Европска унија

(uključujući vladine budžetske prioritete i fiskalne mehanizme) doprinoseiskorjenjavanju siromaštva i osiguravanju životnog standarda, i/ili da li postojipodrška primarnom zdravstvu, obrazovanju, javnom zdravlju, sanitarnimuslovima, čistoj vodi i gorivu, što ima direktan uticaj na reproduktivni radžena i otuda na njihovu sposobnost da zarade prihod i imaju punu ulogu udruštvu.[11] Izvještaj ekspertne grupe Komonvelta o ženama i strukturnomprilagođavanju, 1991.U oblasti obrazovanja nejednakost između spolova je znatna i djevojčicesu često u nepovoljnijem položaju kada su u pitanju upis u osnovnu školu,pohađanje i manje mogućnosti za zapošljavanje kada napuste školu. Uopćenogovoreći, žene su nedovoljno zastupljene u strukturama odlučivanja ministarstavai obrazovnih institucija. Kulturni faktori (koji favoriziraju obrazovanjedječaka u odnosu na djevojčice), neadekvatni kapaciteti i loši nastavni materijalidodatno otežavaju napredak. Kao odgovor na to, razvojna saradnja možeodigrati ključnu ulogu u promoviranju statusa žena, osiguravajući bolje kapacitetei obrazovne materijale, i formuliraju analitičke i statističke instrumenteza procjenu položaja djevojčica. U svojoj obrazovnoj i razvojnoj politici, EZje stavljala veliki naglasak na promoviranje osnovnog obrazovanja, pogotovoza djevojčice.U zdravstvu, pored potrebe da se ojačaju ukupni zdravstveni sistemi, hitnostusmjeravanja na reproduktivno zdravlje i veće prenosne bolesti, kao što suHIV/AIDS, malarija i tuberkuloza, smatra se značajnom. Uočava se da, pogotovoHIV/AIDS, nije samo zdravstveni problem sam po sebi već da takođerutiče na druge oblasti. Prevalencija HIV-a u ruralnim oblastima pogađa sveveći broj domaćinstava sa ženom na čelu, u kojima su žene prvenstveni donosiociprimanja. Njihovo sve slabije zdravlje i, konačno smrt, neizbježnodovode u opasnost načine preživljavanja ostatka domaćinstva.2. Sigurna hrana i održivi ruralni razvoj: Uprkos tome što žene igraju dominantnuulogu u poljoprivrednoj proizvodnji, još uvijek nemaju jednak pristupi kontrolu nad resursima i osigurana prava na zemlju. Često imaju pristupmanjem, marginalnom i manje plodnom zemljištu za proizvodnju hrane,što dovodi do manjih prinosa i loših poljoprivrednih tehnika. Nedostatakobavezujućih prava na zemljište još više otežava njihove životne uslove isprečava ih da imaju pristup važnim poljoprivrednim servisima i inputima kojisu neophodni za poboljšanje izdržavanja i komercijalne proizvodnje hrane.U politici razvojne saradnje, Komisija je eksplicitno pozvala na multidisciplinarnipristup u ovoj oblasti, u kome rod čini osnovni dio.3. Transport: Iako se čini da su rodno neutralne, transportne politike čestoodržavaju rodne nejednakosti u društvu time što ne uspijevaju, na primjer,