglavarstvo Brodsko-posavskeupanije još nije potpisalo ugovor s koncesionarom zaplinifikaciju preostalog dijela upanije. Potpisivanje ugovoras Plinprojektom zaustavljeno je zbog nekoliko sudskihtubi, te je poglavarstvo odluèilo prièekati njihovishod. Na posljednjoj sjednici poglavarstva potvrðeno jeda prema svemu sudeæi ovaj sastav poglavarstva i neæeuspjeti potpisati ugovor s izabranim koncesionarom. Nedostatakplina na slavonskobrodskom podruèju do sadaje bio glavni razlog sporog širenja plinske mree. Meðutimdo ljeta bi trebao biti završen magistralni plinovodod Kutine do Slavonskog Broda kojim æe biti osiguranedostatne kolièine plina za potrebe gospodarstva i domaæinstava.Meðutim stanovnicima opæina zapadno od upanijskogsredišta to malo znaèi jer koncesionar ne mo-e zapoèeti s gradnjom plinske mree.2HEALE?E=ILAJAASekcija prijevoznika UOBjelovar je na svojoj sjedniciod 31. sijeènja, poslijeburne i na momente ogorèenediskusije, donijela iznimnoalarmantne zakljuèke.Zakljuèke kojiznaèe da je prijevoznicima"voda došla do grla".Tako je apostrofiran èlanak6. Zakona o prijevozuu cestovnom prometu sasvojim ogranièenjem starostikamiona, koji prijevoznicivide izravnim atakomna mnoge od njih, odnosnozalau se da, kao ido sada, jedini kriterij budeispravnost vozila. Smatrajuda u sadašnjim uvjetimaposlovanja nije moguæeobnoviti vozni parkpropisanom brzinom.Drugi veliki problem jeneprestani nekontroliranirast cijene goriva, dok secijene prijevoza nisu mijenjaleveæ gotovo sedamgodina! Tako trae da sebar za 40 posto smanjecestarine kod registracijevozila, ne bi li se tako rastcijena goriva bar malokompenzirao.Treæi udar na njihovoposlovanje je nelojalna ilipolulojalna konkurencijavelikih neprijevoznièkihtvrtki, primjerice tvrtke"Pevec" u Bjelovaru, kojaje u kratkom vremenu nabavilaèak 120 novih kamiona.I zatim drastiènosmanjila cijenu prijevoza,posebno u "povratku", odnosnokada voze u smjerusuprotnom od onog u kojemsu odvezli svoju robu.Ovdje prijevoznici izlaz videu ogranièavanju brojakamiona na ekonomski isplativbroj, odnosno pozivajuse na svoje pravo narad. I èetvrto, moda najrealnije,izlaz pronalaze uudruivanju, odnosnosmatraju da samo takomogu biti koliko, tolikokonkurentni i ozbiljno shvaæeni.Pa i na skorom poèetkugradnje brze cesteVrbovec-Gradec, gdje istotako samo jedinstveni, ali iuz jasnu podršku Gradskeuprave, mogu osiguratiposao!Kamion Ivanova sina Zlatka ošteæen u napadu iraèkih pobunjenikaNOVA GRADIŠKA - Poèetkomveljaèe u Iraku jepoginuo još jedan hrvatskivozaè kamiona. Kao i DaliborBurazoviæ i Ivan Pavèeviæ(Komarnica) je s novogradiškogpodruèja.Pavèeviæ je bio iskusan vozaèradio je za više prijevoznikas podruèja Brodsko-posavskeupanije.Nakon završetka Domovinskograta, on i sin, i samisu se okušali u prijevozništvu,meðutim nije išlo,te su obrt morali zatvoriti.U Iraku je bio angairanod strane prijevoznièketvrtke iz Varadina. Posljednjipodaci govore dasu uz trgovce prijevoznicinajugroeniji obrt u Brodsko-posavskojupaniji.Posljedica je to neselektiv-Tko je dobio više novcaNOVA GRADIŠKA - Novogradiškogradsko vijeæeizrazilo je nezadovoljstvoodnosom upanije premagradu. Novogradiški vijeænicidre da je tijekom aktualnogmandata upanijaneravnomjerno ulagala upodruèje istoka i zapadaupanije. PoglavarstvoIvan Pavèeviænog otvaranja obrta, kadasu brojni razvojaèeni braniteljiuz dravnu potporuulazili u poduzetnièke vode.Nedostatak poduzetnièkogiskustva i nesreðenodomaæe trište uzroksu propasti sve veæeg brojapoduzetnika iz ove grupe.Premda su mali prijevozniciu oba sluèaja pogibijevozaèa u Iraku uputili apelza sreðivanjem stanja naprijevoznièkom trištu(prije svega izdavanje meðunarodnihdozvola) nadleneinstitucije još nisupoduzele znaèajnije mjere.Brodsko-posavske upanijekontrira takvim stavovimai najavljuje cjelovitoizvješæe o uloenim sredstvimaza proteklog mandata.Èini se da blizina izborestvara sve veæu nervozumeðu vijeænicimakoji su protratili èetverogodišnjimandat.0AEFAJ=EAIJ=JETragom zanimanja i osebujnog, originalnog dizajna!automatskih pletaèkih vine im se èini premalo zakoj radionici, s nekoliko nekoliko godina do miro-obrtnika koji veæ desetljeæimapostoje na Misli da je zapravo tako strojeva, majstor Branko velika nova ulaganja. Aovim prostorima, ali kojih i danas, da bi ljudi i dalje sa suprugom izraðuje novih, mladih nastavljaèaje iz raznih razloga sve radije kupovali takvu kvalitetnumuške, enske, i djeèje tradicije, bar u ovom kraju,manje, posjetili smo pletaèkuradionicu majstoraBranka Barte u Garešnici.robu maštovita di-zajna, samo da imaju maloviše novca. I da nema oèitoveste, maje, prsluke i šalove,te ih sami prodaju natrnicama i u vlastitoj prodavaonici.nema. S puno sjetemajstor Barta govori o tomekako je moda na djeluObrtnika od veæ davne nelojalne konkurencijeUpoznati su i s i posljednja generacija1973. Ipak, majstor Brankose još dobro sjeæa šezdesetih,svojega naukovanja,rada kod majstora po cijelidan, vremena kada je unjegovom rodnom Ðakovubilo èak tridesetak pletaèa.Koji su na tadašnjimprejeftine kineske i sliènerobe!U danas, relativno modernoopremljenoj pletaè-drugom tehnološkom revolucijomrevolucijom usvom poslu, elektronskim,digitalnim strojevima, aliobrtnika, pletaèa, "štrikera".Premda mu se, s drugestrane, èini da bi mladipletaèi, poznavatelji modnihtrendova, boja i dizajnaipak mogli uspješno potraitisvoje mjesto na trruènimstrojevima ipakištu. Samo bi im trebalojedva uspjevali naplestiznaèajno pomoæi na poèetku,dovoljno vesti, maja, "lajbeka",djeèje odjeæe, pokrivaèa...Sjeæa se i da ga je ljubavdovela u Moslavinu, u Garešnicu,sada veæ njegovkod prvih tehnološkihinvesticija. Te malo boljeorganizirati opskrbu sirovinom,koje je još donedavnobilo iz više izvora, asada to postaje sve veæidugogodišnji drugi zavièaj.problem! Barte naimePonosno prièa kako jeprimjeæuju da je kupcimauprkos industrijskoj proizvodnji,dugi niz godina bilatraena i pletaèka, majstorskaroba. Naravno radiprepoznatljive kvalitete ipolako dosta "bofla" za jednokratnuupotrebu, da sushvatili da je zapravo to,koliko god jeftina, ipakpreskupa roba!2*AL=HIKHC=E=JHFA=HICI==ad je Bjelovarski sajamu Gudovcu poèeoKrazmišljati o organizacijiPèelarskog sajma, prvogatakvog u Hrvatskoj, POKje odmah prepoznao tu isvoj interes, odnosno interesnekih svojih èlanova,proizvoðaèa opreme zapèelare. Ali, moda jošvanije, interes svojih buduæihèlanova, pèelara kojise odluèe za ozbiljnijuproizvodnju meda i proizvodaod meda za trište.Koliko je ideja dobro prihvaæenanajbolje govorepodatci o odzivu 52 izlagaèa,pojedinaca i udruga izHrvatske, Bosne i Hercegovinei Maðarske.Vrlo veliki interes supokazali i graðani. U dvadana, 12. i 13. veljaèe, posjetiloih je sajam prekodvije tisuæe, a mnogi su iiskoristili sajamske, akcijskecijene medenih proizvodai dobro se osladili.Poseban interes izlagaèa,ali i pèelara i proizvoðaèaopreme, koji ovaj putanisu izlagali, izazvao jeniz od èak 13 struènih predavanjai okruglih stolova.Naime 15 predavaèa izsedam zemalja, ukljuèujuæièak i SAD, pribliilo jemoderan naèin pèelarenjai svu paletu moguæihproizvoda na bazi medaza trište.Opæi zakljuèak je bio dapèelarstvo ima vrlo dobrubuduænost, posebno u našim,još ekološki relativnoèistim podruèjima. Predstavljazanimanje koje bivrlo lako moglo osiguratisigurnu buduænost mnogimobiteljima.Obzirom na vrlo velikozanimanje pèelara, uz domaæe,posebno iz Istre,Hrvatskog primorja i Slavonije,sigurno je da æeovaj sajam postati redovitogodišnje okupljalištepèelara, a èini se sigurnimi da æe obrtništvo vrlo uskorodobiti dosta novihèlanova, pèelarskih poduzetnika!

Utorak, 22. oujka 2005.Obrtnièke Novine21JOSIP RIBIÈIÆ, POZNATI KARLOVAÈKI OBRTNIK, DOBITNIK JEPOSEBNOG PRIZNANJA UDRUENJA OBRTNIKA GRADA KARLOVCAAJH@AIAJC@E=K>HJEJLKAko bi radili anketuo povijesnim prepoznatljivostimanašeg grada sigurno bimnogi naši sugraðani najedno od vodeæih mjestapostavili obrtništvo kojeje godinama bilo glavnipokretaè razvoja Karlovca.I danas kad se govorio gospodarskomoporavku grada mnogizazivaju obrtnike kaozamašnjak koji jedinimoe vratiti davno izblijedjeligospodarski sjajKarlovca. Da za takvupostavku postoje realniargumenti dokaz je vitalnostobrtništva koje jeu našeg gradu pustiloduboke korijene, a JosipRibièiæ, poznati karlovaèkiobrtnik i vlasnikstolarske radionice, svojimprimjerom samopotvrðuje da se na obrtnikes pravom moe raèunati.Uostalom njegovdugogodišnji obrtnièkista i brojni poslovni uspjesibili su razlog što jenedavno Udruenje obrtnikagrada Karlovcaovom karlovaèkom obrtnikuuruèilo posebnoSKUPŠTINA UDRUENJA OBRTNIKAGRADA KARLOVCAEELAIJE?E=priznanje za èetiri desetljeæarada u obrtništvu.Obrazlauæi nagraduJosip Skradski, predsjednikkarlovaèkog udru-enja obrtnika je rekaokako je Ribièiæ u proteklihèetrdeset godina radau obrtništvu sve steèenoostvario sam, a tomeje još pridodao i nesebièanrad u svim obrtnièkiminstitucijama.Osim toga Ribièiæ je uposao uveo i svog sinakoji mu je dostojan nasljednik.- Normalno da sam poèašæenovim priznanjemi iskoristio bih priliku tese zahvalio èelništvukarlovaèkog Udruenjaobrtnika koje me predloiloza nagradu. Ugodnoje biti meðu odabranimobrtnicima koji sugodinama uz mnogo trudai napora promicaliobrtništvo unatoè brojnimtegobama koje sunas pratile. Moramovom prilikom zahvalitii svojoj obitelji bez èijegrazumijevanja, odricanjai pomoæi ne bih uspio,istaknuo je Josip Ribièiæ,te se vratio u pedesetekad je poèeo njegovradni ivotni put.- Stolarski zanat izuèiosam u radionici kodmajstora Lisca koji meuputio u mnoge tajneobrade drva, a nakonUdruenje obrtnika grada Karlovca odralo je svoju skupštinu na kojoj je èlanovi prihvatiliizvješæe o radu udruenja u protekloj godini i financijski plan za ovu godinu.sedmogodišnjeg rada utvrtkama, 1966. godinesam otvorio obrt. Buduæida je majstor Lisac odlaziou mirovinu 0ponudiomi je da nastavim njegovimstopama i prihvatiosam to iskušenje. Imaosam tek 24 godine imnogi su mi prognoziralibrzi krah, no uz veliki imukotrpan rad i punoodricanja nekako samse uspio odrati i stvoritidanas solidnu stolarskuradionicu, pojašnjavaRibièiæ.U posljednje vrijemesve veæi broj ljudi umjestodrvene ugraðuje plastiènustolariju. Prateæisuvremeneu tehnologijui zahtjeve trišta i obrtJosipa Ribièiæa izraðujeosim drvene i plastiènustolariju." Plastika je buduænostu stolariji, ali uvjerensam da drvo nikad neæeizumrijeti kao sirovinaza stolariju. Plastika jedaleko trajnija i s njomnema velike brige okoodravanja, a što je najvanijejeftinija je od drvene.I sam bih kad bime se pitalo svakomepredloio ugradnju plastiènestolarije, zakljuèujenaš sugovornik koji istièekako æe njegovimstopama nastaviti sin, aliusput napominje da nition još nije za staro eljezo.Poznavajuæi "Ribu" nakraju moemo samo reæida njegovim poslovnimuspjesima još nijekraj.aše udruenje je uN prošloj godini nastavilobrojnim aktivnostimakoje su bile usmjerene naunapreðenje obrtništva uKarlovcu. Naši obrtnici suizlagali na niz sajmova, aposebno treba istaknuti inaš obrtnièki sajam tijekomdana piva na kojem jebilo rekordnih 60 izlagaèa.GODIŠNJA SKUPŠTINA OBRTNIÈKE KOMORE KARLOVAÈKE UPANIJE2HE===IKE==H=L>HJEJL=P oèetkom tekuæegmjeseca odrana jegodišnja skupština Obrtnièkekomore Karlovaèkeupanije pod predsjedanjemIvana Podvorca,sjednicu su svojom nazoènošæuuz skupštinarei goste uvelièali upanKarlovaèke upanije dr.Nedjeljko Strikiæ i doupanMladen Kobasiæ.Izvješæe o radu u proteklojgodini podnijeli supredsjednik Ivan Podvoraci tajnik MiroslavSeljan koji su nabrojaliniz aktivnosti koje Kormoraprovodi kako bi poboljšalastatus obrtnika.- Znam da je opæenitostanje u društvu, a posebiceu gospodarstvu iobrtništvu teško, ali obrtnicimabi sigurno bilojoš i tee da nema Obrtnièkekomore, rekao jeIvan Podvorac, te dodaokako je san o osnivanjuObrtnièkog centra uHaulikovoj ulici postaostvarnost.- Zaivljavanjem ovogCentra uspjeli smo na jednommjestu okupiti sveZajednièka fotografija svih nagraðenihNajviše aktivnosti u prošlojgodini bilo je vezano uzizgradnju poslovnog prostorau Haulikovoj 14, za èijuizgradnju je grad Karlovacdoznaèio 150.000 kuna,a HOK je donirao 30.000kuna. Oèekujmo pomoæ iod Karlovaèke upanijekako bi ureðenjem dvorištau potpunosti završili ciklusinvesticije od stranenašeg udruenja, istaknuoje u izvješæu o radu u proteklojgodini, Josip Skradski,predsjednik Udru-enja obrtnika grada Karlovca.Financijski plan zaovu godinu predviða komorskeprihode od polamilijuna kuna, ali i 450.000od sponzorstva, kako bi seinstitucije koje su vezaneuz obrtništvo te na tajnaèin našim obrtnicimau znaèajnoj mjeri pojednostavitiobavljanje administrativnihposlova.Takoðer smo tijekomprotekle godine posebnupanju poklonili pomidbinaših obrtnika i tosufinaciranjem njihovihnastupa na brojnim sajmovima.Organiziralismo i veæ tradicionalanSajam obrtništva u sklopuDana piva, dodao je tenastavio, kako treba istaknutii rad cehova kojidjeluju pri Komori. Takoðerse osvrnuo na polaganjemajstorskih ispitakoje organizira Obrtnièkakomora, pa je rekaokako je, primjerice,1996. godine majstorskiispit poloilo tri kandidata,a protekle godine njih86.Govoreæi o suradnji slokalnom upravom i samoupravomvodeæi ljudiKomore su istaknuli dobrusuradnju sa upanijomi gradom, posebicena taj naèin zatvorila financijskakonstrukcija vezanauz investiciju u noveprostore. Na kraju skupštineJosip Skradski, predsjednikUdruenja obrtnikagrada Karlovca uruèioje posebno priznanje stolaruJosipu Ribièiæu, u povodu40 godina rada u obrtništvu.kroz plasiranje povoljnihkreditnih linija za poduzetnike.Tako je reèenoda danas obrtnici imajuna raspolaganju brojnevrste kredita uz povoljnekamatne uvjete.Bilo je govora i o tomekako bi trebalo izjednaèitistatus vlasnika obrtai vlasnika poduzeæa.Na kraju treba dodatida su skupštinari meðukojima su ovom prilikomverificirana i dva nova(Slavko Kuf i Nikola Bradica)jednoglasno prihvatiliizvješæe o radu, kaoi financijsko izvješæe.U sveèanom dijeluSkupštine dodijeljena supriznanja onima koji sudali znaèajan doprinosrazvoju obrtništva i raduObrtnièke komore. Takoje Povelja dodijeljenaDarku Stankoviæu, JovankiAms, Branku Ivanèiæu,dr. Nedjeljku Strikiæu,a diplome su uruèeneStjepanu Gašpiæu,Marini Stojkoviæ, RankuBastaji i Centru za poduzetništvoKarlovaèke upanije.Gastro - Okusi istrePULA - U organizaciji Ceha ugostitelja Obrtnièke komoreIstarske upanije u Rovinju æe se 5. i 6. travnja odr-ati drugo izdanje manifestacije pod nazivom Gastro -Okusi Istre. Cilj priredbe je promocija ugostiteljske djelatnosti,unapreðenje struke i susret obrtnika ugostiteljskedjelatnosti, kao i praæenje trendova u ugostiteljskimdjelatnostima. Dvodnevna manifestacija ponudit æe nizzanimljivih i atraktivnih dogaðaja poput gastro izlobe,odnosno natjecanja u pripremanju jela, slastica, pekarskihproizvoda i salata, zatim natjecanja u flambiranju,natjecanja sommeliera, barmena i pizzaiola. U revijalnomdijelu programa odrat æe se izloba maslinovihulja, vina i samoniklog bilja te fritaja sa šparogama od2.005 jaja. Glavnina programa bit æe na glavnom rovinjskomtrgu a manji dio u hotelima Adriatic i Park. Središnjidogaðaj manifestacije bit æe sveèana veèera kojoj æeprethoditi razgledavanje natjecateljskih izloaka gastro- izlobe. Ovogodišnje izdanje manifestacije najavio je natiskovnoj konferenciji predsjednik Obrtnièke komore Istarskeupanije Vili Šaina. On se osvrnuo i na spor okokoncesije za ribarenje u Tarskoj vali kazavši kako Komorane moe zauzimati nièiju stranu jer su svi zainteresiraninjezini èlanovi. Eventualne nepravilnosti oko dodjelekoncesije, zakljuèio je, trebaju ispitati mjerodavne institucije.(M. P.)PrijevozniciPULA - Ceh autoprijevoznika OK Istarske upanijeoèitovao se povodom posljednjih zbivanja oko autoprijevoznika.Ceh istarskih prijevoznika pozdravio je mjereMinistarstva mora, turizma, prometa i razvitka. Za utovari istovar robe iz Europske unije u Republici Hrvatskojslovenskim prijevoznicima treba CEMT, istarski Ceh autoprijevoznikapodsjetio je da kontrolu pravilnog korištenjaCEMT-a obavlja Carina. Istarski autoprijevoznicizamolili su da se kontrola proširi te da se svi mjerodavniinformiraju o pravilnom korištenju CEMT-a. Podsjetili suna vane napomene na prvoj unutarnjoj stranici dnevnikaCEMT-a, na jeziku zemlje u kojoj je izdan. Kako stojiu oèitovanju,naši se prijevoznici u inozemstvu kontrolirajuprema tim pravilima pa trae da se isto odnosi i nastrane prijevoznike.. (M. P.)

22 Obrtnièke Novine Utorak, 22. oujka 2005.Torbice Jasne Herakna münchenskom sajmuObrtnici iz Koprivnièko-krievaèkeupanije,njih 50, veæ sutradicionalno posjetilimünchenski sajam.Osim što su tamo imaliprilike vidjeti novostiiz svijeta obrtništva,mnogi su posjet sajmuiskoristili za poslovnekontakte kao i dosadašnjihgodina.Ove je godine na sajmuu Münchenu jedinaizlagaèica iz Koprivnièko-krievaèkeupanijebila Jasna Herak.Ona je, naime, poznatakoprivnièka modnakreatorica, a veæ 15godina uspješno se bavii kreiranjem enskihtorbica u svojem obrtu"Kreativa".- eljela sam napravitinešto posebno, asmatram da kone galanterijeima u izobiljupa sam ovaj puta naèinilatorbice od goblena.Napravila sam èetirimodela torbica od goblenas motivima poznatihsvjetskih slikaraRembrandta, Moneta iDa Vincija - rekla namje Jasna Herak. Ove sutorbice unikatne i Jasnajoš nije sigurna hoæeli se naæi u prodaji, sobzirom na to da goblenemora vratiti, noukoliko æe kupci pokazatiinteres, kae, organiziratæe 'pikanje'goblena kako bi odnjih mogla izraðivatitorbice.Obrtnici iskoristite10 posto popustaObrtnièka komora Krapinsko-zagorske upanije iove godine je poveæala poslovnu suradnju s radiopostajamaKrapinsko-zagorske upanije - Radio "Kaj",Radio Hrvatsko zagorje Krapina i Radio Zabok, na naèin,da za sve ugovorene usluge, prilikom emitiranjaoglasa obrtnika navedene radiopostaje odobravajuobrtnicima dodatno 10 posto popusta uz prethodnoodobrenje Komore.Svaki obrtnik treba se pojedinaèno izboriti za najpovoljnijiugovor s radiopostajama, a nakon toga bi uKomori dobio uvjerenje s kojim bi na radiopostaji dobiododatnih 10 posto popusta.CCEH TRGOVACA OK KOPRIVNIÈKO-KRIEVAÈKE UPANIJE2HAEIFEJ=JEFIL=AEAIEDFH@=L=E?=eh trgovaca Koprivnièko-krievaèkeupanijena svojem je sastankuraspravljao o predstojeæimizmjenama Zakonao trgovini. S obziromda je predsjednikCeha Ivan Molnar odjaviosvoj obrt, pred èlanovimaUpravnog odbora ovogCeha uskoro æe se naæi izbornovog predsjednika, ao sastanku Ceha u Zagrebunazoène trgovce izvjestioje Darko Pernjak.Trgovci su se sloili da jenajveæi kamen spoticajaizmjena Zakona o trgovi-Obrtnicima iz Koprivnièko-krievaèkeupanijepredstoje nastupi na dvasajma. Obrtnièka komoraKoprivnièko-krievaèkeupanije organizira veætradicionalni nastup naMeðunarodnom sajmuobrtništva u Zagrebu od19. do 23. travnja. Rezerviranoje 120 èetvornih metaraunutarnjeg izlobenogprostora i 15 èetvornihni radno vrijeme nedjeljomi smatraju da bi tuodluku valjalo liberalizirati.Najviše pritubi trgovacamoglo se èuti na raèunposlovanja prodavaonicau vlasništvu kineskih dr-avljana koje, premaspoznajama, robu prodajubez deklaracija, artikleujutro prodaju po jednoj,a popodne po drugoj cijenii slièno. Trgovci su navelida u kineskim prodavaonicamane postoje niminimalni tehnièki uvjeti,te su zatraili da kineski1=C=A=IJ=HIE=CHA>=I=Ktrgovci rade pod jednakimuvjetima kao i domaæi.Tajnik Obrtnièke komoreKoprivnièko-krievaèkeupanije Boo Baraækazao je da æe zatra-iti nadzor od Gospodarskeinspekcije i kontroluposlovanja kineskih trgovina.Neki od obrtnikaizrazili su bojazan da æezbog jeftine kineske robebiti prisiljeni zatvoritiprodavaonice. Zakljuèenoje da æe Ceh trgovaca oveKomore zatraiti preispitivanjeposlovanja kineskihprodavaonica, kako jemoguæe intenzivno mijenjanjecijena i kakve jekvalitete i porijekla robakoju prodaju.Trgovci su na sastankuCeha iznijeli problem kakosu posljednje vrijemeuèestale porezne kontrolei to u istim prodavaonicamapa je zakljuèeno daæe se dopis o tome uputitisredišnjici, HOK-u i zatraitida se problem pokušariješiti sa Središnjimuredom Porezne uprave,jer su neki trgovci to okarakteriziralièak kao imaltretiranje.metara vanjskog, a dosadje nastup prijavilo oko 25obrtnika, s time da se mogujoš prijaviti. Za prezentacijutradicionalnih i umjetnièkihobrta rezerviranoje 20 èetvornih metaraprostora, a troškove izlaganjaza te obrte u potpunostiæe namiriti HOK i upanijskaObrtnièka komora.Za izlaganje na preostalomdijelu prostora obrtnicisnose samo dio troškovaizlaganja.Od 5. do 9. travnja devetobrtnika iz Koprivnièkokrievaèkeupanije nastupitæe pak na Meðunarodnomgospodarskom sajmuu Mostaru. Organizatortog nastupa je HGK -upanijska komora Koprivnicakoja æe i pokritisve troškove nastupa domaæihobrtnika, a koji æesvoje djelatnosti predstavitizajedno s ostalim gospodarskimsubjektima izove upanije. U sklopu posjetaMostarskom sajmuorganizirat æe se i posjetHGK u Dubrovniku i Obrtnièkojkomori Dubrovaèko-neretvanskeupanijepa æe to ujedno biti prilikaza razmjenu iskustava iuspostavu gospodarskesuradnje, najavio je tajnikObrtnièke komore Koprivnièko-krievaèkeupanijeBoo Baraæ.POK PRIJAVIO PROJEKT2HCH==IKIA@IJL5LAE===HI=0HL=JI= " $Na natjeèaj za prijavu projektnihprijedloga u sklopu Programaza susjedstvo Slovenija-Maðarska-Hrvatska2004.-2006.,Obrtnièka komora Krapinsko-zagorskeupanije je zajedno s Obmoènomobrtnom zbornicom Šmarje priJelšah, prijavila projekt za mjeru 1.2."Zajednièki razvoj ljudskih resursa".Ciljevi projekta su putem odravanjateèajeva za obrtnike, poboljšanjekonkurentnosti obrtnika OK-KZ, poboljšanje poloaja deficitarnihzanimanja i interesa mladih zaobrtnièka zanimanja i povezivanjehrvatskih i slovenskih obrtnika tenjihovo obrazovanje.Teèajeve bi organizirali za slijedeæazanimanja:Obrada metala - automatski CNCstrojevi, postupci zavarivanja TIG iMIG na visokofrekventnim aparatimaza inox i obojene metale, površinskeobrade, zaštita na radu.Obrada drva - tehnološki postupci,automatski CNC strojevi, oblikovanjematerijala, zaštita na radu.Proizvoðaèi hrane - mesnopreraðivaèkabranša - izrada i oznaèa-Predsjednik Obmoène obrtnezbornice Šmarje pri Jelšah, Francerak i predsjednik OKKZDragutin Ranogajeczanimanja i to prezentacija po osnovnimškolama i prezentacija poobrtnièkim radionicama.vanje proizvoda, pekari, slastièari,zaštita na radu.Ugostitelji - upoznavanje vina domaæegvinorodnog okoliša, psihologijaposluivanja, prepoznavanjeelja gostiju, prilagoðavanje ugostiteljskeponude, obrazovanje pomoænihradnika u kuhinji, zaštita na radu.Frizeri - nove tehnike šišanja, oblikovanjesveèanih frizura, zaštita naradu.Cvjeæari - izrada malih cvjetniharanmana, araniranje prostora ipoklonaPrijevoznici - unutarnji i meðunarodnipromet.Teorijski dio teèaja trajao bi 24 satapo zanimanju, a isti broj sati trajaobi i praktièni dio po zanimanju. Usklopu projekta, organizirao bi se iteèaj informatike; teèaj stranih jezika( engleski, njemaèki ); knjigovodstvoza obrtnike; trište i marketing,a teèajevi bi trajali takoðer po 24 sata.Za poveæanje interesa za zapošljavanjeu deficitarnim zanimanjima,odrale bi se prezentacije obrtnièkihAKFEIK@HKAA>HJE==A?FHI=LE! HA@=Dobitnici priznanja za uspjeh u obrtništvu i promicanjeobrtnièke struke s predsjednikom MUO KlanjecMladenom upaniæemroslava 32. roðendanaP Meðuopæinskog udru-enja obrtnika Klanjecodrana je u restoranu"Zelenjak" u Risvici11.veljaèe 2005. godine.Sveèanost je zapoèela snekoliko rijeèi predsjednikaUdruenja Mladenaupaniæa, koji je naglasio,da iako smo malo Udru-enje, kojem se svake godinebroj èlanova smanjuje,nastojimo biti što aktivniji.U prošloj godini smo te-ište aktivnosti stavili narješavanje najznaèajnijihpitanja za obrtnike i obrtništvo,a mnogo panjesmo posvetili i druenju,zabavi i rekreaciji obrtnika.Pokrenuli smo izdavanjeInformativnog biltena;s uèenicima osmih razredaproveli smo pilotprojekt"Obrt i obrtnièkazanimanja" u sklopu kojegsmo ih poveli u posjetobrtnièkim radionicama.Sudjelovali smo na sajmovimau Hrvatskoj i u inozemstvu,a s opæinom Kumroveckao nositeljemprojekta ukljuèili smo se iu Cards program.U nastavku sveèanostipodijeljena su priznanjaza uspjehe u obrtništvu ipromicanje obrtnièkestruke, a koje su dobili:Dragica Jambrešiæ, Snje-ana Brgles, Vesna Gorièki,Dejan Zagorec, IvanZorman i Ivica Mlinariæ.Nakon radnog dijelagoste je zabavljao popularniNikola Novosel Miškecs pregrštom viceva, auz njega je nastupila iplesna skupina "Vega" izVelike Gorice s toèkamaakrobatskog rock'n'rolla.Gosti su se uz Lepe cajte,ples srca i tombolu zabavljalido ranih jutarnjihsati.GORDANA NOVOSEL,TAJNICA MUO KLANJEC

Utorak, 22. oujka 2005.SEOSKI TURIZAM U OBITELJI JURJEVIÆ/HAEFFKJ>=AK@E=EIAFFKJAEI=Obitelj Jurjeviæ iskoristila je prednosti autocesteSVETI ROK - Nakon štoim je u Drugom svjetskomratu imanje gorjelo i obnavljanodva puta, te u Domovinskomsravnjeno sazemljom, obitelj Jurjeviænakon oslobaðanja SvetogRoka i obnove domaæinstvabrzo se odluèila kakodalje. Vremena nije bilozbog prolaska autoceste iJurjeviæi su jedni od rijetkihkoji su se na vrijemepripremali i prilagodili.- Još od pradjeda Petrine,pa sina mu i mog djedaStipana, koji su imali konaèišteza kirijaše i prekooca Peljte, mene koji samšesnaesto dijete po redu isupruge Milke pa mojih sinovaPeðe i Danijela, neznamo za ništa osim obrtništva.Bavili smo se kirijanjem,pekarom, izvlaèenjemugljena i drva poVelebitu, prijevozom, trgovinom,birtijom - prièa LukaJurjeviæ, poznatiji kaoBraja, dodajuæi da je bakaKata zapravo poput maticeu košnici.- Dolaskom Bechtela posaoje ivnuo, ali je kratkotrajalo pa smo još za njegovaboravka morali odluèitikako iskoristiti autocestu.Redale su se idejeza idejom i onda smo zakljuèilida se seoski turizamsve više trai. Uvelismo lièku obilatu kuhinju,nastavili s uzgojem golubova,fazana, divljih svinja,srna, paunova, zeèeva, konja,domaæih svinja, konja,a uskoro tata dovozi i dvajelena lopatara... Prekoceste smo uredili brdo ionda se odluèili kupiti stotinjaksaonica te svu ponuduotvoriti prema gostima.Bio je to pun pogodak zaZadrane, Šibenèane, posebnodjecu koja zahvaljujuæijakoj reklami i kravuzamišljaju plavom, prièaDanijel Jurjeviæ - Dane.Brat Peða nije za punorazgovora jer u oèekivanjugostiju mora traktorompripremiti parkiralište,majka Milka dovesti u redkuhinju, jer uz svu ponudunajbolje prija besplatni lièkikolaè, dok Braja podmazujesaonice koje djeci nenaplaæuju. (. Mataija)=>HEKJIJ>CLEIEAIFAEAHAJAGOSPIÆ - Zbog prijedlogaMinistarstva kulturei zakona po kojemu selani oèitovalo Gradsko Vijeæe,te sukladno reèenomdonijelo odluku o visinispomenièke rente, danasje meðu lièko-senjskimobrtnicima nevjerica i zabrinutostzbog visine iznosa.Uplatnice koje su obrtnicimai trgovaèkimdruštvima dostavljene, asadre iznose od kojih boliglava.Po Ministarstvu kulturecijeli je grad povijesnacjelina, podijeljena na dvijezone zaštite. U prvoj seplaæa 4, a drugoj 3 kunepo èetvornom metru korisnogprostora. Ni selonije izuzetak ukoliko sedjelatnost obavlja u kulturnomdobru izvan povijesnogdijela. Kada se ovomepribroje nameti na reklamui tvrtku, ZAMP, terasu,komunalne usluge,plaæu, reijske troškove...onda je jasno kako se radio još jednom ozbiljnomudaru na najzdraviji diogospodarstva.Prema informacijamakojima raspolae Udru-enje obrtnika Gospiæ, iznosisu od oko 1000 kunaza dvadesetak èetvornihmetara, penju se od 3000LEE?E=JEL@>AIKH=@A>HJE=E=AI=KFH=LASciljem što bolje suradnjeobrtnika i tijelalokalne samouprave,te ukljuèivanja obrtnika uizradu strateških planovarazvitka meðimurskihgradova i opæina, predstavniciUdruenja obrtnikai Obrtnièke komoreMeðimurja od poèetkaveljaèe odravaju radnesastanke s gradonaèelnicima,odnosno naèelnicimameðimurskih gradova iopæina. Slijede sastanci sobrtnicima koji prikazujuèesto sasvim drugaèiju sliku.- Iako najurednije podmirujusvoje troškove i puneopæinske proraèune, izdosadašnjih razgovorasaznajemo da obrtnici nisuzadovoljni komunikacijoms pojedinim tijelima lokalnesamouprave i participiranjemu donošenju odlukastrateški vanih za razvitakpojedinih opæina.Naš je zadatak da se aktiviramo,suraðujemo i nedozvolimo da umjesto nizaproizvodnih pogona, poduzetnièkezone postanu zonetrgovaèkih centara -naglašava Ivan Rešetar,zamjenik predsjednikaUdruenja obrtnika Meðimurskeupanije, te dodajeda postoje odreðene nelogiènostiu tumaèenju pojedinihzakona od stranelokalne samouprave kojetreba razriješiti. Stogaobrtnici smatraju da bi usvakom opæinskom vijeæutrebao biti njihov stranaèkineopredijeljen predstavnikkoji æe braniti intereseobrtnika. Rešetar istièeda æe se ovom inicijativomizbjegnuti kritike dasu u Udruenju prezastupljeniobrtnici iz pojedinihmjesta, buduæi da postojitendencija kojom bi na slijedeæimizborima za èlanoveSkupštine Udruenjaobrtnika Meðimurske upanijeprema Statutu (kojegtreba doraditi), noviproèelnici podruènih odborapostali èlanovi Skupštine.Osim s èelnicima GradaMursko Središæe, do sadasu voðeni razgovori s naèelnicimaopæina Sveti Jurajna Bregu, Pribislavec,Šenkovec, Strahoninec,Sveti Martin na Muri, DonjiKraljevec i Donja Dubrava.U svim tim mjestimaodrani su i zborovipodruènih odbora obrtnika,gdje su izabrani novièlanovi predsjedništva iproèelnici odbora. Zborovisu ujedno iskorišteni zaprezentaciju aktivnostiObrtnièke komore Meðimurskeupanije, zainteresiranisu pozvani na razgovores predstavnicimaobrtnika iz Vicenze, apredstavnik Zagrebaèkebanke prezentirao je moguænostikreditiranja obrtnika.2JFEI=ELEKCLHEIJEFA@EH=KKAE==@ABE?EJ=H==E==OK Meðimurske upanijeu suradnji s MINGORPnastavlja s programom stipendiranjauèenika za deficitarnaobrtnièka zanimanjakoji se školuju pojedinstvenom modeluobrazovanja, a koji imajuprebivalište na podruèjuMeðimurske upanije. Izabranasu dvanaestoricauèenika prvih razreda kojiæe dobivati stipendiju u iznosuod 500 kuna mjeseèno.Ugovore o stipendiranjunastavka školovanjapotpisali su buduæi stolariNikola Filipoviæ, Petar Pintariæ,Martin Hunjadi iIvan Cindriæ iz Graditeljskeškole. Iz iste školeugovore su potpisali i IvicaBariæ , koji se školuje zavodoinstalatera i MarioKrajaèiæ, buduæi instalatercentralnog grijanja i klimatizacije.Iz èakoveèkeTehnièke, industrijske iobrtnièke škole stipendijeæe dobivati strojobravariDanijel Švenda i Karlo Gosariæ,elektroinstalateriKrešo Turk i MarinkoŠprajc, te tokar Matija Kovaèiæi limar Matija Horvat.Obrtnièke Novine7@HKAA/IFE=L=@HAIEdo 7000 za prosjeènu kvadraturukafiæa ili trgovineu središtu grada, šok nastajena 32.000 u trgoviniDalma doma, a nevjerica suplatnicom na 105.000 kunakoju su zaprimili uBrodomerkurovoj robnojkuæi.Ove poteze i dodatne23GOSPIÆ - Iako prije pet godina smješteno u privremeneobjekte, gospiæko Udruenje obrtnikapreselilo je na novu, privremenu, lokaciju.Smješteno je u ulici Dr. Ante Starèeviæa br. 13, atelefonski broj ostao je isti - (053)575064, te e-mail:udruzenje-obrtnika@gs.htnet.hr. Inaèe, polovicomoujka upuæeno je pismo namjere Poglavarstvugrada Gospiæa vezano uz rješavanje statusa Vatrogasnogdoma iz kojega vatrogasci trebaju iseliti ujednu od vojarni koje je MORH prenio u vlasništvoGrada (.M.)dabine olako legaliziranezakonom obrtnici smatrajudestimulirajuæimakada se uzmu u obzir njihoviiznosi za doprinose,reijske poslove, grijanje,poreze na reklamu,ZAMP, terase, razna osiguranja,kazne...(.Mataija)S KU P Š T I N AL=L=IJIJ=HEFH>AE>HJEJL=ako je to kod nas veæK uobièajeno, s novim izborimai novom promjenomvladajuæe strukture,porezno je zakonodavstvobila najznaèajnija prošlogodišnjatema obrtnièkihrasprava, ali bez znaèajnihkrajnjih posljedica, rekaoje, podnoseæi izvještaj oradu tijekom 2004. godine,Slavko Faltak, predsjednikObrtnièke komore Meðimurskeupanije na Skupštini,odranoj u petak, 4.oujka u Èakovcu.- Naalost morao bih ponovitisve negativnosti kojesam iznio i prije godinudana, pa mi se èini da sesve više pretvaram u papagaja,a istovremeno našaje vlast, od upanijske dodravne, veliki noj s glavomu pijesku koji niti ištaod onog što godinama upozoravamoèuje, niti vidi.Rezultat toga je što u Meðimurjunema nikakvoggospodarskog porasta zadnjihgodina, a to je jasnovidljivo i u porastu obrtništva.Broj obrtnika je ostaoisti iako je statistièki poveæanza 34 ili 1,7%. Ta stagnacijaje rezultat uvjetaposlovanja koje nam diktiraprije svega vlast na dr-avnoj razini.Obrtnièka komora na lokalnojrazini moe vrlomalo toga riješiti, zbogcentralistièki postavljenogpolitièkog, gospodarskog ifiskalnog sustava. Isto vrijedii za potpunu anarhijukoja vlada na razini lokalnesamouprave što se tièeuvoðenja i visine pojedinihkoncesija. I pored toga štoodluke o njima donose opæinei gradovi, takvu anarhijuim dopušta Zakon okomunalnom gospodarstvukojeg bi trebalo izmijenitiu smislu da se najviševisine koncesija toènopropišu, izmeðu ostalog jeistaknuo predsjednik Faltak.

24 Obrtnièke Novine Utorak, 22. oujka 2005.Stjepan Loknernovi predsjednikNa izvještajnoj skupštini Udruenja obrtnika Našicamoglo se èuti da je broj obrtnika poveæan za 3,5 posto daopada broj uslunih djelatnosti na raèun proizvodnih, daje bolja naplata komorskog doprinosa što je poticaj zapotpuniju realizaciju planiranih aktivnosti.Dosadašnji predsjednik Franjo Pohiek podnio je ostavkuu svim tijelima komorskog sustava, a glasovanjemèlanovi Skupštine odluèili su da novi predsjednik Udru-enja bude Stjepan Lokner, dosadašnji dopredsjednik.Njega æe do daljnjeg zamjenjivati Ivica Perak. Izabranoje i pet novih èlanova Skupštine: Dario Fumiæ, BranimirVuletiæ, Dario Šimiæ, Mario Varga i Igor Špoljariæ.Traže olakšice za stare obrteAko netko misli da su samo kovaèi i baèvari stari obrtivara se, jer u Donjem Miholjcu nema više dimnjaèara,obuæara, krojaèa po mjeri. Nije stari obrt ali ga više nema.Ovo je godina tradicionalnih umjetnièkih obrtate jeUdruenje Poglavarstvu grada uputilo zahtjev za oslobaðanjeod poreza na tvrtku i ostalih gradskih doprinosaza sve tvrtke koje se bave deficitarnim tradicionalnimzanimanjima. Odgovor još nije stigao ali se oèekuje.Neprimjeran odnos premaobrtnicimaUnatoè naporima obrtnika Baranje kontakt suradnja slokalnom samoupravom ne funkcionira. To je bit izlaganjaStipe Vlahoviæa, predsjednika Udruenja obrtnikaBaranje,a naglsio je: - To nije prvi sluèaj da nas se ignorira,posebice predstavnici lokalne samouprave. Mi smodobri kada sponzoriramo razne sportske susrete ili opæinskemanifestacije ali kada su obrtnici u pitanju nemanikoga. Na ovom podruèju bogatiji smo za 71 obrtnika ato znaèi barem toliko radnih mjesta, što ne treba zanemaritina ovom prostoru s visokim brojem nezaposlenih.SURADNJA KONZUMA I OBRTNIÈKE KOMORE2=HJAHIJLFHJELIJH=AKHA?EAPartnerstvo s Konzumom putem obrtnièkih kartica kasni u Osjeèko-baranjskoj upaniji, aliunatoè svim nedaæama koje prate male trgovce pomoæi æe kakvo-takvo preivljavanjedo daljnjegaMale trgovce, one ususjedstvu, kao ione na trnicamapodobrano ugroavaju trgovaèkilanci i velike robnekuæe. Kako to riješitibez veæih potresa za obrtnikene postoji magiènipotez ali postoji moguænostda se barem nešto uradi.Takvu moguænost pokušalisu zajednièki naæi predstavniciKonzuma, HOK-aodnosno Sekcije trgovaca.Naime, ugovor o suradnjiKonzuma (Agrokora) i Hrvatskeobrtnièke komore okorištenju obrtnièkih karticapotpisan još u svibnju2002. godine konaèno æe serealizirati i u Slavoniji iBaranji te æe mali trgovcimoæi koristiti obrtnièkekartice sa svim tada dogovorenimpogodnostimaprilikom kupovanja robe.Zakljuèak je to sastankapredstavnka Konzuma iHOK-a odranog u Osijeku.Nakon ustre raspraveo razlozima nekonzumiranjaugovora na podruèjuOsjeèko-baranjaske upanijezakljuèeno je kako nemarazloga za nerealizacijupotpisanog ugovora. Nakongotovo tri godine realizacijatog ugovora konaènoæe krenuti. Dogovorenesu i neke pojedinosti buduæesuradnje kao primjericeda æe Konzum nastojatiuskladiti asortimanVelproa (vlastite veleprodaje)s potrebama obrtnikaa spreman je razmotririsvoje planove širenja akose u blizini mjesta na kojenamjerava doæi nalazi njegovpartner, obrtnik.- Bitan nam je partnerskiodnos s obrtnicima jernam je cilj udruiti se i zajednièkinastupati protivstrane konkurencije te poticatii širiti domaæu proizvodnju.Meðutim, Obrtnièkakomora nije odradilado kraja svoj dio posla jernije obavijestila svoje èlanoveda od 1. sijeènja2004., odnosno od ulaskaosjeèkog Alastora u sastavKonzuma, imaju moguænostkorištenja obrtnièkihkartica. Ugovor potpisan2002. godine realiziran jeodavno u svim dijelovimaHrvatske, osim u Osijekujer do kupnje AlastoraKonzum na tome podruèjunije imao svoje prostore,rekla je Zdenka Veriæ, direktoricaVelpro centara(Konzumovih veleprodajnihmjesta).- Traili smo da Velprocentri nemaju iste cijeneza obrtnike i graðane ali tonije ostvareno. Nakon svihdogovaranja mislim dapredstoji nastavak izumiranjamalih prodavaonica.Nije to samo zakljuèakmalih trgovaca veæ èinjenicekoje govore da je unajcrnjim danima na ovompodruèju promet u trgovinamadralo sedamdesetakposto malih i veæih trgovinaa sada su pali ispod40 posto i taj trend se nastavlja.Mi nikako ne moemobiti konkurentni, bezobzira na obrtnièke kartice,ako barem za nijansuod ostalih pa i naših redovitihkupaca nemamo povoljnijipristup robama.Trgovinama u susjedstvuili iza ugla zvoni propadanje,a najgore je to štose radi o obiteljskom poslukoji mlaði neæe moæi nastavitibez obzira na ulaganjanas starijih. To znaèinovu nezaposlenost a unjihovom zapošljavanju sigurnoneæe pomoæi velikitrgovaèki centri koji imajusvoje kriterije, rekla namje nakon sastanka BrankaIvanek, predsjednica Sekcijetrgovaca Udruenjaobrtnika Osijeka i dopredsjednicaCeha trgovacaHOK-a.- Takva predviðanja nasastanku je izrazio i BorisVukeliæ, predsjednik Cehatrgovine HOK-a, posebnonaglasivši velièinu problemamalih trgovaca, ali ipotrebu povezanosti s velikimai borbi za bolje pozicijeza vlastiti opstanakkao što je dogovor s Konzumom.PRIPREME ZA REALIZACIJU ZNANSTVENOG PROJEKTA O RADU OSJEÈKIH OBRTNIKA1IJH=EL=ALEA@IJA=>HJECH=@=Obrtnièka komora Osjeèko-baranjskeupanijeu suradnji s Hrvatskomakademijom znanosti iumjetnosti, te Zavodom zaznanstveni i umjetnièkirad u Osijeku, pokrenulaje projekt Obrt i obrtniciOsjeèko-baranjske upanije1872 - 2002. Organizacijskiodbor na èelu s prof.emer. Julijem Martinèiæemzakljuèio je da u slijedeæadva mjeseca KarloMiškoviæ, predsjednikObrtnièke komore Osjeèko-baranjskeupanije iBlaenka Bogdan; tajnicatrebaju upoznati gradonaèelnikegradova u upanijio projektu kako bi se potomimenovali suradniciza realizaciju projekta.Predviðeno je da se zbogobimnosti izvora na odreðennaèin dosta toga sameali da se izvori podatakaprethodno tiskaju, te dase angairaju u istraivanjuodreðenig razdobljai mladi istraivaæi s osjeèkihfakulteta.PRIJAVE ZA SAJMOVEKutjevaèka vina i požeškerakije u DubrovnikuPonajbolje "zlatne kapljice" poznatih kutjevaèkih vinogradarai vinara Vlade Krauthakera, Petra Majetiæa i HrvojaSontakija, voæne rakije obiteljskoga gospodarstva"Ribièiæ" iz Poege, te viljamovka poeškoga Obrta "Willijams"predstavljaju Obrtnièku komoru Poeško-slavonskeupanije na Drugom mediteranskom sajmu zdravehrane i ljekovita bilja što se odrava od 31. oujka do 3.travnja u Dubrovniku. Svi izloeni proizvodi, doznajemo,moæi æe se kušati, a planira se i degustacije za dubrovaèkeugostitelje. Prvi put nakon 1997. nije organiziran odlazakna najveæi svjetski obrtnièki sajam u Münchenu,POK je svojim èlanovima uputio pozive da se prijave zasudjelovanje na sajmovima u Zagrebu i Rijeci. Meðunarodniobrtnièki sajam u Zagrebu, 47. po redu, odrava seod 19. do 23. travnja, a izlaganje obrtnika sufinancira sesa 70 posto cijene izlobene površine u paviljonu 5 Zagrebaèkogavelesajma; èetvorni metar standardno ureðenogaprostora, obrtnike æe stajati 21,5 eura, a za "kvadrat"vanjskoga prostora cijena je 6,4 eura. 4. rijeèki Sajamobrtnika - proizvoðaèa za turizam, pak, odrava seod 6. do 10. travnja, a cijene izlagaèke površine jesu 400kuna za èetvorni metar ureðenog zatvorenog prostora te100 kuna za "kvadrat" otvorenog vanjskog prostora.PREMA PLANU RADA UDRUENJA OBRTNIKA PAKRACA I LIPIKA U 2005.2JH=C@EA=J=CF=H=EDEEFEED>HJE=UdruenjeobrtnikaPakraca i Lipikasvojim æe èlanovimaomoguæiti struènu i financijskupotporu u promidbiproizvoda i uslugaputem glasila "Obrtnik"koji æe, kao podlistak s aktualnomobrtnièkom problematikomi oglasnimprostorom po povlaštenimcijenama, izlaziti jednommjeseèno u lokalnome"Pakraèkome listu". Potkrajgodine, u tim æe senovinama izdati katalogpakraèkih i lipièkih obrtnikas naznaèenom djelatnošæu,sjedištem i telefonskimbrojem, a Udru-enje æe takoðer poticati isufinancirati promidbeneaktivnosti svojih èlanovakroz posjete i nastupe naNovi predsjednici sekcijaŠtefka Karel, obrtnik iz Velike, izabran je za novogapredsjednika Sekcije metalaca UO Poega. Predsjednikomnjegove Sekcije obrade drva, pak, imenovan je IvanŠimunoviæ, obrtnik iz Novoga Sela, koji je na toj funkcijizamijenio nedavno umirovljenoga Antuna Kovaèeviæa.Èlanovi obaju sekcija, anketirani su o potrebama zanauènicima za sljedeæu školsku godinu, za zanimanjastrojobravar i tokar, odnosno stolar, koji se obrazuju upoeškoj Tehnièkoj i Obrtnièkoj školi.domaæim i inozemnim sajmovima.Dio je to programa radaUdruenja obrtnika Pakracai Lipika u 2005., usvojenogana nedavnoj godišnjojskupštini, u kojemustoji i to kako æe se nastavitibliska suradnja s Obrtnièkomkomorom Poeško-slavonskeupanije. Ustrajatæe se, meðu ostalim,na tome da njezin pravnikjednom tjedno dolazi uprostorije Udruenja tebude na raspolaganju obrtnicimaPakraca i Lipika, atakoðer æe se, u suradnji supanijskom i Hrvatskomobrtnièkom komorom, pokušatipronaæi financijskamoguænost za zapošljavanjedjelatnika u Udru-enje te pribavljanje potrebneinformatièke opreme.Nastavit æe se, usto, poticatirad cehova te ukljuèivanjenjihovih predstavnikau struèna predavanja iseminare sa svrhom upoznavanjanovih dostignuæau tehnologijama, poslovanjui podizanju kakvoæeproizvoda i usluga, aUdruenje æe u ovoj godinitakoðer brinuti o unapreðivanjuškolskoga sustavaprema lokalnim potrebamate æe u suradnji s POKomsudjelovati u organizacijii provoðenju pomoænièkihi majstorskih, te ispitao struènoj osposobljenosti,kao i o licenciranjuradionica na pakraèkomei lipièkome podruèju. Aktivnostigospodarskoga karaktera,bit æe usmjereneponajprije na poticanjerazvoja obrtništva kojeprovodi lokalna samoupravau suradnji s resornimministarstvom, Udru-enje æe inicirati donošenjerazvojnih gospodarskihplanova putem sudjelovanjasvoga predstavnikau radnoj skupini zaizradu Strategije gospodarskogarazvoja GradaPakraca. Redovnoj godišnjojskupštini, nazoèili ipakraèki gradonaèelnikDavor Hruška, te tajnikHOK-a Petar Sindièiæ, ausvojena su izviješæa o raduUdruenja obrtnika Pakracai Lipika za 2004.,raspravljalose o prijedloguza kupnju novoga prostoraza Obrtnièki dom.Kandidiranje za ROPupanijska obrtnièka komora jedan je od partnera uizradi Regionalnog operativnog programa razvoja (ROP)Poeško-slavonske upanije, kojemu su utvrðeni prioritetipoveæanje konkurentnosti poslovnoga sektora tesmanjenje nezaposlenosti. Buduæi da æe se u sklopu programaiz predpristupnih fondova EU financirati i privatniprojekti - dijelom nepovratnim sredstvima, dijelom povoljnimkreditnim linijama - zainteresirani obrtnici kojiele kandidirati svoj projekt trebaju ispuniti upitnik.

Utorak, 22. oujka 2005.2HE==KCA@EE=IE=LE=HAObrtnièkakomoraPrimorsko-goranskeupanije svakegodine dodjeljuje priznanjauglednim i èasnimèlanovima Komore i drugimpojedincima i institucijamakoji su svojim djelovanjemdali znaèajandoprinos razvoju obrtništvaHrvatske.Dobitnici godišnjenagrade zaorganizacijski rad su:ZVONIMIR BREBER, trgovaciz CrikveniceZOLTAN DJEKE, ugostiteljiz Novog VinodolskogANTON DUJMOVIÆ,ugostitelj iz KrkaSIMEUN GALIÆ, graðevinariz VrbovskogEDUARD GALOVIÆ, ribariz OpatijeIVAN GRETIÆ, autoprijevoznikiz KrkaMARIO KAMALIÆ, ugostiteljiz Malog LošinjaANKICA KEZELE, trgovaciz DelnicaGORDANA KRUIÈE-VIÆ, frizer iz Novog VinodolskogIVAN MRŠIÆ, graðevinariz KrkaJOSIP MUHVIÆ, autoprijevozniki pilanar izÈabraALOJZ NOVAK, autolimarRADMILA ŠTIMAC,trgovac iz DelnicaVLADIMIR TRUCEK,ugostitelj iz KrkaBORIS VUKELIÆ, trgovaciz RijekeDobitnici Nagrade zaivotno djelo su:Antun Bakiæ, muški frizeriz RijekeAntun Bakiæ je muškifrizer s 27 godina rada ustruci, aktivan u tijelimaUdruenja obrtnika Rijeka.Sudionik je na brojnimfrizerskim natjecanjima,gdje je osvojio zapa-ene rezultate, a jedan jeod osnivaèa Udruge frizeraPrimorsko-goranskeupanije. Vrlo je aktivan iu odgoju mladih kadrovafrizerske struke, radom uispitnoj komisiji obrtnièkeškole, u komisiji za polaganjemajstorskih ispita,te u Odboru za strukovnuizobrazbu Obrtnièke komorePrimorsko-goranskeupanije.Branko Bevanda, ugostitelju mirovini iz OpatijeBranko Bevanda je poznati uspješan ugostitelj spreko 40 godina obrtnièkogstatusa, od èega višeod 30 godina u ugostiteljskojstruci. Bio je aktivnièlan tijela Udruenja obrtnikaOpatija u više mandata,te èlan Ceha i SkupštineObrtnièke komorePrimorsko-goranske upanije.Svoje bogato iskustvogospodin Bevandaje rado prenosio na mladikadar u ugostiteljskojstruci, odgojivši u svomobrtu brojne uèenike.Miro Devèiæ, graðevinsko-mehanièarskiobrt izDobrinjaMiro Devèiæ, diplomiraniinenjer strojarstva jedugogodišnji obrtnik kojije svojim radom dao nemjerljivdoprinos razvojuobrtništva na podruèjuUdruenja obrtnika Krk išire. Devèiæ je bio predsjednikUdruenja obrtnikaKrk u tri mandata, tedugogodišnji èlan tijelaObrtnièke komore Primorsko-goranskeupanijei Hrvatske obrtnièkekomore.Dao je veliki doprinosprimjeni Zakona o obrtu iusklaðenju s njegovimodredbama, a posebandoprinos gospodin Devèiæje dao izdavanju knjige"Obrt na otoku Krku"2001. godine. Treba istaknutii doprinos gospodinaDevèiæa da se Obrtnièkenovine dostavljaju svimobrtnicima, te izdavanjuobrtnice velikog formatakoja se istièe u poslovnimprostorima obrtnika.Benjamin Kuèiæ, bravaru mirovini iz Malog LošinjaBenjamin Kuèiæ je danasu 92. godini ivota ibuduæi da nema ivih roðaka,smješten je u Domuza odrasle i umirovljenikeu Velom Lošinju.Za vrijeme svog obrtnièkogvijeka, gospodin Kuèiæje dugi niz godina biojedini bravar u Malom Lošinju,èije su usluge koristilii graðani Cresa i okolnihotoka. Za svoj rad gospodinKuèiæ je dobio brojnapriznanja, a nauènikkojeg je školovao danasima obrt u Malom Lošinju.Ivan Majnariæ, automehanièaru mirovini iz DelnicaIvan Majnariæ je u 27godina obrtnièkog staabio aktivan u Udruenjuobrtnika Delnice, èiji jebio jedan od osnivaèa.Osim u tijelima Udru-enja, predstavljao je obrtnikeu tadašnjoj Samoupravnojinteresnoj zajednicizdravstvenog osiguranja.Valja posebno istaknutida je izuèio 25uèenika, od kojih su mnogidanas uspješni obrtnici.Odlaskom u mirovinugospodina Ivana Majnariæa,obrtnièka obiteljskatradicija se nastavila, buduæida je obrt nastavioobavljati njegov sin.Siniša Mikašinoviæ, ugostitelju mirovini iz CrikveniceSiniša Mikašinoviæ jeprije 35 godina bio jedanod osnivaèa današnjegUdruenja obrtnika Crikvenica,a tijekom cijelogsvog radnog vijeka bio jeaktivan èlan tijela Udru-enja.Svojim radom u ugostiteljstvu,najprije u gostionici"Šangaj" u Crikvenici,a zatim u restoranu "Sirena"u Dramlju, gospodinMikašinoviæ je podigaougled ugostiteljstva naobrtnièki i obiteljski naèin.Zbog toga je uivao iznimanugled meðu obrtnicima,a za svoj rad je dobioi brojna priznanja.Ivan Pekiæ, umirovljeniribar iz Malog LošinjaIvan Pekiæ bio je jedanSASTANAK KNINSKIH ÈELNIKA S PREDSTAVNICIMA OBRTNIKA URODIOKONKRETNIM DOGOVORIMA/H=@EFHKEHKKFEInicijativaObrtnièkekomore Šibenskokninskeupanije oorganizaciji sastanaka saèelnicima gradova i opæinaradi uspostave uspješnijei bolje suradnjeudruenja obrtnika u timsredinama s lokalnimvlastima, u Kninu je veædala prve rezultate. Nasastanku na kojem suestu godinu zaredomŠ šibenska Industrijskoobrtnièkaškola bila je domaæinRegionalnog natjecanjauèenika vodoinstalaterai instalatera centralnoggrijanja i klimatizacije.U kategoriji vodoinstalateranatjecali suse uèenici Srednje škole izBlata, Obrtno-tehnièkeškole iz Splita, Obrtnièko-sudjelovali kninski gradonaèelnikVinko Mariæ injegov zamjenik MilivojMariæ, zatim predsjedniki tajnik Obrtnièke komoreŠibensko-kninske upanijeAnte Mihiæ i SlavenJakeliæ, te predsjednikUdruenja obrtnikaKnin Andrija Kaliger itajnica Snjeana Šimiæ,dogovoreno je da GradKnin obiljei taksi stajalištaza osam taksista,koji imaju koncesiju zaobavljanje ovoga posla.Time bi se, kazano je,sprijeèio rad na crno inelegalna konkurencija.Predsjednik kninskihobrtnika Andrija Kaligerizrazio je nezadovoljstvovisokim cijenama najma,koji 23 obrtnika plaæajuza prostore na Novoj tr-nici. Korisnici tih prostoraobratili su se Udru-enju obrtnika Knin i zatrailisastanak s gradskimpoglavarima i direktoromNove trnice.Na njemu je donijetaodluka Gradskog poglavarstvaKnina kojom sukorisnici prostora u prvojpolovici ove godine oslo-NATJECANJE UÈENIKA5FE=EF>EA@EEK>A=JACHEAindustrijske škole iz Imotskog,Strukovne škole ViceVlatkoviæa iz Zadra,Obrtnièke škole iz Dubrovnikai Industrijskoobrtnièkeškole iz Šibenika.Najbolji rezultat u ovojkategoriji postigli su uèenicisplitske Obrtno-tehnièkeškole, drugo mjestoosvojili su uèenici vodoinstalateriiz šibenske Industrijsko-obrtnièkeškole,dok su treæe mjesto osvojiliuèenici Srednje školeiz Blata.U kategoriji instalateracentralnog grijanja i klimatizacije,pored škola izSplita, Imotskog, Zadra iŠibenika, natjecali su se iuèenici Srednje strukovneškole iz Makarske. Prvomjesto u ovoj kategorijiboðeni plaæanja PDV-a,koji æe iæi na teret Novetrnice. Predstavnici obrtnikas kninskim poglavarimarazgovarali su i ousklaðivanju srednjoškolskihprograma u Kninus onima, koje æe uskoroponuditi kninsko Veleuèilište.Buduæi da usrednjoj školi "Kralj Zvonimir"nema poljoprivrednihi stoèarskih usmjerenja,dogovoreno je dase pokuša doæi do podatakao potrebi za ovakvimkadrovima kako bise srednjoškolski programiprilagodili programimaVeleuèilišta.osvojili su splitski uèenici,drugi su bili Šibenèani,dok su treæe mjesto osvojilizadarski uèenici. Prvoplasiranei drugoplasiraneekipe iz obje kategorijestekle su pravo nastupa naDravnom natjecanju vodoinstalaterai instalateracentralnog grijanja i klimatizacije,koje æe se odr-ati u travnju u Zagrebu.od prvih obrtnika na MalomLošinju, a u svom dugomradnom vijeku baviose prijevozništvom, brodogradnjomi ribarstvom.Bio je aktivan u radu obrtnièkeorganizacije kaopredstavnik ribara s Lošinjau tadašnjoj Jugoslaviji.Svojim radom je dao velikidoprinos obrtništvu idruštvenoj zajednici, aposebno valja istaknuti daje za vrijeme Domovinskograta sa svoja dvabroda, zajedno s nekolikokolega, pridonio da se izmora kraj Lošinja podigne10.500 granata.Odlaskom u mirovinugospodina Pekiæa, ribarskiobrt su na njegovimbrodovima nastavila dvasina.Joso Šamaniæ, ugostitelju mirovini iz Novog VinodolskogJoso Šamaniæ je treæageneracija ugostiteljskogobrta koji je zapoèet davne1910. godine. Bio je aktivnièlan Udruenja obrtnikaNovi Vinodolski odnjegova osnivanja.Potvrda njegovog radaje prijedlog Udruenjaobrtnika Novi Vinodolskiza dodjelu Priznanja zaosobite zasluge u promicanjui razvijanju obrtništva1997. godine.Odlaskom gospodinaŠamaniæa u mirovinu obiteljskaobrtnièka tradicijanijeObrtnièke Novine25prekinuta, buduæi da jeobrt u èetvrtoj generacijinastavio njegov sin.Franjo Turk, graðevinariz PrezidaFranjo Turk ima 28 godinaobrtnièkog statusa iaktivan je u Udruenjuobrtnika Èabar, kao èlantijela Udruenja, ukljuèenje i u praktièno naukovanjeuèenika srednješkole u Èabru. Osobito jecijenjen obrtnik èabarskogkraja, koji je osim poradu u obrtništvu, poznati po humanitarnom radu inesebiènom pomaganjusportskim društvima, vatrogasnimzajednicama iškolama Grada Èabra.Igea Volariæ, fotografkinjau mirovini iz MalogLošinja.Igea Volariæ je dugogodišnjaobrtnica, èiji fotografskiatelijer ove godineslavi 50. obljetnicu postojanja.Kao druga generacija uobiteljskom obrtu gospoðaVolariæ je najprije sasuprugom, a zatim samostalno,unatoè velikim obiteljskimobvezama, svojomaktivnošæu neposrednopridonijela kvalitetistruke, afirmaciji obrtništvai promijenjenom odnosudruštvene zajedniceprema obrtništvu.Odlaskom u mirovinugospoðe Volariæ, u duhuobiteljske tradicije, obrt jenastavila obavljati njenanevjesta.Ured premješten u SenjakUdruenje obrtnika Knina preselilo se u novi prostor upoduzetnièkom inkubatoru "Senjak", gdje djeluje i kninskiCentar za poduzetništvo. Kninski obrtnici raspolau sprostorom velièine 50 metara èetvornih, odnosno s dvijeprostorije, od èega æe ona veæa od 35 èetvornih metarasluiti za njihove sastanke. Kako nam je kazao predsjednikUdruenja Andrija Kaliger, u tom prostoru obavljatæe se i informatièka edukacija obrtnika, koju æe financiratiGrad Knin.Frizeri, kozmetièari i cvjeæariu MasliniUèenici šibenske Škole za obrtnièka zanimanja posjetilisu Centar za školovanje i rehabilitaciju-podrunicaMaslina u Bratskom Docu, gdje su štiæenicima prikazalisvoje frizerske, kozmetièarske i cvjeæarske vještine. Podvodstvom mentorica Sande Kouliæ, Vinke Karadole iJanje Paraæ ovu ustanovu posjetilo je po pet uèenika izsvakog zanimanja. Uèenici Škole za obrtnièka zanimanjasvake godine posjeæuju štiæenike Centra u Bratskom Docu,èime znaèajno pomau njihovoj socijalizaciji.

Utorak, 22. oujka 2005.Meðunarodna suradnja Obrtnièke komore Varadinske upanije8=H=@EIE?AJ=H+)5FHA@JLHAAMeðunarodni projekatCLAS koji financiratalijanskaVlada, a provodi Asocijacijaobrtnika, malih i srednjihpoduzetnika (CNA) izUdina s ciljem kompjutorskog"umreavanja" poduzetnikajugoistoène Europes talijanskim poduzetnicima- u koji je ukljuèenai Obrtnièka komoraVaradinske upanije kaojedan od njegovih nositelja- je pred realizacijom.U komorskim je prostorimaveæ instaliranaoprema preko koje æe obrtnièkaUdruenja iz Varadina,Ivanca, NovogMarofa i Ludbrega biti povezanas obrtnicima i malimi srednjim poduzetnicimaiz talijanske pokrajineUdine, te iz zemalja ukojima takoðer postojetakvi centri mree CLASkao što su Srbija i CrnaGora, Bosna i Hercegovina,te Rumunjska, a uskoroi Makedonija i Bugarska.Slubeno otvorenje varadinskogCentra CLASpredviðeno je 11. travnja,a tom se prilikom oèekujedolazak predstavnika talijanskogveleposlanstva,Stigle ponude za cehovskusuradnjuNakon posjeta izaslanstva Varadinske upanije bratislavskomkraju, u kojem je sudjelovao i predsjednik upanijskeObrtnièke komore Rade Kušen, u OK V stiglesu ovih dana i konkretne ponude za cehovsko povezivanjekonkretno bratislavskog Ceha elekrotehnièkihstruka i Ceha tesara i krovopokrivaèa sa srodnim cehovimai strukama Obrtnièke komore Varadinske upanije.Prema rijeèima predsjednika Kušena, konkretizacijasuradnje moe se oèekivati veæ potkraj oujka. I. Nj.Najbolji automehanièarise domaæin, mr. sc. VladimirReider, ravnateljIndustrijsko-obrtnièketalijanske Provincije Udine,Hrvatske gospodarskekomore i drugih visokihdunosnika.U funkciji realizacijeovog znaèajnog meðunarodnogprojekta na kojemObrtnièka komora Varadinskeupanije veæ dvijegodine suraðuje s talijanskomAsocijacijom CNA izUdina, bio je i èetverodnevniposjet u veljaèi, njezinogpredsjednika i tajnikaRade Kušena i IvanaVusiæa, te predstavnicevaradinske Gospodarskekomore Boice Šantek, talijanskimgradovima Udinama,Bologni i Modeni,tijekom kojeg su osimsudjelovanja na završnomseminaru za operaterecentara CLAS, ostvarilibrojne kontakte i razgovores predstavnicima poduzetnièkihasocijacija i poduzetnicimaiz Italije idrugih zemalja sudionica.Suradnja na realizacijimree CLAS poèela je natemeljima uspostavljenesuradnje Varadinske upanijei Provincije Udine irezultirala je struènimedukacijskim seminarimaza operatere koji æe raditina projektu umreavanjapoduzetnika. Seminari suse odravali u Varadinu iu Italiji, a pohaðali su ihtajnici Obrtnièke komore iUdruenja obrtnika Varadina,Ivanca, NovogMarofa i Ludbrega, upanijskeGospodarske komore,Poduzetnièkog centrai Tehnološkog parkaVaradin.Putem Centra CLAS instaliranogu Obrtnièkojkomori Varadinske upanije,jedinog takvog centrau Hrvatskoj, obrtnici, temali i srednji poduzetnicis podruèja Varadinskeupanije moæi æe uspostavitisuradnju s poduzetnicimai obrtnièkim tvrtkamaItalije i drugih zemaljaumreenih u mreu CLASi na taj izravan naèin prezentiratisvoje proizvode iusluge, sklapati poslove iostvarivati razlièite oblikeposlovnog povezivanja.U INDUSTRIJSKO-OBRTNIÈKOJ ŠKOLI ODRANO NATJECANJEAU T O M E H A N I È A R AAJLHE?=FHLF=IEH=EDE=E?=2ACAE5=JEAUvirovitièkoj Industrijsko-obrtnièkojškoli, poznatojpo natjecanjima nanajvišoj razini, nedavnoje odrano meðuupanijskonatjecanje uèenikaza zanimanje automehanièar.Sudjelovala su 24 uèenikaiz 12 srednjih školaiz Slatine, Orahovice,Osijeka, Ðurðenovca,Poege, Našica, DonjegMiholjca, SlavonskogBroda, Ðakova, Vinkovacai Virovitice.Na sveèanosti prireðenojgostima, uèenicima injihovim mentorima, biranimrijeèima obratioad i poslovanje Obrtnièkekomore Virovi-Rtièko-podravske upanijeu prošloj godini kao i nizaktivnost u ovoj, meðu kojimaje i prihvaæenje procedurepokrenute od straneObrtne zbornice slo-Predsjedništvo skupštineSKUPŠTINA PODRUÈNE OBRTNIÈKE KOMORE8AEEKIFAIEK>E=HAC@EAvenskog Novog Mesta zapotpisivanje povelje o partnerstvu,dobrima je ocijenilaSkupština komore.Dapaèe, prošla godinaje, istaknuli su njen predsjednikJosip Novogradec itajnik Boidar Jeremiæ, jednaod najznaèajnijih tijekomproteklog razdoblja.Osim dostojno obiljeenogdesetog jubileja komore,riješeno je i pitanje vlastitogprostora. Krajem prošlegodine komora je imala1543 aktivna i 45 obrta umirovanju. Udio upanijskogobrta u ukupnombroju obrtnika u RH je 1,52posto što je nešto manjenego prethodne godine.Po broju obrtnika Viroviticaje i dalje na prvommjestu sa 708, Slatina jeimala 411, Pitomaèa 207,Orahovica 197, a Zdenci 20obrtnika. Cehovi su tijekomprošle godine kao ibrojni obrtnici osobno bilivrlo aktivni u obrazovnim ipromidbenim programima,a u suradnji sa struènimslubama komore rješavalisu problematiku vezanuza postojeæe i novo-škole, a natjecanje je otvoriopredsjednik Obrtnièkekomore Virovitièko-podravskeupanije,Josip Novogradec.Teorijsko znanje natjecateljisu pokazali uškolskim klupama, apraktièno u novootvorenojautomehanièarskojradionici Auto kuæe Šatrakd.o.o. Virovitica. Èetiriprvoplasirana uèenika,Marinko Gašpariæ iMarin Anðeliæ iz SŠ IzidoraKršnjavog Našice,Ivan Galiæ iz Tehnièkeškole Poega i DenisDunkoviæ iz SŠ MarkaMaruliæa Slatina, svojimznanjem su stekla pravosudjelovanja na dravnomnatjecanju koje æese odrati u Zadru.predloene zakone, pravilnikei propise. Da upravona tom planu treba raditiviše jer pojedinac pa niceh u cjelini bez POK-a nemoe ni u HOK-u niti udrugim institucijama nametnutimišljenje i prijedlogma kako oni dobri bili,upozorio je predsjednikCeha frizerskog obrta,majstor Milan Fadljeviæ.Rijeèi pohvale za postignuteuspjehe komore isuradnju s drugima izrazilisu i gosti sjednice, predstavniciupanije, tvrtkeViroexpo d.o.o., te Industrijsko-obrtnièkei Strukovneškole Virovitica.Skupština je meðu ostalim,na osobni zahtjev, razriješilaDraena Begoviæaèlanstva u komorskom Nadzornomodboru, a za novogèlana imenovala MarijanaDenta. K. K.Obrtnièke NovineSuradnja sa Slovenijom2HCH=1JAHHAC27Obrtnièka komora Varadinske upanije ukljuèenaje u zajednièki slovensko-hrvatski projekt podnazivom Interreg III A, u cilju poboljšanja suradnjeobrtnika i poduzetnika u pograniènim podruèjimaSlovenije i Hrvatske s posebnim naglaskom na pomoæislovenskih poduzetnika pripremama Hrvatskeza pridruivanje Hrvatske Europskoj uniji.Vrijednost navedenog projekta za podruèje Hrvatskeiznosi oko 100.000 eura, što konkretno znaèida su ta sredstva namijenjena kao pomoæ hrvatskimpograniènim podruèjima Varadinske, Meðimurskei Krapinsko-zagorske upanije, posebiceunapreðenju poduzetništva.Na realizaciji projekta predstoje daljnje aktivnostina planu koordinacije i promocije, organizacijikooperacijskih sastanaka, suradnji poduzetnièkihmrea i osposobljavanju poduzetnika za prekograniènusuradnju.>H=L=AUvjerenje o struènoj osposobljenosti steklo 16osobaZa drugi ovogodišnjirok struènog osposobljavanjaPOK-u se prijavilo18 kandidata, nouz pomoæ majstora -struènih uèitelja potrebnaznanja i vještine usvojiloje i pred struènomkomisijom poloilo ispitnjih 16.Njima æe, a rijeè je ocvjeæarima-aranerima,keramièarima, maserima,posluiteljima jela ipiæa i drugima, biti uruèenaUvjerenja o struènojosposobljenosti kojaim omoguæuju zaposlenjeili otvaranje vlastitogobrta.Slijedeæi ispitni rok jeu travnju, a prijave kandidatatraju do 25. oujka.=IJHIEEIFEJEU prvom ovogodišnjem roku 34 kandidataNakon provedenog natjeèajai prikupljenih prijavanedavno je odran sastanakispitnih komisija zapolaganje majstorskih ispitau prvom ovogodišnjem,proljetnom, ispitnomroku s kandidatima.Tom priliko je ustanovljenoda æe ispitu pristupiti34 kandidata u deset odmoguæa 32 zanimanja. Urazgovoru sa svojim majstorima,struènim suradnicimaPOK-a i komorskimsavjetnikom za obrazovanje,Franjom Petriæem,kandidati su imali prilikusaznati sve pojedinosti vezaneza ispit, a podijeljenaim je i priruèna literatura.Meðu 34 kandidata kojaæe u travnju i svibnju namajstorskom ispitu pokazatisvoje sposobnosti iznanja najviše æe ih biti uzanimanjima elektronièar,elektroinstalater i frizer.Zanimljiva je pojedinostda u ovom ispitnom rokuza stjecanje majstorskogzvanja pri Obrtnièkoj komoriVirovitièko-podravskeupanije, kao i u dosadašnjima,ima puno, èak18, kandidata iz drugih hrvatskihupanija. Razlogtomu je što mnoge Podruèneobrtnièke komore nemajuformirane ispitne komisijeza velik broj zanimanja.

28 Obrtnièke Novine Utorak, 22. oujka 2005.Uorganizaciji Kulturnogcentra "Gatalinka"Vinkovciodran je Seminar o izraditradicijskih i suvremenihfrizura. Prvoga dana seminarao najnovijim trendovimau oblikovanju i bojenjukose govorila je frizerkaKsenija Vrtariæ, stalnonastanjena u Londonu,a prezentacije suvremenihfrizura izvele su još JelaKaliniæ iz Splita i MarijaPavlaèiæ iz Karlovca. Osvojim dojmovima s putovanjau London govorila jeAna Petrièeviæ, koja je , da78EL?E=@H=IAE=HEH=@EJH=@E?EIEDEIKLHAAEDBHEKH=podsjetimo, nagradno putovanjeu London osvojilakao pobjednica prošlogodišnjegdravnog natjecanjau izradi etnofrizura.Ove æe se godine spomenutonatjecanje odrati 5.lipnja u vinkovaèkom hoteluSlavonija.Nakon napornog radnogdana, polaznice seminara ipredavaèice, opustile su seuz zvuke tamburica "Bosutskihbeæara" iz Vinkovacakoje je za tu prigoduangairala organizatoricaBlanka akula. Drugogadana seminara prezentiranaje izrada tradicijskihfrizura s podruèja cijeleHrvatske. Lokaliteti su biliRijeka, Split, Karlovac, Sisak,Korèula, Lastovo, SlavonskiBrod, Ðakovo, Vinkovci,Topolje u Baranji,Prekopakra, te podruèjeIstre. Ukupno je prezentirano25 frizura, a predavaèisu bili Jasna Mak, SlavicaPavièiæ, Kaja Šarèeviæ,Ana Petrièeviæ, Jela Kaliniæ,Marija Pavlaèiæ, NatalijaÈesal, Tanja Majiæ iJasna Èaèiæ. Posebno jevano istaknuti da su sefrizeri ukljuèili u istraivaèkidio posla, što u velikojmjeri pomae kvalitetnijojrekonstrukciji starihfrizura.Ljepota frizura kojesu napravili predavaèibila je na visokoj umjetnièkojrazini, a one æe se moæividjeti u fotomonografijikoja æe biti promovirana uPrezentirano je 25 razlièitih frizura iz raznih dijelova Hrvatskerujnu ove godine, za vrijemeVinkovaèkih jeseni,kad æe biti i modna revijaetno frizura i kreacija. Zanimljivoje napomenuti dasu ove godine na seminaruprezentirane frizure zanajraniji uzrast, odnosnood uzrasta od pet godinapa do mladenaèkih frizura.Sedam tipova djeèjihfrizura, zbog svoje jednostavnosti,ujedno moe koristitisrednjoškolska populacijakao svakodnevnefrizure. Ovaj jedinstveniseminar doista svake godinedonese nešto novo, a svizainteresirani frizeri kojise ele ukljuèiti u projekt"Etno frizure" mogu se javitiKulturnom centru Gatalinka,Ante Starèeviæa 4,tel/fax:032 331 341, GSM098 890 163, www.gatalinka.hr,e-mail : gatalinka@hi.htnet.hrSlavonske fotografezastupa Zlatko AndraševiæU sijeènju ove godine, Predsjedništvo HOK-a imenovaloje èlanove Sekcije fotografa pri Cehu uslunog obrtai obrta za intelektualne usluge gospodarskog karaktera.Prvi sastanak Sekcije odran je poèetkom veljaèe,kad su utvrðeni prioriteti i podijeljena zaduenja èlanovimavodstva Sekcije za pojedine POK-ove. Za predstavnikaèetiri upanije istoène Slavonije (Slavonski Brod,Poega, Osijek i Vukovar) izabran je Zlatko Andraševiæ,koji je predloen od POK-a Vukovarsko-srijemske upanije.Vlasnik je obrtnièke radionice Foto-video "Zlatko"u upanji, Veliki kraj 67. Radionicu je naslijedio od ocatj. ona postoji na istom mjestu od 1952. godine, a on juvodi samostalno od 1980. godine. Èlan je Upravnog odborai Skupštine Udruenja obrtnika upanja i POK-aVukovarsko-srijemske upanije. Nakon konstituiranjaSekcije odmah je pokrenuo aktivnosti na podruèju zakoje je zaduen. Obaviještene su struène slube svihPOK-ova, a na podruèju POK-a Vukovar veæ su odranesjednice Sekcije fotografa u Udruenjima obrtnika Vinkovcii upanja. Usvojeni su zakljuèci, od kojih su najvaniji:usuglašavanje cjenika osnovnih fotografskih usluga- izrada fotografija 9×13, 10×15, snimanje svatova,snimanje uèenika u školama. Poduzete su konkretneaktivnosti za smanjenje "rada na crno" tako što su poslalidopise institucijama gdje se nadriobrtnici najèešæe pojavljuju.V inkovèanin GoranSopkov, vlasnik Autoservisa"Sopkov", proglašenje obrtnikom godine2004. na obrtnièkoj zabaviodranoj 5. veljaèe 2005.godine u hotelu Slavonija.Na temelju tajnog glasovanjaèlanova Udru-enja obrtnika Vinkovci,titula obrtnika godine,povelja i zlatna znaèka -dodjeljuje se za višegodišnjiuspješan rad i izvanredneposlovne rezultateu protekloj godini, korektanodnos prema poslovnimpartnerima i korisnicimausluga uz poštivanjekodeksa Hrvatskeobrtnièke komore.U jakoj konkurenciji istotako uspješnih suparnikaobrtnika, GoranSopkov dobio je najvišeGORAN SOPKOV OBRTNIK GODINE7CA@EAKIL@A=JIJEglasova svojih kolegaobrtnika.Njegov je automehanièarskiobrt danas na 250èetvornih metara radnogprostora s ukupno peterozaposlenih djelatnika,odnosno èetiri majstora iGoranova supruga Marija.Radi i Goran koji sigurnimokom nadgledasve popravke. Za nepunihpet godina poslovanjaAutoservis "Sopkov"izrastao je u moderan autoserviskoji zadovoljavasve uvjete za pruanjeusluga vlasnicima suvremenihautomobila i drugihmotornih vozila uzprimjenu suvremene tehnikei tehnologije, odnosnopoznavanje autoelektrikei elektronike. Obavljajusve usluge osim poslovaautolimarije i lakiranja.Servis je opremljenkvalitetnim ureðajimaza dijagnostiku, testiranje,servis klima ureðajai vrhunskim alatima.Autoservis "Sopkov" jedanje od 48 trenutaènooperativnih Autostop servisau sastavu tvrtke AutoKrešo na razini èitave Hrvatske.Uglavnom su orijentiranina vozila VWgrupacije, ali servisiraju isva ostala vozila.Traimo od Vlade RHda do 1. travnja ovegodine osigura poèetakpregovora s Italijom,odnosno s EU oko ribolovau zaštiæenoj ekološko-ribolovnojzoni, gdjeæe sudjelovati i predstavnicinašeg ceha. Ako pregovorine poènu u tom rokupisat æemo svim klubovimazastupnika u Saboruda predloe odluke o poèetkuprimjene Zaštiæenogekološko ribolovnogpojasa Republike Hrvatskeza ribarice EU - izjavioje meðu ostalim u ZadruTonæi Boaniæ, predsjednikCeha za ribarstvo,akvakulturu i poljodjelstvoHrvatske obrtnièkekomore, na konferencijiza tisak nakon sjedniceCeha.Trait æe i da poèneprimjena nadzora naodredbama veæ proglašenogepikontinentalnogpojasa RH u dijelu zabranaizlova rakova i školjki.- Naša policija kontroliranas, a Talijani u zaštiæenomribolovnom pojasurade što hoæe - istaknuo jeeljko Majdaniæ, predsjednikCeha ribara Istarskeupanije. Improviziranojkonferenciji za novinarena brodu "Ribar" u zadar-U ZADRU NA SJEDNICI CEHA ZA RIBARSTVO, AKVAKULTURU IPOLJODJELSTVO HOK-a2AJEFHACLHAI1J=Eskoj luci prethodila je redovitasjednica Ceha nakojoj su predstavnici ribarapod radnim naslovom"Hrvatsko ribarstvo predulazak u Europsku uniju"raspravljali o izmjenama idopunama Zakona o morskomribarstvu.Predstavnici hrvatskihribara ultimativno traeda u ovoj godini budusprovedena najmanje dvanatjeèaja za izgradnju irekonstrukciju ribarskeflote. - Predlaemo da serebalansom dravnogproraèuna osigura 50 milijunakuna - istaknuo jeBoaniæ. U raspravu okoVladinog modela financiranjaobnove i modernizacijeribarske flote ukljuèiose i Ðenko Perin, naèelnikOpæine Kali, najribarskijegmjesta u Hrvatskoj,Za obnovu ribarske flote 45 milijuna euraHrvatska æe u iduæih nekoliko godinabiti bogatija za 50-ak brodova namijenjenihulovu sitne i krupne plave ribeu Jadranu i Mediteranu, jer Vlada je utvrdilamodel financiranja obnove i modernizacijeribarske flote. U taj æe seprojekt u iduæe tri, èetiri godine uloiti45 milijuna eura, istaknuo je ministarmora, turizma, prometa i razvitka BoidarKalmeta. Gradnju brodova u hrvatskimbrodogradilištima drava æe podupiratis 30 posto bespovratnih sredstava(po 10 posto dat æe ministarstva poljoprivrede,gospodarstva i mora), 10 postoosigurat æe ribar naruèitelj, a za 60 postoiznosa naruèitelj æe se zaduivati prekoHBOR-a. Obnovom i modernizacijomribarske flote eli se unaprijediti kvalitetaribolova, poveæati konkurentnostdomaæih ribara, a ribolov s unutrašnjegpreusmjeriti na vanjsko more. Prvi putnakon 20 godina drava predlae modelfinanciranja obnove ribarske flote, istaknuoje Kalmeta. Hrvatska trenutaènoima oko 3700 ribarskih plovila, ali lošihkarakteristika zbog kojih se ne moe ribaritiu vanjskom moru. Godišnje seulovi izmeðu 14 i 24.000 sitne plave ribe,ili tek osam posto procijenjene biomasešto je nedopustivo malo.èudeæi se kako je Vlada ucijeloj prièi potpuno zaboravilana izgradnju i obnovuluka. Vlada treba ubrzatii proceduru u svezi sizgradnjom ribarskih lukai definiranje priveza za ribarskuflotu, zakljuèenoje juèer u Zadru.Što se tièe izmjena i dopunaZakona o morskomribarstvu, predstavnici hrvatskihribara kao i nebrojenoputa dosad izrazilisu neslaganje s odredbamakoje omoguæavajustrancima osnivanje poduzeæai bavljenje ribolovomu našoj dravi. Osimtoga, posebno su akceptiralii nunost ukidanjaplaæanja naknade za gospodarskiribolov jer se to,osim u Hrvatskoj, nigdje usvijetu ne plaæa.Na sjednici u Zadrupredstavnici hrvatskih ribaraponovno su insistiralida se dopusti izlov prstaca.- Hrvatska ima 6000kilometara obale. Od togase 3000 kilometara nalazi"pod prstacima". Traimoda se na samo deset dopustikoncesija za izlovprstaca i to pod najstro-im kriterijima i pod stalnomkontrolom, kazao jeTonæi Boaniæ, smatrajuæida takav izlov prstaca nebi imao nikakve loše posljediceza morsku floru ifaunu, a suzbio bi se izlovna crno od kojega ima punoštete.

Utorak, 22. oujka 2005.Obrtnièke Novine29POSJET IZASLANSTVA ISLAMSKE REPUBLIKE IRAN ZAGREBUJL=H=ALEDCKIJE=H=LEJ=CIF@=HIAIKH=@AEAK@LEKA==Usklopu posjeta dr-avnog izaslanstvaIslamske RepublikeIran Zagrebu, koje je predvodiopredsjednik MohammadKhatami, 7. oujkau Predsjednièkim dvorimaodrani su i slubenirazgovori dravnih izaslanstava.U toj prigodi potpisanje i sporazum o poslovnojsuradnji komoraZagreba i Teherana. Sporazumsu potpisali predsjednikKomore Zagreb dr.Zlatan Fröhlich i predsjednikTrgovinske, industrijskei rudarske komore TeheranaMohammad RezaBehzadihan, uz zajednièkuocjenu da se time otvarajui znatne moguænostiza razvitak gospodarskesuradnje izmeðu dviju zemaljaNaglasak meðukomorskesuradnje Zagrebai Teherana stavljen je narazmjenu poslovnih informacijau pogledu boljegupoznavanja dvaju trišta,te na uspostavljanje konkretnihveza meðu gospodarstvenicima.O svemutome konkretnije se razgovaralona sastankupredsjednika komora Zagrebai Teherana, Fröhlichai Behzadihana, odranom8. oujka u KomoriZagreb, kad su predstavljenei strukturne karakteristikedvaju gospodarstava.Kako je reèeno siranske strane, u strukturinjihovog gospodarstva naftnaindustrija zauzimaprioritetno mjesto, a Iranje drugi najveæi proizvoðaèmeðu èlanicamaOPEC-a, s udjelom od 5posto svjetske proizvodnje.Štose uvoza tièe i moguæesuradnje s hrvatskimodnosno zagrebaèkim partnerima,iransko trište soko 70 milijuna stanovnika,a slijedom toga i teheranskos 11 milijuna stanovnika,zainteresirano jeza uvoz industrijske opreme,strojeva, prehrambenihproizvoda, lijekova, alii za razlièite tehnièke usluge.U pogledu daljnjegrazvitka gospodarskih veza,a ukupna hrvatsko -iranska robna razmjenaiznosila je prošle godine6,8 milijuna USD, dogovorenoje da dio meðukomorskesuradnje bude iorganizacija seminara zaizvozno orijentirane hrvatsketvrtke o temi "Kakoposlovati s Iranom".Šansa za unaprjeðenjevanjskotrgovinske razmjeneizmeðu dviju zemalja injihovih glavnih gradovavidi se u veæoj industrijskojrazmjeni, posebice napodruèju tehnologije, turizmu,ali i zajednièkimnastupima na treæim trištima.Iranska strana zainteresiranaje uz to i za korištenjerijeèke luke, kaopoveznice za izlazak iranskerobe na hrvatsko i europskotrište. Iransko dr-avno izaslanstvo koje jeboravilo u uzvratnom posjetuHrvatskoj primio jepredsjednik RH StjepanMesiæ, koji se sastao spredsjednikom IslamskeRepublike Iran MohammadomKhatamijem. Uiranskom izaslanstvu sudjelovalisu još i ministarvanjskih poslova dr. KamalKharrazi, te ministarprometa Mohammad Rahmati.U2H?E=DHL=JIEDFHEL@=K=F=Kzajednièkoj organizacijiHrvatske gospodarskekomore i JapanExternal Trade Organizationom(JETRO),a kao dio projekta promocijehrvatskih lifestyleproizvoda na japanskomtrištu, 7. oujkaodrano je predavanje omoguænostima hrvatskogizvoza na japanskotrište.Kako je naglašeno sjapanske strane, na njihovomtrištu ima mjestai za hrvatske proizvode,no potrebna je dobramarketinška priprema.Inaèe, cilj projekta jeunaprijediti hrvatskojapanskuvanjskotrgovinskurazmjenu koja jeprošle godine iznosila336,7 milijuna amerièkihdolara, od èega jeHrvatska u Japan izvezlarobe u vrijednosti od56,6 milijuna dolara,dok je uvoz s japanskogtrišta bio 280,1 milijundolara.Naglasak daljnje gospodarskesuradnje trebaobi biti na dizajnu irobnim markama, a kakoje reèeno, znaèajnuulogu za prodor na japanskotrište hrvatskimtvrtkama otvarajui nastupi na sajmovimau Japanu.Predavanje je odraougledni japanski struènjakza dizajn i unutarnjeureðenje Kiyoshi Sadogawa,istièuæi kakoHrvatska pri izvozu uJapan treba istraiti kojeproizvode moe uspješnoplasirati na to tr-ište.Skupu je nazoèio i japanskiveleposlanik uHrvatskoj Kaname Ikeda.S.H.

30 Obrtnièke Novine Utorak, 22. oujka 2005.Broj: O-I-136/03PRESUDASud èasti Hrvatske obrtnièke komore, u vijeæu sastavljenom od sudaca Ž. O. kao predsjednika vijeæa, te A. K. i J. B.,kao èlanova vijeæa, uz sudjelovanje zapisnièara Josipa Hanjša, odluèujuæi povodom prijave prijavitelja Vladimira Ludvigaiz Pologa, Otovaèka 78, protiv prijavljenoga: Mladena Mikuša, vlasnika obrta "MM INSTALATER", iz Kalinja, radipovrede dobrih poslovnih obièaja, nakon rasprave održane 25. veljaèe 2004. godine u prisutnosti prijavitelja, a u odsutnostiprijavljenoga,PRESUDIO JEHrvatska obrtnièka komora temeljem odredbe èl.8st.1 toè.19 Statuta ( Narodne novine 116/02-proèišæenitekst i 158/02) u svezi sa odredbom èl.35 st.3 Pravilnikao Sudu èasti Hrvatske obrtnièke komore (Narodnenovine 62/02) objavljuje pravomoæne i ovršne presudeSuda èasti Hrvatske obrtnièke komore , kojima jeèlanovima Komore u postupku utvrðivanja odgovornostiza povrede dobrih poslovnih obièaja u obavljanjuobrta izreèena mjera " Javne opomene uz objavuu tisku " .Broj: O-I-116/03PRESUDASud èasti Hrvatske obrtnièke komore, u vijeæusastavljenom od sudaca Ž. O. kao predsjednika vijeæa,te V. C. i J. B., kao èlanova vijeæa, uz sudjelovanjezapisnièara Josipa Hanjša, povodom prijaveprijavitelja: Prva zagrebaèka nabavno-prodajna zadruga'OBRTNIK' iz Zagreba, Ilica 92, zastupane poMiroslavu Fleischeru, tajniku Udruženja trgovacaZagreb, protiv prijavljenoga: Mirka Bureka, vlasnikaobrtne radnje 'PICCOLO', Zagreb, Bolnièka cesta56, radi povrede dobrih poslovnih obièaja, nakonrasprave održane 19. svibnja 2004. godine, uprisutnosti predstavnika prijavljenoga a u odsutnostiprijavljenoga,Prijavljeni: Mirko Burek, vlasnik obrta - trgovine'PICCOLO', iz Zagreba, Bolnièka cesta 56ODGOVORAN JEšto je propustio podmiriti svoju obvezu premaprijavitelju i namiriti dug od 4597,00 kuna, a koji jepristao podmiriti prema nagodbi od 21. prosinca2003. godine - do kraja sijeènja 2004. godine,èime je postupio protivno odredbama èlanka 21.Zakona o obveznim odnosima, zanemarivši moralnii materijalni interes prijavitelja, a što se svesmatra povredom dobrih poslovnih obièaja u uobièajenomposlovanju,pa mu se temeljem èlanka 8. stavak 1. toèka 3.Pravilnika o Sudu èasti Hrvatske obrtnièke komoreBroj: O-I-141/03P R E S U D I O J EJ A V N A O P O M E N AUZ OBJAVLJIVANJE U TISKUObrazloženje ispušteno kao nepotrebno.PRESUDASud èasti Hrvatske obrtnièke komore, u vijeæusastavljenom od sudaca Ž. O. kao predsjednika vijeæa,te A. K. i J. B., kao èlanova vijeæa, uz sudjelovanjezapisnièara Josipa Hanjša, odluèujuæi po prijaviprijavitelja Zvonimira Voša, zastupanog po DamiruVošu, iz Zagreba, Hermanova 33, protiv prijavljenogaVladimira Dragoše, vlasnika vodoinstalaterskei limarske radionica, iz Samobora, Medsave3, radi povrede dobrih poslovnih obièaja, nakonrasprave održane i zakljuèene 22. sijeènja 2004.g. uprisutnosti prijavitelja a u odsutnosti prijavljenog,P R E S U D I O J EPrijavljeni: Vladimir Dragoša, vlasnik vodoinstalaterskei limarske radionice, Samobor, Medsave 3ODGOVORAN JEšto je protivno dogovoru da æe u kuæi prijaviteljaurediti centralno grijanje za cijenu od 7500,00 kuna,iako je uzeo predujam u iznosu od 5000,00 kuna,dana 26. kolovoza 2003. godine, nije dovršio radove,tako da se grijanje ne može koristiti, a na poziveprijavitelja više nije odgovarao, èime je postupioprotivno odredbama èlanka 21. Zakona o obveznimodnosima, zanemarivši moralni i materijalniinteres prijavitelja, a što se smatra povredom dobrihposlovnih obièaja u uobièajenom poslovanju,pa mu se temeljem èlanka 8. stavak 1. toèka 3. Pravilnikao Sudu èasti Hrvatske obrtnièke komore,izrièe mjeraJ A V N A O P O M E N AUZ OBJAVLJIVANJE U TISKUObrazloženje ispušteno kao nepotrebno.Prijavljeni: Mladen Mikuš, vlasnik obrta "MM INSTALATER" Kalinje 10 - Sv. Ivan ZelinaODGOVORAN JEšto je nakon završetka radova na objektu prijavitelja, a nakon dana 26. rujna 2003. godine kad je pustio u pogon centralnogrijanje, propustio prijavitelju izdati raèun za izvršene radove i izdati garanciju prijavitelju za ugraðeni plinskikombi-bojler, a niti je to uèinio do završetka postupka pred ovim sudom, èime je postupio protivno odredbama èlanka21. Zakona o obveznim odnosima, zanemarivši moralni i materijalni interes prijavitelja, a što se sve smatra povredomdobrih poslovnih obièaja u uobièajenom poslovanju, pa mu se temeljem èlanka 8. stavak 1. toèka 3. Pravilnika o Suduèasti Hrvatske obrtnièke komore, izrièe mjeraBroj: O-I-117/03JAVNAOPOMENAUZ OBJAVLJIVANJE U TISKUObrazloženje ispušteno kao nepotrebno.PRESUDASud èasti Hrvatske obrtnièke komore, u vijeæu sastavljenom od sudaca Ž. O. kao predsjednika vijeæa, te A. K. i J. B.,kao èlanova vijeæa, uz sudjelovanje zapisnièara Josipa Hanjša, odluèujuæi po prijavi prijavitelja: Prva zagrebaèka nabavno-prodajnazadruga 'Obrtnik', iz Zagreba, Ilica 92, zastupane po Miroslavu Fleischeru, tajniku Udruženja trgovacaZagreb, protiv prijavljenoga: Zlatka Mezaka, vlasnika Trgovine "MZ", iz Zagreba, Hrvatskih iseljenika 3, radi povrededobrih poslovnih obièaja, nakon rasprave održane i zakljuèene 25. veljaèe 2004. godine u prisutnosti zastupnika prijavitelja,a u odsutnosti prijavljenoga,PRESUDIOJEPrijavljeni: Zlatko Mezak, vlasnik trgovine "MZ", iz Zagreba, Hrvatskih iseljenika br. 3ODGOVORAN JEšto nije ispunio svoju obvezu prema prijavitelju, a koja je na dan 3. studenoga 2003. godine iznosila 37.098,00 kuna,iako je prije pokretanja ovog postupka od prijavitelja u dva navrata pismeno opomenut da plati dug, a što nije uèinioniti do dana donošenja ove odluke, èime je postupila protivno odredbama èlanka 21. Zakona o obveznim odnosima,zanemarivši moralni i materijalni interes prijavitelja, a što se sve smatra povredom dobrih poslovnih obièaja u uobièajenomposlovanju, pa mu se temeljem èlanka 8. stavak 1. toèka 3. Pravilnika o Sudu èasti Hrvatske obrtnièke komore,izrièe mjeraJAVNAOPOMENAUZ OBJAVLJIVANJE U TISKUObrazloženje ispušteno kao nepotrebno.Broj: O-I-100/03PRESUDASud èasti Hrvatske obrtnièke komore, u vijeæu sastavljenom od sudaca R B kao predsjednika vijeæa, te J B i A K kaoèlanova vijeæa, odluèujuæi po prijavi prijavitelja Stipe i Ðurðice Joziæ, iz Zagreba, Vidovec 306, protiv prijavljenog:"ŠINDRA" - krovopokrivaèka radnja, vl. Josip Košèeviæ, Gornja Stubica, Sv. Mateja 27, radi povrede dobrih poslovnihobièaja, nakon održane rasprave dana 1. lipnja 2004. godine u prisutnosti prijavitelja Stipe Joziæa a u odsutnosti prijaviteljiceÐurðice Joziæ i zastupnika prijavljenog,PRESUDIO JEPrijavljeni: "ŠINDRA" - krovopokrivaèka radnja, vl. Josip Košèeviæ, Gornja Stubica, Sv. Mateja 27ODGOVORAN JEšto je sa prijaviteljima Stipom i Ðurðicom Joziæ iz Zagreba ugovorio izvoðenje krovopokrivaèkih radova na kuæi prijaviteljau Zagrebu, Vidovec 306, temeljem ponude a bez pismenog ugovora i projektne dokumentacije, radove nije ucijelosti dovršio a izvedene radovi nisu kvalitetni ni izvedeni po pravilima struke, te nije uvažio reklamaciju prijaviteljai otklonio nedostatke po prijedlogu vještaka,èime je postupio protivno odredbama èlanka 21. Zakona o obveznim odnosima, a što se sve smatra povredom dobrihposlovnih obièaja u uobièajenom prometu,pa mu se temeljem èlanka 8. stavak 1. toèka 3. Pravilnika o sudu èasti Hrvatske obrtnièke komore, izrièe mjeraInovacijsko okruenjeu Hrvatskoj, slijedomeuropske prakse, sveviše ide na ruku inovatorima,pa je na razini dr-ave utemeljen i Nacionalniinovacijski sustav(NIS), koji obuhvaæa institucionalnoustrojstvo ikvalitetno gospodarenjeznanstveno-istraivaèkimresursima, sa svrhomstvaranja tehnološke inovacijekao središnje kategorijegospodarstvaznanja. Naglašeno je tona tematskoj sjednici Gospodarskogvijeæa KomoreZagreb, proširenog saziva,koja je pod nazivom"Poticanje inovacija i inovatorstva- programi,mjere i praksa" odrana1. oujka, uz sudjelovanjepredstavnika nadlenihinstitucija Grada Zagre-JAVNAOPOMENAUZ OBJAVLJIVANJE U TISKUObrazloženje ispušteno kao nepotrebno.2JE?=AEL=?E=EEL=JHIJL=ba, Saveza inovatora Zagreba,resornih ministarstavai samih inovatora. Akako je rekao predsjednikKomore Zagreb dr.Zlatan Fröhlich, kroz partnerstvoKomore s GradomZagrebom i Savezominovatora Zagreba,uspješno se veæ nekolikogodina radi na projektukomercijalizacije inovacija,presudnom u procesuod ideje o inovaciji dostvaranja gotovog proizvodai njegovog trišnogplasmana. To je potvrdio iIvan Braèiæ, pomoænikministra gospodarstva,rada i poduzetništva, istièuæida je zadaæa dravestvoriti institucionalnuinfrastrukturu i inovacijskisustav s naglaskom nakomercijalnoj primjenikako rezultata istraivanja,tako i inovacija, a ucilju jaèanja hrvatskekonkurentnosti i gospodarskograzvoja.Kako je, pak, naglašenou okviru tematskih prezentacijei rasprave, iskustvazemalja OECD-a,a one su ekonomski i najrazvijenije,pokazala suda je pretpostavka gospodarskograzvitka u povezivanjuznanosti, industrije,tehnologije i obrazovanja.Pri tome kljuènopitanje postaje tehnološkasposobnost tvrtke zaneprekidnim inoviranjemi unaprjeðenjem postojeæihproizvodnih procesa,ukljuèujuæi i sposobnostprimjene rezultata istra-ivanja ili inovatorstva.Usporedbe radi, predoèenisu i europski primjerina podruèju inovacija, prièemu je istaknuto da Šestiokvirni program EU-a,èiji je sastavni dio i projektPAXIS, promovirainovatorstvo kao gospodarskupolitiku koju trebapoticati na svim razinama,kroz osnivanje inovativnihtvrtki, te s naglaskomna konkurentnostii regionalnoj suradnji.Što se, pak, GradaZagreba tièe, opæa je ocjenada je Zagreb kaoèlan Eurocity grupe gradova,na dobrom putu davrlo brzo svoje programepoticanja inovatorstva uskladis onima u Europskojuniji, jer je velik diotog posla veæ i obavljenkroz postojeæi sustav potpora.A one su kroz protekleèetiri godine iznosileukupno oko milijun kuna.S.H

Utorak, 22. oujka 2005.Obrtnièke Novine=A=HA==HEI=IECKH==@F=H=Manje je poznato da paket osiguranja od poara prua pokriæe i za štete od udara groma, eksplozija, oluja, udara vlastitog pokretnog radnogstroja te vlastitog ili nepoznatog motornog vozila u osigurani graðevinski objekt, a uz ovu policu moe se ugovoriti i osiguranje od poplava,izljeva vode iz kanalizacije…Posljednjihgodinanaglo je porasla vrijednostimovineuništene u poarima koji,kako je pokazala statistika,u obrtnièkim radionicamai proizvodnim pogonimau podjednakom brojuizbijaju i zimi i ljeti. Pritomnastaju ogromne štetena strojevima, na proizvedenojrobi, na graðevinskimobjektima itd. Zbogtoga vrijedi podsjetiti štopokriva polica osiguranjaod poara i nekih drugihopasnosti, a to æe posebnozanimati vlasnike obrtnièkihradionica te graðevinskei sliène poduzetnike.Kod osiguranja graðevinskihobjekata i drugihnepokretnih stvari, smatrajuse osiguranima svidijelovi graðevinskog objekta,temelji i podrumskizidovi, sve ugraðene instalacijei sva ugraðena oprema(dizalo, centralno grijanjeukljuèujuæi i spremnikza gorivo, bojleri, ureðajiza klimatizaciju, hidroforii drugo). Inaèe, zasebnose ne mogu osiguratisamo krov ili samo zapaljiviodnosno gorivi dijeloviobjekta.Iako nisu pojedinaènonavedene u polici, osiguranjemsu pokrivene suštete na pokretnim stvarimaosiguranika uz uvjetda su se u vrijeme nastankaosiguranog sluèaja nalazileu od poara (i nekihdrugih opasnosti) osiguranomobjektu. To vrijedi iza stvari koje su vlasništvoosoba koje ive u zajednièkomdomaæinstvu s osiguranikom.Meðutim, samoako je posebno ugovoreno,osiguranje pokriva štetena stvarima radnika naobjektu ili štete na stvarimakoje su primljene napopravak, preradu, èuvanje,najam ili na posudbu.Uz osiguranje od poarai nekih drugih opasnostiposebno se ugovara pokriæeza uništen novac ivrijednosne papire, stvariizloene na sajmovima,prikolice i samohodnestrojeve, traktore poljoprivrednihgazdinstava i slièno.Osigurane opasnostiManje je poznato da osiguranjeod poara u paketudonosi i osigurateljnopokriæe za sluèaj nastankaštete i od brojnih drugihpotencijalnih opasnosti.Primjerice, rijeè je o udarugroma, eksploziji, oluji,gradu (tuèi), udaru vlastitogmotornog vozila ilivlastitog pokretnog radnogstroja ili nepoznatogmotornog vozila u osiguranigraðevinski objekt, posljedicamapada i udaraletjelice kao i manifestacijai demonstracija. Ako seposebno ugovori osigurateljnazaštita se proširuje iza štete od poplava i bujica,klizanja tla i odronjavanjazemljišta, snjenulavinu, istjecanje tekuæina(ekaa), izlijevanje vode izvodovodnih i kanalizacijskihcijevi te šteta od samozapaljivanjazaliha robe.Elektriène instalacijeèesti uzrok poaraPolicom osiguranja pokrivenesu i štete zboguništenja ili ošteæenja osiguranihstvari koje su nastaleprilikom spašavanja(rušenja, iznošenja, ukazivanjapomoæi i sl.), a poslijeizbijanja osiguraneopasnosti. Osiguratelj æenadoknaditi štetu i u sluèajuda prilikom ovih radnjineka od osiguranihstvari nestane, a podmirit iæe i druge troškove kao štoje, primjerice, rašèišæavanjeruševina poslije po-ara. Ali, u sklopu ovogosiguranja ne plaæa se iposredna šteta zbog, recimo,gubitka zakupnine,gubitaka zbog prekida radai poslovanja i slièno.Pod poarom osigurateljipodrazumijevaju vatrunastalu izvan odreðenogvatrišta ili vatru kojase s vatrišta nekontroliranoproširila te prièinilaštetu. Ne smatra se da jenastupio poar i osigurateljne isplaæuje naknaduako je osigurana stvar ošteæenaili uništena:- zbog izlaganja vatri ilitoplini radi njezine obradeili u druge svrhe (industrijskaprerada, glaèanje, sušenje,prenje...) ili zbogpada odnosno bacanja uognjište (peæ, štednjak), aisto vrijedi i za progorijevanjeod cigarete, svjetiljke,eravice..- zbog vrenja ili zagrijavanja,kuhanja, dimljenja isl. Osiguranjem od poaranisu obuhvaæene i štete nadimnjacima ako su nastaleu svezi s njihovom osnovnomfunkcijom. Izmeðuosiguranika i osigurateljanajèešæe izbijaju nesporazumikad je rijeè tzv. pogonskimštetama. Naime,one se temeljem policeosiguranja od poara neplaæaju. Pod pogonskimštetama razumijevaju seštete koje nastaju na elektriènimstrojevima i aparatima(ukljuèujuæi i kuhala,glaèala, grijalice za krevete,radio i tv prijamnike,svjetiljke, arulje i sl.) ilielektriènim vodovimazbog djelovanja elektrièneenergije, prenapona, ilizagrijavanja zbog preoptereæenja,atmosferskih utjecaja.Meðutim, osigurateljæe nadoknaditi štetekoje bi nastale od poarakoji je nastao djelovanjemelektriène energije, a zatimse samostalno širio.Statistika pokazuje da sudotrajale ili preoptereæeneelektrièke instalacijesve èešæi uzrok poara.Što je sa štetama od udaragroma?Što sve osigurateljismatraju eksplozijomOsiguratelji priznaju seštete koje su na osiguranimstvarima nastale djelovanjemsnage ili toplinekao i štete od udara prouzroèeneudarom predmetasrušenih gromom. Ali štetenastale prenošenjemelektriène energije prekovodova, a što je posljedicaudara groma kao štete nazaštitnim prekidaèima,odvoðaèima prenapona,gromobranima i sliènimureðajima ne priznaju seako su nastale kad su oviureðaji obavljali svoju uobièajenui normalnu funkciju.Ovoosiguranje, gledanoposve tehnièki, pokrivaštete kad je nastalo"izuzetno ispoljavanje sileosnovano na tenji pare iliplinova da se prošire", a izosiguranja su iskljuèeneštete koje bi nastale zbognuklearne eksplozije. Eksplozijomposuda pod pritiskom(cijevi, kotlovi i sl).smatra se dogaðaj kad sustijenke tih posuda tolikoprošupljene da nastaje izjednaèavanjeunutarnjeg ivanjskog tlaka. Posebnovrijedi dodati da je osiguranjempokrivena šteta i usluèaju da je u unutrašnjostiposude nastala eksplozijauslijed kemijskogpretvaranja, a da pritomzidovi posude nisu bili rastrgani!Ali ovim osiguranjemnisu pokriveneštete nastale zbogsmanjenja pritiska u posudi.Osiguratelji u smisluovog osiguranja otklanjajuisplatu moguæe štete akoje na strojevima nastala uprostoru za unutrašnje sagorijevanje(npr. cilindarmotora), ako je nastala odeksplozivnog ispuhavanjaiz peæi, probijanjem zvuènogzida ili od vodenogudara u cjevovodima podtlakom jer se takvi sluèajevimogu pokriti posebnim,dopunskim osiguranjem.Oluja, tuèa, snijegOlujom se smatra vjetarbrzine od najmanje 17,2metra u sekundi odnosno62 kilometra na sat (jaèineosam stupnjeva prema Beauforovojljestvici). Smatratæe se da je puhao vjetarte jaèine, ako je u krajugdje se nalaze osiguraniobjekt i osigurane stvari,vjetar lomio grane i stablaili oštetio redovito odravanegraðevinske objekte.Štete od oluje obuhvaæenesu osiguranjem ako uošteæenja nastala: neposrednimdjelovanjem oluje,izravnim udarom predmetaoborenih ili nošenih olujom.Polica, meðutim, nepokriva štete od prodiranjakiše, tuèe ili snijegakroz otvoren prozor, osimako su ovaj i drugi otvorina zgradi nastali djelovanjemoluje. Nisu pokriveneni štete na stvarimapod nadstrešnicama na otvorenomprostoru, štetenastale zbog teine snijega,a osim ako se drukèijene ugovori, ni na folijamaod umjetnog materijala natoplim lijehama koje slueza pokrivanje bilja. Osiguranjemod tuèe obuhvaæenesu štete od uništenja31odnosno ošteæenja osiguranihstvari koje su nastalenjezinim udarom. Pritomsu obuhvaæene i šteteod prodiranja tuèe (i kiše)u unutrašnjost osiguranogobjekta. Polica pokriva ištete na staklima, a ne pokrivaštete na buci i fasadamaslabo odravanih ilidotrajalih zgrada.Poplave, visoke vode,kanalizacijaPod poplavom se podrazumijevastihijsko, neoèekivanopoplavljenje terenakoje nastaje od stalnih voda(rijeke, jezera, more)zbog toga što se voda izlilaiz korita ili provalilaobrambeni nasip ili branuodnosno ako je došlo do izvanrednovisoke plime ilineuobièajeno velikih valovana moru, jezerima... Poplavomse smatra i neoèekivanoplavljenje terenazbog stvaranja velike vodenemase koja je nastalakao posljedica prolomaoblaka. Bujicom se smatrastihijsko poplavljivanje terenavodenom masomzbog jakih atmosferskihoborina i slijevanje vodepo ulicama i putovima.Osiguranjem su pokriveneštete koje nastaju za vrijemepoplave i neposrednonakon povlaèenja vode.Ali osiguratelji ne priznajuštete koje nastajukasnije zbog, primjerice,slijeganja tla, djelovanjagljivica i slièno, a ako nijeposebno ugovoreno i robaodgovarajuæe uskladištena,ni štete na gotovimproizvodima ili poluproizvodima.Visokim vodamasmatra se neuobièajeniporast vodostaja i podzemnavoda kao posljedicabujice. Ovim osiguranjempokrivane su nesamo štete od iznenadnihizlijevanja vode iz vodovodnihi kanalizacijskih veæ iiz cijevi ureðaja za grijanjetoplom vodom tedrugih ureðaja prikljuèenihna vodovodnu mreu.Priznaju se štete koje nastajuzbog ošteæenja (lom,prskanje ili otkazivanjeureðaja za upravljanje i sigurnost)cijevi i prikljuèenihureðaja. Osigurateljiizrièito naglašavaju da suosiguranici obvezni vodovodnei odvodne instalacijete ureðaje za grijanjedrati u ispravnom stanju,a ne priznaju štete nastalezaèepljivanjem cijevi! Nepriznaju ni štete nastalezbog prskanja cijevi uslijedmraza te dotrajalosti,istrošenosti i korozije instalacijakoje su normalnodostupne kontroli osiguranika.

32 Obrtnièke Novine Utorak, 22. oujka 2005.HUMANA GESTA ÐURÐEVAÈKOG OBRTNIKA2HA@IA@E2A?EE>LEFA@E=JHEIK=>K=JKÐURÐEVAC - Petstotinjakèetvornih metara Pedijatrijskeambulante uðurðevaèkom Domu zdravljaobnovio je predsjednikObrtnièke komore Koprivnièko-krievaèkeupanijeZvonko Pecikoziæ,zajedno sa šestero zaposlenikasvoje soboslikarsko-lièilaèkeradionice"Zid". Pedijatrijska ambulantanije bila ureðivanaposljednjih 15 godina pa jeZvonko Pecikoziæ odluèiosvojim besplatnim radomuljepšati prostore u kojesvakodnevno dolaze najmlaðipacijenti. Marljivimajstori tako su sa zidovaskinuli oljuštene slojeve inanijeli nove, vedrije boje.- Zajedno sa svojim zaposlenicimaobavili smosve radove, od pripremnihdo bojanja zidova u èekaonicamaza zdravu i bolesnudjecu, lijeènièkoj ordinacijii sobi za sestru. Ovupriliku iskoristio bih dazahvalim i tvrtkama kojesu donirale boju za zidove,a to su Instalopromet Vedrišiz Ðurðevca, Jub izZagreba i Dulux - ComendaAdria iz Zagreba - rekaonam je Zvonko Pecikoziæ.Pedijatrijska ambulantaje tako osvanula u ivim itoplim bojama, a zahvaljujuæiovoj humanoj gestiZvonka Pecikoziæa, maliæe se pacijenti usprkos bolestizasigurno bolje osjeæatiu obnovljenom prostoru,baš kao i dr. Maja LonèarKneeviæ koja nije krilasvoje zadovoljstvo ovomplemenitom gestom ðurðevaèkogobrtnika.#K>E=H2HLAIJL==JIEDE>HJEEDK>L=0HL=JIAKuglaèki klub Zanatlijaiz Zagreba oveje godine domaæinjubilarnog 50. Prvenstvazanatskih i obrtnièkihkuglaèkih klubova RH.Ovo tradicionalno prvenstvobit æe odrano od 26.do 28. svibnja u šibenskomhotelskom naseljuSolaris.Prema rijeèima predsjednikaorganizacijskogodbora prvenstva Zdenkaivèiæa, inaèe dugogodišnjegèlana zagrebaèkogkuglaèkog kluba Zanatlija,prvenstvo je zapoèelodavne 1955. godineu Daruvaru. Ove godineoèekuje se nastupdvadesetak klubova. Prvenstvose odrava narodnimnaèinom - desetigraèa nastupa za svakiklub. Iz svakog klubadvoje nastupa u parovimai jedan pojedinaèno.Zanimljivo je da osimmuških, postoji i neštomanji, ali vrijedan brojenskih kuglaèkih klubova.Od ukupnog brojaekipa na dravnim natjecanjimauvijek se naðe 4-5 enskih ekipa, kaeivèiæ. Meðu najboljimklubovima su KK ZanatlijaSisak, KK Obrtnik Varadini KK Zanatlija Èakovec,koji su zadnjih nekolikogodina bili pobjedniciturnira.Broj klubova koji se danasprijavljuju je u laganomopadanju, napominjeivèiæ. Na 30. prven-Japanci pomau Udbinjanestvu 1985. godine sudjelovalasu 34 kluba, a dodanas je nestalo 15-akklubova. Stoga je ovimputem zamolio sve klubove,posebice one izDalmacije i Slavonije, dase malo više ukljuèe.Inaèe, Kuglaèki klubZanatlija iz Zagreba je jedanod najstarijih obrtnièkihkuglaèkih klubovau Hrvatskoj. Gospodinivèiæ, inaèe vlasnik konegalanterije u središtuZagreba, èlan je KK Zanatlijaje od 1970. godine.Klub veæ godinama sudjelujena natjecanjima.Trenutno broji oko 20èlanova - obrtnika. 1991.godine bio je i pobjednikdravnog prvenstva Hrvatske,a sada se natjeèuu drugoj zagrebaèkoj ligi.Organizator ovim putempoziva sve kluboveda se prijave za natjecanjeorganizatoru KKZanatlija Zagreb do 20.travnja.R. PALORECUDBINA - Uruèivanjem kljuèevanaèelniku Udbine, Stanku Momèiloviæu,Vlada prijateljskog Japana je prekoveleposlanika u Zagrebu, KanameIkeda realizirala vrijednu donaciju uradnim strojevima. Univerzalni stroj ikamion æe se ove godine koristiti zaèišæenje i odvoz snijega, u rekonstrukcijidestak kilometara vodovoda,skupljanju i odvozu smeæa, pomoæseljanima i povratnicima i druge potrebezbog èega je otvoreno jedno radnomjesto. Veleposlanik Ikeda jeizrazio zadovoljstvo te istaknuo da jerijeè o simbolima prijateljstva i malomkoraku u zbliavanju drava. NaèelnikMomèiloviæ je zahvalio uglednomgostu na zalaganju te Vladi Japanašto je jedina meðu petnaestak zemaljakojima su se Udbinjani obratiliprepoznala vrijednost donacije.(.M.)Ðurðevaèka ambulantaMLADA DUBROVAÈKA OBRTNICA ANA MILAŠEVIÆ4=KE=JEH=AEDFHA@AJ=U bogatom asortimanu zanimljivih proizvoda Ane Milaševiæ moetepronaæi preko 150 unikatnih artikala od èestitki, konfeta zavjenèanja, anðela, vješalica za kljuèeve s logom Dubrovnika,prekrivaèa, jastuènica, lampi, nakita od neplemenitog metala,skulptura od keramike, okvira za slike, namještaja...M lada dubrovaèkaobrtnica Ana Milaševiæjedna je od rijetkihumjetnièkih duša, kojaèini se - baš sve što joj padnena pamet - uspijevarealizirati i provesti udjelo. Njena trgovina"Baboon" u uem središtuDubrovnika pravi jemali raj unikatno izraðenihpredmeta. U njenombutiku moete pronaæi izanimljive suvenire s logomDubrovnika, ali idruge zanimljive proizvodeod keramike, tkanine,perlica... Ljubav premaruènoj izradi zanimljivihpredmeta, kako kaeAna, usadila joj je profesoricalikovnog odgojaAgnes Nea Velikonja, aAnina darovitost i kreativnostpomogle su joj dau tome uspije.U bogatom asortimanuzanimljivih proizvodaAne Milaševiæ tako mo-ete pronaæi preko 150artikala od èestitki, konfetaza vjenèanja, anðela,vješalica za kljuèeve s lo-Ana Milaševiægom Dubrovnika, lampi,nakit od neplemenitogmetala, skulpture od keramike,okvira za slike,namještaja... Veæinu zanimljivihproizvoda iz"Baboona" Ana Milaševiækojoj u izradi pomae icijela obitelj, a najvišesestra, izloila je sredinomoujka i na sajmuumjetnièkih obrta u Milanu.Sto izlagaèa iz cijelogsvijeta sloilo se, kakonam je kazala Ana, da seorganiziraju sajmovi nakojima æe biti prezentiraninastali radovi, ali i naèinna koji se oni izraðuju.Mlada dubrovaèka umjetnicazanimljiva je i potome što se trudi ispunitielje svojih kupaca. Jedinstvenostnjena obrtalei u tome da kupac doðe,isprièa, predloi štobi htio za dar, i to se obiteljMilaševiæ trudi izraditi.Vrijednost Anina radaprepoznala je i Obrtnièkakomora Dubrovaèkoneretvanskeupanije,koja æe dvadeset i devetogodišnjojumjetnicipruiti potporu na skorimsajmovima u Opatiji,te u Zagrebu.Ana je, kako kae, zadovoljnasuradnjom s Komoromza koju vjerujeda æe se nastaviti i ubuduæe.A mi vjerujemo daæe Ana i dalje nastavitirazvijati svoje ideje ikreativnost. (ls)zmjenama i dopunamaI Zakona o zaštiti i oèuvanjukulturnih dobara,donesenim krajem 2003.godine, u cilju oèuvanja izaštite kulturnih dobarauveden je dvostruki sustavplaæanja spomenièkerente. Donošenje odlukeo visini i naèinu plaæanjaspomenièke rente spuštenoje na razinu jedinicalokalne samouprave, takoda su gradovi i opæine tijekomcijele protekle godineimali moguænost donijetiodluku o renti, odnosnovisini i kriterijimanaplate. No, veæina njihodluku je donijela tekkrajem 2004. godine. Otadasu mnogi obrtnici dobili,i još uvijek dobivaju,rješenja o visini spomenièkerente za 2004. godinu,koju moraju platiti retrogradnoi jednokratno.Cijene po èetvornom metrukorisnog prostorakreæu se od 3 do 10 kuna,što je naizgled simboliènacijena, no kad se zbrojigodišnja obveza za pojedinogobveznika, iznosi sekreæu se od tisuæu do nekolikodesetaka tisuæakuna!! Veæina obrtnikaovakav sustav naplaterente smatra apsurdnim,a mnoga udruenja u pregovorimasu s gradskimvlastima te nastoje snizitiSPOMENIÈKA RENTA>HJE?EKFKKKFHEJK>A=EL=IJE=U gotovo svim gradovima koji su, uveli novi sustav plaæanjaspomenièke rente, došlo je do negodovanja obrtnika, koji upuæujupritube lokalnim vlastimavisinu i izboriti se za štopovoljnije uvjete. Primjerice,oko 200 novogradiškihobrtnika dobilo je rješenjaza jednokratno plaæanjerente, pa su predstavniciUdruenja obrtnikaiz Nove Gradiške nasastanku s gradskim èelnicimazatraili da sepromijeni Odluka Gradskogvijeæa o plaæanjuspomenièke rente. Nekiod njih dobili su rješenjau visini od èak 26.000 kunapaušala za 2004. godinu.Obrtnici su podnijeliprigovore, a gradska jevlast obeæala pripremitiprijedlog nove odluke.Gospiæki obrtnici takoðernegoduju. PremaOdluci Gradskog vijeæaGospiæa o iznosu spomenièkerente, cijeli je Gradpovijesna cjelina podijeljenana 2 zone zaštite.U prvoj se plaæa 4, a udrugoj 3 kune po metruèetvornom korisnog prostora.Kad se sve zbroji, za20m2 poslovnog prostoranekima stie uplata od1000 kuna do 3000 kuna.Iznosi veæih gospodarskihsubjekata iznose do 100.000 kuna.Predstavnici zagrebaèkogUdruenja obrtnikasastali su se veæ nekolikoputa s dogradonaèelnikomMilanom Bandiæem,koji se obvezao iziæi s izmjenamai dopunamaPrijedloga o visini spomenièkerente, objavljeno jeu medijima. Prema novomprijedlogu dopuneodluke o visini spomenièkerente, utvrðeni su dodatnikriteriji naplate uzaštiæenoj zoni, po kojimase u odreðivanju visinerente uzima u obzir, osimpodjele na 3 zone, i razlikovanjeprema djelatnostima,velièini poslovnogprostora i prema komercijalnojatraktivnosti središnjegdijela zone A. Takobi tradicijski i deficitarniobrti plaæali najmanjucijenu, a tzv. ekstraprofiterinajveæu.Podsjetimo, Hrvatskaobrtnièka komora uputilaje Ministarstvu kulture iMinistarstvu financija inicijativuza izmjenama Zakonao zaštiti i oèuvanjukulturnih dobara, u kojojtrai smanjenje visinerente, osloboðenje plaæanjarente za fizièke ipravne osobe koje se nalazena podruèjima odposebne dravne skrbi,otocima i brdsko-planinskimpodruèjima, da seplaæa samo za kulturnadobra, a ne i kulturno-povijesnecjeline.R. PALOREC