Predgovor Ova je skripta prvenstveno namijenjena predmetu ... - FER
Predgovor Ova je skripta prvenstveno namijenjena predmetu ... - FER Predgovor Ova je skripta prvenstveno namijenjena predmetu ... - FER
Postoje dvije bitno različite vrste protokola za upravljanje informacijskimlinkom. Stariji protokoli rade na razini znaka, što znači da se naredbe bitne zafunkcioniranje linka i korisničke informacije prenose znakovima koji su kodiranipomoću 6-bitnog koda Transcode, 7-bitnog koda ASCII ili 8-bitnog kodaEBCDIC. Znakovi se organiziraju u informacijske blokove nazvane okviri(frame). Svi noviji protokoli upravljanja informacijskim linkom djeluju na razinibita, što znači da se naredbe bitne za funkcioniranje linka i korisničke informacijeprenose pomoću specifičnih kombinacija bita organiziranih u informacijskeblokove koji su također nazvani okviri. Okvir je drugi naziv za PDU slojainformacijskog linka. Protokoli upravljanja informacijskim linkom morajupodržavati (1) linkove od točke do točke i linkove prema većem broju točaka, (2)naizmjenični i dvosmjerni prijenos linkom, (3) komunikaciju na relacijipodređena-nadređena stanica i komunikaciju između međusobno ravnopravnihstanica. Poželjno je da ti protokoli što manje ovise o kombinaciji duljineprijenosnog linka, prijenosne brzine i duljine okvira. Navedena 3 parametradominantno određuju performanse informacijskog linka. Na performanseinformacijskog linka utječu i korisničke aplikacije implementirane u stanicamana krajevima linka. Nadalje, protokoli upravljanja informacijskim linkom morajuzadovoljiti sljedeće zahtjeve: neovisnost koda – korisnik mora biti u mogućnostikoristiti bilo koju kodnu kombinaciju unutar vlastitih informacija, a da pri tomene ometa rad protokola; prilagodljivost – protokol mora podržati razne vrsteprijenosnih linkova i biti otvoren prema budućim promjenama; visokaučinkovitost – što manji protokolni pretek, te učinkovito upravljanje prometnimtokovima i pogreškama; visoka pouzdanost – otkrivanje pogrešaka i oporavakinformacijskog linka od pogrešaka.56
Sinkronizacija okvira – informacije se prenose informacijskim linkom pomoćuokvira. Zadatak je sloja informacijskog linka odrediti početak i kraj svakogokvira. U slučaju prijenosa okvira promjenjive duljine postoje dva pristupa. Jedanje taj da se početak i kraj svakog okvira označi zastavicom (flag), tj. posebnimznakom, odnosno karakterističnom skupinom bita koja se ne smije pojaviti unutarokvira. Drugi se sastoji u ugrađivanju polja u okvir u koje se upisuje podatak oduljini onog dijela okvira koji prenosi korisničku informaciju promjenjiveduljine. Takav se pristup koristi u lokalnim mrežama. Ako se radi o okvirimafiksne duljine, tada je dovoljno da svaki okvir ima zaglavlje, a označavanje krajaokvira nije potrebno. Upravljanje prometnim tokovima – usklađivanje brzinekojom izvor šalje okvire s brzinom kojom odredište može primati okvire.Upravljanje pogreškama – otkrivanje i eventualno ispravljanje pogrešakanastalih u prijenosu. Izraz upravljanje pogreškama potrebno je shvatiti nasljedeći način: pogreškama je nemoguće izravno upravljati, već se upravljanjesastoji u otkrivanju i ispravljanju pogrešaka nastalih na pojedinim simbolima zavrijeme prijenosa. Adresiranje – jednoznačno određivanje identiteta stanica kojemeđusobno komuniciraju informacijskim linkom. Multipleksiranje paketarazličitih protokola mrežnog sloja na zajednički link – primjer ove zadaćesloja DLL je podsloj upravljanja logičkim linkom (LLC – Logical Link Control) uLAN-u. Informacijski tok svakog mrežnog protokola nad jednim informacijskimlinkom čini tzv. logički link, koji povezuje entitete podsloja LLC u stanicama.Podsloj LLC se implementira nad podslojem upravljanja pristupomprijenosnom mediju (MAC – Medium Access Control). Informacijski link ulokalnoj mreži povezuje entitete podsloja MAC implementirane u stanicama nakrajevima linka.57
- Page 5 and 6: Na gornjoj slici prikazan je dio sp
- Page 7 and 8: U osnovnom modelu DCS-a izvor i odr
- Page 9 and 10: Promatrajmo slučajni proces X(t) f
- Page 11 and 12: Smanjenje odnosa srednje snage sign
- Page 13 and 14: Prilikom prethodnog razmatranja prv
- Page 15 and 16: Jednim signalnim elementom moguće
- Page 17 and 18: U slučajne smetnje se ubrajaju šu
- Page 19 and 20: Komunikacijsku mrežu je moguće de
- Page 21 and 22: Ako su na komunikacijskom putu izme
- Page 23 and 24: Stariji oblik komutacije paketa naz
- Page 25 and 26: Prijenosna brzina i linijska brzina
- Page 27 and 28: Prijenosni, odnosno transmisijski l
- Page 29 and 30: Segment prijenosnog linka kojeg u b
- Page 31 and 32: Na lijevoj gornjoj slici prikazan j
- Page 33 and 34: Za prijenosnu brzinu transmisijskog
- Page 35 and 36: Entitet je aktivni element sloja, a
- Page 37 and 38: Razmjena informacija između dva ko
- Page 39 and 40: Fizički sloj modela OSI RM definir
- Page 41 and 42: Sučelje RS-232 standardizirala je
- Page 43 and 44: Najstariji oblik prijenosa podataka
- Page 45 and 46: Ponekad je kapacitet prijenosnog ka
- Page 47 and 48: Signali S i (t) se zbrajaju u kompo
- Page 49 and 50: Informacije koje TDM MUX prima prek
- Page 51 and 52: Alternativa sinkronom vremenskom mu
- Page 53 and 54: Širokopojasna optička pojačala o
- Page 55: Na sličan način kao i kod određi
- Page 59 and 60: Bilo koje dvije stanice međusobno
- Page 61 and 62: Prilikom razmatranja usmjerenosti p
- Page 63 and 64: Za razliku od višestrukog pristupa
- Page 65 and 66: Disciplina komuniciranja informacij
- Page 67 and 68: Na informacijskom linku od točke p
- Page 69 and 70: Pretpostavimo da su stanice A i B m
- Page 71 and 72: Na gornjem slajdu dan je primjer ka
- Page 73 and 74: Dakle, upravljanje pogreškama na i
- Page 75 and 76: Najjednostavnija metoda za otkrivan
- Page 77 and 78: Ako je rezultat dobiven dijeljenjem
- Page 79 and 80: Načelo rada ARQ metode vrati se na
- Page 81 and 82: Pretpostavka: razmatramo link od to
- Page 83 and 84: Mrežni sloj omogućava transfer in
- Page 85 and 86: Virtualni kanali se koriste prvenst
- Page 87 and 88: Osnovni cilj transportnog sloja je
- Page 89 and 90: Na gornjem su slajdu navedene četi
- Page 91 and 92: Iako Internet i protokoli koji se u
Posto<strong>je</strong> dvi<strong>je</strong> bitno različite vrste protokola za upravljan<strong>je</strong> informacijskimlinkom. Stariji protokoli rade na razini znaka, što znači da se naredbe bitne zafunkcioniran<strong>je</strong> linka i korisničke informaci<strong>je</strong> prenose znakovima koji su kodiranipomoću 6-bitnog koda Transcode, 7-bitnog koda ASCII ili 8-bitnog kodaEBCDIC. Znakovi se organiziraju u informacijske blokove nazvane okviri(frame). Svi noviji protokoli upravljanja informacijskim linkom d<strong>je</strong>luju na razinibita, što znači da se naredbe bitne za funkcioniran<strong>je</strong> linka i korisničke informaci<strong>je</strong>prenose pomoću specifičnih kombinacija bita organiziranih u informacijskeblokove koji su također nazvani okviri. Okvir <strong>je</strong> drugi naziv za PDU slojainformacijskog linka. Protokoli upravljanja informacijskim linkom morajupodržavati (1) linkove od točke do točke i linkove prema većem broju točaka, (2)naizm<strong>je</strong>nični i dvosm<strong>je</strong>rni pri<strong>je</strong>nos linkom, (3) komunikaciju na relacijipodređena-nadređena stanica i komunikaciju između međusobno ravnopravnihstanica. Poželjno <strong>je</strong> da ti protokoli što man<strong>je</strong> ovise o kombinaciji duljinepri<strong>je</strong>nosnog linka, pri<strong>je</strong>nosne brzine i duljine okvira. Navedena 3 parametradominantno određuju performanse informacijskog linka. Na performanseinformacijskog linka ut<strong>je</strong>ču i korisničke aplikaci<strong>je</strong> implementirane u stanicamana kra<strong>je</strong>vima linka. Nadal<strong>je</strong>, protokoli upravljanja informacijskim linkom morajuzadovoljiti sl<strong>je</strong>deće zaht<strong>je</strong>ve: neovisnost koda – korisnik mora biti u mogućnostikoristiti bilo koju kodnu kombinaciju unutar vlastitih informacija, a da pri tomene ometa rad protokola; prilagodljivost – protokol mora podržati razne vrstepri<strong>je</strong>nosnih linkova i biti otvoren prema budućim prom<strong>je</strong>nama; visokaučinkovitost – što manji protokolni pretek, te učinkovito upravljan<strong>je</strong> prometnimtokovima i pogreškama; visoka pouzdanost – otkrivan<strong>je</strong> pogrešaka i oporavakinformacijskog linka od pogrešaka.56
Change language