Predgovor Ova je skripta prvenstveno namijenjena predmetu ... - FER
Predgovor Ova je skripta prvenstveno namijenjena predmetu ... - FER Predgovor Ova je skripta prvenstveno namijenjena predmetu ... - FER
Kod datagramskog transfera svaki se datagram (datagram), tj. paket, prenosikroz mrežu zasebno, tj. komunikacijskim putom koji je neovisan o ostalimpaketima. Datagramski transfer asocira na nespojnu uslugu mrežnog sloja,međutim, moguće ga je koristiti i za realizaciju spojne usluge. Bez obzira da li seradilo o spojnoj ili nespojnoj usluzi mrežnog sloja, u slučaju datagramskogtransfera smjerovi transfera informacijskih tokova (route) se ne određujuunaprijed. Svaki se paket šalje kroz mrežu neovisno o prethodnim paketima, ipaketi koji pripadaju istom informacijskom toku između izvora i odredišta moguse kretati različitim putovima kroz mrežu. Kod takvog načina rada mreže postojiopasnost da redoslijed paketa na odredištu bude drugačiji od redoslijeda paketana izvoru informacija. Iz tog razloga prijemnik mora privremeno spremati paketeu spremnik, pa tek kad je siguran da je dio paketa primljen sukladno redoslijeduslanja, onda ih može proslijediti višim protokolnim slojevima. Prednostdatagramskog transfera je u njegovoj robusnosti, tj. puno se lakše prilagođujeuvjetima zagušenja mreže nego virtualni kanali. Zbog specifičnog načinaodvijanja datagramskog transfera, svaki datagram mora u svom zaglavlju nositipunu adresu odredišta. Kad datagram stigne u mrežni čvor, čvor konzultiratablicu usmjeravanja. Sukladno odredišnoj adresi upisanoj u datagram, čvor gaprosljeđuje na određenu odlaznu liniju. Pri tome mrežni čvor ne obavlja nikakvepromjene u sadržaju datagrama. Datagramski je transfer poželjno koristiti usustavima za obradu transakcija. U takvim sustavima uspostava i raskid vezeizmeđu krajnjih sustava predstavljaju preveliki gubitak vremena.84
Virtualni kanali se koriste prvenstveno u mrežama koje pružaju spojnu uslugu.Osnovna ideja koncepta virtualnih kanala je izbjegavanje zasebnog usmjeravanjasvakog pojedinačnog paketa. Zbog toga se u mreži s komutacijom kanalauspostavlja fiksni smjer transfera informacija (komunikacijski put) od izvora doodredišta, kojim prolaze svi paketi koji pripadaju istoj vezi. Na taj je načinizbjegnut problem s redoslijedom prijema paketa koji je prisutan u datagramskojmreži. U slučaju transfera kraćeg slijeda paketa bolje je koristiti datagramskitransfer, ali ako je slijed paketa dulji tada donošenje odluka o usmjeravanjupaketa u mrežnim čvorovima traje dulje od uspostave i raskida virtualnog kanala.Smjer transfera paketa od izvora do odredišta određuje se signalizacijom u faziuspostave veze, a nakon raskida veze dotični se virtualni kanal raskida. S obziromda je put paketa kroz mrežu unaprijed poznat, paketi ne moraju sadržavati cijeluadresu odredišta već samo broj virtualnog kanala. Ako se radi o kratkimpaketima, takav pristup bitno smanjuje protokolni pretek. Virtualne kanale imasmisla koristiti u mreži koja povezuje interaktivne krajnje sustave. U slučajuprekida nekog linka u mreži nastupa prekid veze i u svim virtualnim kanalimakoji su nad tim linkom izgrađeni, te daljnji transfer paketa dotičnim virtualnimkanalima postaje nemoguć. U datagramskoj mreži prekid nekog linka nepredstavlja veliki problem, jer će mreža preusmjeriti pakete na drugekomunikacijske putove prema odredištu (ti putovi zaobilaze linkove u prekidu).Virtualne kanale ima smisla koristiti samo za realizaciju spojnih usluga. Ako seželi postići povećana robusnost spojne usluge, bolje je koristiti datagramskitransfer informacija.85
- Page 33 and 34: Za prijenosnu brzinu transmisijskog
- Page 35 and 36: Entitet je aktivni element sloja, a
- Page 37 and 38: Razmjena informacija između dva ko
- Page 39 and 40: Fizički sloj modela OSI RM definir
- Page 41 and 42: Sučelje RS-232 standardizirala je
- Page 43 and 44: Najstariji oblik prijenosa podataka
- Page 45 and 46: Ponekad je kapacitet prijenosnog ka
- Page 47 and 48: Signali S i (t) se zbrajaju u kompo
- Page 49 and 50: Informacije koje TDM MUX prima prek
- Page 51 and 52: Alternativa sinkronom vremenskom mu
- Page 53 and 54: Širokopojasna optička pojačala o
- Page 55 and 56: Na sličan način kao i kod određi
- Page 57 and 58: Sinkronizacija okvira - informacije
- Page 59 and 60: Bilo koje dvije stanice međusobno
- Page 61 and 62: Prilikom razmatranja usmjerenosti p
- Page 63 and 64: Za razliku od višestrukog pristupa
- Page 65 and 66: Disciplina komuniciranja informacij
- Page 67 and 68: Na informacijskom linku od točke p
- Page 69 and 70: Pretpostavimo da su stanice A i B m
- Page 71 and 72: Na gornjem slajdu dan je primjer ka
- Page 73 and 74: Dakle, upravljanje pogreškama na i
- Page 75 and 76: Najjednostavnija metoda za otkrivan
- Page 77 and 78: Ako je rezultat dobiven dijeljenjem
- Page 79 and 80: Načelo rada ARQ metode vrati se na
- Page 81 and 82: Pretpostavka: razmatramo link od to
- Page 83: Mrežni sloj omogućava transfer in
- Page 87 and 88: Osnovni cilj transportnog sloja je
- Page 89 and 90: Na gornjem su slajdu navedene četi
- Page 91 and 92: Iako Internet i protokoli koji se u
Kod datagramskog transfera svaki se datagram (datagram), tj. paket, prenosikroz mrežu zasebno, tj. komunikacijskim putom koji <strong>je</strong> neovisan o ostalimpaketima. Datagramski transfer asocira na nespojnu uslugu mrežnog sloja,međutim, moguće ga <strong>je</strong> koristiti i za realizaciju spojne usluge. Bez obzira da li seradilo o spojnoj ili nespojnoj usluzi mrežnog sloja, u slučaju datagramskogtransfera sm<strong>je</strong>rovi transfera informacijskih tokova (route) se ne određujuunapri<strong>je</strong>d. Svaki se paket šal<strong>je</strong> kroz mrežu neovisno o prethodnim paketima, ipaketi koji pripadaju istom informacijskom toku između izvora i odredišta moguse kretati različitim putovima kroz mrežu. Kod takvog načina rada mreže postojiopasnost da redosli<strong>je</strong>d paketa na odredištu bude drugačiji od redosli<strong>je</strong>da paketana izvoru informacija. Iz tog razloga pri<strong>je</strong>mnik mora privremeno spremati paketeu spremnik, pa tek kad <strong>je</strong> siguran da <strong>je</strong> dio paketa priml<strong>je</strong>n sukladno redosli<strong>je</strong>duslanja, onda ih može prosli<strong>je</strong>diti višim protokolnim slo<strong>je</strong>vima. Prednostdatagramskog transfera <strong>je</strong> u n<strong>je</strong>govoj robusnosti, tj. puno se lakše prilagođu<strong>je</strong>uv<strong>je</strong>tima zagušenja mreže nego virtualni kanali. Zbog specifičnog načinaodvijanja datagramskog transfera, svaki datagram mora u svom zaglavlju nositipunu adresu odredišta. Kad datagram stigne u mrežni čvor, čvor konzultiratablicu usm<strong>je</strong>ravanja. Sukladno odredišnoj adresi upisanoj u datagram, čvor gaprosl<strong>je</strong>đu<strong>je</strong> na određenu odlaznu liniju. Pri tome mrežni čvor ne obavlja nikakveprom<strong>je</strong>ne u sadržaju datagrama. Datagramski <strong>je</strong> transfer poželjno koristiti usustavima za obradu transakcija. U takvim sustavima uspostava i raskid vezeizmeđu krajnjih sustava predstavljaju preveliki gubitak vremena.84