Predgovor Ova je skripta prvenstveno namijenjena predmetu ... - FER
Predgovor Ova je skripta prvenstveno namijenjena predmetu ... - FER Predgovor Ova je skripta prvenstveno namijenjena predmetu ... - FER
Predajnici često šalju periodičke sljedove bita ili sljedove s većim brojemmeđusobno jednakih uzastopnih bita. Takvi sljedovi nisu pogodni sa stajalištaprijenosa iz nekoliko razloga. Spektar periodičkog signala pomoću kojeg seprenosi periodički slijed binarnih simbola je diskretan (za razliku od spektraneperiodičkog signala koji je kontinuiran). Diskretne spektralne komponenteimaju znatno veću snagu u odnosu na kontinuiran spektar. Stoga periodički signalkoji se prenosi jednom upredenom paricom može izazvati pojačano preslušavanjena druge parice u istom kabelu. Nadalje, dulji sljedovi sastavljeni od jednakihsimbola (na primjer, nekoliko uzastopnih logičkih jedinica) otežavaju ekstrakcijutakta u prijemu, i na taj način onemogućavaju sinkronizaciju prijemnika. Trećirazlog zbog kojeg su navedeni sljedovi podjednako nepovoljni za prijenos leži upodešavanju sklopova za ekvilizaciju (equalisation) u prijemu. Kako bi seprilikom slanja informacije na prijenosni link izbjegla pojava periodičkih ijednoličnih sljedova simbola neophodno je kodiranje informacijapseudoslučajnim slijedom (scrambling). U tu se svrhu koristi generatorpseudoslučajnog slijeda (GPSS). Načelo kodiranja pseudoslučajnim slijedomprikazano je na gornjoj slici. Ako se GPSS sastoji od N bistabila tada je periodpseudoslučajnog slijeda 2 N − 1, što znači da se nakon tolikog broja bita slijedponavlja (zbog toga se i zove pseudoslučajni slijed). Unutar 2 N − 1 bita pojavljujuse sve moguće kombinacije binarnih nula i jedinica. Prilikom inicijalizacijeGPSS-a bitno je da se u njemu nikako ne smije pojaviti N binarnih nula, jer tadaGPSS ne bi mogao započeti s radom. Na taj bi način svi bistabili bili u stanju 0, tebi uslijed toga i izlaz iz GPSS-a bio trajno u nuli i kodiranje ne bi imalo učinka naposlani slijed bita.44
Ponekad je kapacitet prijenosnog kanala uspostavljenog nad jednim prijenosnimmedijem koji međusobno povezuje dvije stanice nedovoljno iskorišten. U tom jeslučaju potrebno omogućiti da veći broj stanica zajednički dijeli isti prijenosnimedij kako bi se povećala učinkovitost korištenja tog prijenosnog medija.Postupak koji većem broju stanica omogućava zajedničko istodobno korištenjeprijenosnog kanala uspostavljenog nad jednim prijenosnim medijem naziva semultipleksiranje. Te su stanice korisnici prijenosne usluge koju im pružaprijenosni kanal. Multipleksiranje je ranije dominantno korišteno ukomunikacijama na velikim udaljenostima (long-haul communications), dok jedanas prisutno čak i u nekim lokalnim mrežama (LAN – Local Area Network) iu poslovnim mrežama (enterprise network). Na gornjoj je slici prikazanoopćenito načelo multipleksiranja. Multipleksor (MUX), tj. mrežni uređaj kojiobavlja funkciju multipleksiranja, ima N ulaza pomoću kojih je povezan s drugimmrežnim uređajima. Multipleksor je s demultipleksorom (DEMUX) povezanpomoću prijenosnog medija koji može prenositi N odvojenih multipleksnihkanala. Dakle, jedan prijenosni kanal kojeg čine MUX, prijenosni medij (zajednos pojačalima i regeneratorima, ako se koriste) i DEMUX na drugom kraju kanala,prenosi N multipleksnih kanala (multipleksni kanali su u stvari potkanaliprijenosnog kanala). Multipleksor kombinira signale primljene s N ulaza u jedanzajednički signal kojeg šalje prema demultipleksoru. Pri tome je svakom ulaznomsignalu pridijeljen jedan multipleksni kanal unutar prijenosnog kanala. Poprijemu tog kompozitnog signala demultipleksor iz njega vadi pojedinačnekanale, te svakog od njih šalje na jedan od N izlaza. Ovisno o načinu na kojimultipleksor raspoređuje signale iz N ulaza na zajednički prijenosni kanal postojinekoliko vrsta multipleksiranja.45
- Page 1 and 2: PredgovorOva je skripta prvenstveno
- Page 3 and 4: Zadatak je kodera izvora (source co
- Page 5 and 6: Na gornjoj slici prikazan je dio sp
- Page 7 and 8: U osnovnom modelu DCS-a izvor i odr
- Page 9 and 10: Promatrajmo slučajni proces X(t) f
- Page 11 and 12: Smanjenje odnosa srednje snage sign
- Page 13 and 14: Prilikom prethodnog razmatranja prv
- Page 15 and 16: Jednim signalnim elementom moguće
- Page 17 and 18: U slučajne smetnje se ubrajaju šu
- Page 19 and 20: Komunikacijsku mrežu je moguće de
- Page 21 and 22: Ako su na komunikacijskom putu izme
- Page 23 and 24: Stariji oblik komutacije paketa naz
- Page 25 and 26: Prijenosna brzina i linijska brzina
- Page 27 and 28: Prijenosni, odnosno transmisijski l
- Page 29 and 30: Segment prijenosnog linka kojeg u b
- Page 31 and 32: Na lijevoj gornjoj slici prikazan j
- Page 33 and 34: Za prijenosnu brzinu transmisijskog
- Page 35 and 36: Entitet je aktivni element sloja, a
- Page 37 and 38: Razmjena informacija između dva ko
- Page 39 and 40: Fizički sloj modela OSI RM definir
- Page 41 and 42: Sučelje RS-232 standardizirala je
- Page 43: Najstariji oblik prijenosa podataka
- Page 47 and 48: Signali S i (t) se zbrajaju u kompo
- Page 49 and 50: Informacije koje TDM MUX prima prek
- Page 51 and 52: Alternativa sinkronom vremenskom mu
- Page 53 and 54: Širokopojasna optička pojačala o
- Page 55 and 56: Na sličan način kao i kod određi
- Page 57 and 58: Sinkronizacija okvira - informacije
- Page 59 and 60: Bilo koje dvije stanice međusobno
- Page 61 and 62: Prilikom razmatranja usmjerenosti p
- Page 63 and 64: Za razliku od višestrukog pristupa
- Page 65 and 66: Disciplina komuniciranja informacij
- Page 67 and 68: Na informacijskom linku od točke p
- Page 69 and 70: Pretpostavimo da su stanice A i B m
- Page 71 and 72: Na gornjem slajdu dan je primjer ka
- Page 73 and 74: Dakle, upravljanje pogreškama na i
- Page 75 and 76: Najjednostavnija metoda za otkrivan
- Page 77 and 78: Ako je rezultat dobiven dijeljenjem
- Page 79 and 80: Načelo rada ARQ metode vrati se na
- Page 81 and 82: Pretpostavka: razmatramo link od to
- Page 83 and 84: Mrežni sloj omogućava transfer in
- Page 85 and 86: Virtualni kanali se koriste prvenst
- Page 87 and 88: Osnovni cilj transportnog sloja je
- Page 89 and 90: Na gornjem su slajdu navedene četi
- Page 91 and 92: Iako Internet i protokoli koji se u
Predajnici često šalju periodičke sl<strong>je</strong>dove bita ili sl<strong>je</strong>dove s većim bro<strong>je</strong>mmeđusobno <strong>je</strong>dnakih uzastopnih bita. Takvi sl<strong>je</strong>dovi nisu pogodni sa stajalištapri<strong>je</strong>nosa iz nekoliko razloga. Spektar periodičkog signala pomoću ko<strong>je</strong>g seprenosi periodički sli<strong>je</strong>d binarnih simbola <strong>je</strong> diskretan (za razliku od spektraneperiodičkog signala koji <strong>je</strong> kontinuiran). Diskretne spektralne komponenteimaju znatno veću snagu u odnosu na kontinuiran spektar. Stoga periodički signalkoji se prenosi <strong>je</strong>dnom upredenom paricom može izazvati pojačano preslušavan<strong>je</strong>na druge parice u istom kabelu. Nadal<strong>je</strong>, dulji sl<strong>je</strong>dovi sastavl<strong>je</strong>ni od <strong>je</strong>dnakihsimbola (na prim<strong>je</strong>r, nekoliko uzastopnih logičkih <strong>je</strong>dinica) otežavaju ekstrakcijutakta u pri<strong>je</strong>mu, i na taj način onemogućavaju sinkronizaciju pri<strong>je</strong>mnika. Trećirazlog zbog ko<strong>je</strong>g su navedeni sl<strong>je</strong>dovi pod<strong>je</strong>dnako nepovoljni za pri<strong>je</strong>nos leži upodešavanju sklopova za ekvilizaciju (equalisation) u pri<strong>je</strong>mu. Kako bi seprilikom slanja informaci<strong>je</strong> na pri<strong>je</strong>nosni link izb<strong>je</strong>gla pojava periodičkih i<strong>je</strong>dnoličnih sl<strong>je</strong>dova simbola neophodno <strong>je</strong> kodiran<strong>je</strong> informacijapseudoslučajnim sli<strong>je</strong>dom (scrambling). U tu se svrhu koristi generatorpseudoslučajnog sli<strong>je</strong>da (GPSS). Načelo kodiranja pseudoslučajnim sli<strong>je</strong>domprikazano <strong>je</strong> na gornjoj slici. Ako se GPSS sastoji od N bistabila tada <strong>je</strong> periodpseudoslučajnog sli<strong>je</strong>da 2 N − 1, što znači da se nakon tolikog broja bita sli<strong>je</strong>dponavlja (zbog toga se i zove pseudoslučajni sli<strong>je</strong>d). Unutar 2 N − 1 bita pojavljujuse sve moguće kombinaci<strong>je</strong> binarnih nula i <strong>je</strong>dinica. Prilikom inicijalizaci<strong>je</strong>GPSS-a bitno <strong>je</strong> da se u n<strong>je</strong>mu nikako ne smi<strong>je</strong> pojaviti N binarnih nula, <strong>je</strong>r tadaGPSS ne bi mogao započeti s radom. Na taj bi način svi bistabili bili u stanju 0, tebi usli<strong>je</strong>d toga i izlaz iz GPSS-a bio trajno u nuli i kodiran<strong>je</strong> ne bi imalo učinka naposlani sli<strong>je</strong>d bita.44
Change language