ÐвÑопÑка ÑниÑа
ÐвÑопÑка ÑниÑа ÐвÑопÑка ÑниÑа
Direktiva3 o boravišnoj dozvoli koja se izdaje državljanima trećih država kojisu žrtve trgovine ljudima usvojena je u travnju 2004. godine, kako je i zahtijevanou prošlogodišnjem izvješću o jednakosti između žena i muškarac4.Ona poziva na odobravanje boravišne dozvole žrtvama koje surađuju u borbiprotiv trgovine ljudima ili protiv olakšavanja ilegalne imigracije.2.2. RODNE RAZLIKEUnatoč usporavanju ekonomskog rasta tijekom posljednjih nekoliko godina iograničene stope rasta, pozitivan trend ka smanjenju rodnih razlika nastavljase u obrazovanju i uposlenju u proširenoj EU- 25, dok razlika u zaradamaizmeđu žena i muškaraca ostaje gotovo nepromijenjena.I dalje ima više žena nego muškaraca u obrazovanju. Postotak žena sa fakultetskomdiplomom povećao se na 58 % 2003. godine, usljed veće razine obrazovanjau novim državama članicama5. Žene sada čine 41 % svih doktoraznanosti.Rodne razlike prigodom uposlenja od 2002.do 2003. godine u EU-25 su sesmanjile sa 0,5 % na 15,8 %. Sa stopom uposlenosti žena od 55,1 %, prelaznicilj postizanja stope uposlenosti žena (57 % 2005. godine) i dalje ostaje ostvarljiv.Osim mlađih žena u dobi od 15-24 godine, stope uposlenosti žena suse nastavile povećavati za sve starosne skupine, posebice za starije žene (za1,5 p.p. da se dostigne 30,7 % 2003.)6. Međutim, razlika između starijih ženai starijih muškaraca ostaje i dalje najveća (19,6 p.p.).Udio uposlenja na dio radnog vremena u prosjeku iznosi 30,4 % za žene uuporedbi sa samo 6,6 % za muškarce, a ta razlika blago se povećala od 1998.godine. To je jedan od mnogih čimbenika koji objašnjava razliku u zaradama.Nove države članice imaju mnogo manji udio poslova na dio radnog vremena,djelomično usljed rigidnosti tržišta rada, a djelomično usljed niže razinezarada, što čini da je ova opcija manje dostupna.Neuposlenost se blago povećala 2004. godine, ali rodna razlika je i daljeznačajna jer je ista kao i 2003. godine (1,7 p.p). Stope neuposlenosti iznose 10% za žene i 8,3 % za muškarce.Usklađivanje radnoga i obiteljskoga života ostaje i dalje izazov i za žene i zamuškarce. Žene sa malom djecom i dalje imaju stope neuposlenosti 13.6 p.p.nego žene bez djece, dok muškarci sa malom djecom imaju za 10 p.p. većustopu uposlenosti nego muškarci bez djece7. To je rezultat ograničenoga pristupakapacitetima za skrb o djeci i rodno stereotipnih obiteljskih obrazaca.Žene obavljaju veći dio kućanskih poslova i zbog toga imaju manje vremenaza plaćeni rad. Muškarci obavljaju manje od 40 % svih kućanskih poslova iizmeđu 25% i 35% skrbi o djeci kod parova sa djecom do 6 godina8.3 Direktiva Vijeća 2004/81/EC o boravišnoj dozvoli koja se izdaje
državljanima trećih država koji su žrtve trgovine ljudima ili koji su bili izloženiakciji smanjenja ilegalne imigracije, koji surađuju sa mjerodavnim vlastima (SLL 261, 6.8.2004, str. 19).4 COM(2004) 115 završni.5 Eurostat, UOE, 2003.6 Eurostat, LFS, 2003.7 Eurostat, LFS, 2003.8 Kako Europljani provode vrijeme, Eurostat, 1998-2002.Malo je dokaza o napretku u smanjenju rodne razlike u zaradama, koje ostajustabilne u EU-15 na približno 16 %9. Procijenjena cifra za EU-25 jenešto niža, 15 %, kada se uzme u obzir razlika u zaradama u novim državamačlanicama. Rodna segregacija na tržištu rada također pokazuje spor napredaki ostaje visoka i na razini zanimanja10 (17,5 %) i na razini sektora11 (25,2 %).31 % rukovoditelja 2003. godine su bile žene, što predstavlja povećanje sa 30% 2002. godine.Rodne razlike u ukupnim rizicima od siromaštva izgledaju male. Ipak, stariježene su i dalje izložene većem riziku od siromaštva nego stariji muškraci 12.Osim toga, samohrani roditelji, uglavnom žene, imaju tendenciju da buduizloženi višestranoj izloženosti i posebice su izloženi socijalnoj ekskluziji.Mirovinski sustavi se u mnogome razlikuju širom EU. U većini zemaljaosmišljeni su tako da zamijene zaradu od posla u zamjenu za doživotne doprinose,a ne da dodjeljuju naknade svim starijim ljudima na temelju boravišta.Naknade za žene su znatno manje nego one za muškarce usljed njihovogsmanjenog sudjelovanja na tržištu rada. Međutim, neke zemlje prilagođavajusvoje sustave dodjeljivanjem prava na mirovinu i za periode skrbi o djeci,izdržavanim starijim ili invalidnim osobama.Srednjoročna procjena ESF (Europskog socijalnog fonda) u EU-15 pokazujeda su žene imale koristi od cijelog niza aktivnosti na tržištu rada, među ostalim,od konkrenih mjera da se razviju i podupru djelotvorne strategije za skrbo djeci, prilagodljiviji oblici organizacije za obrazovanje i obuku i konkretneaktivnosti usmjerene na žene.2.3. ŽENE I MUŠKARCI IMIGRANTI2003. godine imigraciju čini više od 80% ukupnog rasta stanovništva u EU-15. Nedavni prilivi se uglavnom odnose na spajanje obitelji i azilante u većinidržava članica. 2003. godine u EU-1513 postotak državljana zemalja koje nepripadaju EU u ukupnoj stopi uposlenosti iznosio je oko 4 %. Stopa uposlenostidržavljana zemalja izvan EU je u prosjeku bila mnogo niža nego državljanaEU, što je značajno izraženije za žene (16.9 p.p. niže nego za državljane EU)nego za muškarce (11.0 p.p. niže nego za državljane EU). Ova razlika ostaje
- Page 158 and 159: хоризонталну распо
- Page 160 and 161: САВЈЕТ EВРОПСКЕ УНИ
- Page 162 and 163: личног испуњења у ј
- Page 164 and 165: (c)(d)(e)у контексту св
- Page 166 and 167: ЕВРОПСКИ ПАРЛАМЕНТ
- Page 168 and 169: се тиче мапирања, ј
- Page 171 and 172: IZVJEŠĆE KOJE JE POVJERENSTVO POD
- Page 173 and 174: obilježena nejednakošću u ovoj o
- Page 175 and 176: padaju isključivo ovoj domeni. Ova
- Page 177 and 178: II NASLIJEĐA I PERSPEKTIVE KOMUNIT
- Page 179 and 180: njihovog uključenja u jedinstveno
- Page 181 and 182: mogućnosti, bilo kao posebni cilj
- Page 183 and 184: trećih zemalja (obično se radi o
- Page 185 and 186: likost kultura i vrste publike. Kom
- Page 187 and 188: tivno skromne i bitno je nastaviti
- Page 189 and 190: evnirati na koordiniran i komplemen
- Page 191 and 192: Fondovi također treba da pridonesu
- Page 193 and 194: HAŠKA MINISTARSKADEKLARACIJA O EUR
- Page 195 and 196: vine ljudima2. uspostava programa s
- Page 197 and 198: Iskoristiti maksimalno višegodišn
- Page 199 and 200: zemljama podrijetla, kroz pružanje
- Page 201 and 202: adekvatnu i učinkovitu zaštitu sv
- Page 203: Osigurati boravišni status na huma
- Page 206 and 207: SADRŽAJ1.Uvod2. Temeljne novine2.1
- Page 210 and 211: uglavnom nepromijenjena za muškarc
- Page 212 and 213: 3.2. POVEĆANJE KAPACITETA ZA SKRB
- Page 214 and 215: da osiguraju integraciju rodne pers
- Page 216 and 217: zovanja u odnosu na muškarce: razl
- Page 218: 1. www.eu.int.2. EG (2000)2, Sveska
državljanima trećih država koji su žrtve trgovine ljudima ili koji su bili izloženiakciji smanjenja ilegalne imigracije, koji surađuju sa mjerodavnim vlastima (SLL 261, 6.8.2004, str. 19).4 COM(2004) 115 završni.5 Eurostat, UOE, 2003.6 Eurostat, LFS, 2003.7 Eurostat, LFS, 2003.8 Kako Europljani provode vrijeme, Eurostat, 1998-2002.Malo je dokaza o napretku u smanjenju rodne razlike u zaradama, koje ostajustabilne u EU-15 na približno 16 %9. Procijenjena cifra za EU-25 jenešto niža, 15 %, kada se uzme u obzir razlika u zaradama u novim državamačlanicama. Rodna segregacija na tržištu rada također pokazuje spor napredaki ostaje visoka i na razini zanimanja10 (17,5 %) i na razini sektora11 (25,2 %).31 % rukovoditelja 2003. godine su bile žene, što predstavlja povećanje sa 30% 2002. godine.Rodne razlike u ukupnim rizicima od siromaštva izgledaju male. Ipak, stariježene su i dalje izložene većem riziku od siromaštva nego stariji muškraci 12.Osim toga, samohrani roditelji, uglavnom žene, imaju tendenciju da buduizloženi višestranoj izloženosti i posebice su izloženi socijalnoj ekskluziji.Mirovinski sustavi se u mnogome razlikuju širom EU. U većini zemaljaosmišljeni su tako da zamijene zaradu od posla u zamjenu za doživotne doprinose,a ne da dodjeljuju naknade svim starijim ljudima na temelju boravišta.Naknade za žene su znatno manje nego one za muškarce usljed njihovogsmanjenog sudjelovanja na tržištu rada. Međutim, neke zemlje prilagođavajusvoje sustave dodjeljivanjem prava na mirovinu i za periode skrbi o djeci,izdržavanim starijim ili invalidnim osobama.Srednjoročna procjena ESF (Europskog socijalnog fonda) u EU-15 pokazujeda su žene imale koristi od cijelog niza aktivnosti na tržištu rada, među ostalim,od konkrenih mjera da se razviju i podupru djelotvorne strategije za skrbo djeci, prilagodljiviji oblici organizacije za obrazovanje i obuku i konkretneaktivnosti usmjerene na žene.2.3. ŽENE I MUŠKARCI IMIGRANTI2003. godine imigraciju čini više od 80% ukupnog rasta stanovništva u EU-15. Nedavni prilivi se uglavnom odnose na spajanje obitelji i azilante u većinidržava članica. 2003. godine u EU-1513 postotak državljana zemalja koje nepripadaju EU u ukupnoj stopi uposlenosti iznosio je oko 4 %. Stopa uposlenostidržavljana zemalja izvan EU je u prosjeku bila mnogo niža nego državljanaEU, što je značajno izraženije za žene (16.9 p.p. niže nego za državljane EU)nego za muškarce (11.0 p.p. niže nego za državljane EU). Ova razlika ostaje