10.07.2015 Views

Conference proceedings - Zbornik Radova[1].pdf - Univerzitet u ...

Conference proceedings - Zbornik Radova[1].pdf - Univerzitet u ...

Conference proceedings - Zbornik Radova[1].pdf - Univerzitet u ...

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

pokazuju da se dodavanjem osnovnih makroelemenata možeznačajno uticati na prirast i fiziološku vitalnost [3].Da bi opstale sadnice biljaka na ovako nepovoljnimterenima, neophodno je primeniti mere nege koje uključujuokopavanje, zalivanje i unošenje hranljivih materija.Istraživanje sa rekultivacijom travnim vrstama Agrostiscapillaris i Festuca rubra na odlagalištu jalovine pri eksploatacijirude cinka pokazala je da je moguće regenerisati vegetaciju,popraviti fizičko hemijska svojstva supstrata kao i razvoj mikoriznihgljiva nakon 5 godina uz prethodno obogaćivanje jalovinekompostom i sredstvom za imibilizaciju jona metala [6] .Iskustva stečena u sličnim sredinama nije moguće primenitijednostavnim kopiranjem primenjenih metoda, jer su uslovi kodvećine rudarskih aktivnosti specifični i traži se najbolji pristupprilagođen svakom konkretnom objektu [1].Drvenaste vrste se koriste u rekultivaciji rudničkih površina jerstvaraju velike količine organske materije koja podstiče procesekruženja materije u jalovinskom materijalu. Ove biljke mogu damodifikuju osobine podloge kroz održavanje ili povećanje količineorganske materije, biološku fiksaciju azota, uvećanje infiltracijevode i njenog zadržavanja u podlozi, redukcijom gubitka hranljivihmaterija putem erozije i luženja, popravkom fizičkih osobinazemljišta, redukovanjem kiselosti zemljišta i poboljšanjem uslova zarad zemljišnih mikroorganizama[2].Treba naglasiti da je nega tek zasnovane kulture u prvimgodinama njenog razvoja, od presudnog značaja za njen opstanak,zbog izloženosti biljaka nepovoljnim uslovima supstrata inegativnim uticajima aerozagađenja, ali i postojećih klimatskihekstrema.Preliminarni rezultati eksperimentalnih istraživanja rađenih ulaboratorijskim uslovima Šumarskog fakulteta sa klijavcima kiselogdrveta pokazuju da su najvažniji stresni činioci niska pH supstrata,nedovoljna količina organske materije i nedostatak hraniva. Poredtoga verovatno je i prisustvo toksične koncentracije metala i drugihmaterija.U procesu spontane regeneracije zemljišta i prirodne vegetacijena rekultivisanim površinama dolazi do promene najvažnijihmehanizama tolerancije koji podrazumevaju izlučevine korena, bolje~ 398 ~

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!