STRATEGIJA ODJELA ZA KNJIŽNIČARSTVO, od 2010. do 2015.

SVEUČILIŠTE U ZADRUODJEL ZA KNJIŽNIČARSTVOSTRATEGIJA ODJELA ZA KNJIŽNIČARSTVO, od 2010. do2015.Zadar, rujan 2010.

Sadržaj1. POSLANJE I VIZIJA RAZVOJA2. ANALIZA DOSADAŠNJEG DJELOVANJA ODJELA2.1. SWOT analiza2.2. Studentska evaluacija nastavničkog rada3. RAZVOJNI CILJEVI3.1. Opći ciljevi3.2. Posebni ciljevi4. KADROVSKA SITUACIJA I PLAN4.1. Zaposlenici odjela4.2. Pojedinačni profil zaposlenika i glavni dosezi u znanstvenom i nastavnomradu4.3. Usklađivanje osobnog znanstveno-nastavnog razvoja i dobrobiti za razvojOdjela5. FINANCIJSKI PLAN5.1. Osnove za izradu financijskog plana5.2. Osnovni elementi6. SUSTAV KVALITETE6.1. Promicanje kulture kvalitete7. RIZICI AKTIVNOG RAZVOJNOG STAVA7.1. Moguće pogreške u planiranju7.2. Moguće pogreške u procjenama7.3. Moguće pogreške u organizaciji7.4. Moguće nejedinstvo/neusklađenost u izvedbi8. MOGUĆI DJELOTVORNI UČINCI8.1. Dohodak8.2. Opremljenost8.3. Ugled (stručni, znanstveni)8.4. Društveni ugled9. ZAKLJUČNO9.1. Zaključci vezani uz hitnost – koji zahtijevaju hitnu provedbu9.2. Zaključci vezani uz dugoročni razvoj

i) nedostatno sudjelovanje s radovima na konferencijama pa dostignuća na Odjelu nisudovoljno vidljiva u stručnoj i znanstvenoj zajednicij) nedovoljan međusobni uvid u konkretno područje rada kolega na Odjelu štoonemogućuje sustavnu suradnju u smislu zajedničkog rada na člancima, radovima zakonferencije i sl.k) nepostojanje sustava vrednovanja nastavničkog angažmana na studentskim projektimal) opterećenost nastavnika i suradnika administrativnim poslovimam) promjene kolegija (zbog razvoja Odjela) iziskuju i česte prilagodbe nastavnika na tepromjene pa se može uočiti nedovoljna pripremljenost i nezadovoljstvo samihnastavnika vlastitom nastavomU odnosu prema studentima:a) nedovoljno diferenciran odnos prema studentima, rezultat je da lošiji studenti imajuprejake zahtjeve, a dobrim se studentima ne ukazuje dostatna pažnjab) frustracije koje izazivaju neodgovorni studenti i postojeći Pravilnik o studiranju kojinije usklađen s bolonjskim sustavomc) odnosi sa studentima na izvanrednom studiju nisu dovoljno razrađeni, pa mogunarušiti ugled cijeloga Odjela (na primjer, primjedba nekolicine studenata oprezahtjevnosti u odnosu na pruženo)U odnosu prema postojećim programima:a) nedorečenost postojećeg programa koji je 2005. oblikovan „prema ljudima“ a neprema stvarnim potrebamab) mnogo veći naglasak na stučnim kolegijima u odnosu na opću kulturu, širinu znanjaitd., što je dijelom posljedica nerazrađenih zajedničkih programskih jezgri i izbornihpredmeta na razini Sveučilištac) česte promjene kolegija s obzirom na šifre, ‘aktiviranje’ kolegija iz odobrenogprograma tek nakon što je osiguran nositelj, promjene u broju ECTS-a i promjene uredu predavanja ostavljaju dojam ad hoc rješenjad) nedostatan uvid u konkretna područja kojima se bavi svaki pojedini kolegij pa postojiopasnost da dođe i do preklapanja u nastavie) neujednačenost opterećenja između članova Odjela na programu izvanrednog studijaf) neatraktivnost naziva studijskog programa, a osobito nedovoljna privlačnost za boljestudenteU odnosu prema poslovanju i upravljanju:a) Odjel nema razrađen marketing pa se za njegove aktivnosti i postignuća nedovoljnozna u javnostib) još uvijek nesređena arhiva kao posljedica stalnih izmjena tajnica i promjene načinaadministriranja studenatac) nedostatak asistenata i znanstvenih novakad) kasni se sa završetkom programa arhivistikee) nepostojanje znanstvenih kolokvija na razini odjela (posljedica je loša informiranost otome što drugi rade)

f) slaba opremljenost ureda (računala, printeri) i predavaonica (računala, zvučnici) čimese negira 'modernost' Odjela i njegove hrabre i pionirske uloge u odnosu na drugeodjele i poslanje OdjelaU odnosu prema okruženju:a) pogrešna percepcija studija i naziva – mnogim studentima nije posve jasno što bi jošmogli raditi nakon studija – osim u knjižnici; prema trenutnim studentima Odjel slovikao jako lagan studij i to je jedna od najčešćih motivacija s kojom se upisuju novistudenti, uobičajeno slabog predznanja iz svih područjab) loša percepcija Odjela na Sveučilištu (npr. u nekim zajedničkim službama, studentskojreferadi i informatičkoj službi)c) nedovoljno transparentne administrativne procedure na razini Sveučilišta otežavajuposlovanjed) nedovoljno sudjelovanje/poznavanje situacije na Sveučilištu (većina djelatnika nijeuključena u rad sveučilišnih tijela)e) neodgovarajuća IT infrastruktura na Sveučilištu ne prati potrebe Odjelaf) neadekvatno opremljena računalna učionica i nepravična raspodjela prostora nakampusug) identificiranje Odjela sa Sveučilišnom knjižnicom na kampusu (od strane pojedinacaSveučilištu).PRILIKEU odnosu prema Sveučilištu:a) relativna financijska samostalnostb) uklopljenost u razvojne odrednice Sveučilišta i strateške ciljeve znanstvenoga radac) raznoliki kolegiji koji su zanimljivi i drugim odjelima (ali nisu dovoljno oglašeni!)d) uključivanje studenata s Odjela u organiziranje izložaba i predavanja u knjižnicama(na rivi i na kampusu) i knjižari – u budućnosti bi valjalo staviti velik naglasak nakreativnost studenata (pisanje, čitanje, inovacije...) te na veću iskoristivost prostoraknjižnica i knjižareU odnosu prema razvoju i ponudi studijskih programaa) obikovanje specijalističkih programa za koje postoji zanimanje, ali ne i ponudab) izazovi školovanja u polju informacijskih znanosti za potrebe jugoistočne Europec) jasno definirani ciljevi obrazovanja i prepoznatljivost u ponudid) respektabilan broj stranih predavača i potpisani ugovori o suradnji s inozemnimpartnerima što može privući studente iz inozemstvae) pozitivna iskustva u obrazovanju knjižničara u zemljama bivše Jugoslavije(Makedonija, Crna Gora, Kosovo i Bosna i Hercegovina)f) izvrsna suradnja s IZUM-om iz Maribora i suradničkim ustanovamag) doktorski studij koji može biti prepoznat u široj znanstvenoj zajednicih) priprema specijalističkog poslijediplomskog studija – 'spas' za knjižničnu iinformacijsku zajednicu u regijii) uključivanje studenata u kreiranje nastave odnosno osluškivanje njihovih mišljenja,želja, kritika

j) suradnja sa Odjelom za etnologiju (sređivanje knjiga, dogovor o izbornim kolegijima),s Odjelom za lingvistiku, Odjelom za klasičnu filologiju i drugim odjelima (dogovoroko izbornih predmeta)k) usmjeravanje na ona područja koja nisu dovoljno zastupljena na ostalim odjelimaSveučilišta ili na odjelima za informacijske znanosti drugih sveučilišta u Hrvatskoj(baština, obrada, zaštita i digitalizacija) kako bi se jasnije razlikovali od srodnihodjelal) izvanredni studij – kontakte s velikim brojem knjižničara iz cijele Hrvatske valjalo binjegovati i iz njih stvarati nove mogućnosti za razvoj samoga Odjela, ali i zbograzvoja knjižničarske djelatnosti u drugim sredinamam) pokretanje Centra za praćenje i vrednovanje znanstvenoga rada (u suradnji s drugimzainteresiranim odjelima – npr. Odjel za sociologiju, Odjel za pshihologiju – i sInstitutom “Ruđer Bošković”)n) usustavljena administracija Odjela može olakšati poslovanje svima na OdjeluU odnosu prema znanstveno-istraživačkom radua) uključivanje u veće projekte iz područja očuvanja baštine, istraživanja ponašanjakorisnika i korištenja informacija, znanstvenog komuniciranja, nakladništva i dr.b) nastavak znanstvenih istraživanja u sklopu odobrenih znanstvenih projekata/programakoji imaju dugoročan karakterU odnosu prema širem profesionalnom i akademskom okruženjua) jedini odjel na širem području regije (nema ‘straha’ od konkurencije)b) suradnja s ostalim odjelima na „područjima preklapanja“c) promjena naziva Odjela mogla bi donijeti i nove profile mladih ljudi, a samim time iotvoriti vrata suradnji s drugim odjelima i nastavnicimad) motiviranost sadašnjih studenata za promociju Odjela i strukee) ostvarenje uvjeta za postizanje matičnosti u polju informacijskih i komunikacijskihznanosti za grane knjižničarstvo i nakladništvoU odnosu prema zajednicia) sustavna suradnja sa srodnim ustanovama, napose s knjižnicama, arhivima i muzejimau gradu, zemlji i regijib) mogućnost uključivanja Odjela u život zajednice kroz razne programec) bogato baštinsko okruženje – oslonac za praksu – pri čemu se stvaraju kontakti zaeventulana buduća zaposlenja i produbljuju dobri odnosi s Odjelomd) snažnija 'otvorenost' Odjela prema gradu i županiji – uloga i odgovornost u širenjupismenosti, kulture čitanja, odnosno, kulture općenito (uključivanje studenata u rad sdjecom – promicanje knjige i čitanja među djecom najranije dobi – vrtići; akciječitanja i izdavanja knjiga i brošura u osnovnim i srednjim školama; studentske novineitd.)e) na zadarskom području je velik broj neobrađenih zbirki stare i rijetke građe – to nudiizvrstan poligon za rad studenata i nastavnika na projektima obrade, ali idigitalizacije, izrade digitalnih zbirki i sl.

PRIJETNJE/OGRANIČENJAU odnosu prema okruženju:a) opće nepovoljno okruženje u društvu (financijsko, odnos prema radu, vrijednosnikriteriji)b) netransparentna politika MZOŠ-a i kašnjenje s izradom strateški važnih dokumenata(Zakon, Mreža visokoškolskih ustanova u RH, i dr.)a) sadašnji društveni status i percepcija UniZDb) nedovoljna afirmiranost informacijskih studija/profesija u društvuc) isključenost iz komunikacije unutar profesije na razini Hrvatsked) nepouzdane informacije o budućnosti istraživačkih projekatae) gubitak razvojnih projekata zbog nemogućnosti da ih se prihvati (nedovoljno ljudi injihova opterećenost)U odnosu prema Sveučilištu:a) ovisnost u strateškim odlukama i spremnosti na suradnju kolega s ostalih odjelab) bojazan da se moguća reorganizacija/okrupnjavanje sveučilišnih odjela provedeformalnoc) moguća nezainteresiranost drugih odjela za specifična znanja i vještine koje im OZKmože ponuditi ako dođe do integracijskih procesa na Sveučilištud) nastavak trenda improvizacija u rješavanju prostornih problema za potrebe Odjelae) nastavak trenda nedostatne podrške Sveučilišta u organizacijskim i logističkimpitanjimaf) nezadovoljavajuća infrastruktura zadarskih informacijskih ustanova koje bi trebaleslužiti kao radilištag) nedovoljna financijska podrška za terensku nastavu i vanjsku suradnjuh) nemogućnost uvida u raspodjelu prostora po odjelima (što stvara osjećaj nepravdeprema Odjelu, koji je možda i neutemeljen)i) moguće slabljenje integrativnih procesa i koordinacije na Sveučilištuj) nelogična (i nestatutarna) organizacija studija iz polja informacijskih ikomunikacijskih znanosti na dvama odjelimaU odnosu prema poslovanju i upravljanju na Odjelua) perfekcionizam s jedne strane, a ograničeni resursi s druge straneb) nastavak trenda iscrpljivanja u pokušajima nadoknađivanja ‘rupa u znanju’ brucoša uodnosu na njihovo srednjoškolsko obrazovanje, ako se ne ponude zajednički programina razini Sveučilištac) bojazan da će se zbog sve većeg broja studenata i obveza zapuštati znanstveni radd) bojazan da zbog sve veće količine tekućih poslova znanstveni projekti neće biti nalisti prioritetae) bojazan da mlađi kadar neće imati uvjete za napredovanjef) strah od budućnosti – što će biti s današnjim znanjima i vještinama nakon 5-10 godina

2.2. Studentska evaluacija nastavničkog radaU dosad provođenim anketama (Ured za kvalitetu) utvrđeno je da su nastavnici s Odjela zaknjižničarstvo ocjenjivani visokim ocjenama (prosjek na preddiplomskom studiju: 4,18 –ocijenjeno je 12 predmeta, od toga 11 predavanja, 2 seminara i 8 vježaba; prosjek nadiplomskom studiju: 4,59 – ocijenjena su ukupnno 4 predmeta, od toga 4 predavanja, 1seminar i 1 vježbe; ukupno je ispunjeno na preddiplomskom studiju 448 anketnih obrazaca, ana diplomskom studiju ispunjeno ih je 44). Iz redovitih razgovora sa studentima moguće jezaključiti da su studenti zadovoljni odnosom nastavnika prema njima i organizacijom rada naOdjelu, ali da iskazuju izrazito nezadovoljstvo u odnosu na prostor, opremu i administrativneprocedure. Na prijedloge studentskih predstavnika koji su članovi Stručnog vijeća Odjelauprava Odjela je promptno reagirala, uključujući i otkazivanjem suradnje vanjskimsuradnicima koje su studenti ocijenili ocjenom nižom od 3,70.

3. RAZVOJNI CILJEVI3.1. Opći ciljeviOdjel namjerava do 2015. godine intenzivno raditi na unaprjeđenju kvalitete nastavnog iznanstvenog rada na svim razinama te snažnijem sudjelovanju u nacionalnim imeđunarodnim znanstveno-istraživačkim i razvojnim projektima. Posebna se pozornostnamjerava posvetiti povećanju vlastitih prihoda, povećanju broja članova Odjela i jačanjuinformacijsko-telekomunikacijske infrastrukture što se pokazalo presudnom pretpostavkomza kvalitetan znanstveno-nastavni rad.Ovi su ciljevi potanko razrađeni u Akcijskom planu u prilogu br. 1.3.2. Posebni ciljeviPosebni se ciljevi odnose poglavito na temeljne dionice djelovanja i konkretne akcije usvakom području: nastavi, znanstvenoj djelatnosti, kadrovskom planu, financijskom planu ipotencijalnom doprinosu društvenoj zajednici. Vidjeti razradu u Akcijskome planu u prilogu.br. 1

4. KADROVSKA SITUACIJA I PLANNa Odjelu za knjižničarstvo u ak. god. 2009./2010. zaposleno je 13 djelatnika od toga 12 spunim radnim vremenom, a jedna osoba s 80% radnog vremena (20% u Institutu RuđerBošković, Zagreb). Odjel ima četiri nastavnika u znanstveno-nastavnim zvanjima (jedanredoviti profesor u trajnome zvanju, dva izvanredna profesora, jedan docent), tri višaasistenta, jednog višeg predavača, tri asistenta, jednog znanstvenog novaka i tajnicu.4.1. Zaposlenici odjelaTablica br. 1. Zaposlenici Odjela za knjižničarstvoIME I TITULAdr. sc. Tatjana Aparac JelušićKatica Burićdr. sc. Josip Ćirićmr. sc. Martina Dragija IvanovićMirko DuićDrahomira Gavranovićdr. sc. Srećko Jelušićdr. sc. Franjo Peharmr. sc. Jadranka Stojanovskidr. sc. Ivanka Stričevićdr. sc. Nives TomaševićMarijana Tomićdr. sc. Mirna WillerAndrijana Vidaković (zamjena: IvonaŠimunov)ZVANJEredovita profesorica, trajno zvanjeasistenticaviši asistentasistenticaznanstveni novakasistenticaizvanredni profesorviši asistentviša predavačicadocenticaviša asistenticaasistenticaizvanredna profesoricadipl. oec., tajnica (prof. geograf. i dipl.knjiž.)4.2. Pojedinačni profil zaposlenika i glavni dosezi u znanstvenom i nastavnom radudr. sc. Tatjana Aparac Jelušić – redovita profesorica, trajno zvanje; pročelnica Odjela od2007.; ukupno 36 godina radnog staža, od toga 26 na visokim učilištima (Zagreb, Osijek iZadar)• predaje na preddiplomskom, diplomskim i doktorskom studiju; temeljni predmeti:Osnove informacijskih djelatnosti, Uvod u teoriju informacijskih znanosti;Izgradnja i upravljanje knjižničnim zbirkama; Predmetno označivanje ipretraživanje; Vrednovanje knjižničnih usluga, Arhitekrura baštinskih ustanova;Teorija informacijskih znanosti• uključena u domaće i inozemne profesionalne udruge; od 2002.-2009. predsjednicaASIST/EC, 1 od 2008. predsjednica Euclida 2• članica uredništva međunarodnih časopisa Journal of Documentation, InformationProcessing and Management, Bibliotekar; članica programskih odborameđunarodnih konferencija (AKM, ECDL, CoLIS, i dr).1 ASIST/EC – American Society for Information Science and Technology/European Chapter 2 Euclid – European Association of Library and Information Schools/University Departments

• objavila preko 100 stručnih i znanstvenih radova (knjiga, poglavlja u knjigama,izvorni znanstveni članci, stručni članci, prikazi i osvrti, prijevodi), uredila 24knjige, održala preko 80 izlaganja na domaćim i međunarodnim skupovima; 1 CCrad• dobitnica najvišeg strukovnog priznanja u hrvatskom knjižničarstvu –Kukuljevićeve povelje, 1998.• dobitnica ugledne međunarodne nagrade – Thompson/ISI Outstanding Teacher inInformation Science, 2006.Katica Burić – asistentica (muzikologinja); ukupno 8 godina radnoga staža, od toga 3 navisokim učilištima (Split, Zadar)• predaje na preddiplomskom i diplomskom studiju Odjela za knjižničarstvo te nadiplomskom studiju Odjela za etnologiju i kulturnu antropologiju; temeljnipredmeti: Upoznavanje glazbene baštine; Usmena i pisana kultura, Uvod ukulturalne studije, Oblici pismenosti u digitalnom dobu, Etnomuzikologija• vanjski predavač na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu, Glazbeni odjel(kolegiji: Upoznavanje glazbene literature; Povijest glazbe)• članica domaćih udruga i društava: Hrvatsko muzikološko društvo (HMD),Hrvatsko društvo glazbenih teoretičara (HDGT), Hrvatska glazbena unija (HGU);predsjednica Udruge za razvoj klapskog pjevanja u Zadarskoj županiji• objavila 2 znanstvena članka; preko 20 CD recenzija; 30 kritika koncerata; 5 eseja;u tijeku je izdavanje prve knjige (monografija Glazbeni život Zadra u 18. i prvojpolovici 19. stoljeća). Objavila CD vlastite ženske klape Misečina; znanstvenoizlaganje na 1 domaćem i 1 međunarodnom znanstvenom skupu.• dobitnica Zlatnog grba za kulturna postignuća u Sukošanu (2008.); Zahvalnice zasudjelovanje u organizaciji državne smotre LiDraNo (2006.); Priznanja zasudjelovanje u regionalnom natjecanju zborskoga pjevanja (2006.); PriznanjaGrada Zadra za sudjelovanje na koncertu Tisuću božićnih glasova (2005.)dr. sc. Josip Ćirić – viši asistent; ukupno 10 godina radnog staža, sve na visokom učilištu(Zadar)• predaje na preddiplomskom i diplomskom studiju; temeljni predmeti: Logika,Vjerojatnost i statistika, Istraživačke metode u informacijskim znanostima,Informacijska etika• uključen u domaće profesionalne udruge: Hrvatsko filozofsko društvo; od 2006.član mladog uredništva časopisa Filozofska istraživanja; član upravnog odboraHFD 2007.-2009.• objavio 7 znanstvenih i stručnih radova, održao 16 izlaganja na domaćim i stranimskupovimamr. sc. Martina Dragija Ivanović – asistentica na Odjelu za knjižničarstvo od 2003.;ukupno 9 godina radnog staža• predaje na preddiplomskom i diplomskom studiju; temeljni predmetni (seminari ivježbe): Izgradnja i upravljanje knjižničnim zbirkama, Vrednovanje informacijskihustanova, Organizacija i poslovanje informacijskih ustanova, Informacijskodruštvo, Prava i potrebe korisnika• primarni istraživački interesi usmjeni su prema vrednovanju informacijskih uslugai doprinosu/ishodima informacijskih služni i usluga na život zajednice

• uključena u domaće i inozemne profesionalne udruge: Hrvatsko knjižničarskodruštvo, Hrvatsko čitateljsko društvo, ASIST• predsjednica organizacijskog odbora međunarodne konferencije LIDA (Libraries inthe Digital Age)• objavila 20 stručnih i znanstvenih radova• dobitnica najvišeg strukovnog priznanja za mlade knjižničare Eva Verona (2008.)Mirko Duić – znanstveni novak; zaposlen na Sveučilištu u Zadru od 1.5. 2009. godine ;ukupno tri i po godine radnog staža, od toga godinu i četiri mjeseca na visokom učilištu(Sveučilište u Zadru)• sudjeluje u izvedbi vježbi i seminara na preddiplomskom i diplomskom studiju zapredmete: Osnove informacijske djelatnosti, Vjerojatnost i statistika, Informacijskiizvori i službe, Informacijska etika, Oblikovanje sadržaja za digitalnu knjižnicu,Elektronički dokumenti i formati• od 2009. student poslijediplomskog znanstvenog studijskog programa Društvoznanja i prijenos informacija na Sveučilištu u Zadru• sudjelovao u organizaciji međunarodne konferencije LIDA 2010 (Libraries in theDigital Age; 2010.)• na konferenciji LIDA 2010. sudjelovao je s posterom: British Printed Images andcollections of prints from Croatia• sudjelovao na konferencijama: LIDA 2009., Cultural Heritage on line:Empowering users: an active role for user communities, 2009. (Firenca, Italija)• za vrijeme studija novinarstva (Fakultet političkih znanosti) i studija filmske itelevizijske montaže (Akademija dramske umjetnosti) dobitnik je stipendijeSveučilišta u Zagrebu za akademsku godinu 2000./2001.Drahomira Gavranović – asistentica od 1. 7. 2007. (zamjena); te od 1. 7. 2008.; ukupno 3godine radnoga staža, sve na visokom učilištu (Zadar)• održava vježbe na preddiplomskom, diplomskim i izvanrednom studiju; temeljnipredmeti (vježbe i seminari): Osnove informacijskih djelatnosti, Uvod u teorijuinformacijskih znanosti; Uvod u znanstvenoistraživački rad; Predmetnooznačivanje i pretraživanje; Organizacija informacija I.• od 2008. članica uredništva Novosti Hrvatskog knjižničarskog društva• članica Društva knjižničara Zadar• od veljače 2006. do travnja 2010. blagajnica, a od travnja 2010. dopredsjednicaHrvatskog čitateljskog društva (HČD)• predstavnica HČD-a u IDEC 3 -u• sudjeluje na domaćim i inozemnim skupovima i ljetnim školama• 2009. godine upisala doktorski studij Društvo znanja i prijenos informacija naSveučilištu u Zadrudr. sc. Srećko Jelušić – izvanredni profesor, pročelnik Odjela od 2005. do 2007.; ukupno 40godina radnog staža, od toga 10 na visokim učilištima (Osijek i Zadar); od 2007. prorektorSveučilišta u Zadru za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju, nakladništvo i knjižnicu• predaje na preddiplomskom, diplomskim i doktorskom studiju; temeljni predmeti:Informacijsko društvo, Sociologija knjige i čitanja, Informacijske politike, Uvod u3 IDEC – International Development in Europe Committee of the International Reading Association

znanstveno istraživački rad, Istraživačke metode u informacijskim znanostima iknjižničarstvu, Metodologija istraživanja u društvenim znanostima• znanstveni interesi usmjereni su prema istraživanju informacijskih potreba,promjenama u upravljanju nakladništvom, informacijskoj politici iinformacijskom/digitalnom društvo, sociologiji knjige i čitanja• uključen u domaće i inozemne profesionalne udruge; u jednom mandatupredsjednik Hrvatskog knjižničarskog društva• član savjeta uredništva međunarodnih časopisa History of education and childrenslitarature, Socilogy of tourism• objavio preko 30 stručnih i znanstvenih radova (knjiga, poglavlja u knjigama,izvorni znanstveni članci, stručni članci, prikazi i osvrti, prijevodi); jedan CC rad• uredio 80 knjiga,• održao preko 40 izlaganja na domaćim i međunarodnim skupovima;• dobitnik Nagrade Grada Rijekedr. sc. Franjo Pehar – asistent na Odjelu za knjižničarstvo od 2005.; 2010. izabran u zvanjevišeg asistenta; ukupno 10 godina radnog staža, od toga 7 godina visokim učilištima• predaje na preddiplomskom i diplomskim studijima; temeljni predmeti(predavanja, seminari i vježbe): Informacijska tehnologija I. i II.; Oblikovanjemrežnih stranica; Informacijski izvori i službe I. i II.; Bibliometrija; Principiinformacijskog pretraživanja; Istraživačke metode u informacijskim znanostima;Elektroničko nakladništvo; Osnove nakladništva i knjižarstva• primarni istraživački interesi vezani su za povijest i teoriju informacijskih znanosti,znanstvenu komunikaciju i (e)nakladništvo, te primjenu bibliometrijskih metoda uanalizi znanstvene komunikacije (posebice u polju informacijskih znanosti)• uključen u domaće i inozemne profesionalne udruge: tajnik Euclid-a (EuropeanAssociation of Library and Information Schools/University Departments)• od 2008. urednik mrežnog izdanja časopisa Libellarium: časopis za povijest pisaneriječi, knjige i baštinskih ustanova• član organizacijskog odbora međunarodne konferencije LIDA (Libraries in theDigital Age), TEI 2010 (Text Encoding Initiative Conference and Members'Meeting), CLS 2010 (Computational Linguistics Summer Events)• uključen u projekt “Digitalna knjižnica hrvatske baštine tiskane do 1800.:izvedbene pretpostavke” koji financira Ministarstvo obrazovanja, znanosti i športaRepbulike Hrvatske• objavio desetak stručnih radova• dobitnik nagrade "Eva Verona" za poseban dobrinos mladih knjižničaramr. sc. Jadranka Stojanovski – viši predavač na Odjelu za knjižničarstvo od 2009.; ukupno30 godina radnog staža, od toga 2 godine visokim učilištima• predaje na preddiplomskom i diplomskim studijima• primarni istraživački interesi vezani su uz znanstvenu komunikaciju, digitalneknjižnice, razvoj mrežnih usluga knjižnica, pretraživanje znanstvenih informacija ibibliometriju• temeljni predmeti (predavanja, seminari i vježbe): Informacijska tehnologija I.;Oblikovanje sadržaja za digitalnu knjižnicu; Oblikovanje baza podataka;Pretraživanje baza podataka; Promjene u upravljanju informacijskim ustanovama.

• uključena u domaće i inozemne profesionalne udruge: Hrvatsko knjižničarskodruštvo, Hrvatsko informacijsko i dokumentacijsko društvo, Hrvatsko fizikalnodruštvo, EURASLIC, Special Library Association• članica programskog odbora godišnjeg seminara knjižnica visokih učilišta iznanstvenih knjižnica (SZI seminar)• objavila pedesetak znanstvenih i stručnih radova• dobitnica najvišeg strukovnog priznanja u hrvatskom knjižničarstvu –Kukuljevićeve povelje, 2006.• dobitnica nagrade American Society for Information Science and Technology zanajbolji rad, 2001.• dobitnica nagrade Hrvatskog informacijskog društva za projekt Sustav znanstvenihinformacija, 2000dr. sc. Ivanka Stričević – docentica; zamjenica pročelnice Odjela od 2007.; ukupno 32godine radnog staža, od toga 29 u knjižnici i 3 godine na Sveučilištu u Zadru (prije dolaskana UNIZD, 3 godine vanjski suradnik na sveučilištima u Zagrebu, Osijeku i Zadru)• predaje na preddiplomskom, diplomskim i doktorskom studiju;• temeljni predmeti: Informacijski sustavi u obrazovanju, Prava i potrebe korisnikainformacijskih ustanova, Oblici pismenosti u digitalnom dobu; Izborni: Knjižničniprogrami i usluge za djecu i mladež, Oblici, strategije i metode rada s mladima,Informacijske usluge u obrazovnim ustanovama; na doktorskom studiju upredmetima: Conceptual frameworks and models of users’ behaviour, Children andyoung adults in information society• primarni znanstveni interesi usmjereni su prema informacijskim potrebama ičitateljskim navikama, oblicima pismenosti u digitalnom dobu, informacijskimuslugama za djecu i mladež• uključena u domaće i inozemne profesionalne udruge; od 2003. do 2007.predsjednica IFLA-ine Sekcije knjižnica za djecu i mladež, 4 od 2007. do 2011.predsjednica IFLA-ine Sekcije za pismenost i čitanje• članica uredništva međunarodnog časopisa History of Education & Children’sLiterature, članica programskih odbora međunarodnih konferencija (IFLA,International Scientific Symposium, Tunis i dr.), članica savjetodavnog odboraICDL-a 5• objavila preko 70 stručnih i znanstvenih radova (knjiga, poglavlja u knjigama,izvorni znanstveni članci, stručni članci, prikazi i osvrti, prijevodi), održala preko30 izlaganja na domaćim i međunarodnim skupovima; 1 CC rad• dobitnica Državne nagrade Ivan Filipović (1994.)• dobitnica najvišeg strukovnog priznanja u hrvatskom knjižničarstvu –Kukuljevićeve povelje (2008.)dr.sc. Nives Tomašević – viša asistentica, ukupno 36 godina radnog staža, 34 godine unakladništvu, a od 1. ožujka 2009. na Sveučilištu u Zadru.• predaje na preddiplomskom, diplomskim i doktorskom studiju; temeljnji predmeti:Osnove nakladništva i knjižarstva, Sociologija knjige i čitanja I. i II., Odlike knjigei nakladništva, Uvod u kulturalne studije i Komparativne studije iz nakladništva iknjižarstva4 IFLA – International Federation of Library Associations and Institutions5 ICDL – International Children’s Digital Library

• su-voditeljica modula Upravljanje promjenama u nakladništvu i knjižarstvu nadoktorskom studiju• primarni istraživački interesi usmjereni su prema promjenama u upravljanjunakladništvom, kulturalnim studijima i položaju knjige u društvu• objavila nekoliko stručnih i znanstvenih radova i knjigu Knjiga, tranzicija, iluzija(suautorstvo s M. Kovačem)• sudjeluje s izlaganjima na domaćim i međunarodnim skupovima;• sudjeluje u emisijama iz kulture• uredila više stotina knjiga, pokrenula desetak novih biblioteka, koje su nagrađivaneprestižnim nagradama pojedinačno i kao autorski projekti• u suradnjui s HAZU i Maticom hrvatskom izvršna je urednica dvaju kapitalnihprojekata hrvatske književnosti Sabrana djela Milana Begovića i Miroslava Krleže• 1997. godine odlikovana redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića zazasluge u kulturi• Dobitnica Povelje Grada Osijeka za promicanje Osječke pisane riječi, 2003.Marijana Tomić – asistentica; ukupno 9 godina radnog staža, od čega 3 godine kaoasistentica na Odjelu za knjižničarstvo• izvodi vježbe na preddiplomskom i diplomskim studijima; predmeti: Organizacijainformacija I., Organizacija informacija II., Teorija i praksa organizacijeinformacija, Obrada stare i rijetke građe, Uvod u teoriju informacijskih znanosti(ak. god. 2009./2010. izvodila vježbe iz kolegija Informacijski izvori i službe; ak.god. 2007./2008. i 2008./2009. izvodila vježbe iz kolegija Osnove informacijskihdjelatnosti; od ak. god. 2011./2012. u planu i kolegij Usmena i pisana kultura)• primarni istraživački interesi usmjreni su prema istraživanju starih hrvatskihknjiga, njihove dostupnosti u knjižnicama i načinima njihova predstavljanja umrežnom okruženju• uključena u domaće profesionalne udruge: Hrvatsko knjižničarsko društvo (2007.-2009. prva potpredsjednica Društva knjižničara Zadar; od god. 2008. članicaKomisije za povijest knjige i knjižnica HKD-a), Društvo prijatelja glagoljice (priMatici hrvatskoj)• izvršna uredništva časopisa Libellarium• članica programskog odbora Ljetne škole u ogranizaciji Odjela za knjižničarstvoSveučililšta u Zadru• objavila 3 znanstvena članka, prikaze knjiga i prijevod formata UNIMARC; 3postera na međunarodnim konferencijama; održala jednu radionicu i izlaganje nameđunarodnim konferencijama, uredila 1 zbornik radova (suurednica)• jedna od koordinatorica projekta uređenja knjižnice samostana sv. Frane u Zadru• suradnica na projektu: “Digitalna knjižnica hrvatske baštine tiskane do 1800.:izvedbene pretpostavke” (voditelj projekta je doc. dr. sc. Zoran Velagić; projektfinancira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH)dr. sc. Mirna Willer – izvanredna profesorica od 2007.; ukupno 33 godina radnog staža, odtoga 3 na visokim učilištima (Osijek i Zadar), a 30 u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnicu uZagrebu, u zvanju knjižničnog savjetnika• predaje na preddiplomskom, diplomskim i doktorskom studiju• temeljni predmeti: Organizacija informacija I.; Organizacija informacija II.;Metapodaci i identifikatori; Obrada stare i rijetke građe; Digitalni arhivi; Teorija i

praksa organizacije informacija; Zaštita, bibliografska i sadržajna obrada staregrađe i rukopisa• znanstveni interesi: organizacija informacija, digitalni arhivi• uključena u domaće i inozemne profesionalne udruge; predsjednica IFLA ISBDReview Group, ISBD/XML Study Group; savjetnica i počasna članica IFLAPermanent UNIMARC Committee;• članica uredništva domaćih časopisa Vjesnik bibliotekara Hrvatske i Elektroničkaizdanja Hrvatskoga knjižničarskog društva, te međunarodnih časopisaBibliografija: Lietuvos nacionalne Martyno Mažvydo biblioteka, Bibliografijos irknygotyros centras i Bosniaca: časopis Nacionalne i univerzietske biblioteke Bosnei Hercegovine• članica programskih odbora međunarodnih konferencija (AKM, CoLIS, LIDA,IFLA-inih radionica i dr.)• objavila preko 100 stručnih i znanstvenih radova (knjiga, izvorni znanstveni članci,stručni članci, prikazi i osvrti); prevela i priredila 2 međunarodna standarda;prevela više članaka i 1 knjigu; izradila stručne redakcije prijevoda članaka iknjiga; recenzirala domaće i međunarodne članke i znanstvene projekte; uredila 15knjiga; glavna urednica 16 knjiga prijevoda međunarodnih standarda i smjernica;održala preko 80 izlaganja na domaćim i međunarodnim skupovima;• dobitnica najvišeg strukovnog priznanja u hrvatskom knjižničarstvu –Kukuljevićeve povelje, 2002.4.2.1. Usklađivanje osobnog znanstveno-nastavnog razvoja i dobrobiti za razvojOdjelaNa redovitim sastancima Odjela raspravlja se o načinima rada i poželjnim oblicima suradnjekako bi se maksimalno osigurala dobrobit za Odjel, Sveučilište i društvo te za studente isvakog pojedinog člana Odjela.Otvorenost i dobronamjernost u ophođenju te visok stupanj suradnje i međusobnauvažavanja svih članova Odjela obilježuju svakodnevnu komunikaciju i rad, pa se neprestanoradi na očuvanju i unapređenju radne i kolegijalne atmosfere.

6. SUSTAV KVALITETE6.1. Promicanje kulture kvaliteteKako bi Odjel što uspješnije sudjelovao u procesima integracije na razini Sveučilišta,hrvatskog i europskog visokoškolskog prostora i unaprjeđivanja znanstvenoga rada,osmišljeni su ciljevi i postupci koje valja pritom primjenjivati. Posebna se pozornostusmjeruje na proučavanje relevantnih dokumenata koje donosi Europska zajednica inacionalna Agencija za znanost i visoko obrazovanje, kako bi se osigurao primjeren modelpraćenja preporuka i sustavno primjenjivali odgovarajući postupci i metode za provjerufunkcioniranja sustava.6.1.1. CiljeviTransparentna politika osiguravanja kvalitete podržana Pravilnikom o kvaliteti, a poglavitoaktivno uključivanje u procese samo-evaluacije i priprema svih podataka potrebnih vanjskimevaluatorima. Planira se, također, neprestano jačati sustav osiguranja kvalitete nadogradnjomPravilnika i ostalih dokumenata kojima se razrađuju procedure i metode za funkcioniranjesustava i njegovu stalnu provjeru.Posebno će se nastojati na tome da Odjel svojim znanstvenim, nastavnim i javnimdjelovanjem unaprjeđuje svoju prepoznatljivost u domaćem i međunarodnom okruženju.6.1.2. Postupci i metodeUsuglasiti sve postupke i metode koji polaze od poslanja i vizije Odjela do 2015. godine;definirati odgovornosti svakog člana Odjela ponaosob, navesti sve procese i procedurevezane uz aktivnosti Odjela, utvrditi i specificirati načine prikupljanja, analize, predstavljanjai razmjene svih informacija koje su relevantne za uspješno poslovanje, upravljanje i razvojOdjela; specificirati mehanizme za praćenje uspješnosti rada na svim aktivnostima isustavnog poboljšanja rada.6.1.3. Praćenje zapošljavanja završenih studenataOdjel će nastojati sustavno pratiti zapošljavanje svojih diplomiranih studenata i organiziratijednom godišnje susrete s bivšim studentima uz program koji će omogućiti međusobnoobavještavanje o postignućima jedne i druge strane.

7. RIZICI AKTIVNOG RAZVOJNOG STAVA7.1. Moguće pogreške u planiranjuPri izradi ovoga dokumenta bilo je jasno da su moguće pogreške u planiranju zbognepredvidivih vanjskih okolnosti kao i zbog nedovoljne upućenosti u izradu strateškihdokumenata. Kako je cijeli Odjel uložio značajan napor u savladavanja metodologije izradestrateških dokumenata, ovaj će prvi 'proizvod' zasigurno poslužiti i kao oslonac daljnjimusporedbama, provjerama i prilagodbama.7.2. Moguće pogreške u procjenamaPrije svega pogreške u procjenama vezane su uz netransparentnu financijsku politiku,nepostojanje provjerenih i provjerljivih podataka o potrebama tržišta rada te nedovoljnojasnim strateškim opredjeljenjima samoga Sveučilišta u procesima njegova razvoja.7.3. Moguće pogreške u organizacijiPogreške u organizaciji moguće su prije svega u odnosu na broj i strukturu zaposlenika kojisu bili određeni zatečenom ponudom na tržištu rada za jedno relativno mlado znanstvenopolje te nepostojanje tradicije obrazovanja u hrvatskom baštinskom i informacijskom sektoru.7.4. Moguće nejednistvo/neusklađenost u izvedbiIako je neusklađenost u provedbi ciljeva ovoga dokumenta moguća, nastojalo se osiguratikorektivne mehanizme kojima bi se sustavno pridonosilo kritičkoj valorizaciji u procesuplanirano : ostvareno.

8. MOGUĆI DJELOTVORNI UČINCI8.1. DohodakPažljivim planiranjem i proširivanjem ponude Odjela na planu nastavnih, znanstvenih istručno-savjetodavnih aktivnosti planirano je da se dohodak Odjela povećava za 5-10%godišnje.8.2. OpremljenostUnatoč objektivno lošim pretpostavkama za snažniji iskorak na planu izgradnje poželjneznanstveno-nastavne infrastrukture, planirano je vlastitim snagama i angažmanom naiznalaženju donatora opremiti računalnu učionicu za potrebe rada sa studentima nasavladavanju i primjeni naprednih tehnologija te njihovu uključivanju u procese prijenosanovih znanja i vještina ostalim studentima na Sveučilištu. Osobita se pozornost pritomnamjerava posvetiti opremi za digitalizaciju i arhiviranje digitalnih materijala kako bi Odjelostvario jedan od svojih temeljnih strateških ciljeva: unaprjeđenje sustava očuvanja ipredstavljanja te osiguranja pristupa digitaliziranoj i digitalnoj baštini.8.3. Ugled (stručni i znanstveni)Ako bi Odjel uznastojao na ostvarenju postavljenih strateških ciljeva, za očekivati je da binjegov ugled i u stručnoj i u znanstvenoj zajednici značajno porastao.8.4. Društveni ugledUključivanjem u sve vidove kulturnog i društvenog života u Gradu i široj regiji, Odjel senamjerava pozicionirati kao predvodnik programa poticanja čitanja i korištenja informacija,razvijanja suvremenih metoda publiciranja i vrednovanja znanstvenog rada i znanstvenekomunikacije prije svega na razini Sveučilišta, a poželjno i na nacionalnoj razini, teunaprjeđivanja rada na skrbi o baštini, uključujući njezinu digitalizaciju. To će pridonijeti nesamo ugledu Odjela nego i ugledu Sveučilišta u cjelini.

9. ZAKLJUČNO9.1. Zaključci vezani uz hitnost – koji zahtijevaju hitnu provedbuAkcijskim planom kao sastavnim dijelom Strateškog plana razvoja Odjela nastojalo seukazati na realne okvire izvršavanja zacrtanih ciljeva s ciljem ostvarenja utvrđenog poslanja ivizije razvoja.Kako bi se jasno zacrtao daljnji znanstveno-nastavni pravac razvoja Odjela planira se tijekomak. godine 2010./2011. pokrenuti postupak promjene naziva Odjela vezano uz uvođenjenovih nastavnih programa (arhivistika i nakladništvo) te znanstvenih istraživanja kojaprovode znanstvenici s Odjela i njihovi suradnici.Opseg i intenzitet promjena značajno ovise i o nacionalnoj znanstvenoj strategiji,odnosno mogućnostima njezine realizacije, interesu društva za istraživačke dionice kojima seznanstvenici na Odjelu i njihovi suradnici bave (prije svega misli se na važnost baštinskogkonteksta i istraživanja o potrebama za i korištenju informacija) te o odlukama vezanima uzmrežu visokoškolskih institucija i postupcima vrednovanja pri čemu se očekuje objektivnost iargumentiranost u prosudbi kako bi se konačno snažnije poticalo uspješne. S tim u vezi,osobito je važno da Odjel nastoji na ostvarenju zacrtanih razvojnih odrednica Sveučilišta uZadru u kojima je planirano da se do 2010. realizira godišnje zapošljavanje jednog djelatnikau znanstveno-nastavnom zvanju i jednog u suradničkom zvanju – nerealizirana su ostala dvamjesta u 2010. godini, te još jedno novačko mjesto.9.2. zaključci vezani uz dugoročni razvojPromjena naziva implicira i jednu važnu stratešku odluku, a to je precizno određivanje poljadjelovanja odnosno usmjeravanje prema interdisciplinarnim proučavanjima korištenjainformacija, ponašanja autora i korisnika pri njihovu nastanku, prijenosu i uporabi,proučavanju čitateljskih interesa i informacijskih potreba, nakladničkim sustavima i mrežamate proučavanjima vezanim uz kontekst organizacije, očuvanja i uporabe pisane i ostalematerijalne baštine.Za ostvarenje ovako postavljene vizije važno je nastaviti razgovore s odjelima kojimogu i žele prepoznati zajednički znanstveni i obrazovni interes (Odjel za etnologiju ikulturnu antropologiju, Odjel za lingvistiku, Odjel za klasičnu filologiju) te intenziviratidogovore s potencijalnim partnerima (Odjel za sociologiju, Odjel za psihologiju, Odjel zapovijest umjetnosti i dr.) . Također, važno je ustrajati na dosad kvalitetnoj suradnji spartnerskim ustanovama (odsjeci u Osijeku i Ljubljani, IZUM u Mariboru, Rutgers i UCLA uSAD-u) te ugovorima potvrditi dosadašnje pregovore i suradnju sa srodnim odsjecima uGrazu (Austrija), Borasu (Švedska) i Chapel Hillu (SAD).Na tragu dugoročnog plana svakako je važno istaknuti doktorski studij koji planirasvake druge godine upisati po 5 posto više inozemnih studenata te planirane regionalnediplomske i specijalističke poslijediplomske studije.