10.07.2015 Views

uticaj kvaliteta vazduha na zdravlje i kvalitet života ljudi

uticaj kvaliteta vazduha na zdravlje i kvalitet života ljudi

uticaj kvaliteta vazduha na zdravlje i kvalitet života ljudi

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

UTICAJ KVALITETA VAZDUHA NA ZDRAVLJE I KVALITET ŽIVOTALJUDIAIR QUALITY IMPACT ON HEALTH AND LIFE QUALITY PEOPLEAleksandra Kokić Arsić, 1 Jovan Milivojević 2 , Ivan Savović 3Rezime: Kvalitet <strong>vazduha</strong> je vrlo važan parametar kako za čoveka tako i za čitav živi svet <strong>na</strong>zemlji. Sprečavanje zagađenja, saniranje već zagađenog <strong>vazduha</strong>, a time i vraćanje prirodneokoline u njeno izvorno prirodno stanje zahteva niz aktivnosti. Pored odgovarajućih z<strong>na</strong>nja ostanju životne sredine, o emisiji poluta<strong>na</strong>ta, emiterima, distribuciji poluta<strong>na</strong>ta u atmosferu,njihovim reakcijam i klimatskim uslovima, neophodno je razraditi i odgovarajuću strategijuzaštite. Istraživanje i praćenje <strong><strong>kvalitet</strong>a</strong> <strong>vazduha</strong> u urbanim i industrijskim područjima je jedan odprvih koraka ka rešenju prisutnog problema aerozagađenja, u cilju zaštite zdravlja i zaštite životnesredine. Uticaj zagađenja vazdušnog omotača planete ima i dalekosežne posledice po promenuklime <strong>na</strong> Zemlji, pojavu kiselih kiša i oštećenje ozonskog omotača u stratosferi. Najveći brojzemalja , a sa njima i Srbija, započeli su sa neprekidnim monitoringom stanja <strong><strong>kvalitet</strong>a</strong> vazdušnogomotača, procenom <strong>na</strong>stalih prome<strong>na</strong> i trendova u budućnosti, a sve sa ciljem da se predupredidalje zagađivanje <strong>vazduha</strong> i izbegne sce<strong>na</strong>rio katastrofe po živi svet <strong>na</strong>še planete.Ključne reči: <strong>kvalitet</strong> <strong>vazduha</strong>, zagađenje, merenje, efekti zagađenja, <strong>zdravlje</strong> <strong>ljudi</strong>.Summery: Air Quality is a very important parameter for the man and the whole living world onearth. Prevention of pollution, air pollution, but sanction, and the return of the <strong>na</strong>turalenvironment in its origi<strong>na</strong>l <strong>na</strong>tural state requires a range of activities. In addition to adequateknowledge about the state of the environment, pollutants show, broadcasters, distribution ofpollutants in the atmosphere, their responses and climatic conditions, it is necessary to developappropriate strategies and protection. Research and monitoring of air quality in urban andindustrial areas is one of the first steps to resolve the present problems of air pollution, in order toprotect the health and environmental protection. The effect of air pollution layer and the planethas far-reaching consequences for the climate change on the Earth, the occurrence of acid rai<strong>na</strong>nd damage to ozone layer in the stratosphere. The greatest number of states, and with them, andSerbia, start with the continuous monitoring of air quality of the state layer, evaluation of trendscaused by changes in the future, all with the aim of further advised that the pollution of air andavoid the disaster sce<strong>na</strong>rio, the living world of our planet.Key words: air quality, pollution, measuring, effects of pollution, human health.1. UVODPorast stanovništva, veće korišćenje energije iindustrijski razvoj poslednjih decenija, doprineli suemisiji gasova i čestica koje umnogome utiču <strong>na</strong>ljudsko <strong>zdravlje</strong>. Sve lošiji <strong>kvalitet</strong> <strong>vazduha</strong> uzrokujei pogoršava astmu, bolesti srca, rak pluća imnoge druge bolesti. Posledice zagađenja <strong>vazduha</strong>su dva do tri puta veće <strong>na</strong> <strong>zdravlje</strong> <strong>ljudi</strong> , nego štose ranije smatralo. Za svako povećanje od 10mikrograma sitnih čestica u vazduhu, rizik od preranesmrti raste sa 11% <strong>na</strong> 17%. Svetska zdravstve<strong>na</strong>organizacija (WHO) је procenila da svakegodine 2 milio<strong>na</strong> <strong>ljudi</strong> umre od posledica zagađenja<strong>vazduha</strong>. Pored toga, zagađenje <strong>vazduha</strong> utiče i<strong>na</strong> globalnu ekonomiju, dostupnost hrane i vode iodrživi razvoj, time što oštećuje biljke, useve iekosisteme.1 Aleksandra Kokić Arsić, Centar za <strong>kvalitet</strong>, Mašinski fakultet Kragujevac, Sestre Janjić 6, Kragujevac,e-mail: akokic@kg.ac.yu2Jovan Milivojević, Centar za <strong>kvalitet</strong>, Mašinski fakultet Kragujevac, Sestre Janjić 6, Kragujevac, e-mail:jovanmilivojevic@gmail.com3Ivan Savović, Centar za <strong>kvalitet</strong>, Mašinski fakultet Kragujevac, Sestre Janjić 6, Kragujevac, e-mail:savovici@kg.ac.yu


Pet je glavnih izvora aerozagađenja industrijskih iurbanih sredi<strong>na</strong>:• Sagorevanje čvrstih, tečnih i gasovitihgoriva u energetskim postrojenjima(uključujući toplifikaciju gradskih<strong>na</strong>selja)• Sagorevanje čvrstih, tečnih i gasovitihgoriva u motornim vozilima• Industrijski procesi• Odlagališta čvrstog otpada• Isparavanje različitih organskih rastvaračaTeško je reći koji od ovih izvora ima veći <strong>uticaj</strong> <strong>na</strong>ukupnu aerozagađenost s obzirom da to zavisi odpodručja, odnosno od toga da li su u njemusmešteni industrijska i energetska postrojenja,kakav je intenzitet saobraćaja, meteorološkihuslova i sl. Kako gradovi rastu i šire se, urbanozagađenje utiče <strong>na</strong> sve više <strong>ljudi</strong> u celom svetu.Oko polovine svetske populacije živi u velikimgradovima, a mnogi od njih nemaju nikakav oblikmonitoringa <strong><strong>kvalitet</strong>a</strong> <strong>vazduha</strong>, <strong>na</strong>ročito uzemljama u razvoju. Mobilisanje resursa i razvojodgovarajućih politika za monitoring i borbu sazagađenjem <strong>vazduha</strong> je zato dodatni i rastućiizazov.2. INDIKATORI KVALITETAVAZDUHAKvalitet <strong>vazduha</strong> je vrlo važan parametar kako začoveka tako i za čitav živi svet <strong>na</strong> zemlji.Indikatori <strong><strong>kvalitet</strong>a</strong> <strong>vazduha</strong> su sledeći:Atmosfera – <strong>kvalitet</strong> <strong>vazduha</strong>• Temperatura <strong>vazduha</strong>• Smer i jači<strong>na</strong> vazdušnih struja• Osnovni nivo ozo<strong>na</strong>• Nivo azot dioksida• Nivo, struktura i veliči<strong>na</strong> finih čestica• Nivo benze<strong>na</strong>• Nivo ostalih hemijskih materijaUmanjenje ozo<strong>na</strong>• Promene stratosferskog ozo<strong>na</strong>• Povećanje ultravioletnog zračenjaEfekat stsklene bašte se odnosi <strong>na</strong> povećanje CO2 imeta<strong>na</strong> u atmosferi, a <strong>na</strong>jveći zagađivači posektorima su:• Energetika• Poljoprivreda• Transport• Industrija (industrijski procesi)• Otpad• Prome<strong>na</strong> upotrebe zemljišta i šuma (sečašuma)Sprečavanje zagađenja, saniranje već zagađenog<strong>vazduha</strong>, a time i vraćanje prirodne okoline unjeno izvorno prirodno stanje zahteva niz aktivnosti.Pored odgovarajućih z<strong>na</strong>nja o stanju životnesredine, o emisiji poluta<strong>na</strong>ta, emiterima, distribucijipoluta<strong>na</strong>ta u atmosferu, njihovim reakcijami klimatskim uslovima, neophodno je razraditii odgovarajuću strategiju zaštite. Istraživanje i praćenje<strong><strong>kvalitet</strong>a</strong> <strong>vazduha</strong> u urbanim i industrijskimpodručjima je jedan od prvih koraka ka rešenjuprisutnog problema aerozagađenja. Proučavanje ipraćenje <strong><strong>kvalitet</strong>a</strong> <strong>vazduha</strong> ima za cilj kontrolu ismanjenje sadržaja štetnih supstanci u njemu. Tosmanjenje treba da bude do nivoa koji se smatrajusigurnim u odnosu <strong>na</strong> nepoželjne <strong>uticaj</strong>e kojiizaziva zagađeni vazduh.Praćenje <strong><strong>kvalitet</strong>a</strong> <strong>vazduha</strong> se vrši <strong>na</strong> lokalnomnivou, <strong>na</strong> <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnom, i <strong>na</strong> globalnom nivou.Lokalno praćenje <strong><strong>kvalitet</strong>a</strong> <strong>vazduha</strong> obuhvatapojedi<strong>na</strong> urba<strong>na</strong> područja, gradove i njihovu bližuili širu okolinu. Praćenje <strong><strong>kvalitet</strong>a</strong> <strong>vazduha</strong> <strong>na</strong><strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnom nivou sprovode određene zemlje dokpraćenje <strong>na</strong> globalnom nivou vrše među<strong>na</strong>rodneorganizacije. Informacije o gasovima sa efektomstaklene bašte, aerosolima i ozonu, kao i klasič<strong>na</strong>meterološka i hidrološka osmatranja se redovnoprikupljaju zahvaljujući globalnoj mreži prizemnihstanica, balonima sa sondama, radarima, satelitimai avionima. Sve je to doprinelo razumevanjupromenljivog hemijskog sastava atmosfere,odnosno prisustva zagađujućih materija u vazduhukao što su ozon u prizemnom sloju, smog, čestice,sumpor dioksid i ugljen monoksid, od kojih jeveći<strong>na</strong> direktan rezultat sagorevanja fosilnih gorivau industriji, gradovima i vozilima.3. PRAĆENJE INDIKATORAIako se razvoj regio<strong>na</strong>lnih prognoza <strong><strong>kvalitet</strong>a</strong><strong>vazduha</strong> z<strong>na</strong>čajno poboljšao u toku proteklih 30godi<strong>na</strong>, njihovo pravovremeno dostavljanjelokalnim zajednicama je često izazov. Ipak,prognoze o <strong>kvalitet</strong>u <strong>vazduha</strong> izdaje sve veći brojhidrometeroloških službi, sa odgovarajućim, lakimza korišćenje, indeksima <strong><strong>kvalitet</strong>a</strong> <strong>vazduha</strong>.Praćenje <strong><strong>kvalitet</strong>a</strong> se sprovodi iz razloga:• Aktiviranja zaštitnih mera u kritičnimsituacijama• Procenjivanja opasnosti po <strong>zdravlje</strong> <strong>ljudi</strong>• Procene opasnosti za ostale elementeživotne sredine• Pribavljanja osnovnih podataka zaprostorno planiranje• Ispitivanja posebnih žalbi građa<strong>na</strong>Prilikom planiranja određenih aktivnosti i mera,koje se moraju preduzeti u cilju zaštite <strong>vazduha</strong>,potrebno je uzeti u obzir aktuelnu političku iekonomsku situaciju, sadašnju, stvarnu situaciju uoblasti zaštite životne sredine u Srbiji, kao iiskustva zemalja članica EU. Pri tome se moraprimeniti određeni opšti koncept da bi seobezbedila efikasnost mera, tj.:151


• aktivnosti i mere moraju biti optimiziraneu vremenskom smislu minimiziranjatroškova• mora se primeniti različiti pristup zapojedine tipove postrojenja, tj. Morapostojati privremeni <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lni tretman zapostojeća postrojenja, a “EU pristup” zanovoizgrađe<strong>na</strong> i buduća postrojenja• neophodno je formiranje liste prioriteta tj.Liste <strong>na</strong>jvažnijih problema koje bi trebaloprioritetno rešavati• korišćenje “prirodnih” društvenih sila,kao što su dobrovoljni instrumenti(sistemi upravljanja životnom sredinom,koncept čiste proizvodnje, ekološkaefikasnost itd.), trebalo bi da bude širokoprimenlčjivoRešenja koja za cilj imaju uvođenje novihtehnologija umesto gradnje dodatnih uređaja <strong>na</strong>zastarelim postrojenjima moraju imati prioritet, pričemu se moraju uzeti u obzir fi<strong>na</strong>nsijskemogućnosti privrede.4. OCENA KVALITETA VAZDUHAU REPUBLICI SRBIJIU dosadašnjoj praksi, jedini parametar ocenestanja <strong><strong>kvalitet</strong>a</strong> <strong>vazduha</strong> predstavljala je učestalostprekoračenja GVI (granič<strong>na</strong> vrednost emisije).Indeks <strong><strong>kvalitet</strong>a</strong> <strong>vazduha</strong> je bezdimenzio<strong>na</strong>l<strong>na</strong>veliči<strong>na</strong> sa opsegom vrednosti od 1 do 5, do 6 ili 1do 10. Manjim vrednostima se oz<strong>na</strong>čava nezagađenili manje zagađen vazduh, a većim vrednostimazagađen vazduh. Za davanje ukupne ocenestanja <strong><strong>kvalitet</strong>a</strong> <strong>vazduha</strong>, neophodno je imati usvojenuzakonsku i podzakonsku regulativu. Njima seprvenstveno propisuje GVI pojedinih poluta<strong>na</strong>ta.EU regulativa ima jedinstveno definisane GVIpojedinih poluta<strong>na</strong>ta, ali nema jedinstveno definisanbroj intervala i granice intervala indeksa<strong><strong>kvalitet</strong>a</strong> <strong>vazduha</strong>. Naša regulativa ima definisaneGVI karakterističnih poluta<strong>na</strong>ta, ali ne definišeelmente indeksa <strong><strong>kvalitet</strong>a</strong> <strong>vazduha</strong>.Za izvođenje ocene <strong><strong>kvalitet</strong>a</strong> <strong>vazduha</strong>, pristupomindeksa <strong><strong>kvalitet</strong>a</strong> <strong>vazduha</strong>, neophodno je preciznodefinisati indeks. To je urađeno, s tim da predstojiusaglašavanje domaće regulative koja propisujeGVI, sa EU regulativom u ovoj oblasti, indeks jeoz<strong>na</strong>čen kao privremeni. Indeks <strong><strong>kvalitet</strong>a</strong> <strong>vazduha</strong>sadrži 5 klasa. Prve dve klase pokrivaju opseg dopolovine GVI, treća od polovine do ukupne vrednostiGVI, a vrednosti u četvrtoj i petoj klasikarakterišu zagađen vazduh. Za <strong>na</strong>zive klasaodabrani su odličan, dobar, prihvatljiv, zagađen ijako zagađen.Izvor: Izveštaj o stanju životne sredine u 2007. u RepubliciSrbiji, Ministarstvo ŽS i prostornog planiranjaTabela 1. Definicija privremenog indeksa <strong><strong>kvalitet</strong>a</strong><strong>vazduha</strong>Ocenjujući iste vrednosti metodom Indeksa<strong><strong>kvalitet</strong>a</strong> <strong>vazduha</strong> došlo se do zaključka da jevazduh u Republici Srbiji uglavnom odličan zbogiznosa srednjih dnevnih koncentracijasumpordioksida, u 80% slučajeva, a <strong>na</strong>jređe bioodličan zbog iznosa srednjih dnevnih koncentracijačađi, u 43% slučajeva. Idući prema lošijimkategorijama <strong><strong>kvalitet</strong>a</strong> <strong>vazduha</strong> opada učestalostpojavljivanja svih poluta<strong>na</strong>ta, ali brzi<strong>na</strong> opadanjaučestalosti je različita.Tako, u klasi prihvatljiv, koja je neposredno ispodgranice zagađenosti, učestalost doprinos sumpordioksida je 4,4%, azotdioksida 11,6%, čađi 19,5%.U klasama zagađen i jako zagađen dominira čađ sa9.3 i 2.4%. U tim klasama vazduh se <strong>na</strong>lazio i zbogsumpordioksida i to sa učestalošću 1.9 i 2.6%.Generalno se može reći da je vazduh u Srbiji bio<strong>na</strong>jčešće zagađen ili jako zagađen, i to <strong>na</strong>jvišezbog čađi, sumpordioksida ili azotdioksida.Izvor: Izveštaj o stanju životne sredine u 2007. u RepubliciSrbiji, Ministarstvo ŽS i prostornog planiranjaSlika 1 Oce<strong>na</strong> <strong><strong>kvalitet</strong>a</strong> <strong>vazduha</strong> u 2007. god. uSrbijiIzvor: Izveštaj o stanju životne sredine u 2007. u RepubliciSrbiji, Ministarstvo ŽS i prostornog planiranjaTabela 2. Oce<strong>na</strong> <strong><strong>kvalitet</strong>a</strong> <strong>vazduha</strong> u 2007. god. uSrbijiDa bi se podigla svest stanovništva i zaposlenih oz<strong>na</strong>čaju <strong><strong>kvalitet</strong>a</strong> <strong>vazduha</strong> i performansi vazdušnogomotača po <strong>zdravlje</strong> <strong>ljudi</strong> i opsta<strong>na</strong>k živog svetaneophodno je sprovoditi obuku putem:152


• Semi<strong>na</strong>ra/vorkšopova• Programa podrške industriji• Kampanja za specifično obrazovanje• Publikacija5. ZAKLJUČAKJasno je da bi razvoj sektora industrije i energetiketrebalo usmeravati u pravcu zaštite <strong>vazduha</strong> ismanjenja emisija zagađujućih materija putem:• inovacija i primene čistih tehnologija• rekonstrukcije postojećih postrojenja kojaemituju zagađujuće materije• većeg korišćenja gasovitog goriva ismanjenje potrošnje uglja i mazuta• podsticanja razvoja mreže i programa zamonitoring i procenu efekata zagađivanja<strong>vazduha</strong>• uključenja u među<strong>na</strong>rodne programe• iskorišćenja pepela iz termoelektra<strong>na</strong> itopla<strong>na</strong>Republika Srbija treba da u<strong>na</strong>predi svoj pristup iaktivnosti u domenu emisija u vazduh da bi sestanje u ovoj oblasti harmonizovalo sa praksomEU.LITERATURA[1] Izveštaj o stanju životne sredine u 2007. uRepublici Srbiji, Ministarstvo ŽS i prostornogplaniranja[2] Mreža centara za kontrolu <strong><strong>kvalitet</strong>a</strong> <strong>vazduha</strong>,Republički hidrometerološki zavod Srbije[3] The air quality strategy for England, Scotland,Wales and Northen Ireland, Department forEnvironment, Food and Rural Affairs in partnershipwith the Scottish Executive, WelshAssembly Government and Department of theEnvironment Northen Ireland, 2007.[4] Life satisfaction and quality in London, G.MacKerron, S. Mourato, Center for EnvironmentPolicy, Imperial college London, 2008.[5] Gudelines for air quality, World Health OrganizationGeneva, 2000.153

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!