ÐвÑопÑка ÑниÑа
ÐвÑопÑка ÑниÑа ÐвÑопÑка ÑниÑа
uglavnom nepromijenjena za muškarce bez kvalifikacija (13.0 p.p.), dok serazlika između visokokvalificiranih žena migranata i državljanki EU povećalana 23.2 p.p. To pokazuje da imigrantkinje zaostaju u integraciji na tržištu rada,a to odražava činjenicu da EU u potpunosti ne rabi kvalificirani ženski radnipotencijal među imigrantima.9 Eurostat, procjena 2003.10 Izračunava se kao prosječni nacionalni postotak uposlenosti za žene imuškarce za svako zanimanje; razlike se zbrajaju kako bi se dobila ukupnarodna neravnoteža predstavljena kao postotak ukupne uposlenosti (ISCOklasifikacija).11 Izračunava se kao prosječni nacionalni postotak uposlenosti za žene imuškarce za svaki sektor; razlike se zbrajaju da bi se dobila ukupna rodnaneravnoteža predstavljena kao postotak ukupne uposlenosti (NACE klasifikacija)12 Eurostat, ECHP, 2001.13 Eurostat, LFS, 2003.Stopa neuposlenosti je bila dvaput veća među državljanima izvan EU u odnosuna državljane EU. Muškarci i žene imigranti imaju slične stope neuposlenosti,izuzev za visokokvalificirane žene gdje je tendencija da su one češće neuposlenenego muškarci14. Žene migranti su koncentrirane u niskoplaćenim gospodarskimgranama i zanimanjima. Informacije dostupne o zaradama pokazujuda su imigrantkinje u posebno nepovoljnom položaju. 2000. godine, doksu žene u EU u prosjeku imale 16% niže zarade nego muškarci u EU, imigrantkinje(državljanke van EU) zarađivale su 10 % manje nego državljankeEU. Za muškarce razlika u zaradama između državljana EU i država izvan EUiznosila je 4 %.Stopa uposlenosti za imigrante varira ovisno o mjestu podrijetla15. Stranci izdrugih industrijaliziranih zemalja imaju sličnu ili višu stopu uposlenosti i nižustopu neuposlenosti nego što je prosjek u EU, dok imigranti iz drugih dijelovasvijeta imaju značajno niže stope uposlenosti i više stope neuposlenosti negošto je prosjek EU. Razlike u stopama uposlenosti su najveće kod žena.3. IZAZOVI I ORIJENTACIJE POLITIKENa proljetnom Europskom vijeću 2004. godine prepoznato je da su politikerodne ravnopravnosti instrumenti socijalne kohezije, kao i ekonomskogarasta. Napori ka promoviranju rodne ravnopravnosti su do sada, uglavnom,bili usmjereni na žene. Promjene za žene također utječu na muškarce, budućida rodna ravnopravnost govori o odnosu žena i muškaraca utemeljenom najednakim pravima, jednakim odgovornostima i jednakim mogućnostima usvim oblastima života.
Kako bi se odgovorilo na izazov starenja populacije, Europa mora mobiliziratiljude da uđu na tržište rada i kreiraju politike za daljnje promoviranjeuposlenosti žena svih dobnih skupina, pogotovo starijih, i da se u potpunostiiskoristi pootencijal uposlenosti žena među imigrantima. Izazov je takođerukinuti rodnu razliku u zaradama i olakšati usklađivanje radnoga i obiteljskogaživota i za žene i za muškarce .3.1. JAČANJE POLOŽAJA ŽENA NA TRŽIŠTU RADAJačanje položaja žena na tržištu rada, uz garantiranje održivog sustava socijalneskrbi, i stvaranje inkluzivnog društva ostaje od suštinske važnosti kakobi se dostigli Lisabonski ciljevi.Države članice moraju se posvetiti problemu velikih razlika u stopama uposlenostiizmeđu starijih žena i starijih muškaraca odgovarajućim mjerama kakobi postigle cilj od 50 % stope uposlenosti za starije radnike do 2010. godine.Države članice i socijalni partneri treba da se posvete pitanju upornogzadržavanja velikih rodnih razlika u zaradama i rodnoj segregaciji tržištarada.Države članice treba da osiguraju jednake mogućnosti na tržištu rada za žene imuškarce sa odgovornošću vođenja skrbi o drugima, i to osiguravanjem pravekombinacije instrumenata14 Uposlenost u Europi, EZ, 2003.15 Uposlenost u Europi, EZ, 2004.koji bi im omogućili da rade na puno radno vrijeme ukoliko žele i također dase vrate na radna mjesta sa punim radnim vremenom nakon rada na određenidio radnog vremena.Države članice treba da nastave svoje napore na moderniziranju sustava socijalneskrbi koji su prezentirani u njihovim nacionalnim izvješćima za 2002.godinu o mirovinskim shemama. Mirovinski sustavi i druga socijalna davanjatreba da budu prilagođeni kontekstu u kome su žene uposlene u istom opsegukao i muškarci i imaju aspiracije ka istim mogućnostima građenja karijere kaoi muškarci i gdje muškarci mogu podjednako dijeliti kućanske poslove i skrbo drugima.Države članice treba da uklone financijske i nefinancijske destimulacije zasudjelovanje žena na tržištu rada, kao i one koje izazivaju duge prekide u karijeri,sa negativnim posljedicama na razinu i pravo na mirovinu. One uključuju,recimo, individualizaciju sustava oporezivanja i davanja i promoviranje kapacitetaza skrb o djeci po pristupačnoj cijeni.Države članice treba da osiguraju da mjere i aktivnosti koje financira Strukturnifond, i posebice Europski socijalni fond, imaju za cilj suzbijanje rodnihstereotipa u obrazovanju i na tržištu rada, te pridonose smanjenju rodnih razlikau zaradama.
- Page 160 and 161: САВЈЕТ EВРОПСКЕ УНИ
- Page 162 and 163: личног испуњења у ј
- Page 164 and 165: (c)(d)(e)у контексту св
- Page 166 and 167: ЕВРОПСКИ ПАРЛАМЕНТ
- Page 168 and 169: се тиче мапирања, ј
- Page 171 and 172: IZVJEŠĆE KOJE JE POVJERENSTVO POD
- Page 173 and 174: obilježena nejednakošću u ovoj o
- Page 175 and 176: padaju isključivo ovoj domeni. Ova
- Page 177 and 178: II NASLIJEĐA I PERSPEKTIVE KOMUNIT
- Page 179 and 180: njihovog uključenja u jedinstveno
- Page 181 and 182: mogućnosti, bilo kao posebni cilj
- Page 183 and 184: trećih zemalja (obično se radi o
- Page 185 and 186: likost kultura i vrste publike. Kom
- Page 187 and 188: tivno skromne i bitno je nastaviti
- Page 189 and 190: evnirati na koordiniran i komplemen
- Page 191 and 192: Fondovi također treba da pridonesu
- Page 193 and 194: HAŠKA MINISTARSKADEKLARACIJA O EUR
- Page 195 and 196: vine ljudima2. uspostava programa s
- Page 197 and 198: Iskoristiti maksimalno višegodišn
- Page 199 and 200: zemljama podrijetla, kroz pružanje
- Page 201 and 202: adekvatnu i učinkovitu zaštitu sv
- Page 203: Osigurati boravišni status na huma
- Page 206 and 207: SADRŽAJ1.Uvod2. Temeljne novine2.1
- Page 208 and 209: Direktiva3 o boravišnoj dozvoli ko
- Page 212 and 213: 3.2. POVEĆANJE KAPACITETA ZA SKRB
- Page 214 and 215: da osiguraju integraciju rodne pers
- Page 216 and 217: zovanja u odnosu na muškarce: razl
- Page 218: 1. www.eu.int.2. EG (2000)2, Sveska
Kako bi se odgovorilo na izazov starenja populacije, Europa mora mobiliziratiljude da uđu na tržište rada i kreiraju politike za daljnje promoviranjeuposlenosti žena svih dobnih skupina, pogotovo starijih, i da se u potpunostiiskoristi pootencijal uposlenosti žena među imigrantima. Izazov je takođerukinuti rodnu razliku u zaradama i olakšati usklađivanje radnoga i obiteljskogaživota i za žene i za muškarce .3.1. JAČANJE POLOŽAJA ŽENA NA TRŽIŠTU RADAJačanje položaja žena na tržištu rada, uz garantiranje održivog sustava socijalneskrbi, i stvaranje inkluzivnog društva ostaje od suštinske važnosti kakobi se dostigli Lisabonski ciljevi.Države članice moraju se posvetiti problemu velikih razlika u stopama uposlenostiizmeđu starijih žena i starijih muškaraca odgovarajućim mjerama kakobi postigle cilj od 50 % stope uposlenosti za starije radnike do 2010. godine.Države članice i socijalni partneri treba da se posvete pitanju upornogzadržavanja velikih rodnih razlika u zaradama i rodnoj segregaciji tržištarada.Države članice treba da osiguraju jednake mogućnosti na tržištu rada za žene imuškarce sa odgovornošću vođenja skrbi o drugima, i to osiguravanjem pravekombinacije instrumenata14 Uposlenost u Europi, EZ, 2003.15 Uposlenost u Europi, EZ, 2004.koji bi im omogućili da rade na puno radno vrijeme ukoliko žele i također dase vrate na radna mjesta sa punim radnim vremenom nakon rada na određenidio radnog vremena.Države članice treba da nastave svoje napore na moderniziranju sustava socijalneskrbi koji su prezentirani u njihovim nacionalnim izvješćima za 2002.godinu o mirovinskim shemama. Mirovinski sustavi i druga socijalna davanjatreba da budu prilagođeni kontekstu u kome su žene uposlene u istom opsegukao i muškarci i imaju aspiracije ka istim mogućnostima građenja karijere kaoi muškarci i gdje muškarci mogu podjednako dijeliti kućanske poslove i skrbo drugima.Države članice treba da uklone financijske i nefinancijske destimulacije zasudjelovanje žena na tržištu rada, kao i one koje izazivaju duge prekide u karijeri,sa negativnim posljedicama na razinu i pravo na mirovinu. One uključuju,recimo, individualizaciju sustava oporezivanja i davanja i promoviranje kapacitetaza skrb o djeci po pristupačnoj cijeni.Države članice treba da osiguraju da mjere i aktivnosti koje financira Strukturnifond, i posebice Europski socijalni fond, imaju za cilj suzbijanje rodnihstereotipa u obrazovanju i na tržištu rada, te pridonose smanjenju rodnih razlikau zaradama.