Европска унија

postignućima“, koje imaju izuzetno visoke stope pismenosti i obrazovanja.Na primjer, Šri Lanka i država Kerala u Indiji, imaju impresivne nivoe upisau osnovne i srednje škole, što je iznenađujuće jer Južna Azija ima niske stopeobrazovnih nivoa, pogotovo za žene. Važna karakteristika ovih zemalja „sa visokimpostignućima“ je i relativan stepen autonomije žena i visok nivo rodneravnopravnosti. [3] [3] Obrazovanje za sve: Lekcije za javne politike naučeneiz zemalja sa visokim postignućima, S. Mehrotra, UNICEF Radni dokumentEPP EVL-98-05, UNICEF, 1998. Kenija je primjer da tamo gdje je ženamadat isti nivo obrazovanja i jednak pristup poljoprivrednim inputima kao imuškarcima, da se njihov prinos povećao za čak 22%. Podsaharske afričkezemlje, koje nisu osigurale pristup obrazovanju za djevojčice, imaju smanjenjeekonomskog rasta za 0,7 % svake godine u posljednjih 30 godina.Pozitivan odnos između obrazovanja žena, nivoa prihoda i podizanja djecetakođer je čvrsto utvrđen. U zemljama u kojima žene imaju veći pristupobrazovanju i visoke stepene finansijske autonomije, djeca imaju veći stepenishrane i fizičkog razvoja. Nasuprot tome, ograničena porodična ekonomija zažene rezultira visokom stopom smrtnosti dojenčadi i djece. Brojke u DodatkuII naglašavaju neke dodatne aspekte rodne dimenzije u zemljama u razvoju. Unekim evropskim zemljama sa većim životnim standardima i većim ulaganjemu socijalni razvoj, zagovornici rodne ravnopravnosti se mogu fokusirati nadruga kompleksna pitanja koja izazivaju zabrinutost (politička zastupljenost,institucionalno integriranje rodnih aspekata, uvođenje kvota). Međutim, uzemljama u razvoju ekstremno siromaštvo znači da je pažnja ostala usmjerenana osnovna pitanja osiguravanja jedakog pristupa i kontrole osnovnih resursai prava. Postoji hitna potreba da se obrati pažnja na pitanja rodne ravnopravnostiu zemljama u razvoju i isprave neke od najgorih neravnoteža.3. POTREBA za djelotvornim integriranjem rodnog aspekta u razvojnu saradnjuEZU prošlosti su razvojni programi imali tendenciju da se usmjeravaju isključivo nažene i imali su mali uspjeh u poboljšanju položaja žena u društvu, poboljšanjunjihovih sredstava za život ili poboljšanju rodne ravnopravnosti. Promjenau međunarodnom javnom diskursu sa Žena u razvoju (WID) na Rod i razvoj(GAD) imala je odlučujući uticaj na način planiranja, implementacije imonitoringa razvojnih intervencija (pogledati Odjeljak 4.1.). Sada se shvatada se mora analizirati položaj i žena i muškaraca bez segregacije i da i ženei muškarci moraju podjednako biti uključeni u postavljanje ciljeva i razradustrategija i planova tako da razvojni ciljevi budu rodno senzitivni. Na taj načinse prioriteti i potrebe oba spola razmatraju i uzimaju u obzir. To dovodi dodjelotvornije, dugoročne i održive pravične razvojne saradnje, sa pozitivnim