Европска унија

Европска унија Европска унија

10.07.2015 Views

uglavnom nepromijenjena za muškarce bez kvalifikacija (13.0 p.p.), dok serazlika između visokokvalificiranih žena migranata i državljanki EU povećalana 23.2 p.p. To pokazuje da imigrantkinje zaostaju u integraciji na tržištu rada,a to odražava činjenicu da EU u potpunosti ne rabi kvalificirani ženski radnipotencijal među imigrantima.9 Eurostat, procjena 2003.10 Izračunava se kao prosječni nacionalni postotak uposlenosti za žene imuškarce za svako zanimanje; razlike se zbrajaju kako bi se dobila ukupnarodna neravnoteža predstavljena kao postotak ukupne uposlenosti (ISCOklasifikacija).11 Izračunava se kao prosječni nacionalni postotak uposlenosti za žene imuškarce za svaki sektor; razlike se zbrajaju da bi se dobila ukupna rodnaneravnoteža predstavljena kao postotak ukupne uposlenosti (NACE klasifikacija)12 Eurostat, ECHP, 2001.13 Eurostat, LFS, 2003.Stopa neuposlenosti je bila dvaput veća među državljanima izvan EU u odnosuna državljane EU. Muškarci i žene imigranti imaju slične stope neuposlenosti,izuzev za visokokvalificirane žene gdje je tendencija da su one češće neuposlenenego muškarci14. Žene migranti su koncentrirane u niskoplaćenim gospodarskimgranama i zanimanjima. Informacije dostupne o zaradama pokazujuda su imigrantkinje u posebno nepovoljnom položaju. 2000. godine, doksu žene u EU u prosjeku imale 16% niže zarade nego muškarci u EU, imigrantkinje(državljanke van EU) zarađivale su 10 % manje nego državljankeEU. Za muškarce razlika u zaradama između državljana EU i država izvan EUiznosila je 4 %.Stopa uposlenosti za imigrante varira ovisno o mjestu podrijetla15. Stranci izdrugih industrijaliziranih zemalja imaju sličnu ili višu stopu uposlenosti i nižustopu neuposlenosti nego što je prosjek u EU, dok imigranti iz drugih dijelovasvijeta imaju značajno niže stope uposlenosti i više stope neuposlenosti negošto je prosjek EU. Razlike u stopama uposlenosti su najveće kod žena.3. IZAZOVI I ORIJENTACIJE POLITIKENa proljetnom Europskom vijeću 2004. godine prepoznato je da su politikerodne ravnopravnosti instrumenti socijalne kohezije, kao i ekonomskogarasta. Napori ka promoviranju rodne ravnopravnosti su do sada, uglavnom,bili usmjereni na žene. Promjene za žene također utječu na muškarce, budućida rodna ravnopravnost govori o odnosu žena i muškaraca utemeljenom najednakim pravima, jednakim odgovornostima i jednakim mogućnostima usvim oblastima života.

Kako bi se odgovorilo na izazov starenja populacije, Europa mora mobiliziratiljude da uđu na tržište rada i kreiraju politike za daljnje promoviranjeuposlenosti žena svih dobnih skupina, pogotovo starijih, i da se u potpunostiiskoristi pootencijal uposlenosti žena među imigrantima. Izazov je takođerukinuti rodnu razliku u zaradama i olakšati usklađivanje radnoga i obiteljskogaživota i za žene i za muškarce .3.1. JAČANJE POLOŽAJA ŽENA NA TRŽIŠTU RADAJačanje položaja žena na tržištu rada, uz garantiranje održivog sustava socijalneskrbi, i stvaranje inkluzivnog društva ostaje od suštinske važnosti kakobi se dostigli Lisabonski ciljevi.Države članice moraju se posvetiti problemu velikih razlika u stopama uposlenostiizmeđu starijih žena i starijih muškaraca odgovarajućim mjerama kakobi postigle cilj od 50 % stope uposlenosti za starije radnike do 2010. godine.Države članice i socijalni partneri treba da se posvete pitanju upornogzadržavanja velikih rodnih razlika u zaradama i rodnoj segregaciji tržištarada.Države članice treba da osiguraju jednake mogućnosti na tržištu rada za žene imuškarce sa odgovornošću vođenja skrbi o drugima, i to osiguravanjem pravekombinacije instrumenata14 Uposlenost u Europi, EZ, 2003.15 Uposlenost u Europi, EZ, 2004.koji bi im omogućili da rade na puno radno vrijeme ukoliko žele i također dase vrate na radna mjesta sa punim radnim vremenom nakon rada na određenidio radnog vremena.Države članice treba da nastave svoje napore na moderniziranju sustava socijalneskrbi koji su prezentirani u njihovim nacionalnim izvješćima za 2002.godinu o mirovinskim shemama. Mirovinski sustavi i druga socijalna davanjatreba da budu prilagođeni kontekstu u kome su žene uposlene u istom opsegukao i muškarci i imaju aspiracije ka istim mogućnostima građenja karijere kaoi muškarci i gdje muškarci mogu podjednako dijeliti kućanske poslove i skrbo drugima.Države članice treba da uklone financijske i nefinancijske destimulacije zasudjelovanje žena na tržištu rada, kao i one koje izazivaju duge prekide u karijeri,sa negativnim posljedicama na razinu i pravo na mirovinu. One uključuju,recimo, individualizaciju sustava oporezivanja i davanja i promoviranje kapacitetaza skrb o djeci po pristupačnoj cijeni.Države članice treba da osiguraju da mjere i aktivnosti koje financira Strukturnifond, i posebice Europski socijalni fond, imaju za cilj suzbijanje rodnihstereotipa u obrazovanju i na tržištu rada, te pridonose smanjenju rodnih razlikau zaradama.

Kako bi se odgovorilo na izazov starenja populacije, Europa mora mobiliziratiljude da uđu na tržište rada i kreiraju politike za daljnje promoviranjeuposlenosti žena svih dobnih skupina, pogotovo starijih, i da se u potpunostiiskoristi pootencijal uposlenosti žena među imigrantima. Izazov je takođerukinuti rodnu razliku u zaradama i olakšati usklađivanje radnoga i obiteljskogaživota i za žene i za muškarce .3.1. JAČANJE POLOŽAJA ŽENA NA TRŽIŠTU RADAJačanje položaja žena na tržištu rada, uz garantiranje održivog sustava socijalneskrbi, i stvaranje inkluzivnog društva ostaje od suštinske važnosti kakobi se dostigli Lisabonski ciljevi.Države članice moraju se posvetiti problemu velikih razlika u stopama uposlenostiizmeđu starijih žena i starijih muškaraca odgovarajućim mjerama kakobi postigle cilj od 50 % stope uposlenosti za starije radnike do 2010. godine.Države članice i socijalni partneri treba da se posvete pitanju upornogzadržavanja velikih rodnih razlika u zaradama i rodnoj segregaciji tržištarada.Države članice treba da osiguraju jednake mogućnosti na tržištu rada za žene imuškarce sa odgovornošću vođenja skrbi o drugima, i to osiguravanjem pravekombinacije instrumenata14 Uposlenost u Europi, EZ, 2003.15 Uposlenost u Europi, EZ, 2004.koji bi im omogućili da rade na puno radno vrijeme ukoliko žele i također dase vrate na radna mjesta sa punim radnim vremenom nakon rada na određenidio radnog vremena.Države članice treba da nastave svoje napore na moderniziranju sustava socijalneskrbi koji su prezentirani u njihovim nacionalnim izvješćima za 2002.godinu o mirovinskim shemama. Mirovinski sustavi i druga socijalna davanjatreba da budu prilagođeni kontekstu u kome su žene uposlene u istom opsegukao i muškarci i imaju aspiracije ka istim mogućnostima građenja karijere kaoi muškarci i gdje muškarci mogu podjednako dijeliti kućanske poslove i skrbo drugima.Države članice treba da uklone financijske i nefinancijske destimulacije zasudjelovanje žena na tržištu rada, kao i one koje izazivaju duge prekide u karijeri,sa negativnim posljedicama na razinu i pravo na mirovinu. One uključuju,recimo, individualizaciju sustava oporezivanja i davanja i promoviranje kapacitetaza skrb o djeci po pristupačnoj cijeni.Države članice treba da osiguraju da mjere i aktivnosti koje financira Strukturnifond, i posebice Europski socijalni fond, imaju za cilj suzbijanje rodnihstereotipa u obrazovanju i na tržištu rada, te pridonose smanjenju rodnih razlikau zaradama.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!