10.07.2015 Views

Conference proceedings - Zbornik Radova[1].pdf - Univerzitet u ...

Conference proceedings - Zbornik Radova[1].pdf - Univerzitet u ...

Conference proceedings - Zbornik Radova[1].pdf - Univerzitet u ...

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

UVODKvinoja (Chenopodium quinoa Will.) je jednogodišnja biljkaporeklom iz okoline jezera Titikaka, Južna Amerika (Bois i sar.2006., Bravo i sar. 2007., Geerts i sar. 2008.). Vrlo uspešno se možegajiti na siromašnim, alkalnim i kiselim zemljištima u područjima sabezmraznim periodom od 100 dana. Cilj proizvodnje su seme pohemijskom sastavu i nutritivnoj vrednosti vrlo slično žitima i listovi,koji su iste hranljive vrednosti kao spanać. Seme ima veliki procenatukupnih proteina (12-18%) sa velikim učešćem esencijalnihaminokiselina (Aluko i Monu, 2003). Ne sadrži glutenečime jeolakšano varenje i otklonjene su brojne alergološke smetnje u ishraniljudi. Seme je bogato vitaminima grupe B grupe i makroelementima(Jacobsen, 2003.). Kod nas ova biljna vrsta dosad nije gajena.Ova istraživanja, započeta kod nas 2008. godine imaju zadatak daodrede najpovoljniju agrotehniku za gajenje kvinoje u različitimagroekološkim uslovima s ciljem da se dobije proizvod značajnenutritivne vrednosti, koji bi se koristilo za pripremanje dijetetskihprehrambenih proizvoda.1. MATERIJAL I METOD RADAPoljski mikroogledi izvedeni su na površinama Poljoprivrednogpreduzeća Napredak, Stara Pazova na zemljištu tipa černozem i naprivatnom imanju u Kučajni na zemljištu tipa smonica. Premaagrohemijskim analizama urađenim u Institutu Tamiš, černozem jebio srednje bogat pristupačnim azotom (0,24%), vrlo bogat fosforom(22 mg na 100 g zemlje) i bogat kalijumom (21 mg na 100 g zemlje),blago alkalne reakcije (pH 7,5) i sadržaj humusa je 2,6%. Smonica jeimala manje pristupačnog azota (0,12%) fosfora (17 mg na 100 gzemlje) od černozema, ali je bila bogatija kalijumom (30 mg na 100g zemlje), kisele reakcije (pH 4,84), a sadržavala je više humusa(2,9%).Predmet istraživanja bile su danske sorte kvinoje KVL 32 iKVL 54 (Jacobsen i Muica, 2002.) koje su gajene u dve gustineuseva (50 cm x 2 cm i 50 cm x 5 cm). Za gajenje kvinoje primenjenaje agrotehnika standardna za proizvodnje u Danskoj. Ovo su jedineevropske zemlje koje gaje kvinoju u komercijalne svrhe. Ručna setva~ 297 ~

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!