19.11.2012 Views

Naša radost br.33. - Osnovna škola Stjepana Radića Metković

Naša radost br.33. - Osnovna škola Stjepana Radića Metković

Naša radost br.33. - Osnovna škola Stjepana Radića Metković

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

8<br />

N<br />

NAŠA RADOST<br />

PROSINAC 2011.<br />

a XIV. Maratonu laða<br />

na Neretvi nastupilo je<br />

35 ekipa saèinjenih od<br />

desetorice veslaèa, bubnjara,<br />

pariæara i šestorice rezervnih<br />

èlanova posade. Kao i do sada<br />

veslalo se Neretvom od<br />

Metkoviæa do Banje, gdje se<br />

staza odvaja u Crnu rijeku pa<br />

njome do Ploèa, ukupno 22,5<br />

kilometara. Na kraju je slavila<br />

posada Gusara iz Komina koji<br />

su tijekom cijele utrke držali<br />

jednu od èelnih pozicija. Ni<br />

pola minute za njima na cilj<br />

je stigla posada Baæine koja<br />

je u Crnoj rijeci pretekla<br />

izvrsne Opuzence, debitante<br />

na Maratonu. Slavit æe se i u<br />

Bjelovaru jer je njihov<br />

Bjelovar ekspres uspio prestiæi<br />

posadu Rogotina koja je dugo<br />

držala èetvrto mjesto. S tek<br />

23. mjestom podbacili su<br />

favorizirani laðari Èeljeva, a<br />

P<br />

uèko tumaèenje i pri-sjeæanje<br />

podrijetla èamca<br />

upuæuje na takvu vrstu<br />

èamca koja je poznata pod<br />

imenom monoksila tj. priprostih<br />

iz jednog komada<br />

drveta izdubenih èamaca iz<br />

kojih se s vremenom gradila<br />

sve složenija plovila, u ovom<br />

sluèaju neretvanska trupa. Da<br />

se zaista radi o prvotnom<br />

monoksilu svjedoèi i puèki<br />

naziv kolibice èamca, laðe.<br />

Taj dio èamca, jaèu gredu,<br />

naðosmo, puk nazivlje<br />

trupom. Takvim podrijetlom<br />

trupe vezuju se s pojmom<br />

copula, priprostog èamca koji<br />

je poznat duž hrvatske i<br />

slovenske obale. Prvi podaci<br />

o copulima u Neretvi pripadaju<br />

XVII. stoljeæu, prema<br />

hrvatskoj kronici i mletaèkim<br />

izvorima: „1665. miseca<br />

Ilinšæaka na 12. Alibegoviæ iz<br />

Gabele, samo 18 junaka u 3<br />

èopule, otiðe na more u<br />

Korèulanski školj i uhiti 2<br />

divojke...”<br />

Prema tim i drugim<br />

podacima, može se zakljuèiti<br />

NOVINA KOJA JE VEÆ TRADICIJA<br />

metkovska ekipa Crni put<br />

ostvarila je velik uspjeh 11.<br />

mjestom. Njihovi juniori stigli<br />

su 27., jedno mjesto iz<br />

Jerkovca. Domagojevi gusari<br />

iz Vida nikako da se vrate na<br />

pozicije koje su držali<br />

sredinom prošloga desetljeæa.<br />

Završili su na 16. mjestu, a<br />

laðari Pruda na 30.<br />

Ovogodišnji Maraton<br />

pokazao je da laðu dobro<br />

veslaju i neneretvanske ekipe.<br />

Osim Bjelovaraca izvrsni su<br />

sa šestim mjestom bili<br />

Žrnovski galioti s Korèule i<br />

laðari Primorsko-goranske<br />

županije sa osmim mjestom.<br />

Naroèito su sretni<br />

kominski Gusari jer su treæim<br />

uzastopnim osvajanjem<br />

prvoga mjesta u trajno<br />

vlasništvo dobili veliki<br />

Domagojev štit, što je do sada<br />

uspjelo jedino Rogotinjanima<br />

da Mleèani neretvanske<br />

copule izjednaèuju s barkama,<br />

èamcima. Po broju ljudi u<br />

jednom copulu, šestorica,<br />

trebalo bi zakljuèiti da se radi<br />

o veæem èamcu. U tom sluèaju<br />

ime èopula ili èopul ticalo bi<br />

se veæega neretvanskog èamca<br />

-laðe. Meðutim kako kronika<br />

kao ishodišno mjesto spominje<br />

Gabelu, trgovište oko 3 km<br />

koji po ukupnom broju<br />

pobjeda (6) još uvijek vode.<br />

Da je Maraton i dalje<br />

zanimljiv gledateljima<br />

PODRIJETLO NERETVANSKE LAÐE<br />

Na slici: najstarija neretvanska<br />

laða, sagraðena 1895. godine, u<br />

vlasništvu Domagojevih gusara iz<br />

Vida. Laða se vozila na maratonu<br />

2000. i 2003. g.<br />

uzvodno od Metkoviæa, pa bi<br />

se naziv jednako mogao<br />

primjeniti na lajac, laðac,<br />

nešto dulji i širi oblik trupe<br />

kakav se vidio još 1963.godine<br />

kod Gabele. Do pouzdanih<br />

podataka to pitanje ostaje<br />

otvoreno.<br />

Pred II. svjetski rat laðe<br />

su imale i svoja vlastita imena<br />

kao zemljopisna: "Hrvatska",<br />

„Zagreb", „Kozjak", „Vis";<br />

opæa kao „Vila", „Vezir";<br />

VOLIMO NERETVU<br />

pokazale su tisuæe njih na<br />

startu u Metkoviæu, na rivama<br />

u Opuzenu i u Ploèama, ali i<br />

na obalama Neretve i Crne<br />

rijeke.<br />

vlastita kao „Marita"; pridjevna<br />

kao „Nevridna" isl. Tada<br />

su laðe dobivale vlastita imena<br />

zbog toga što ih je pod<br />

vlastitim imenom trebalo<br />

prijaviti luèkom uredu koji bi<br />

im tada izdao i prijavni broj.<br />

Postoji i oblik koji je neki<br />

prijelaz izmeðu trupa i laðe.<br />

Nešto je duži i širi od trupe,<br />

ali nikako ne dostiže velièinu<br />

i širinu laðe. Nazivaju ga<br />

laðac ili rjeðe lajac.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!