Predgovor Ova je skripta prvenstveno namijenjena predmetu ... - FER
Predgovor Ova je skripta prvenstveno namijenjena predmetu ... - FER Predgovor Ova je skripta prvenstveno namijenjena predmetu ... - FER
Na ulaz pretvarača (vidi slajd 2) u predajniku dolazi signal k(t) koji se sastoji odslijeda binarnih simbola {k i }. Signal kojeg generira pretvarač, s(t), prenosiinformaciju iz izvora, m. Signal s(t) se sastoji od slijeda signalnih elemenata {s i }.Tijekom prijenosa na signal s(t) djeluju izobličenja prisutna u mediju i smetnje, tese uslijed toga signal s(t) izobliči. Za nastavak razmatranja zanemarimo trajanjeobrade signala i prostiranja signala medijem. Dakle, na ulazu u prijemnik vrijedida je r(t) ≠ s(t). Odstupanje primljenog od poslanog signal ovisi o intenzitetuizobličenja i smetnji. Kao prvo, potrebno je definirati pojam pogreške bita (biterror, transmission error). U pretvaraču, kao dijelu prijemnika, odvija se procesdetekcije primljenog signala. Točan opis postupaka detekcije, bilo da se radi oprijenosu u osnovnom pojasu ili o primjeni modulacijskih postupaka, izlazi izvanokvira ove skripte. Neovisno o tijeku detekcije, pretvarač pretvara primljenisignal prvo u slijed simbola, kojeg linijski dekoder potom pretvara u slijed bita,{p i }. Ako za neki i vrijedi da je p i ≠ k i , tada kažemo da je na i-tom binarnomsimbolu nastala pogreška. Ako je djelovanje smetnji i izobličenja na signal bilotakve prirode da nakon detekcije vrijedi p i = k i , tada se radi o prijenosu bezpogrešaka (BER na izlazu prijenosnog kanala jednak je nuli). Nadalje, dekoderkanala ima zadatak da korištenjem redundancije koja je ugrađena u primljenislijed bita otkrije što više pogrešaka. Dakle, dekoder kanala može dodatnosmanjiti vjerojatnost pogreške simbola. Svakako treba razlikovati pogreške kojeobjektivno postoje na nekim simbolima od pogrešaka koje je prijemnik otkrio.Dakle, zbog nesavršenosti metoda za otkrivanje pogrešaka moguće je da je p i ≠ k i ,a da dekoder kanala to ne detektira kao pogrešku. Prijemnik u realnom sustavu nemože otkriti niti ispraviti sve pogreške tijekom duljeg promatranog razdoblja.18
Komunikacijsku mrežu je moguće definirati kao sustav koji uređajima nakrajevima mreže, nazvanim krajnji uređaji (end station, end system, host) pružauslugu transfera informacija. Strukturu komunikacijske mreže čine dva osnovnaelementa: (1) čvor ili mrežni čvor (node, network node, communication node),(2) grana (link) ili prijenosni (transmisijski) link (transmission link). Krajnji seuređaji pomoću prijenosnih linkova povezuju sa čvorovima koji su međusobnopovezani u mrežu određene topologije. Prijenosni linkovi koji međusobnopovezuju čvorove nazivaju se i glavni linkovi (trunk). U svakom mrežnom čvoruimplementirane su funkcije komutiranja (switching) i usmjeravanja (routing)informacijskih tokova. Komutiranje je moguće definirati kao operaciju pomoćukoje čvor informaciju koju primi po nekom od svojih ulaznih priključaka (port)usmjeri i pošalje na jedan ili više izlaznih priključaka. Mrežni uređaj koji obavljafunkciju komutiranja naziva se komutator (switch) ili komutacijski čvor.Mehanizam komutiranja u čvoru ovisan je o tome da li se u mreži koristi načelokomutacije kanala (channel switching) ili komutacije paketa (packetswitching). Čvorovi međusobno razmjenjuju informacije o smjerovima (route)koji su raspoloživi za transfer informacije kroz mrežu i o raspoloživimprijenosnim kapacitetima na tim smjerovima. Na taj način svaki čvor možeučinkovito komutirati primljene informacijske tokove. Ta se funkcija čvoranaziva određivanje smjerova transfera, odnosno usmjeravanje. U osnovnaobilježja mrežnih čvorova ubrajaju se brzine prijenosa na priključcima čvora,dimenzije čvora (broj ulaznih i izlaznih priključaka), vrijeme čekanjainformacijskih jedinica u memorijskim spremnicima (buffer) u čvorovima,odnosno vrijeme čekanja informacijskih jedinica u čvoru (latency), ipropusnost (throughput) čvora, tj. ukupna količina informacijskih jedinica koječvor može u jedinici vremena preusmjeriti s ulaznih na izlazne priključke.19
- Page 1 and 2: PredgovorOva je skripta prvenstveno
- Page 3 and 4: Zadatak je kodera izvora (source co
- Page 5 and 6: Na gornjoj slici prikazan je dio sp
- Page 7 and 8: U osnovnom modelu DCS-a izvor i odr
- Page 9 and 10: Promatrajmo slučajni proces X(t) f
- Page 11 and 12: Smanjenje odnosa srednje snage sign
- Page 13 and 14: Prilikom prethodnog razmatranja prv
- Page 15 and 16: Jednim signalnim elementom moguće
- Page 17: U slučajne smetnje se ubrajaju šu
- Page 21 and 22: Ako su na komunikacijskom putu izme
- Page 23 and 24: Stariji oblik komutacije paketa naz
- Page 25 and 26: Prijenosna brzina i linijska brzina
- Page 27 and 28: Prijenosni, odnosno transmisijski l
- Page 29 and 30: Segment prijenosnog linka kojeg u b
- Page 31 and 32: Na lijevoj gornjoj slici prikazan j
- Page 33 and 34: Za prijenosnu brzinu transmisijskog
- Page 35 and 36: Entitet je aktivni element sloja, a
- Page 37 and 38: Razmjena informacija između dva ko
- Page 39 and 40: Fizički sloj modela OSI RM definir
- Page 41 and 42: Sučelje RS-232 standardizirala je
- Page 43 and 44: Najstariji oblik prijenosa podataka
- Page 45 and 46: Ponekad je kapacitet prijenosnog ka
- Page 47 and 48: Signali S i (t) se zbrajaju u kompo
- Page 49 and 50: Informacije koje TDM MUX prima prek
- Page 51 and 52: Alternativa sinkronom vremenskom mu
- Page 53 and 54: Širokopojasna optička pojačala o
- Page 55 and 56: Na sličan način kao i kod određi
- Page 57 and 58: Sinkronizacija okvira - informacije
- Page 59 and 60: Bilo koje dvije stanice međusobno
- Page 61 and 62: Prilikom razmatranja usmjerenosti p
- Page 63 and 64: Za razliku od višestrukog pristupa
- Page 65 and 66: Disciplina komuniciranja informacij
- Page 67 and 68: Na informacijskom linku od točke p
Komunikacijsku mrežu <strong>je</strong> moguće definirati kao sustav koji uređajima nakra<strong>je</strong>vima mreže, nazvanim krajnji uređaji (end station, end system, host) pružauslugu transfera informacija. Strukturu komunikacijske mreže čine dva osnovnaelementa: (1) čvor ili mrežni čvor (node, network node, communication node),(2) grana (link) ili pri<strong>je</strong>nosni (transmisijski) link (transmission link). Krajnji seuređaji pomoću pri<strong>je</strong>nosnih linkova povezuju sa čvorovima koji su međusobnopovezani u mrežu određene topologi<strong>je</strong>. Pri<strong>je</strong>nosni linkovi koji međusobnopovezuju čvorove nazivaju se i glavni linkovi (trunk). U svakom mrežnom čvoruimplementirane su funkci<strong>je</strong> komutiranja (switching) i usm<strong>je</strong>ravanja (routing)informacijskih tokova. Komutiran<strong>je</strong> <strong>je</strong> moguće definirati kao operaciju pomoćuko<strong>je</strong> čvor informaciju koju primi po nekom od svojih ulaznih priključaka (port)usm<strong>je</strong>ri i pošal<strong>je</strong> na <strong>je</strong>dan ili više izlaznih priključaka. Mrežni uređaj koji obavljafunkciju komutiranja naziva se komutator (switch) ili komutacijski čvor.Mehanizam komutiranja u čvoru ovisan <strong>je</strong> o tome da li se u mreži koristi načelokomutaci<strong>je</strong> kanala (channel switching) ili komutaci<strong>je</strong> paketa (packetswitching). Čvorovi međusobno razm<strong>je</strong>njuju informaci<strong>je</strong> o sm<strong>je</strong>rovima (route)koji su raspoloživi za transfer informaci<strong>je</strong> kroz mrežu i o raspoloživimpri<strong>je</strong>nosnim kapacitetima na tim sm<strong>je</strong>rovima. Na taj način svaki čvor možeučinkovito komutirati priml<strong>je</strong>ne informacijske tokove. Ta se funkcija čvoranaziva određivan<strong>je</strong> sm<strong>je</strong>rova transfera, odnosno usm<strong>je</strong>ravan<strong>je</strong>. U osnovnaobil<strong>je</strong>žja mrežnih čvorova ubrajaju se brzine pri<strong>je</strong>nosa na priključcima čvora,dimenzi<strong>je</strong> čvora (broj ulaznih i izlaznih priključaka), vri<strong>je</strong>me čekanjainformacijskih <strong>je</strong>dinica u memorijskim spremnicima (buffer) u čvorovima,odnosno vri<strong>je</strong>me čekanja informacijskih <strong>je</strong>dinica u čvoru (latency), ipropusnost (throughput) čvora, tj. ukupna količina informacijskih <strong>je</strong>dinica ko<strong>je</strong>čvor može u <strong>je</strong>dinici vremena preusm<strong>je</strong>riti s ulaznih na izlazne priključke.19
Change language