kazali?te 37/38 - HC ITI

Teorija158 I KAZALIŠTE 37I38_2009ZOOSCENA: ANIMALIZAMI IZVEDBENI STUDIJI (III.DIO)Priredila: Suzana MarjanićTreći dio tematskoga bloka Zoo sce -na: animalizam i izvedbeni studijiotva ramo člankom Michaela Peter -sona Životinjski aparat: od teorije ži -votinjske glume do etike životinjs kihizvedbi gdje autor, među ostalim,pro pituje kako se životinje navodi naPredgovor ili scenskaživotinja: ekokritika ietika životinjskih izvedbiglumu, na predstavljanje, mehaničkoponašanje, gdje su npr. ogrlice, uzde,žvale, bičevi, hrana, kotači dio togapa rata. Odnosno, Petersonovomdetekcijom: Čak i kad se životinjskiglumac upusti u “glumljenje” agresijenaspram ljudskoga glumca, psećamehanička poslušnost izvođenja trikova(lovi, ulovi, svladaj) može istaknutinjegovu “stvarnu” podložnostnauštrb dramske agresije njegovalika.Petersonov članak o etici životinjskihizvedbi čini tako teorijski okvir posljednjimdvama prilozima trećega dijela zoobloka, a kojisu posvećeni predstavi Timbuktu. Tako smo u razgovorus redateljem Borutom Šeparovićem otvorili i pitanjeo kojemu je npr. progovorio i Marc Chagall u autobiografijiMoj život – da je umjetnost prije svega duševnostanje, pa se na temelju navedenoga može, vjerojatnopovući i daljnje pitanje – može li se ubijanježivotinja u ime umjetnosti na isti način promatrati,interpretirati kao umjetnikovo duševno stanje?Odnosno, kao što nadalje ističe Marc Chagall: “To nijedaleko od klaonice, u kojoj vješte ljudine ubijaju mojejadne krave” (Marc Chagall: Moj život, preveo VladimirGerić, Zagreb, 2007., str. 116). Pritom, kao ključnurečenicu razgovora s Borutom Še parovićem istaknulabih njegovo promišljanje o suodnosu etike i estetike:Danas kad je sve estetizirano, onda bi etika moralasvakako ući u estetiku, ako je uopće moguće pronaćiprostor da se njome bavimo.Naime, dramatizacija/adaptacija Boruta Šeparovića iJasne Žmak Austerova romana Timbuktu spominjeslučaj umjetnika Guillerma Vargasa Jiméneza, poznatogai kao Habacuc, koji je ostao zapažen po kontroverznojizložbi Exposición N° 1 u okviru koje je izložioizgladnjeloga psa lutalicu u galeriji Códice u Managui(Nikaragva) 2007. godine. Tako se informacija o Var -ga sovoj izložbi Exposición N° 1 koja je bila proširenainternetom, a kako to možemo pročitati npr. na Wiki -pediji, distribuirala uz tvrdnju, nedokazani navod, da jenavedeni pas na izložbi umro od gladi. Izložbu je, naime,činilo, kako nadalje navodi Wikipedija, 175 upaljenihkomadića cracka i unca (1 unca = 28,349 g) marihuane,a uz glazbenu pozadinu himne Sandinističke fronte nacionalnogaoslobođenja. Pritom je izgladnjeli pas lu talica biovezan konopcem uz zid galerije, a iznad njega je psećimkeksima bilo ispisano “ONO SI ŠTO ČITAŠ“ (“Eres Lo QueLees”). Upravo tvrdnja da je pas umro od gladi u imenavedene izložbe, u ime umjetnosti, pokrenula je lavinuetičkih reakcija na blogovima, e-mailovima, kao i potpisivanjepeticije koja je zahtijevala da se Vargasu spriječisudjelovanje na Biennale Centroamericana u Hondu ra su2008. godine. 1 Inače, Vargas je izjavio da je i sâm potpisaopeticiju. Međutim, odbio je komentirati sudbinu psaGuillermo Vargas Jiménez (Habacuc): Exposición N° 1 (2007.)Polazeći od autobiografijeMarca Cha -galla u kojoj je istaknuoda je umjetnostprije svega duševnostanje, očito se možepovući i daljnje pitanje može li se ubijanježivotinja u imeumjetnosti na isti na -čin promatrati, in ter -pretirati kao umjet ni -kovo duševno stanje?Odnosno, kao što na -dalje ističe Marc Chagall:“To nije dalekood klaonice, u kojojvješte ljudine ubijajumoje jadne krave.”lutalice. 2 Nadalje, Juanita Bermúdez, ravnateljica galerijeCódice, izjavila je da je pas bio redovito hranjen i da je biovezan samo tri sata toga dana za trajanja izložbe, nakončega je pobjegao. Vargas je, među ostalim, istaknuo kakoje njegova izložba učinila još vidljivijom ljudsku hipokrizijuzbog toga što tek mali, gotovo neznatan broj pojedinacabrine o brojnim psima lutalicama koji svakodnevno umiruod gladi na gradskim ulicama i da tijekom njegove izložbenitko nije pokušao osloboditi psa ili ga pak nahraniti, kaošto nitko nije ni pozvao policiju ili na neki drugi način po -mogao psu. Odnosno, kao što je nadalje istaknuo: i dok ćeoko milijun pojedinaca potpisati peticiju protiv takvogaumjetničkog čina, kada su u pitanju psi lutalice, Vargas jeizrazio sumnju da bi se tako moćna brojka potpisnika peticijemogla ostvariti.159