Predgovor Ova je skripta prvenstveno namijenjena predmetu ... - FER
Predgovor Ova je skripta prvenstveno namijenjena predmetu ... - FER Predgovor Ova je skripta prvenstveno namijenjena predmetu ... - FER
U digitalnim komunikacijskim sustavima signal koji se prenosi medijem imaoblik slijeda sinusnih impulsa ili slijeda pravokutnih impulsa. Svaki impulspredstavlja fizikalni prikaz jednog simbola, odnosno svaki se simbol prenosipomoću odgovarajućeg signalnog elementa (signal element). Slijed signalnihelemenata čini signal (signal, waveform). Svaki simbol prenosi jedan ili više bitainformacije. Prijenos pri kojem se koriste signalni elementi u obliku pravokutnihimpulsa naziva se prijenos u osnovnom pojasu (baseband transmission).Izvorna informacija sadržana je u amplitudi signalnog elementa ili u promjenamaamplitude na razini skupine signalnih elemenata. Prijenos pri kojem se koristesignalni elementi u obliku sinusnih impulsa naziva se prijenos u pomaknutompojasu (passband transmission). Izvorna informacija sadržana je u amplitudi,frekvenciji ili fazi signalnog elementa, ili se prenosi kao kombinacija tih veličina.Prijenosna brzina (transmission rate) predstavlja maksimalan broj bita koje nekiprijenosni sustav može prenijeti u jedinici vremena između predajnika iprijemnika na krajevima prijenosnog sustava. Prijenosna brzina obrnuto jeproporcionalna trajanju bita, R = 1/T b . U modelu prijenosnog kanala prijenosnabrzina se mjeri na ulazu u pretvarač u predajniku, odnosnu na izlazu pretvarača uprijemniku. Prijenosna brzina nekog prijenosnog sustava determinirana jeodabirom prijenosne tehnologije, tj. odgovarajućim standardom. Na primjer,prijenosna brzina PDH sustava razine E1 iznosi 2,048 Mbit/s. Prijenosna brzina jeu stvari kapacitet prijenosnog sustava, a ne kanala. Prijenosna brzina ostvarivogsustava uvijek je manja od kapaciteta kanala određenog trećim Shannonovimteoremom o informacijskom kapacitetu. Štetne posljedice eventualneneusklađenosti prijenosne brzine s rezultatima prvog Nyquistovog kriterijaispravlja ekvilizator u prijemniku.14
Jednim signalnim elementom moguće je prenijeti i više od jednog bitainformacije. Stoga se linijska brzina (line rate, signaling rate, modulation rate)mjeri brojem simbola prenijetih između predajnika i prijemnika u jedinicivremena, i u tu se svrhu koristi jedinica nazvana baud. Na primjer, ako se uprijenosu koristi linijski kod 4B3T, koji četiri bita pretvara u tri ternarna simbolakoje prenosi medijem pomoću pravokutnih RZ impulsa, i ako prijenosna brzinaiznosi R bita po jedinici vremena, tada za linijsku brzinu vrijedi izraz: R L [baud]=R [bit/s] · 3/4.Osim samog linijskog kodiranja u digitalnom prijenosu informacija koristi se iformatiranje pravokutnih signalnih elemenata. Postoje dva formata nazvanaformat signalnog elementa bez povratka razine na nulu (NRZ – Nonreturn toZero) i format signalnog elementa s povratkom razine na nulu (RZ – Returnto Zero). Treba napomenuti da razina signalnog elementa ovisi o vrsti prijenosa.Na primjer, ako se radi o binarnom prijenosu, koriste se razine 0 i A volta ili A i –A volta. Ako se koristi ternarni prijenos, razine signalnih elemenata mogu biti –A,0 i A volta. Ako se prilikom linijskog kodiranja slijeda bita koristi format NRZtada će spektar kodiranog signala biti uži nego u slučaju primjene formata RZ.Nasuprot tome, format RZ učinkovitije djeluje na smanjenje međusimbolneinterferencije nego format NRZ.Sinusni signalni element ima stalnu frekvenciju, fazu i amplitudu unutarsimbolnog intervala trajanja T s .15
- Page 1 and 2: PredgovorOva je skripta prvenstveno
- Page 3 and 4: Zadatak je kodera izvora (source co
- Page 5 and 6: Na gornjoj slici prikazan je dio sp
- Page 7 and 8: U osnovnom modelu DCS-a izvor i odr
- Page 9 and 10: Promatrajmo slučajni proces X(t) f
- Page 11 and 12: Smanjenje odnosa srednje snage sign
- Page 13: Prilikom prethodnog razmatranja prv
- Page 17 and 18: U slučajne smetnje se ubrajaju šu
- Page 19 and 20: Komunikacijsku mrežu je moguće de
- Page 21 and 22: Ako su na komunikacijskom putu izme
- Page 23 and 24: Stariji oblik komutacije paketa naz
- Page 25 and 26: Prijenosna brzina i linijska brzina
- Page 27 and 28: Prijenosni, odnosno transmisijski l
- Page 29 and 30: Segment prijenosnog linka kojeg u b
- Page 31 and 32: Na lijevoj gornjoj slici prikazan j
- Page 33 and 34: Za prijenosnu brzinu transmisijskog
- Page 35 and 36: Entitet je aktivni element sloja, a
- Page 37 and 38: Razmjena informacija između dva ko
- Page 39 and 40: Fizički sloj modela OSI RM definir
- Page 41 and 42: Sučelje RS-232 standardizirala je
- Page 43 and 44: Najstariji oblik prijenosa podataka
- Page 45 and 46: Ponekad je kapacitet prijenosnog ka
- Page 47 and 48: Signali S i (t) se zbrajaju u kompo
- Page 49 and 50: Informacije koje TDM MUX prima prek
- Page 51 and 52: Alternativa sinkronom vremenskom mu
- Page 53 and 54: Širokopojasna optička pojačala o
- Page 55 and 56: Na sličan način kao i kod određi
- Page 57 and 58: Sinkronizacija okvira - informacije
- Page 59 and 60: Bilo koje dvije stanice međusobno
- Page 61 and 62: Prilikom razmatranja usmjerenosti p
- Page 63 and 64: Za razliku od višestrukog pristupa
Jednim signalnim elementom moguće <strong>je</strong> preni<strong>je</strong>ti i više od <strong>je</strong>dnog bitainformaci<strong>je</strong>. Stoga se linijska brzina (line rate, signaling rate, modulation rate)m<strong>je</strong>ri bro<strong>je</strong>m simbola preni<strong>je</strong>tih između predajnika i pri<strong>je</strong>mnika u <strong>je</strong>dinicivremena, i u tu se svrhu koristi <strong>je</strong>dinica nazvana baud. Na prim<strong>je</strong>r, ako se upri<strong>je</strong>nosu koristi linijski kod 4B3T, koji četiri bita pretvara u tri ternarna simbolako<strong>je</strong> prenosi medi<strong>je</strong>m pomoću pravokutnih RZ impulsa, i ako pri<strong>je</strong>nosna brzinaiznosi R bita po <strong>je</strong>dinici vremena, tada za linijsku brzinu vri<strong>je</strong>di izraz: R L [baud]=R [bit/s] · 3/4.Osim samog linijskog kodiranja u digitalnom pri<strong>je</strong>nosu informacija koristi se iformatiran<strong>je</strong> pravokutnih signalnih elemenata. Posto<strong>je</strong> dva formata nazvanaformat signalnog elementa bez povratka razine na nulu (NRZ – Nonreturn toZero) i format signalnog elementa s povratkom razine na nulu (RZ – Returnto Zero). Treba napomenuti da razina signalnog elementa ovisi o vrsti pri<strong>je</strong>nosa.Na prim<strong>je</strong>r, ako se radi o binarnom pri<strong>je</strong>nosu, koriste se razine 0 i A volta ili A i –A volta. Ako se koristi ternarni pri<strong>je</strong>nos, razine signalnih elemenata mogu biti –A,0 i A volta. Ako se prilikom linijskog kodiranja sli<strong>je</strong>da bita koristi format NRZtada će spektar kodiranog signala biti uži nego u slučaju prim<strong>je</strong>ne formata RZ.Nasuprot tome, format RZ učinkoviti<strong>je</strong> d<strong>je</strong>lu<strong>je</strong> na sman<strong>je</strong>n<strong>je</strong> međusimbolneinterferenci<strong>je</strong> nego format NRZ.Sinusni signalni element ima stalnu frekvenciju, fazu i amplitudu unutarsimbolnog intervala trajanja T s .15
Change language