postignućima“, koje imaju izuzetno visoke stope pismenosti i obrazovanja.Na primjer, Šri Lanka i država Kerala u Indiji, imaju impresivne nivoe upisau osnovne i srednje škole, što je iznenađujuće jer Južna Azija ima niske stopeobrazovnih nivoa, pogotovo za žene. Važna karakteristika ovih zemalja „sa visokimpostignućima“ je i relativan stepen autonomije žena i visok nivo rodneravnopravnosti. [3] [3] Obrazovanje za sve: Lekcije za javne politike naučeneiz zemalja sa visokim postignućima, S. Mehrotra, UNICEF Radni dokumentEPP EVL-98-05, UNICEF, 1998. Kenija je primjer da tamo gdje je ženamadat isti nivo obrazovanja i jednak pristup poljoprivrednim inputima kao imuškarcima, da se njihov prinos povećao za čak 22%. Podsaharske afričkezemlje, koje nisu osigurale pristup obrazovanju za djevojčice, imaju smanjenjeekonomskog rasta za 0,7 % svake godine u posljednjih 30 godina.Pozitivan odnos između obrazovanja žena, nivoa prihoda i podizanja djecetakođer je čvrsto utvrđen. U zemljama u kojima žene imaju veći pristupobrazovanju i visoke stepene finansijske autonomije, djeca imaju veći stepenishrane i fizičkog razvoja. Nasuprot tome, ograničena porodična ekonomija zažene rezultira visokom stopom smrtnosti dojenčadi i djece. Brojke u DodatkuII naglašavaju neke dodatne aspekte rodne dimenzije u zemljama u razvoju. Unekim evropskim zemljama sa većim životnim standardima i većim ulaganjemu socijalni razvoj, zagovornici rodne ravnopravnosti se mogu fokusirati nadruga kompleksna pitanja koja izazivaju zabrinutost (politička zastupljenost,institucionalno integriranje rodnih aspekata, uvođenje kvota). Međutim, uzemljama u razvoju ekstremno siromaštvo znači da je pažnja ostala usmjerenana osnovna pitanja osiguravanja jedakog pristupa i kontrole osnovnih resursai prava. Postoji hitna potreba da se obrati pažnja na pitanja rodne ravnopravnostiu zemljama u razvoju i isprave neke od najgorih neravnoteža.3. POTREBA za djelotvornim integriranjem rodnog aspekta u razvojnu saradnjuEZU prošlosti su razvojni programi imali tendenciju da se usmjeravaju isključivo nažene i imali su mali uspjeh u poboljšanju položaja žena u društvu, poboljšanjunjihovih sredstava za život ili poboljšanju rodne ravnopravnosti. Promjenau međunarodnom javnom diskursu sa Žena u razvoju (WID) na Rod i razvoj(GAD) imala je odlučujući uticaj na način planiranja, implementacije imonitoringa razvojnih intervencija (pogledati Odjeljak 4.1.). Sada se shvatada se mora analizirati položaj i žena i muškaraca bez segregacije i da i ženei muškarci moraju podjednako biti uključeni u postavljanje ciljeva i razradustrategija i planova tako da razvojni ciljevi budu rodno senzitivni. Na taj načinse prioriteti i potrebe oba spola razmatraju i uzimaju u obzir. To dovodi dodjelotvornije, dugoročne i održive pravične razvojne saradnje, sa pozitivnim
uticajem u smislu zadovoljavanja ciljeva smanjenja siromaštva. Sistematskoinkorporiranje roda u sve aspekte neke institucije ili tijela je dugoročni proces,koji se ponavlja. Zasigurno ne postoji nijedan pojedinačni model pristupaintegriranju rodnih aspekata koji je primjenljiv na sve kontekste. Svaki pristupmora biti napravljen tako da odgovara kontekstu u kome dolazi do integriranjarodnog aspekta. To je inkrementalni proces tokom vremena. Postoje dvaosnovna sinergetska pristupa u integriranju rodnih aspekata u razvojnu saradnju:1. Podržavanje posebnih projekata ili programa koji imaju za cilj direktnounapređenje položaja žena (u obrazovanju, generiranju prihoda, političkojmoći, zakonskim pravima, itd.). Ova metoda je i dalje korisna u rješavanjupostojećih nejednakosti i demonstriranju potencijala žena, ispravljajući na tajnačin diskriminatorne prakse i stereotipe.2. Integriranjem rodnih aspekata u politike razvojne saradnje putem pregovorasa partnerima u svim fazama trajanja ciklusa projekta ili programa: priprema,implementacija, monitoring i procjena.Ovaj program za akciju odnosi se na drugi pristup, navodeći različite akcije iinstrumente koje bi trebalo koristiti za postizanje potpune integracije rodnihaspekata u razvojnu saradnju EZ.4. SPECIFIČNA uloga Evropske zajednice u integriranju rodnih aspekataEvropska unija je jedan od većih aktera u međunarodnoj saradnji i pomoći urazvoju. Ukupno, Evropska zajednica (EC) i države članice osiguravaju nekih55 % ukupne Međunarodne zvanične pomoći za razvoj (ODA) i više od dvijetrećine bespovratne pomoći. Procenat evropske pomoći kojom upravljajuKomisija i Evropska investiciona banka (EIB) se postepeno povećao sa 7 %prije trideset godina na 17 % 2000. godine. Evropska zajednica ima političkui finansijsku odgovornost za više od 10 % ukupne ODA širom svijeta, štopredstavlja povećanje sa 5 % 1985. godine. Također je najveći donator humanitarnepomoći. [4][4] COM (2000) 212 final od 26.4.2000.U svom zadatku doprinosa rodnoj ravnopravnosti putem razvojnih intervencija,Evropska zajednica i države članice su vođene konkretnim preuzetimobavezama i rezolucijama donesenim na globalnom, regionalnom i nacionalnomnivou, kako je prezentirano u nastavku. Međutim, rezultati provođenjapolitika u djelo još uvijek nisu u potpunosti procijenjeni ni od strane Komisijeniti država članica. Sredstva za razvoj statističkih i drugih podataka povezanihsa stvarnim izdacima pomoći za razvoj EZ u vezi sa rodom i razvojem i daljeće biti razvijan u okviru ovog programa za akciju. Nastavit će se rad na indikatorimainputa, autputa i učinka u odgovarajućim forumima, kao što je DACOECD.
- Page 1: RAVNOPRAVNOSTSPOLOVAUMEÐUNARODNIMD
- Page 5: RAVNOPRAVNOSTSPOLOVAUMEÐUNARODNIMD
- Page 8 and 9: 1.2.3.4.5.6.7.8.PredgovorUgovor o o
- Page 10 and 11: 20.21.22.Rezolucija Europskog parla
- Page 12 and 13: STANDARDI Evropske unije koji se od
- Page 15 and 16: UGOVOR O OSNIVANJU EVROPSKE ZAJEDNI
- Page 17 and 18: (i)(j)(k)(l)(m)(n)(o)(p)(q)(r)(s)(t
- Page 19 and 20: finansijski doprinosi za promoviran
- Page 21: 6. Kada Komitet za usklađivanje ne
- Page 25 and 26: EU sa zemljama u razvoju.Ovaj Progr
- Page 27: iteta i potreba žena i muškaraca
- Page 31 and 32: Okvirna strategija Zajednice o rodn
- Page 33 and 34: azvojnoj saradnjiEZ, potrebno je sl
- Page 35 and 36: da zapaze različite stepene mobiln
- Page 37 and 38: okviru raznih nacionalnih ministars
- Page 39 and 40: janje neophodnog nivoa svijesti, po
- Page 41 and 42: stitucija su žene. U mnogim afrič
- Page 43 and 44: integrirao u njihove aktivnosti. GI
- Page 45 and 46: DIREKTIVA VIJEĆA 75/117/EECOD 10.
- Page 47 and 48: zaposleni u Zajednici budu zaštić
- Page 49 and 50: DIREKTIVA VIJEĆA 76/207/EECOD 9. F
- Page 51 and 52: mana muškaraca i žena u pogledu p
- Page 53 and 54: 2. U tom smislu, države članice p
- Page 55 and 56: DIREKTIVA VIJEĆA 79/7/EECOD 19. DE
- Page 57 and 58: žene da uklone postojeće slučaje
- Page 59: ČLAN 8.1. Države članice usvojit
- Page 62 and 63: DIREKTIVA VIJEĆA od 11. decembra 1
- Page 64 and 65: ODJELJAK IIJednak tretman samozapos
- Page 66 and 67: ČLAN 14.Ova direktiva upućena je
- Page 68 and 69: Direktiva Vijeća 92/85/EEC od 19.
- Page 70 and 71: porodilja i dojilja; budući da tre
- Page 72 and 73: 2. Ukoliko prilagođavanje njenim u
- Page 74 and 75: onih koja su navedena u tački (b);
- Page 76 and 77: (f)(g)kretanje i položaj, putovanj
- Page 79 and 80:
DIREKTIVA VIJEĆA 96/34/ECOD 3. JUN
- Page 81 and 82:
akcija Zajednice poželjna, još je
- Page 83 and 84:
ČLAN 2. KONAČNE ODREDBE1. Države
- Page 85 and 86:
na način koji bi predstavljao prep
- Page 87:
1. Države članice mogu primjenjiv
- Page 90 and 91:
САВЈЕТ ЕВРОПСКЕ УН
- Page 92 and 93:
(12) С обзиром на то д
- Page 94 and 95:
Државе чланице мог
- Page 96 and 97:
Протоколу (бр. 14) о с
- Page 98 and 99:
КЛАУЗУЛА 4: ПРИНЦИП
- Page 101 and 102:
ДИРЕКТИВА САВЈЕТА 9
- Page 103 and 104:
нивоу Заједнице о м
- Page 105 and 106:
УСВОЈИО ЈЕ ОВУ ДИРЕ
- Page 107:
(1) СЛ Ц 332, 7. 11. 1996, ст
- Page 110 and 111:
ЕВРОПСКИ ПАРЛАМЕНТ
- Page 112 and 113:
средствима, укључу
- Page 114 and 115:
чланице утврде, бил
- Page 116 and 117:
одсуством у оквиру
- Page 118 and 119:
5. ЧЛАН 7. ЗАМЈЕЊУЈЕ
- Page 120 and 121:
ЧЛАН 2.1. Државе члан
- Page 122 and 123:
ПРЕПОРУКА САВЈЕТА
- Page 124 and 125:
поготово путем одг
- Page 127 and 128:
92/131/ЕЕЦ: ПРЕПОРУКА
- Page 129 and 130:
С обзиром на то да ј
- Page 131 and 132:
(1) СЛ бр. Л 39, 14. 2. 1976,
- Page 133 and 134:
На тај начин, читав
- Page 135 and 136:
или представницима
- Page 137 and 138:
Б. ПРОЦЕДУРЕОд вели
- Page 139 and 140:
истраге навода одр
- Page 141:
то питање и обезбје
- Page 144 and 145:
РЕЗОЛУЦИЈА САВЈЕТА
- Page 146 and 147:
Наглашава пожељнос
- Page 148 and 149:
САВЈЕТ ЕВРОПСКЕ УН
- Page 150 and 151:
3. ПОЗИВА ИНСТИТУЦИ
- Page 152 and 153:
САВЈЕТ EВРОПСКЕ УНИ
- Page 154 and 155:
жене, посвећујући п
- Page 156 and 157:
САВЈЕТ ЕВРОПСКЕ УН
- Page 158 and 159:
хоризонталну распо
- Page 160 and 161:
САВЈЕТ EВРОПСКЕ УНИ
- Page 162 and 163:
личног испуњења у ј
- Page 164 and 165:
(c)(d)(e)у контексту св
- Page 166 and 167:
ЕВРОПСКИ ПАРЛАМЕНТ
- Page 168 and 169:
се тиче мапирања, ј
- Page 171 and 172:
IZVJEŠĆE KOJE JE POVJERENSTVO POD
- Page 173 and 174:
obilježena nejednakošću u ovoj o
- Page 175 and 176:
padaju isključivo ovoj domeni. Ova
- Page 177 and 178:
II NASLIJEĐA I PERSPEKTIVE KOMUNIT
- Page 179 and 180:
njihovog uključenja u jedinstveno
- Page 181 and 182:
mogućnosti, bilo kao posebni cilj
- Page 183 and 184:
trećih zemalja (obično se radi o
- Page 185 and 186:
likost kultura i vrste publike. Kom
- Page 187 and 188:
tivno skromne i bitno je nastaviti
- Page 189 and 190:
evnirati na koordiniran i komplemen
- Page 191 and 192:
Fondovi također treba da pridonesu
- Page 193 and 194:
HAŠKA MINISTARSKADEKLARACIJA O EUR
- Page 195 and 196:
vine ljudima2. uspostava programa s
- Page 197 and 198:
Iskoristiti maksimalno višegodišn
- Page 199 and 200:
zemljama podrijetla, kroz pružanje
- Page 201 and 202:
adekvatnu i učinkovitu zaštitu sv
- Page 203:
Osigurati boravišni status na huma
- Page 206 and 207:
SADRŽAJ1.Uvod2. Temeljne novine2.1
- Page 208 and 209:
Direktiva3 o boravišnoj dozvoli ko
- Page 210 and 211:
uglavnom nepromijenjena za muškarc
- Page 212 and 213:
3.2. POVEĆANJE KAPACITETA ZA SKRB
- Page 214 and 215:
da osiguraju integraciju rodne pers
- Page 216 and 217:
zovanja u odnosu na muškarce: razl
- Page 218:
1. www.eu.int.2. EG (2000)2, Sveska