10.07.2015 Views

Conference proceedings - Zbornik Radova[1].pdf - Univerzitet u ...

Conference proceedings - Zbornik Radova[1].pdf - Univerzitet u ...

Conference proceedings - Zbornik Radova[1].pdf - Univerzitet u ...

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

ZAKLJUČAKOpšte je poznato da šumski ekosistemi poseduju čitav spektarznačajnih funkcija i vrednosti, kao što su stvaranje kiseonika, izvorsirovina, uticaj na ciklus vode, uticaj na mikroklimatske uslove,zaštita zemljišta od erozije, stanište za životinje i drugi. Međutim,usled sve aktuelnijeg pitanja klimatskih problema, sve se više pažnjepoklanja ulozi šuma u globalnom ciklusu ugljenika. Posebno seizdvaja značaj šuma kao „rezervoara“ u kojima se ugljenik zadržava,čime se smanjuje njegovo prisustvo u atmosferi. Uništavanje idegradacija šumskih ekosistema dovešće do mobilizacije ovogugljenika i u određenoj meri, njegovog prelaska nazad u atmosferu.Zbog toga je veoma važno identifikovati i izvršiti kvantifikacijuprocesa koji do toga dovode. U ovom radu prikazani su određenioblici šteta u šumama i kako oni dovode do oslobađanja ugljenika,pored toga prikazan je trend za narednih sto godina. Da bi se dobiliprecizniji i adekvatniji rezultati, potebno je da se odredi tačno u kojojvrsti šume se događa određena vrsta šteta. To je važno jer se šumemeđusobno razlikuju po mnogim karakteristikama, na primerbiomasi, koje određuju ukupnu količinu ugljenika koji je u njimavezan. Za potrebe ovog rada i modela korićen je prosek od 53,38 t pojednom hektaru šume. Međutim, sigurno je da se ta vrednostrazlikuje u zavisnosti od pojedninih vrsta šumskih ekosistema. Poredtoga, određene količine ugljenika se nalaze i u šumskoj stelji, pa je zasveobuhvatniju analizu potebno razmotriti i taj parametar i kako nanjega utiču određeni oblici štete u šumama. S obzirom na ukazaniznačaj šuma u kontekstu klimatskih promena, sprovođenje ovakvevrste israživanja i naknadno modelovanje sa preciznijim ulaznimparametrima bi bilo veoma značajno.REFERENCE[1] K.A. Baumert, T. Herzog, J. Pershing, “Navigating the Numbers– Greenhouse Gas Data and International Climate Policy”, WorldResource Policy, Washington USA, 2006[2] T. Barker T, I. Bashmakov, L. Bernstein, J. E. Bogner, P. R.Bosch, R. Dave, O. R. Davidson, B. S. Fisher, S. Gupta, K. Halsnæs,G.J. Heij, S. Kahn Ribeiro, S. Kobayashi, M. D. Levine, D. L.~ 215 ~

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!