Ne-tehnički sažetak za javni uvid - Procjena utjecaja na okoliš

42000 Varaždin, Kučanska 15Tel/fax; 0038542351442, 0038542351444Žiro račun: RBA 2484008-1100343974MB: 1454650Eko-monitoring@inet.hrwww.eko-monitoring.hrEv.broj: 4/485-291-01-09-SUOSTUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠEKSPLOATACIJEARHITEKTONSKO-GRAĐEVNOG KAMENA NAEKSPLOATACIJSKOM POLJU ''GRADIĆ II''BenkovacNE TEHNIČKI SAŽETAKSADRŽAJZagreb, svibanj 2010.

Ev.broj: 4/485-291-01-09-SUOS AD RŽAJ1. SVRHA PODUZIMANJA ZAHVATA............................................................................ 12. OPIS FIZIČKIH OBILJEŽJA CJELOKUPNOG ZAHVATA I DRUGIH AKTIVNOSTIKOJE MOGU BITI POTREBNE ZA REALIZACIJU ZAHVATA ................................... 23. OPIS ZAHVATA – IDEJNO RJEŠENJE ..................................................................... 34. IZBOR OPREME ........................................................................................................ 45. RAZMJEŠTAJ RUDARSKIH OBJEKATA ................................................................... 46. KARAKTERISTIKE MINERALNE SIROVINE.............................................................. 47. PRIKAZ REZERVI MINERALNE SIROVINE ............................................................... 58. PLANIRANA GODIŠNJA PROIZVODNJA I VIJEK TRAJANJA EKSPLOATACIJE ... 59. KRATAK OPIS TEHNOLOŠKOG POSTUPKA EKSPLOATACIJE PREMAIDEJNOM RJEŠENJU ZAHVATA................................................................................ 610. SANACIJA EKSPLOATACIJSKOG POLJA „MARIĆI“................................................. 611. PRIKLJUČAK EKSPLOATACIJSKOG POLJA NA JAVNU PROMETNICU... 712. VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA.......................................................................... 713. PRIKAZ UTJECAJA KAMENOLOMA NA OKOLIŠ..................................................... 713.1. Mogući utjecaj kamenoloma na zrak................................................. 713.2. Mogući utjecaj kamenoloma na tlo .................................................. 813.3. Mogući utjecaj kamenoloma na vode .............................................. 813.4. Mogući utjecaj kamenoloma na krajobraz ........................................ 813.5. Mogući utjecaj kamenoloma na buku ............................................ 813.6. Mogući utjecaj kamenoloma na floru i faunu ................................... 813.7. Mogući utjecaj kamenoloma na prometnice .................................... 913.8. Mogući utjecaj kamenoloma na prirodne i kulturne vrijednosti ........ 913.9. Mogući utjecaj kamenoloma na područje ekološke mreže .............. 913.10. Mogući utjecaj kamenoloma zbog moguće ekološke nesreće .......... 914. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA................................................................... 914.1. Mjere za zaštitu tla............................................................................. 914.2. Mjere za zaštitu voda......................................................................... 1014.3. Mjere za zaštitu zraka........................................................................ 1014.4. Mjere zaštite krajobraza..................................................................... 1114.5. Mjere za zaštitu šumske vegetacije................................................... 1114.6. Mjere za zaštitu od buke.................................................................... 1114.7. Mjere za zaštitu flore i faune.............................................................. 1114.8. Mjere za zaštitu geološke baštine ..................................................... 1214.9. Mjere za zaštitu prometnica........ ...................................................... 1214.10. Mjere za zbrinjavanje otpada............................................................. 1214.11. Suradnja s javnošću.......................................................................... 1214.12. Mjere za spriječavanje i ublažavanje mogućih incidentnih pojava..... 1214.13. Mjere sanacije područja eksploatacije............................................... 1315. PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠA............................................................... 1316. POLITIKA ZAŠTITE OKOLIŠA NOSITELJA ZAHVATA 1417. PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA OKOLIŠ............................ 14POPIS SLIKA1. Zemljopisni položaj eksploatacijskog polja "GRADI Č II", M 1: 250 000 2POPIS TABLICA1. Koordinate vršnih točaka eksploatacijskog polja “Gradi ć II” 3PRILOGBROJPOPIS GRAFIČKIH PRILOGANAZIV1. Topografska karta šireg područja sa ucrtanim granicama eksploatacijskog polja “Gradi ć II” , M 1:250002. Prikaz eksploatacijskog polja “Gradi ć II” nakon završene eksploatacije i provedene rekultivacije, M 1:2000STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ EKSPLOATACIJE ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNOG KAMENA NAEKSPLOATACIJSKOM POLJU ''GRADIĆ II – BENKOVACNE TEHNIČKI SAŽETAKI

42000 Varaždin, Kučanska 15Tel/fax; 0038542351442, 0038542351444Žiro račun: RBA 2484008-1100343974MB: 1454650Eko-monitoring@inet.hrwww.eko-monitoring.hrEv.broj: 4/485-291-01-09-SUOSTUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠEKSPLOATACIJEARHITEKTONSKO-GRAĐEVNOG KAMENA NAEKSPLOATACIJSKOM POLJU ''GRADIĆ II''BenkovacNE TEHNIČKI SAŽETAKTEKSTZagreb, svibanj 2010.

Ev.broj: 4/485-291-01-09-SUO1.SVRHA PODUZIMANJA ZAHVATARudarski obrt GRADINA, vl. Vlado Ivić, Obrovac, Hrvatskog časnika Senada Župana 3C, prema Zakonu o obrtu (Narodne novine broj 49/03 – pro čišćeni tekst), rješenjem Uredadržavne uprave u Zadarskoj županiji, službe za gospodarstvo; klasa: UP/I-310-01/02-01/19;ur.broj: 2198-03-01-02-2; od 11.06.2002.godine upisan je pod mati čnim brojem 91405653 uregistar obrta 18.06.2002. god. i registriran za: "14.11.0 - va đenje kamena za gradnju"Rudarski obrt GRADINA, vl. Vlado Ivić, Obrovac, Hrvatskog časnika Senada Župana 3 C,pokrenuo je postupak za ishođenje rudarske koncesije za eksploataciju arhitektonskograđevnogkamena na eksploatacijskom polju “Gradi ć II”. U tu svrhu izrađena je slijedećadokumentacija:1. Elaborat uz zahtjev za odobrenje istražnog prostora “Gradi ć II”;2. Elaborat o hidrogeološkim odnosima eksploatacije na podzemne i površinskevode;3. Elaborat utjecaja eksploatacije arhitektonsko-gra đevnog kamena na šumskuvegetaciju;4. Pojednostavljeni projekt izvođenja istražnih radova i probne eksploatacije;5. Uvjerenje o kvaliteti arhitektonsko-građevnog kamena;6. Snimljena je topografska podloga M 1:1000;7. Urađena je interpretacija istražnih raskopa;8. Elaborat o rezervama;9. Elaborat uz zahtjev za odobrenje eksploatacijskog polja;10. Dugoročni program gospodarenja mineralnom sirovinom na eksploatacijskompolju za period do 5 godina (I. faza eksploatacije);11. Prijedlog sanacije nakon prestanka eksploatacije za sve faze eksploatacije;12. Izvještaj o stanju mineralne sirovine;13. Prijedlog i plan postupnog izvlaštenja (pravo služnosti) eksploatacijskog polja“Gradić II” na kojem će se eksploatirati arhitektonsko-građevni i tehničkograđevnogkamena u fazama;14. Elaborat o rezervama – prva obnova.Na osnovu te dokumentacije dobivena su sljede ća rješenja:1. Rješenje o odobrenom istražnom prostoru “Gradi ć II”;2. Rješenje o odobrenim i prihvaćenim količinama arhitektonsko-građevnogkamena za istražni prostor “Gradić II”;3. Rješenje o odobrenim i prihvaćenim količinama arhitektonsko-građevnogkamena za ležište “Gradić II A”;4. Rješenje o odobrenom eksploatacijskom polju “Gradi ć II”;5. Rješenje o odobrenom smanjenju eksploatacijskog polja “Gradi ć II”;6. Rješenje o odobrenim i prihvaćenim količinama arhitektonsko-građevnogkamena na eksploatacijskom polju “Gradi ć II”;Prema Rješenju o odobrenom smanjenju eksploatacijskog polja “Gradi ć II” odobrenapovršina je 63 300 m 2 , odnosno 6,33 ha. Zemljište na kojem je odobreno eksploatacijskopolje “Gradić II” u vlasništvu je Republike Hrvatske, a dano na korištenje i upravljanjetrgovačkom društvu “Hrvatske šume” d.o.o.Ukupna količina prihvačenih eksploatacijskih rezervi B + C 1 kategorije iznosi 88.812 m 3 .Zaperiod od prvih 5 godina predvi đena je godišnja eksploatacija arhitektonsko-gra đevnogkamena od 5.800 m 3 /godini, a za period od 5 godine do kraja eksploatacije predvi đena jegodišnja eksploatacija arhitektonsko-gra đevnog kamena od 8.000 m 3 /godini.STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ EKSPLOATACIJE ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNOG KAMENA NAEKSPLOATACIJSKOM POLJU''GRADIĆ II'' – BENKOVACNE TEHNIČKI SAŽETAK1

Ev.broj: 4/485-291-01-09-SUODakle, ukupno u prvih 5 godina eksploatacije predvi đeno je otkopati (5 x 5.800 m 3arhitektonsko-građevnog kamena) 29.000 m 3 arhitektonsko-građevnog kamena.Nakon što se u prvih 5 godina otkopa 29.000 m 3 arhitektonsko-građevnog kamena, preostalakoličina eksploatacijskih rezervi iznosi 59.812 m 3 arhitektonsko-građevnog kamena (88.812m 3 arhitektonsko-građevnog kamena – 29.000 m 3 arhitektonsko-građevnog kamena).Obzirom da se nakon 5 godina namjerava pove ćati eksploatacija sa 5.800 m 3 arhitektonskograđevnogkamena na 8.000 m 3 arhitektonsko-građevnog kamena. vijek eksploatacije zapreostalu količinu od 59.812 m 3 arhitektonsko-građevnog kamena iznosi 7,48 godine.Ukupni vijek eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena za eksploatacijsko polje “Gradi ćII” iznosi zbroj 5 godišnje eksploatacije uz godišnju koli činu eksploatacije od 5.800 m 3 /godarhitektonsko-građevnog kamena i 7,48 godišnje eksploatacije uz godišnju koli činueksploatacije od 8.000 m 3 /god arhitektonsko-građevnog kamena, što iznosi 12,48 godina.Prema prostorno planskoj dokumentaciji uređenja grada Benkovca usklađena jelokacija eksploatacijskog polja “Gradić II” sa prostornim planom uređenja Grada Benkovca.Rudarski obrt GRADINA, vl. Vlado Ivić, Obrovac, Senada Župana 3C za potrebe izradeStudije o utjecaju na okoliš dobio je Mišljenje Ministarstva zaštite okoliša, prostornoguređenja i graditeljstva, Uprave za prostorno ure đenje kojim se potvrđuje da je planiranizahvat u skladu sa prostorno planskom dokumentacijom.Također od Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu prirode isho đena je potvrda kojom sepotvrđuje da planirani zahvat eksploatacije arhitektonsko-gra đevnog kamena neće imatiznačajan utjecaj na područje ekološke mreže.2.OPIS FIZIČKIH OBILJEŽJA CJELOKUPNOG ZAHVATA I DRUGIH AKTIVNOSTI KOJEMOGU BITI POTREBNE ZA REALIZACIJU ZAHVATALokacija eksploatacijskog polja arhitektonsko-gra đevnog kamena (benkovačkogpločastog kamena) "Gradić II" nalazi se u Ravnim Kotarima u zaleđu Zadra u Zadarskojžupaniji. Smješteno je približno 2 km sjeverozapadno od Benkovca i nedaleko odBenkovačkog sela na nadmorskoj visini os 262 do 273 m, neposredno uz državnu cestuD27 (Benkovac-D.Karin-Obrovac). (Slika 1.)Slika 1.:Zemljopisni položaj eksploatacijskog polja "GRADI Č II", M 1: 250 000STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ EKSPLOATACIJE ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNOG KAMENA NAEKSPLOATACIJSKOM POLJU''GRADIĆ II'' – BENKOVACNE TEHNIČKI SAŽETAK2

Ev.broj: 4/485-291-01-09-SUOEksploatacijsko polje arhitektonsko-gra đevnog kamena "Gradić II", površine 6,33 ha (63 000m 2 ) ima oblik nepravilnog peterokuta omeđenog spojnicama vršnih točakaA.B.C,DiEkoordinata prikazanih u tablici 1.Tablica 1.: Koordinate vršnih točaka eksploatacijskog polja “Gradić II”VRŠNETOČKEKOORDINATAYKOORDINATAXDUŽINA STRANICE(m)1 5 548 565,251 4 881 294,383 1-2= 248,332 5 548 680,939 4 882 074,642 2-3 = 72,723 5 548 741,693 4 881 114,608 3-4 = 183,824 5 548 907,000 4 881 195,000 4-5 = 256,305 5 548 788,000 4 881 422,000 5-1 = 256,72Prostor u cjelini nema izražen reljef, uglavnom je zaravan, osim što se nasjeveroistočnoj strani nalazi blago uzvišenje nazvano Gradi ć (289 m) po kojem je i nazvanistražni prostor i ležište.Osnovni blagi nagib terena je prema JZ, izohipse su relativno pravilno postavljene teje nadmorska visina od 261 m do 273 m.Visinska razlika od jugozapada prema sjeveroistoku u dužini od 320 m iznosi 9 m, štogovori o blago nagnutom reljefu.3.OPIS ZAHVATA IDEJNO RJEŠENJEEksploatacija arhitektonsko-gradevnog kamena obavljat će se pretežno za tankeploče do 5 cm, ručno pijukom i polugom. Kao poboljšanje procesa eksploatacije koristiti ćese na otkopavanju i ručni bušaći čekić. Njime će se odlamati ploče-slojevi bušenjem nizabušotina jedna do druge. Time će se spriječiti nepravilno pucanje ploča pri odvajanju, a timeće se povečati iskoristivost.Za odlamanje debljih ploča od 5 cm, ploča koristiti će se utovarivač koji umjesto korpeima vilice, kojima nastoji ući između slojeva ploča i tako ih odvajati.Kako unutar ležista postoje slojevi razli čitih debljina, za one deblje slojeve od 5 cm do30 cm i više, koristiti će se bušaći otkopni čekić i dijamantni disk. Nakon što se ti deblji slojeviizbuše ili poprečno izrežu dijamantnim diskom odvajaju se hidrauli čkim potiskivačima. Takose dobivaju ploče debljine do 30 cm i veće, znatnijih i pravilnih dimenzija, pa ih je mogu ćedalje prerađivati rezanjem.Eksploatacija se obavlja tako da se po cjeloj površini faze koju otkopavamo usegmentima širine minimalno 20 m, dužine do granice pojedine faze, otkopava zahvatimapovršina širine 2 m i dužine 1,5 m, a debljine ovisi o sloju otkopa. Nakon toga zapo činjeotkopavanje sljedećeg nižeg sloja. Taj postupak se ponavlja sve dok se u potpunosti neotkopa pojedina faza po predvi đenoj širini i dužini, a u dubinu do kote 265 m n.m. kojapredstavlja osnovni plato.Kada se ta faza u potpunosti otkopa zapo činje otkopavanje sljedeće faze. Postupakje identičan prethodno opisanom.STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ EKSPLOATACIJE ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNOG KAMENA NAEKSPLOATACIJSKOM POLJU''GRADIĆ II'' – BENKOVACNE TEHNIČKI SAŽETAK3

Ev.broj: 4/485-291-01-09-SUOKameni otpad dobiven prilikom vađenja ploča i njihove obrade na licu mjesta ukomercijalne oblike, predstavlja jalovinu, koju odlazemo na jalovište unutar eksploatacijskogpolja na pethodno opisan na čin.4.IZBOR OPREMETehnološki proces eksploatacije je sastavljen od više međuovisnih segmenata, koje trebarasčlaniti i zasebno rješiti, te potom opet objediniti u jednu cjelinu. U tehnološkom procesueksploatacije koristit će se strojevi i oprema:1. Utovarivač-viličar2. Bager3. Priručni alat (pijuk, poluga čekić)4. Kompresor5. Ručni bušač ili otkopni čakić6. Hidraulički potiskivač7. Dijamantna žična pila8. Freza sa diskom Ø 300 mm;9. Muljna pumpa;10. Agregat za struju11. Sonda12. KamionVrsta, kapacitet i načinu uporabe pojedinog stroja razmotrit će se u Glavnom rudarskomprojektu.5.RAZMJEŠTAJ RUDARSKIH OBJEKATANa eksploatacijskom polju ćese postaviti montažni objekti. U sklopu montažnihkontejnera biti će dio za skladište. Tu će se držati rezervni dijelovi i alat za popravakstrojeva. Skladišni dio kontejnera imat će poseban ulaz i bit će bez prozora. Kancelarije ćetakođer biti smještene u montažnom kontejneru. Tu će se držati sva relevantnadokumentacija vezana uz kamenolom. Drugi predvi đeni kontejner izravno postavljen naeksploatacijsko polje biti će opremljen prostorom za odmor radnika sa sanitarnim čvorom. Odostalih objekata na eksploatacijskom polju nalazit će se: taložnica, skladište kamenih plo ča ipogon za preradu kamena u kasnijoj fazi.6.KARAKTERISTIKE MINERALNE SIROVINENa eksploatacijskom polju arhitektonsko-gra đevnog kamena "Gradić II" eksploariratiće se tankopločasti eocenski vapnenci.Tankopločasti vapnenci su ružičastosive, žućkastosive, vrlo svijetlosive isvijetlosmeđesive boje. S HCl reagiraju jako do burnio. Lome se oštro, nepravilno do plitkoškoljkasto, a plohe preloma su neravne i plitko školjkaste, sitno hrapave do glatke.Uslojenost ovih vapnenaca je uglavnom centimetarska, rijetko decimetarska. Često puta jeviše centimetarskih slojeva amalgamirano u decimetarske slojeve. Makroskopski jeustanovljeno da postoji nekoliko osnovnih strukturnih tipova vapnenaca, što je potvr đeno imikroskopskim analizama. Svi analizirani uzorci pripadaju kristalastim vapnencimagornjoeocenske starosti, a determinirani su kao:− madsoni, odnosno mikriti i peletični nikriti− vekstoni, pekstoni, grenstoni, odnosno pelspariti, intraspariti.STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ EKSPLOATACIJE ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNOG KAMENA NAEKSPLOATACIJSKOM POLJU''GRADIĆ II'' – BENKOVACNE TEHNIČKI SAŽETAK4

Ev.broj: 4/485-291-01-09-SUOza period od 5 godina, tako da se odredi površina koja je dostatna tom periodu eksploatacije.To je ujedno I. faza eksploatacije za period od 0-5 godina.9.KRATAK OPIS TEHNILOŠKOG POSTUPKA EKSPLOATACIJE PREMA IDEJNOMRJEŠENJU ZAHVATANa eksploatacijskom polju “Gradić II” može se otkopavanje započeti iz već postoječegstarog rada.Otkopavanje će se obavljati u fazama. Predvi đene su dvije faze. Način otkopavanjaprilagodit će se geološkim uvjetima, to znači daće se otkopavati sloj po sloj. Tek kada sejednim slojem dovoljno odmakne u smjeru granica pojedine faze, može zapo četi otkopavanjenižeg sloja. Ta udaljenost radova na više slojeva unutar jedne etape mora biti najmanje 20metara. Otkopavanje više slojeva istovremeno omogu čava selektivno otkopavanje.Svaka od faza otkopavat će se u IV. etape koje sadrže:I. Etapa - otvaranje fazeII. Etapa - napredak otkopavanja faze i formiranje privremenog odlagališta jalovineIII. Etapa - napredak otkopavanja faze i vra ćanje jalovine s privremenog odlagališta uotkopani prostorIV . Etapa - završetak eksploatacije i sanacijaNaredna faza može zapo četi tek kada se u potpunosti otkopa prethodna faza. Timeje omogučeno provoditi sanaciju u slučaju da se nakon pojedine faze prestane sa daljomeksploatacijom iz bilo kojeg razloga. Također i način sanacije lakše je na taj način provoditi.Ujedno po fazama je određena dinamika rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.Svaka od faza otkopavat će se na isti način.10.SANACIJA EKSPLOATACIJSKOG POLJA „GRADIĆ II“Tehnička sanacija terena obavljat će senanačin, kad se stvore za to uvjeti da seotkopani kameni material koji se ne koristi kao arhitektonsko-gra đevni kamen vrati u otkopaniprostor. Uvjeti koji omogućavaju vračanje kamenog materijala u otkopani prostor nastajukada se stvori dovoljno veliki plato na koti 260 m n.m. pri eksploatacije prvog segmenta uprvoj fazi otkopavanja. Dovolno veliki plato mora omogu ćiti dalju nesmetanu eksploataciju inesmetano i sigurno formiranje kosine vra čenog kamenog materijala u otkopani prostor.Razmak između kosine vraćenog kamenog materijala u otkopani prostor i zoneotkopavanja mora biti minimalno širine 2,5 m.Radna kosina vraćenog kamenog materijala u otkopani prostor mora osiguravatistabilnost za visinu do 12 m kolika je maksimalna visinska razlika otkopavanja do kote 260 mn.m.Rudarskim projektom odredit će se nagibi kosina koje moraju osiguravati sigurnost.Takođerinačin izvođenja te ostale potrebne radne parameter rješit će se u rudarskomprojektu eksploatacije.Biološka sanacija provodi se u tri faze:a. priprema terena za biološku sanaciju;b. ozelenjavanje;c. održavanje površine.STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ EKSPLOATACIJE ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNOG KAMENA NAEKSPLOATACIJSKOM POLJU''GRADIĆ II'' – BENKOVACNE TEHNIČKI SAŽETAK6

Ev.broj: 4/485-291-01-09-SUO11.PRIKLJUČAK EKSPLOATACIJSKOG POLJA NA JAVNU PROMETNICURudarski obrt GRADINA, vl. Vlado Ivić, Obrovac, Senada Župana 3 C, zajedno sanosiocima susjednih eksploatacijskih polja izradio je Idejni projekt pristupne ceste doeksploatacijskog polja “Gradić II” I njenog priključka na državnu cestu D27, na temelju kojegje od strane Zadarske županje, Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornoguređenja I građenje, Ispostava Benkovac; klasa: UP/I-350-05/09-01/02; ur.broj: 2198/1-11-1/2-09-23, dodjeljena lokacijska dozvola, a koja je postal pravomo ćna 17.06.2009.godine.Prema propisima lokalnu pristupnu cestu kojom se sa eksploatacijskog polja “Gradi ćII” izlazi na Državnu cestu D27 potrebno je prije spoja u dužini minimalno 50 metaraasfaltirati grubim asfaltom.12.VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATALokacija eksploatacijskog polja arhitektonsko-gra đevnog kamena „Gradić II“određena je dokumentima prostornog ure đenja: Prostornim planom uređenja Zadarskežupanije i Prostornim planom uređenja grada Benkovca. Kako je ista vezana za potvr đenerezerve arhitektonsko-građevnog kamena i odobreno eksploatacijsko polje arhitektonskograđevnogkamena „Gradić II“ time je u prostoru definirana i nisu promatrane druge lokacije.Tehnološki proces pridobivanja arhitektonsko-građevnog kamena uvjetovan jemorfologijom terena, inženjersko-geološkim činiteljima, obujmom potvrđenih rezerviarhitektonsko-građevnog i tehničko-građevnog kamena i planiranim obujmom godišnjeproizvodnje. Prikazano rješenje preuzeto je iz Idejnog projekta eksploatacije arhitektonskograđevnogkamena na eksploatacijskom polju "Gradi ć II". Razrada tehnološkog procesaprovedena je uzimajući u obzir navedene činitelje uz poštivanje pravila rudarske struke, testoga nisu razmatrana varijantna rješenja predmetnog zahvata.13.PRIKAZ UTJECAJA KAMENOLOMA NA OKOLIŠEksploatacijom arhitektonsko-građevnog kamena na eksploatacijskom polju „Gradi ćII“, prema Zakonu o rudarstvu, smatra se vađenje iz ležišta mineralne sirovine. Ovimradovima prethodi skidanje površinskih slojeva, te se onda na tako otvorenom podru čjuodvijaju razne djelatnosti: promet i rad ljudi i strojeva koji mogu štetno djelovati na okoliš.Studijom utjecaja na okoliš eksploatacije arhitektonsko-gra đevnog kamena naeksploatacijskom polju „Gradić II “ definirani su sljedeći mogući utjecaji na okoliš:13.1.Mogući utjecaj kamenoloma na zrakMože se očekivati mogući utjecaj na promjenu kakvoće zraka nastalu uslijed emisijeprašine (u tehnološkom procesu eksploatacije i transportu mineralnih sirovina) i produktimasagorijevanja motora u strojevima, postrojenju i transportnim vozilima.Čestice prašine veličine ispod 30 mikrona koje nastaju tijekom eksploatacije bit će raznesenena okolni prostor. Procjenjuje se da će ovoonečišćenje biti zanemarivo.STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ EKSPLOATACIJE ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNOG KAMENA NAEKSPLOATACIJSKOM POLJU''GRADIĆ II'' – BENKOVACNE TEHNIČKI SAŽETAK7

Ev.broj: 4/485-291-01-09-SUO13.2.Mogući utjecaj kamenoloma na tloUnutar eksploatacijske zone kamenoloma tlo će biti osiromašeno skidanjempovršinskog sloja tla.Tijekom eksploatacije potrebno je započeti sukcesivnu sanaciju kamenoloma da bise smanjili erozijski procesi u kamenolomu.Moguć je utjecaj na tlo kontaktnog i šireg prostora oko kamenoloma zbog taloženjaprašine. Utjecaj na tlo može nastati i nekontroliranim ispuštanjem pogonskog goriva imazivih tvari.13.3.Mogući utjecaj kamenoloma na vodeEksploatacija mineralne sirovine ne može prouzro čiti lokalne promjene u dinamicitokova površinske vode jer ih nema.Moguće ispuštanje štetnih tvari (gorivo, zauljene vode, fekalije) prilikomeksploatacijskih radova u podzemlje imalo bi utjecaja na one čišćenje podzemnih voda. Zatoje potrebno provoditi adekvatne mjere zaštite i onemogu ćiti ispuštanje štetnih tvari u okoliš.Ne očekuje se utjecaj eksploatacije na obližnja izvorišta.13.4.Mogući utjecaj kamenoloma na krajobrazKamenolom arhitektonsko-građevnog kamena (benkovačkog pločastog kamena) naeksploatacijskom polju „Gradić II“ svojim oblikom i veličinom zahvata predstavlja značajanzahvat u prostoru a time i određeni utjecaj na krajobraz. Eksploatacijom arhitektonskograđevnogkamena tijekom planiranog perioda korištenja postupno će se promijenititopografija terena uz pove ćanje otvorene stijenske mase i stvaranje relativno velikog platoa.Kamenolom će vizualno biti djelomično zaštićen formiranjem dubinskog tipa kopa.13.5.Mogući utjecaj kamenoloma na bukuPojavit će se izvori buke na samom radilištu i u njegovom okruženju. U slu čajupovećanja razine buke u najbližem naselju (od rada strojeva na eksploataciji arhitektonskograđevnogkamena) iznad dopuštenih granica, poduzet će se mjere za zaštitu od buke.13.6.Mogući utjecaj kamenoloma na floru i faunuVeć sukcesivnim skidanjem gornjeg sloja postupno se potpuno uništava vegetacija, adaljnim tijekom tehnološkog procesa eksploatacije dolazi do emitiranja odre đene količinekarbonatne prašine koja se taloži na svim nadzemnim dijelovima biljaka. Posljedica toga jeusporen rast biljnih vrsta ili njihovo sušenje-ugibanje. Uništavanjem biljnog pokrova kao prvekarike u ekosustavu (biljke-proizvođači) automatski nestaju životinjski organizmi čiji je životniciklus vezan uz biljke (sklonište, hrana, razmnožavanje). Kako se radi o relativno malojpovršini zahvata (površina eksploatacijskog polja 6,33 ha), smatra se da se ovim zahvatomneće bitno ugroziti ili poremetiti odnos flore i faune u neposrednom i širem okolišueksploatacijskog polja.STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ EKSPLOATACIJE ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNOG KAMENA NAEKSPLOATACIJSKOM POLJU''GRADIĆ II'' – BENKOVACNE TEHNIČKI SAŽETAK8

Ev.broj: 4/485-291-01-09-SUO13.7.Mogući utjecaj kamenoloma na prometnicePojačani promet teških teretnih vozila može utjecati na fizi čku stabilnost prometnica,te je potrebno regulirati naknadu za njihovu prekomjernu uporabu. Prekomjerna uporabajavne ceste podrazumijeva njezinu uporabu iznad vrijednosti prometnog optere ćenja za kojuje projektirana, odnosno građena, nastalu zbog obavljanja eksploatacije arhitektonskograđevnogkamena. Pravilnikom su propisana mjerila za utvr đivanje prekomjerne uporabejavne ceste, postupak za dobivanje rješenja o odobrenju za prekomjernu uporabu javneceste, mjerila za izračun naknade, način obračuna i naplate naknade koja se koristi zapokrivanje povećanih troškova održavanja javne ceste.13.8.Mogući utjecaj kamenoloma na prirodne i kulturne vrijednostiNa prirodne i kulturne vrijednosti eksploatacija arhitektonsko-gra đevnog kamena naeksploatacijskom polju „Gradić II“ neće imati utjecaj.13.9.Mogući utjecaj kamenoloma na područja ekološhe mrežeNa užem prostoru oko eksploatacijskog polja „Gradi ć II“ nema zaštićenih prirodnihvrijednosti: parkova prirode, značajni krajobraza, parka šuma i dr. , kao ni ugroženih i rijetkihstanišnih tipova pa se na iste utjecaj ne o čekuje. Lokacija zahvata smještena je na podru čjunacionalne ekološke mreže odnosno me đunarodno važnom području za ptice. Premapodacima Državnog zavoda za zaštitu prirode na širem podru čju eksploatacijskog polja„Gradić II“ zabilježene su svojte životinja koje su ciljevi očuvanja NEM-a. Zato je prilikomrudarskih radova potrebno pridržavati se smjernica za mjere zaštite za podru čje ekološkemreže.13.10.Mogući utjecaj kamenoloma zbog moguće ekološke nesrećeUkoliko se poštuju propisani zakoni i pravilnici te predložene mjere zaštite kojeonemogućuju ispuštanje štetnih tvari u okoliš, osigura vodonepropusna sabirna jama koja ćese redovito prazniti specijalnim vozilima ovlaštenog pravnog subjekta, osigura sakupljanje izbrinjavanje putem ovlaštenog sakuplja ča vjerojatnost nastajanja incidentnih situacija ukonkretnim uvjetima svedena je na minimum.14.PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA14.1.Mjere za zaštitu tla1. Humusni sloj koliko je god moguće posebno će se skidati s područja kamenolomaizguravanjem buldozerom ili otkopavanjem iz škrapa i vidljivih površinskih rasjedabagerom. Otkopani – uklonjeni humusni sloj koji je prosje čne debljive 20 cm odvozitće se na posebno privremenu deponiju.2. Otkrivka će se skidati tako da prethodi eksploataciji arhitektonsko-gra đevnogkamena, odnsno njom će se napredovati tako da se osigura nesmetana godišnjaeksploatacija.STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ EKSPLOATACIJE ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNOG KAMENA NAEKSPLOATACIJSKOM POLJU''GRADIĆ II'' – BENKOVACNE TEHNIČKI SAŽETAK9

Ev.broj: 4/485-291-01-09-SUO3. Kod privremenog deponiranja otkrivke – humusnog sloja tla ne stvarati deponije ve ćevisine jer će u protivnom doći do gubitka hranjivih vrijednosti u humusnom sloju tla.4. Rudarskim projektom i projektom sukcesivne biološke sanacije kamenoloma „Gradi ćII“ utvrditi takav način eksploatacije, odnosno sanacije napuštenih dionica radilišta,kojim će se smanjiti eventualni erozijski procesi na lokalitetu.5. Potrebno je izvršiti stručnu analizu emisije prašine na radilištu, kontaktnom i širemprostoru, u cilju utvrđivanja količine prisutnih čestica prašine, te usporediti sdozvoljenim graničnim vrijednostima i predviđenim količinama iz ove Studije.6. Potrebno je utvrditi i provoditi mjere zaštite od nekontroliranog ispuštanja pogonskoggoriva i mazivnih tvari i to prije svega kod pretakanja goriva u strojeve iz autocisterne na vodonepropusno izvedenoj površini koja se može čistiti samo suhimpostupkom.14.2.Mjere za zaštitu voda7. Proračunati količinu vode u odnosu na površinu koja se odvodi, oblik i volumenvodnog vala, te dimenzionirati i locirati taložnice na terenu. Izraditi i pravilno održavatibetonske taložnice, gdje se postepeno talože čestice i pročišćava voda, koja senakon pročišćavanja podizanjem zatvarača ispušta u podzemlje, a nataloženi mulj uodređenim intervalima, ovisno o nataloženoj koli čini, čistiti pumpom i odvoziticisternom.8. Zaštitu voda od onečišćenja sanitarnim otpadnim vodama riješiti postavljanjemkontejnerskih kemijskih WC i montažnim kontejnerom iznad sabirne jame izgra đeneod nepropusnog betona, te sklopiti ugovor s ovlaštenom pravnom osobom zaodržavanje i pražnjenje.9. Bager, utovarivač i pokretni kompresor na etažnim ravnima puniti gorivomspecijalnom mobilnom crpkom.10. Kod dolijevanja goriva ili ulja na etažnim ravnima potrebno je ispod mjesta pretakanjapostaviti limenu posudu adekvatne veli čine u koju se skuplja slučajno proliveno gorivoili ulje.11. Shodno broju zaposlenih, utvrditi će se potrebna količina vode i zahtijevani sustavvodoopskrbe, način sakupljanja, pročišćavanja i ispuštanja otpadnih voda, u skladu spropisima.12. Površinu (plato) za pretakanje goriva potrebno je izgraditi od nepropusne podloge spadom prema sabirnoj jami odakle će eventualno zamašćena voda odlaziti useparator nafte, ulja i masti, potom u upojni bunar ili u bazen za ponovno korištenjevode.13. Instalirati kontejnerski kemijski WC te sklopiti ugovor s ovlaštenom pravnomosobom za održavanje i pražnjenje.14.3.Mjere za zaštitu zraka14. U cilju smanjivanja razine zaprašivanja koje nastaje od prometa teških kamiona poneasfaltiranim prometnicama, potrebno je:− posebno u sušnom dijelu godine, ograni čiti brzinu kretanja vozila unutarkamenoloma;− isprati kotače kamiona prilikom izlaska iz kamenoloma;STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ EKSPLOATACIJE ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNOG KAMENA NAEKSPLOATACIJSKOM POLJU''GRADIĆ II'' – BENKOVACNE TEHNIČKI SAŽETAK10

Ev.broj: 4/485-291-01-09-SUO−polijevati (prskanjem) vodom neasfaltirane prometnice unutar kamenolomakojima se kreću kamioni. U vodu je potrebno dodavati emulgator (detergent)kako bi se mogle obarati i čestice prašine ispod 10 mikrona.15. Bitna mjera zaštite zraka je redovita tehni čka kontrola sastojaka ispuših plinovamotora strojeva i opreme na radilištu, kao i njihovo redovno održavanje;16. Zbog činjenice da se radi o difuznim izvorima prašine i plinova, u toku procesaeksploatacije kamenoloma potrebno je napraviti monitoring one čišćenja zraka ukontaktnom prostoru eksploatacijskog polja;17. Za vrijeme jačih vjetrova (> 10m/s) obustaviti radove koji produciraju prašinu;18. Na izvor prašine kod bušenja vertikalnih bušotina za provla čenje dijamantne žice(svrdlo i ušće bušotine) postaviti usisni uređaj;14.4.Mjere zaštite krajobraza19. Izraditi projekt krajobraznog uređenja eksploatacijskog polja arhitektonskograđevnogkamena „Gradić II“ kojem će osnova biti ova Studija o utjecaju na okoliš imjere iz njenog Rješenja. Projekt se mora izraditi pod vodstvom krajobraznogarhitekta uz koordinaciju s projektanom Rudarskog projekta i sudjelovanje šumara iostalih mjerodavnih stručnjaka.20. Za biološko oplemenjivanje koristiti autohtone biljne vrste.21. Završnu tehničku sanaciju i biološko oplemenjivanje provesti u roku do 1 godinunakon završetka eksploatacije.14.5.Mjere za zaštitu šumske vegetacijeOsim direktnog utjecaja na vegetacijske površine unutar eksploatacijskog polja, ne ćebiti drugog izraženijeg utjecaja na šumske površine u kontaktnom i širem prostoru.14.6.Mjere za zaštitu od buke22. Izraditi projekt zaštite od buke kojim će se predvidjeti mjere za smanjenje razinebuke na temelju rezultata mjerenja nultog stanja rezidualne buke.23. Potrebno je redovito održavati strojeve jer emisija buke bitno ovisi o stanju opreme.24. Prilikom nabave novih strojeva kao jedan od bitnih parametara treba uzeti u obzirpodatke o buci, te nabavljati malobu čnu opremu za smanjenje emitirane zvu čnesnage.25. Poštovati predviđeno radno vrijeme (rad tijekom dnevnog razdoblja).14.7.Mjere za zaštitu flore i faune26. Neophodno uklanjanje vegetacije zbog potrebe izvo đenja rudarskih radovaobavljati postepeno s napredovanjem fronte otkopavanja (najviše 20-30m od rubaiskopa).27. Vegetaciju uklanjati izvan perioda gniježđenja ptica.28. Zabranjeno je odlaganje viška materijala na susjedno šumsko zemljište.STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ EKSPLOATACIJE ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNOG KAMENA NAEKSPLOATACIJSKOM POLJU''GRADIĆ II'' – BENKOVACNE TEHNIČKI SAŽETAK11

Ev.broj: 4/485-291-01-09-SUO14.8.Mjere za zaštitu geološke baštine29. U slučaju otkrivanja geoloških objekata koje bi bilo vrijedno zaštiti kao geološkubaštinu, izvjestiti o tome nadležno državno tijelo.14.9.Mjere za zaštitu prometnica30. Formirati novi pristupni put za siguran kamionski transport od eksploatacijskog poljado državne prometnice.31. Prilaz u dužini 50m od mjesta spoja s državnom cestom potrebno je asfaltirati.14.10.Mjere za zbrinjavanje otpada32. Komunalni otpad sakupljati u za to predvi đeni kontejner, a odvoz na odlagališteprovoditi prema ugovoru s komunalnim društvom.33. Otpad iz separatora zbrinjavati na propisani na čin (prema ugovoru sa ovlaštenomtrgovačkim društvom).34. Provoditi redovito kontrolu i pražnjenje montažnih sanitarnih čvorova (premaugovoru redovito prazniti specijanim vozilima u vlasništvu ovaštenog pravnogsubjekta).35. Izraditi interni Pravilnik o zbrinjavanju svih vrsta otpada u kojem je to čno navedenogdje se i na koji način prikupljaju određene vrste otpada te tko i u kojim vremenskimrazmacima obavlja njihovo sakupljanje i zbrinjavanje.14.11.Suradnja s javnošćuSuradnju s javnošću će nositelj zahvata ostvariti povremenim novinskim člancima usredstvima javnog informiranja na lokalnoj i regionalnoj razini te pravovremeniminformiranjem stanovnika obližnjeg naselja.14.12.Mjere za spriječavanje i ublažavanje mogućih incidentnih pojava36. Na području zahvata potrebno je raspolagati s neutraliziraju ćim kemikalijama zaminimum 200 Iitara goriva.37. U slučaju da dođe do neželjenog-incidentnog prolijevanja goriva prilikom punjenjaradnih strojeva ili pucanja rezervoara goriva stroja, upotrijebiti neutraliziraju ćesredstvo za zaštitu tla od izlijevanja goriva, odmah pokupiti sav zaga đeni materijal istaviti u posebne bačve te proslijediti na zbrinjavanje zaduženoj komunalnojorganizaciji. Svaku ovakvu pojavu registrirati u o čevidniku, kao i poduzete mjerezaštite nakon nastalog incidenta.38. Ako dođe do incidentnih situacija većih razmjera obustaviti aktivnosti i postupitiprema odredbama iz Plana zaštite i spašavanja.39. Više dijelove površinskog kopa ograditi, a na prilaznim pravcima postaviti tabliceupozorenja sa znakom zabrane pristupa.STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ EKSPLOATACIJE ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNOG KAMENA NAEKSPLOATACIJSKOM POLJU''GRADIĆ II'' – BENKOVACNE TEHNIČKI SAŽETAK12

Ev.broj: 4/485-291-01-09-SUO14.13.Mjere sanacije područja eksploatacijeNačin sanacije završnog platoa kamenoloma arhitektonsko-gra đevnog kamena„Gradić II“ predviđen je u Idejnom projektu eksploatacije prema fazama. Nakon otkopavanjaprve faze otkopani višak materijala vra ča se u otkopani prostor. Eksploatacijom druge fazevišak materijala služi za zatrpavanje otkopanog prostora prve faze i dijela druge faze. Prematome sanacija i biološka rekultivacija je predvi đena sukcesivno. Nakon završetkaeksploatacije potrebno je izvršiti biološku sanaciju preostalog terena kamenoloma. Sanacija ibiološka rekultivacija će se obavljati na temelju posebno izra đenog projekta biološkesanacije.15.PROGRAM PRAĆENJA STANJA OKOLIŠAa) ZrakiZa praćenje zaprašenosti područja oko eksploatacijskog polja arhitektonskograđevnogkamena „Gradić II“ potrebno je pratiti ukupnu taložnu tvar (UTT) putemsedimentatora. Za utvrđivanje količine taložne tvari, odmah nakon po četka izvođenjarudarskih radova u eksploatacijskom polju, postaviti sedimentator izme đu eksploatacijskogpolja "Gradić II" i državne ceste D27. Vrijeme mjerenja je razdoblje rada. Uzorke analiziratisvaki mjesec a rezultate prikazivati godišnje. Analiza obuhva ća težinu sedimenta u mg/m 2 .Analizirati i sadržaj metala (olovo, kadmij, talij). Nakon godinu dana rada na osnovi dobivenihrezultata utvrditi eventualnu dalnju potrebu mjerenja.b) BukaPrva mjerenja buke treba provesti u roku mjesec dana od po četka eksploatacije nakritičnim referentnim točkama u selu Kula Atlagić, zaseok Stegnjajići na rubnom terenunajbližih kuća, te rezultate usporediti sa dobivenim rezultatima mjerenja nultog stanjarezidualne buke (rezultati mjerenja: 29,5 dB(A) i 30,2 dB(A)). Nakon toga jednom u dvijegodine obavljati mjerenja razine buke kada je tehnološki proces eksploatacije kamena ukamenolomu arhitektonsko-građevnog kamena u punom pogonu,. Treba imati u vidu da seprilikom mjerenja nultog stanja rezidualne buke na susjednim kamenolomima (EP ''ANTE'' iEP ''Kukalj kava Jamar'') nije odvijala eksploatacija. Ukoliko se prilikom mjerenja buketijekom eksploatacije na EP ''GRADIĆ II'' bude odvijala eksploatacija i na susjednimeksploatacijskim poljima, bit će potrebno procijeniti udio pojedinog kamenoloma u ukupnimvrijednostima rezidualne buke, te temeljem toga, ako bude potrebno, odrediti mjere zaštiteod buke. Za analizu i ocjenu dobivenih rezultata mjerenja, potrebno je koristiti Pravilnik onajvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi borave i rade.Dodatno mjerenja provesti pri eventualnoj izmjeni predvi đenog tehnološkog procesaeksploatacije i prerade gdje se uporebljavaju novi strojevi i/ili ure đaji kojima se mijenja razinaemitirane buke.c) VodeNa ispustu iz separatora ulja i masti uzimati uzorke vode dva puta godišnje, u kišnom iu sušnom dijelu godine, i analizirati na: pH, ukupne suspendirane tvari, mineralna ulja,ukupna ulja i masnoće.STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ EKSPLOATACIJE ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNOG KAMENA NAEKSPLOATACIJSKOM POLJU''GRADIĆ II'' – BENKOVACNE TEHNIČKI SAŽETAK13

Ev.broj: 4/485-291-01-09-SUO16.POLITIKA ZAŠTITE OKOLIŠA NOSITELJA ZAHVATAOsnovno je načelo - da se lokaciji zahvata okoliš ne optere ćuje iznad predviđenogovom studijom. Obaveza nositelja zahvata je tijekom proizvodnih aktivnosti provoditi mjerezaštite okoliša koje su određene ovom studijom, a koje će biti sastavni dio odredbi lokacijskedozvole. Nositelj zahvata je informiran, putem ove studije, o mogu ćim štetnim utjecajimazahvata na okoliš i mjerama zaštite koje se moraju tijekom proizvodnje provoditi.17.PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA NA OKOLIŠUkupan utjecaj djelatnosti eksploatacije arhitektonsko-gra đevnog kamena ocjenjen jekao mali jer će djelatnost na većinu sastavnica okoliša imati mali ili zanemarivi utjecaj.Položaj eksploatacijskog polja „Gradić II“ izvan građevinske zone naselja umanjuje mogu ćeštetne utjecaje na kvalitetu života lokalnog stanovništva. Kako površinski pokrov čini niskoraslinje zahvatom neće biti devastirane kvalitetne šumske sastojine niti vrijedna stabišta. Uneposrednoj blizini lokacije nema površinskih vodotoka niti poljoprivrednih površina.STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ EKSPLOATACIJE ARHITEKTONSKO-GRAĐEVNOG KAMENA NAEKSPLOATACIJSKOM POLJU''GRADIĆ II'' – BENKOVACNE TEHNIČKI SAŽETAK14

42000 Varaždin, Kučanska 15Tel/fax; 0038542351442, 0038542351444Žiro račun: RBA 2484008-1100343974MB: 1454650Eko-monitoring@inet.hrwww.eko-monitoring.hrEv.broj: 4/485-291-01-09-SUOSTUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠEKSPLOATACIJEARHITEKTONSKO-GRAĐEVNOG KAMENA NAEKSPLOATACIJSKOM POLJU ''GRADIĆ II''BenkovacNE TEHNIČKI SAŽETAKGRAFIČKI PRILOZIZagreb, svibanj 2010.

IZRAĐIVAČSTUDIJE:NAZIVSTUDIJE:NAZIVPRILOGA:IZVOR:STUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ EKSPLOA TACIJE ARHITEKTONSKO - GRAĐEVNOGKAMENA NA EKSPLOATACIJSKOM POLJU ''GRADIĆ II'' BENKOVAC - NE-TEHNIČKI SAŽETAKTOPOGRAFSKA KARTA ŠIREG PODRUČJA SA UCRTANIM GRANICAMAEKSPLOATACIJSKOG POLJA ''GRADIĆ II''TOPOGRAFSKA KARTA 1 : 25 000, LIST OBROVAC, 470-3-2NOSITELJZAHVATA:EV. BROJ:DA TUM:RUDARSKI OBRT GRADINA, Vl. Vlado Ivić,Obrovac4/485-291-01-09-SUOMJERILO:1 : 25 000Svibanj, 2010.PRILOG:1.

2672672712'267271260IZRAĐIVAČSTUDIJE:NAZIVSTUDIJE:NAZIVPRILOGA:IZVOR:NOSITELJZAHVATA:EV. BROJ:DA TUM:Granica eksploatacijskog poljaGranica zahvata1 - 5 Vršne točke eksploatacijskog polja8ºSmjer i nagib otkopavanjaSmjer napredovanja273 KoteRadne kosineZavršna etaža eksploatacijeSanacija iskopanog dijela1 1' Karakteristični presjeciProstor predviđen za pogon za preradu i pratećeobjekteSTUDIJA UTJECAJA NA OKOLIŠ EKSPLOA TACIJE ARHITEKTONSKO - GRAĐEVNOGKAMENA NA EKSPLOATACIJSKOM POLJU ''GRADIĆ II'' BENKOVAC - NE-TEHNIČKI SAŽETAKPRIKAZ EKSPLOATACIJSKOG POLJA ''GRADIĆ II'' NAKON ZAVRŠENEEKSPLOATACIJE I PROVEDENE REKULTIVACIJEIDEJNI RUDARSKI PROJEKT EKSPLOA TACIJE ARHITEKTONSKO - GRAĐEVNOG KAMENA NAEKSPLOA TACIJSKOM POLJU ''GRADIĆ II''RUDARSKI OBRT GRADINA, Vl. Vlado Ivić, Obrovac4/485-291-01-09-SUOMJERILO:1 : 2 000PRILOG:2.Svibanj, 2010.1'1