Predgovor Ova je skripta prvenstveno namijenjena predmetu ... - FER
Predgovor Ova je skripta prvenstveno namijenjena predmetu ... - FER Predgovor Ova je skripta prvenstveno namijenjena predmetu ... - FER
Multipleksiranje određenog broja signala po frekvencijama (FDM) na zajedničkiprijenosni medij moguće je samo pod uvjetom da je širina prijenosnog pojasaprijenosnog medija veća od zbroja širina spektra svih multipleksiranih signala.Signal m i (t), koji dolazi na i-ti ulaz multipleksora, translatira se u višefrekvencijsko područje pomoću modulacije. Signal na ulazu modulatora (uređajkoji obavlja modulacijski postupak) naziva se modulacijski signal. On djeluje naamplitudu, frekvenciju, fazu ili na kombinaciju tih svojstava signala nosioca(carrier) i na taj način nastaje modulirani signal. Postoje tri osnovne vrstemodulacijskih postupaka: amplitudna modulacija (AM – AmplitudeModulation), frekvencijska modulacija (FM – Frequency Modulation) i faznamodulacija (PM – Phase Modulation). Modulacija se koristi za translacijusignala iz njegovog osnovnog pojasa u više frekvencijsko područje. Prilikommultipleksiranja većeg broja kanala na jedan medij bitno je da se frekvencijskipojasi moduliranih signala ne preklapaju. Ako je taj uvjet ispunjen, tada je mogućistodobni prijenos većeg broja frekvencijski odvojenih kanala kroz zajedničkiprijenosni medij, čime se i ostvaruje osnovna zamisao FDM-a. Na gornjoj je sliciprikazano načelo multipleksiranja N ulaznih signala u jedan zajednički signalM(t). Za svaki se ulazni signal koristi poseban signal podnosilac (subcarrier)frekvencije f i . Modulacijom nastaje N signala S i (t), pri čemu je svakom signalus i (t) pridružen jedan multipleksni kanal, tj. pojas frekvencija koji je smješten okofrekvencije f i . Točan položaj tog pojasa u odnosu na frekvenciju f i ovisi o vrstikorištene modulacije. Npr. ako se koristi AM tada modulacijom nastaju dvabočna pojasa smještena centralno oko frekvencije f i . Taj tip AM-a naziva sedvobočna amplitudna modulacija (DSB AM – Double-sideband AM). Umultipleksnim se sustavima češće koristi jednobočna amplitudna modulacija(SSB AM – Single-sideband AM).46
Signali S i (t) se zbrajaju u kompozitni signal M(t) koji se u predajniku dodatnomodulira na signal nosilac frekvencije f 0 i šalje na prijenosni medij kao signals(t). Kako bi se spriječila interferencija (međusobno miješanje) kanala, kanali seodvajaju zaštitnim frekvencijskim pojasima, koji nažalost predstavljajuneiskorišteni dio spektra. Uslijed toga je širina spektra moduliranog signala M(t),označena kao B, veća od zbroja širina spektra signala S i (t), označenih kao B i .Kompozitni signal koji je kreiran od N moduliranih signala prenosi se izmeđumultipleksora i demultipleksora kao analogni signal. Dakle, postupak translacijesignala m i (t) u više frekvencijsko područje i formiranje skupnog signala M(t)naziva se frekvencijsko multipleksiranje. U demultipleksoru, signal r(t) dolazi naulaz prijemnika. Iz prijemnika izlazi signal M(t) koji se propušta kroz pojasnopropusnefiltre i dobiveni se signali S i (t) demoduliraju u signale m i (t), koji se šaljuna odgovarajuće izlaze demultipleksora. Postupak dekompozicije skupnogsignala M(t) i translacije u niže frekvencijsko područje, tj. u elementarne signalem i (t) naziva se demultipleksiranje. Primjer korištenja FDM-a je analognatelefonska mreža (POTS). Osnovni govorni kanal kojeg generira korisnikzauzima frekvencijsko područje od 300 Hz do 3400 Hz. U FDM sustavima seuzima da je govorni kanal širok 4 kHz. Sukladno ITU-T preporuci dvanaesttakvih kanala se multipleksira u područje frekvencija od 60 kHz do 108 kHz,nazvano grupa (group). Nadalje, pet grupa (60 govornih kanala) se multipleksirau supergrupu (supergroup) širine spektra 240 kHz, a pet supergrupa (300govornih kanala) u mastergrupu (mastergroup) širine spektra 1,232 MHz.Konačno, tri mastergrupe (900 govornih signala) čine supermastergrupu širinespektra 3,872 MHz. FDM se koristi i kod razašiljanja signala (broadcast), te ukabelskoj televiziji.47
- Page 1 and 2: PredgovorOva je skripta prvenstveno
- Page 3 and 4: Zadatak je kodera izvora (source co
- Page 5 and 6: Na gornjoj slici prikazan je dio sp
- Page 7 and 8: U osnovnom modelu DCS-a izvor i odr
- Page 9 and 10: Promatrajmo slučajni proces X(t) f
- Page 11 and 12: Smanjenje odnosa srednje snage sign
- Page 13 and 14: Prilikom prethodnog razmatranja prv
- Page 15 and 16: Jednim signalnim elementom moguće
- Page 17 and 18: U slučajne smetnje se ubrajaju šu
- Page 19 and 20: Komunikacijsku mrežu je moguće de
- Page 21 and 22: Ako su na komunikacijskom putu izme
- Page 23 and 24: Stariji oblik komutacije paketa naz
- Page 25 and 26: Prijenosna brzina i linijska brzina
- Page 27 and 28: Prijenosni, odnosno transmisijski l
- Page 29 and 30: Segment prijenosnog linka kojeg u b
- Page 31 and 32: Na lijevoj gornjoj slici prikazan j
- Page 33 and 34: Za prijenosnu brzinu transmisijskog
- Page 35 and 36: Entitet je aktivni element sloja, a
- Page 37 and 38: Razmjena informacija između dva ko
- Page 39 and 40: Fizički sloj modela OSI RM definir
- Page 41 and 42: Sučelje RS-232 standardizirala je
- Page 43 and 44: Najstariji oblik prijenosa podataka
- Page 45: Ponekad je kapacitet prijenosnog ka
- Page 49 and 50: Informacije koje TDM MUX prima prek
- Page 51 and 52: Alternativa sinkronom vremenskom mu
- Page 53 and 54: Širokopojasna optička pojačala o
- Page 55 and 56: Na sličan način kao i kod određi
- Page 57 and 58: Sinkronizacija okvira - informacije
- Page 59 and 60: Bilo koje dvije stanice međusobno
- Page 61 and 62: Prilikom razmatranja usmjerenosti p
- Page 63 and 64: Za razliku od višestrukog pristupa
- Page 65 and 66: Disciplina komuniciranja informacij
- Page 67 and 68: Na informacijskom linku od točke p
- Page 69 and 70: Pretpostavimo da su stanice A i B m
- Page 71 and 72: Na gornjem slajdu dan je primjer ka
- Page 73 and 74: Dakle, upravljanje pogreškama na i
- Page 75 and 76: Najjednostavnija metoda za otkrivan
- Page 77 and 78: Ako je rezultat dobiven dijeljenjem
- Page 79 and 80: Načelo rada ARQ metode vrati se na
- Page 81 and 82: Pretpostavka: razmatramo link od to
- Page 83 and 84: Mrežni sloj omogućava transfer in
- Page 85 and 86: Virtualni kanali se koriste prvenst
- Page 87 and 88: Osnovni cilj transportnog sloja je
- Page 89 and 90: Na gornjem su slajdu navedene četi
- Page 91 and 92: Iako Internet i protokoli koji se u
Signali S i (t) se zbrajaju u kompozitni signal M(t) koji se u predajniku dodatnomodulira na signal nosilac frekvenci<strong>je</strong> f 0 i šal<strong>je</strong> na pri<strong>je</strong>nosni medij kao signals(t). Kako bi se spri<strong>je</strong>čila interferencija (međusobno mi<strong>je</strong>šan<strong>je</strong>) kanala, kanali seodvajaju zaštitnim frekvencijskim pojasima, koji nažalost predstavljajuneiskorišteni dio spektra. Usli<strong>je</strong>d toga <strong>je</strong> širina spektra moduliranog signala M(t),označena kao B, veća od zbroja širina spektra signala S i (t), označenih kao B i .Kompozitni signal koji <strong>je</strong> kreiran od N moduliranih signala prenosi se izmeđumultipleksora i demultipleksora kao analogni signal. Dakle, postupak translaci<strong>je</strong>signala m i (t) u više frekvencijsko područ<strong>je</strong> i formiran<strong>je</strong> skupnog signala M(t)naziva se frekvencijsko multipleksiran<strong>je</strong>. U demultipleksoru, signal r(t) dolazi naulaz pri<strong>je</strong>mnika. Iz pri<strong>je</strong>mnika izlazi signal M(t) koji se propušta kroz pojasnopropusnefiltre i dobiveni se signali S i (t) demoduliraju u signale m i (t), koji se šaljuna odgovarajuće izlaze demultipleksora. Postupak dekompozici<strong>je</strong> skupnogsignala M(t) i translaci<strong>je</strong> u niže frekvencijsko područ<strong>je</strong>, tj. u elementarne signalem i (t) naziva se demultipleksiran<strong>je</strong>. Prim<strong>je</strong>r korištenja FDM-a <strong>je</strong> analognatelefonska mreža (POTS). Osnovni govorni kanal ko<strong>je</strong>g generira korisnikzauzima frekvencijsko područ<strong>je</strong> od 300 Hz do 3400 Hz. U FDM sustavima seuzima da <strong>je</strong> govorni kanal širok 4 kHz. Sukladno ITU-T preporuci dvanaesttakvih kanala se multipleksira u područ<strong>je</strong> frekvencija od 60 kHz do 108 kHz,nazvano grupa (group). Nadal<strong>je</strong>, pet grupa (60 govornih kanala) se multipleksirau supergrupu (supergroup) širine spektra 240 kHz, a pet supergrupa (300govornih kanala) u mastergrupu (mastergroup) širine spektra 1,232 MHz.Konačno, tri mastergrupe (900 govornih signala) čine supermastergrupu širinespektra 3,872 MHz. FDM se koristi i kod razašiljanja signala (broadcast), te ukabelskoj televiziji.47
Change language