19.11.2012 Views

Naša radost br.33. - Osnovna škola Stjepana Radića Metković

Naša radost br.33. - Osnovna škola Stjepana Radića Metković

Naša radost br.33. - Osnovna škola Stjepana Radića Metković

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

ZEMLJA NAŠ DOM<br />

BIJES MAJKE PRIRODE<br />

novije vrijeme èovjek je na prirodu<br />

poèeo gledati kao na mehanizam kojim<br />

se može manipulirati. Takav pristup<br />

potvrðuju prirodne katastrofe posljednjih<br />

nekoliko godina. Zemljina unutrašnjost ne<br />

miruje. Kažnjava èovjeka za svo zlo koje joj<br />

je nanio. Svakodnevno oèekujemo odgovor<br />

povrijeðene „majke”, nitko nije pošteðen<br />

njezina bijesa. Ljudi se pitaju, je li je to kraj<br />

ili poèetak? Mnogo je pitanja, a malo<br />

odgovora.<br />

Kada je èovjek proizveo nešto što<br />

razlagaèi nisu mogli prepoznati, polako i<br />

sigurno poèeo je uništavati jedini mu dom<br />

planet Zemlju. Ona je reagirala, a èovjek je<br />

postao nijemi promatraè. Ne tako davno ljudi<br />

su težili životu u velikim gradovima, napuštali<br />

su sela u potrazi za novim, boljim životom.<br />

Danas je situacija znatno izmijenjena. Zbog<br />

velike zagaðenosti zraka u velikim gradovima,<br />

vraæaju se selu i prirodi. No, do kada æe ta<br />

priroda biti netaknuta? Svake godine nestaje<br />

oko 13 milijuna hektara šuma. Poznato je da<br />

su šume drugi po važnosti proizvoðaè kisika,<br />

odmah iza biljnoga planktona, stoga ih s<br />

razlogom zovemo pluæima našeg planeta.<br />

Kao glavni oneèišæivaèi najèešæe se<br />

spominju industrija, promet i kuæanstva.<br />

Tvornice, iako imaju proèišæivaèe, još<br />

uvijek najviše oneèišæuju zrak i vode. To<br />

je uzrok nastanka kiselih kiša. 80-ih<br />

godina se puno govorilo o kiselim kišama<br />

i njihovoj štetnosti, ali u meðuvremenu,<br />

kao da je ta tema zaboravljena. Ipak, ima<br />

ljudi koji su svjesni što se dogaða.<br />

Organiziraju se u udruge i pokušavaju<br />

probuditi svijest kod drugih ljudi.<br />

Problem na koji nas svakodnevno<br />

upozoravaju znanstvenici je globalno<br />

zatopljenje. Globalno zatopljenje je naziv<br />

za poveæanje prosjeène temperature<br />

zemljine atmosfere i oceana zabilježeno<br />

u 20. stoljeæu. Sve veæa degradacija okoliša<br />

oèituje se u narušavanju ljudskog<br />

zdravlja, ugrožavanju ili nestanku pojedinih<br />

biljnih i životinjskih vrsta, trovanju<br />

vode, zraka i tla, ošteæenju prirodnih<br />

krajolika.<br />

Još prije 150 godina Cree Indijanci<br />

su nam poruèili:<br />

NAŠA RADOST<br />

PROSINAC 2011.<br />

Prirodu nismo naslijedili od predaka, veæ smo ju posudili od unuka. - Indijanska izreka<br />

U<br />

ÈOVJEÈE, PROBUDI SE!<br />

„Tek kada posijeèete posljednje drvo,<br />

tek kada zatrujete posljednju rijeku,<br />

tek kada upecate posljednju ribu,<br />

tek tada æete spoznati da se novac ne može jesti.”<br />

Približava li nam se taj trenutak?<br />

ÈOVJEÈE, NE OSTAVLJAJ U PRI-<br />

RODI NIŠTA OSIM OTISAKA SVOJIH<br />

STOPALA !<br />

OTPAD U ŠUMI? MOLIMO NE!<br />

Odnos prema okolišu i prirodi danas je<br />

mjerilo civiliziranosti ili neciviliziranosti<br />

odreðenog društva. Sudeæi prema broju<br />

divljih odlagališta otpada, hrvatsko društvo<br />

je na niskom stupnju ekološke civiliziranosti.<br />

OKOLIŠ JE I ULICA, I NOGO-<br />

STUP, I RIJEKA , I ŠUMA …<br />

3<br />

TKO HOÆE, NAÐE NAÈIN...<br />

Mnogi se oglušuju na upozorenja,<br />

misleæi da se to na njih ne odnosi. Svaki<br />

narod, svaki pojedinac je djelomièno kriv<br />

za sve nedaæe koje su nas snašle i koje æe<br />

nas snaæi. Preci su nam ostavili zemlju,<br />

a što æemo mi ostaviti generacijama koje<br />

dolaze? Dio smo zemlje i ona je dio nas,<br />

no èovjek mora shvatiti da zemlja ne<br />

pripada èovjeku, nego èovjek zemlji.<br />

Ne oèekujte èudo, nego budite<br />

promjena koju želite vidjeti u svijetu.<br />

*Ne moramo otiæi daleko, pogledajmo<br />

okolicu svog grada za poèetak:<br />

Park šuma PREDOLAC – ŠIBA-<br />

NICA zakonom je zaštiæena 23. 05. 1968.<br />

g. Zauzima 67 hektara površine, a prostire<br />

se istoèno od Metkoviæa. Park šuma je<br />

prirodna ili saðena šuma koja je namijenjena<br />

odmoru i rekreaciji, a ima i pejzažnu<br />

vrijednost. U park šumi dopuštene su<br />

samo djelatnosti i mjere potrebne radi<br />

njena održavanja i ureðenja. Zanimljivost<br />

i vrijednost ove park šume je u saèuvanom<br />

kompleksu alepskog bora, èempresa i<br />

pinjola s elementima makije.<br />

Unutar zaštiæenog podruèja nalazi<br />

se gradska vodosprema, uz koju se nalaze<br />

gomile graðevinskog otpada i sitni<br />

kuæanski otpad.<br />

Šume nemaju samo estetsko i rekreacijsko<br />

znaèenje. One imaju veliku<br />

važnost za èitav živi svijet. One su tvornice<br />

kisika – pluæa grada. One su èistaèi zraka.<br />

(1 hektar zelene površine proèišæuje oko<br />

18 milijuna prostornih metara zraka)<br />

Šume smanjuju utjecaj vjetra, a<br />

njihovo korijenje vezuje tlo i sprjeèava<br />

njegovo odnošenje.<br />

Onaj koji oneèišæuje svoju okolinu,<br />

ne može reæi da voli svoju zemlju. Na<br />

kraju krajeva, oèuvanje prirode je i<br />

zakonska i moralna dužnost svakog<br />

graðanina.<br />

„Graðani, državna, javna i gospodarska<br />

tijela i udruge dužni su, u okviru<br />

svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb<br />

posveæivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode<br />

i ljudskog okoliša.”<br />

(Ustav RH – èlanak 69)<br />

napisala:<br />

Klara Kaleb, 7. b

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!