Predgovor Ova je skripta prvenstveno namijenjena predmetu ... - FER
Predgovor Ova je skripta prvenstveno namijenjena predmetu ... - FER Predgovor Ova je skripta prvenstveno namijenjena predmetu ... - FER
Problem sinkronizacije predajnika i prijemnika, tj. skraćeno sinkronizacijeprijenosa, sastoji se u sljedećem. Na sloju DLL predajnik pakira informacijukrajnjeg korisnika u okvire, koji se na najnižem sloju pretvaraju u slijed bita.Prijemnik mora za svaki primljeni bit znati gdje mu je početak, a gdje kraj. Taj seoblik sinkronizacije naziva sinkronizacija na razini bita. Na višem sloju, tj. nasloju DLL, prijemnik mora raspoznati skupine bita, tj. okvire, pa se takav obliksinkronizacije naziva sinkronizacija na razini okvira (detaljnije je opisanakasnije tijekom razmatranja sloja informacijskog linka). Sinkronizacija na raziniokvira omogućava prijemniku da odredi točan početak i kraj svakog okvira.Sinkronizacija na razini bita odvija se na samom početku prijemnog procesa. Prvisu sustavi koristili tzv. asinkroni prijenos pri kojem svaki komunikacijski uređajima vlastiti izvor takta kojeg koristi za predaju i prijem. Takav je način prijenosanazvan i start-stop prijenos zbog specifičnog načina određivanja početka svakogznaka u prijemu. S današnje točke gledišta to je loše rješenje za sinkronizacijuprijenosa, jer iako takt prijemnika ima istu frekvenciju kao i takt predajnika nadrugom kraju linka, poteškoće nastaju zbog razlika u fazi između ta dva takta. Uvećini današnjih digitalnih komunikacijskih sustava koristi se sinkroni prijenos.U takvom prijenosu prijemnik iz primljenog signala ekstrahira takt kojimuzorkuje taj isti signal i pretvara ga ponovo u slijed pravokutnih impulsa.Ekstrakcija takta je ovisna i o signalu na prijenosnoj liniji. Sa stajalištaekstrakcije takta poželjno je da signal sadrži što više promjena naponskih razinana što je moguće utjecati pravilnim odabirom linijskog koda. Drugo rješenje zasinkroni prijenos je da se paralelno s korisničkim informacijama, ali po fizičkiodvojenim linijama prenosi informacija o taktu. Međutim, takvo je rješenje upravilu ostvarivo na kraćim udaljenostima.42
Najstariji oblik prijenosa podataka koristio je asinkroni prijenos, nazvan i startstopprijenos zbog specifičnog načina sinkronizacije prijenosa. Informacija sefizičkim sučeljem prenosi serijski pomoću znakova. Svaki se znak prenosi kaozasebna cjelina. U neaktivnom stanju (idle state) linija je u stanju binarnejedinice (na sučelju RS-232 to odgovara negativnom naponu; engleski naziv za tostanje je mark). Početak znaka je označen promjenom stanja linije u stanjebinarne nule (na sučelju RS-232 to odgovara pozitivnom naponu; engleski nazivza to stanje je space) u trajanju jednog bita, i taj se bit naziva bit start. Nakon bitastart slijedi 5 do 8 bita znaka koji prenose korisničku informaciju, a nakon togajedan paritetni bit. Paritet može biti parni ili neparni. Nakon paritetnog bita slijedisimbol stop, kojeg čine jedna do dvije binarne jedinice, a služi za označavanjekraja znaka. Dozvoljene duljine simbola stop iznose 1, 1,5 ili 2 bita (novijikomunikacijski uređaji koriste samo jedan bit stop). Nakon završetka jednogznaka linija se vraća u stanje logičke jedinice ili se šalje sljedeći znak. Problemsinkronizacije u asinkronom prijenosu proizlazi iz činjenice da znakovi uprijenosu nisu međusobno jednako razmaknuti, već razmak između susjednihznakova stalno varira. Prijemnik se sinkronizira na prednji brid bita start iinternim taktom određuje trenutke u kojima će uzeti uzorke primljenih bita.Smetnje na liniji mogu uzrokovati individualno izobličenje pojedinih bita, pričemu njihovi bridovi odstupaju od nominalnih trenutaka, a najteži oblikizobličenja je tzv. start-stop izobličenje koje nastaje uslijed djelovanja smetnji naprednji brid bita start. Uslijed toga se pomiču svi trenuci uzimanja uzorakaznakovnih bita, što u sprezi s individualnim izobličenjem može dovesti dopogrešnog prijema bita. Situaciju može dodatno zakomplicirati i neujednačenostfrekvencija takta predajnika i prijemnika.43
- Page 1 and 2: PredgovorOva je skripta prvenstveno
- Page 3 and 4: Zadatak je kodera izvora (source co
- Page 5 and 6: Na gornjoj slici prikazan je dio sp
- Page 7 and 8: U osnovnom modelu DCS-a izvor i odr
- Page 9 and 10: Promatrajmo slučajni proces X(t) f
- Page 11 and 12: Smanjenje odnosa srednje snage sign
- Page 13 and 14: Prilikom prethodnog razmatranja prv
- Page 15 and 16: Jednim signalnim elementom moguće
- Page 17 and 18: U slučajne smetnje se ubrajaju šu
- Page 19 and 20: Komunikacijsku mrežu je moguće de
- Page 21 and 22: Ako su na komunikacijskom putu izme
- Page 23 and 24: Stariji oblik komutacije paketa naz
- Page 25 and 26: Prijenosna brzina i linijska brzina
- Page 27 and 28: Prijenosni, odnosno transmisijski l
- Page 29 and 30: Segment prijenosnog linka kojeg u b
- Page 31 and 32: Na lijevoj gornjoj slici prikazan j
- Page 33 and 34: Za prijenosnu brzinu transmisijskog
- Page 35 and 36: Entitet je aktivni element sloja, a
- Page 37 and 38: Razmjena informacija između dva ko
- Page 39 and 40: Fizički sloj modela OSI RM definir
- Page 41: Sučelje RS-232 standardizirala je
- Page 45 and 46: Ponekad je kapacitet prijenosnog ka
- Page 47 and 48: Signali S i (t) se zbrajaju u kompo
- Page 49 and 50: Informacije koje TDM MUX prima prek
- Page 51 and 52: Alternativa sinkronom vremenskom mu
- Page 53 and 54: Širokopojasna optička pojačala o
- Page 55 and 56: Na sličan način kao i kod određi
- Page 57 and 58: Sinkronizacija okvira - informacije
- Page 59 and 60: Bilo koje dvije stanice međusobno
- Page 61 and 62: Prilikom razmatranja usmjerenosti p
- Page 63 and 64: Za razliku od višestrukog pristupa
- Page 65 and 66: Disciplina komuniciranja informacij
- Page 67 and 68: Na informacijskom linku od točke p
- Page 69 and 70: Pretpostavimo da su stanice A i B m
- Page 71 and 72: Na gornjem slajdu dan je primjer ka
- Page 73 and 74: Dakle, upravljanje pogreškama na i
- Page 75 and 76: Najjednostavnija metoda za otkrivan
- Page 77 and 78: Ako je rezultat dobiven dijeljenjem
- Page 79 and 80: Načelo rada ARQ metode vrati se na
- Page 81 and 82: Pretpostavka: razmatramo link od to
- Page 83 and 84: Mrežni sloj omogućava transfer in
- Page 85 and 86: Virtualni kanali se koriste prvenst
- Page 87 and 88: Osnovni cilj transportnog sloja je
- Page 89 and 90: Na gornjem su slajdu navedene četi
- Page 91 and 92: Iako Internet i protokoli koji se u
Najstariji oblik pri<strong>je</strong>nosa podataka koristio <strong>je</strong> asinkroni pri<strong>je</strong>nos, nazvan i startstoppri<strong>je</strong>nos zbog specifičnog načina sinkronizaci<strong>je</strong> pri<strong>je</strong>nosa. Informacija sefizičkim sučel<strong>je</strong>m prenosi serijski pomoću znakova. Svaki se znak prenosi kaozasebna c<strong>je</strong>lina. U neaktivnom stanju (idle state) linija <strong>je</strong> u stanju binarne<strong>je</strong>dinice (na sučelju RS-232 to odgovara negativnom naponu; engleski naziv za tostan<strong>je</strong> <strong>je</strong> mark). Početak znaka <strong>je</strong> označen prom<strong>je</strong>nom stanja lini<strong>je</strong> u stan<strong>je</strong>binarne nule (na sučelju RS-232 to odgovara pozitivnom naponu; engleski nazivza to stan<strong>je</strong> <strong>je</strong> space) u trajanju <strong>je</strong>dnog bita, i taj se bit naziva bit start. Nakon bitastart sli<strong>je</strong>di 5 do 8 bita znaka koji prenose korisničku informaciju, a nakon toga<strong>je</strong>dan paritetni bit. Paritet može biti parni ili neparni. Nakon paritetnog bita sli<strong>je</strong>disimbol stop, ko<strong>je</strong>g čine <strong>je</strong>dna do dvi<strong>je</strong> binarne <strong>je</strong>dinice, a služi za označavan<strong>je</strong>kraja znaka. Dozvol<strong>je</strong>ne duljine simbola stop iznose 1, 1,5 ili 2 bita (novijikomunikacijski uređaji koriste samo <strong>je</strong>dan bit stop). Nakon završetka <strong>je</strong>dnogznaka linija se vraća u stan<strong>je</strong> logičke <strong>je</strong>dinice ili se šal<strong>je</strong> sl<strong>je</strong>deći znak. Problemsinkronizaci<strong>je</strong> u asinkronom pri<strong>je</strong>nosu proizlazi iz čin<strong>je</strong>nice da znakovi upri<strong>je</strong>nosu nisu međusobno <strong>je</strong>dnako razmaknuti, već razmak između sus<strong>je</strong>dnihznakova stalno varira. Pri<strong>je</strong>mnik se sinkronizira na prednji brid bita start iinternim taktom određu<strong>je</strong> trenutke u kojima će uzeti uzorke priml<strong>je</strong>nih bita.Smetn<strong>je</strong> na liniji mogu uzrokovati individualno izobličen<strong>je</strong> po<strong>je</strong>dinih bita, pričemu njihovi bridovi odstupaju od nominalnih trenutaka, a najteži oblikizobličenja <strong>je</strong> tzv. start-stop izobličen<strong>je</strong> ko<strong>je</strong> nasta<strong>je</strong> usli<strong>je</strong>d d<strong>je</strong>lovanja smetnji naprednji brid bita start. Usli<strong>je</strong>d toga se pomiču svi trenuci uzimanja uzorakaznakovnih bita, što u sprezi s individualnim izobličen<strong>je</strong>m može dovesti dopogrešnog pri<strong>je</strong>ma bita. Situaciju može dodatno zakomplicirati i neu<strong>je</strong>dnačenostfrekvencija takta predajnika i pri<strong>je</strong>mnika.43
Change language