znaka, scene i ekrana, otvara mogućnost istraživanjanovih oblika medijske i žanrovski hibridne izvedbe kojaprekoračuje granice između umjetničkih disciplina.Teatraliziranje aureNastanjujući se u “ambigvi<strong>te</strong>tuprisutno-odsutno”,susret tijela i njegovavideografskog dvojnikarestaurira auru u njezinojdvostrukoj de<strong>te</strong>rminaciji:blizini i istodobnoj udaljenosti,odloženosti i odsutnosti.Tekstom Umjetničko djelo u doba <strong>te</strong>hničke reprodukcije,Wal<strong>te</strong>r Benjamin postavlja neka od presudnih pitanja kojasu se i nama otvorila u ovome <strong>te</strong>kstu. Svaki čin reprodukcijeumjetničkog djela, za Benjamina, znači dezin<strong>te</strong>gracijuaure: “Čak i kod najsavršenijereprodukcije neštootpada: ono sada iovdje umjetničkog djela– njegov neponovljivibitak...” 18 Ono što Benjaminaosobito “uzrujava”jesu fotografija ifilm jer s njima na scenustupa potpuno razaranjatradicije, odnosnoreprodukcija u potpunostiapsorbira auru koja se raspada na beskonačne kopije.Ono u čemu su umjetnici performansa u suglasju sBenjaminom tiče se koncepta aure. Naime, u pokušajusuprotstavljanja modelima reprezentacije, umjetnici performansainzistirali su na izvedbi koja se događa sada iovdje i koja se, stoga, sasvim približava Benjaminovu gledištu.Sam Benjamin auru je definirao kao “jedinstvenupojavu daljine ma koliko bila bliska”, 19 sugerirajući kakose aura u biti ne razlikuje od kultne vrijednosti umjetničkogdjela. Veza s performansom opet je očigledna, budućida većina performans umjetnika svojim izvedbamapokušava rein<strong>te</strong>grirati liminalne prakse u društvene procese,a s ciljem <strong>te</strong>rapeutsko-ritualnog i kultnog djelovanjana publiku.Pozorno promotrivši Benjaminovu definiciju, pokazuje seda ona ipak nije u potpunom raskoraku s onim što sedogađa kada živa izvedba stupi u dijalog s medijima zareprodukciju, tj. da nije riječ o njezinoj supstancijalnojdestrukciji. Kao što smo vidjeli u slučaju V. Acconcija,umjetnik se doima vrlo blizu, a zapravo je beskonačnoudaljen, tijelo u predstavi The Woos<strong>te</strong>r Group istodobno jei prisutno i odsutno, Dunoyer pak videom približava onošto je u tom trenutku nepopravljivo udaljeno i zauvijekiščezlo. Nastanjujući se u “ambigvi<strong>te</strong>tu prisutno-odsutno”,20 susret tijela i njegova videografskog dvojnika re -staurira auru u njezinoj dvostrukoj de<strong>te</strong>rminaciji: blizini iistodobnoj udaljenosti, odloženosti i odsutnosti. Na tom jetragu i Kaye koji kaže: “Stoga, u rein<strong>te</strong>rpretaciji Benja -mina, Weber predlaže da, paradoksalno, aura, usprkosslabljenju, rasipanju i nestajanju, nikada u potpunosti neiščezava, nego se zapravo vraća s osvetom (...) u onimoblicima reprezentacije koje bi, shodno Benjaminovojocjeni, bile najneprija<strong>te</strong>ljskije spram nje: film i, danasmožemo također dodati, <strong>te</strong>levizija.” 21Pokušajmo na kraju vidjeti kakav se odnos između tijela iekrana uspostavlja u jednom, također hibridnom oblikuumjetničke kreacije kakva je videoinstalacija koja se razvijau specifičnom međuprostoru žive izvedbe i filma/vi -dea. U svom utjecajnom <strong>te</strong>kstu o nastanku i es<strong>te</strong>ticivideoinstalacija, Margaret Morse bilježi: “Videoinstalacijamože se promatrati kao dio veće promjene i kretanjaumjetničkih oblika prema ’uživosti’ koja su započela šezdesetihgodina u polju koje je uključivalo happening, performans,konceptualnu umjetnost, body art, earth art ivrlo široku ka<strong>te</strong>goriju umjetnosti instalacije.” 22 Kao ilustracijumožemo uzeti rad Brucea Naumanna VideoCorridor (1968. – 1970. god.), sastavljen od jednoguskog hodnika na čijem se kraju nalaze dva monitora odkojih je na jednom snimka praznog hodnika, dok je nadrugom uživo prijenos kojim osoba sebe i svoje pokre<strong>te</strong>prati kao u nekom ogledalu. Zbunjujući efekt, susret s vlastitimlikom na kraju hodnika, osmišljen je kao poziv gleda<strong>te</strong>ljuda istodobno izvodi i nadzire svoju vlastitu izvedbu.Ono što stupa u prvi plan mogli bismo na tragu MiekeBal imenovati kao performativnost videoinstalacije. 23Navedena se performativnost manifestira kao <strong>te</strong>atralnostkoja je inherentna videoinstalaciji i koja, ponovno, dokazujedo koje su mjere živa izvedba i medijska (re)pro -dukcija žive izvedbe upućene jedna na drugu, dapače,ovisne jedna o drugoj.Nakon što je preživio invaziju analogno-digitalnih medija,vješto ih inkorporirajući u dramaturgiju, režiju <strong>te</strong> osvajajućinovu dimenziju prostora-vremena scene, <strong>te</strong>atar se jošviše primakao imperativu Gesamtkunstwerka, dokazujućikako sve <strong>te</strong>hnološke inovacije, prije ili poslije, pronalazesvoje mjesto i na sceni. U situaciji rušenja čvrstih granicaizmeđu umjetničkih medija i disciplina, videoizvedba jepostala točka konvergencije <strong>te</strong>atra, performansa, bodyarta, plesa, filma, videoumjetnosti i instalacije. Hibridnemutacije izvođača, glumaca i umjetnika u kojima vidljivimpostaje njihova raspršena subjektivnost, iznosi na vidjeloi nove forme prisutnosti čija aura neprekidno osciliraizmeđu postojanja i odsustva. U tom napetom i dinamičnomprostoru suigre okvira, ma<strong>te</strong>rijalnih tijela, simulacijei uznemirujuće pu<strong>te</strong>nosti, <strong>te</strong>atar prepoznaje svoj transfiguracijskipo<strong>te</strong>ncijal i vitalnost izvedbe živog tijela, kojedigitalna kultura još nije iscrpila ni ukrotila, ali mu je zato– s druge strane – dokazala da ne postoji prisutnost kojabi bila neposredovana i “čista”.LITERATURARoseLee Goldberg, Performans od futurizma do danas,Test!, URK, Zagreb, 2003.F. T. Marinetti, Varije<strong>te</strong>tsko pozoriš<strong>te</strong>, u: Mirjana Mioči -nović, Drama, Nolit, Beograd, 1975.Christoper Innes, Avant Garde Theatre, Routledge, NewYork, 1993.Greg Gieskam, Staging the Screen, Palgrave Macmillan,New York, 2007.B. P. Vallin, Les Écrans sur la Scène, L’Age d ’Homme,Lausanne, 1998.Michael Rush, New media in the la<strong>te</strong> 20th-Century Art,Thames & Hudson, New York, 2003.Peggy Phelan, Unmarked, Routledge, New York/London,1996.Yvonne Spielmann, Video, Suhrkamp, Frankfurt, 2006.Jean Baudrillard, Videowelt und fraktales Subjekt, u:Karlheinz Barck, Pe<strong>te</strong>r Gen<strong>te</strong>, Heidi Paris, Reclam,Aisthesis, Leipzig, 1990.Nick Kaye, Multi-media, Routledge, New York/London,2007.Gerald Siegmund, Abwesenheit, Transcript verlag, Biele -feld, 2006.Wal<strong>te</strong>r Benjamin, Medienästhetische Schrif<strong>te</strong>n, Suhr -kamp, Frankfurt, 2002.Margaret Morse, Video Installation Art: The body, theImage, and the Space-in-Between, u: Doug Hall, Sally JoFifier, Illuminating video, Aperture Fondation, New York,1990.Mieke Bal, Eine Bühne schaffen: das Thema Mis-en-scè -ne, u: Pe<strong>te</strong>r Pakesch, Videodreams, Kunsthaus Graz,Graz, 2004.1234567891011121314151617181920212223RoseLee Goldberg, Performans od futurizma do danas,Test!, URK, Zagreb, 2003., str. 23.F. T. Marinetti, Varije<strong>te</strong>tsko pozoriš<strong>te</strong>, u: Mirjana Miočinović,Drama, Nolit, Beograd, 1975., str. 191.Christoper Innes, Avant Garde Theatre, Routledge, NewYork, 1993., str. 78.Greg Gieskam, Staging the Screen, Palgrave Macmillan,New York, 2007., str. 40.Ibid., str. 47.U uvodnom <strong>te</strong>kstu knjige Les Écrans sur la Scène BéatricePicon-Vallin navedenu sintagmu koristi kako bi predočilaras padanje jedinstvene slike svijeta, povezujući to s fragmentacijom/atomizacijomkoja je inherentna poetici suvremenevideoumjetnosti. Usp: B. P. Vallin, Les Écrans sur laScène, L’Age d ’Homme, Lausanne, 1998., str. 22.Michael Rush, New media in the la<strong>te</strong> 20th-Century Art,Thames & Hudson, New York, 2003., str. 36.Peggy Phelan, Unmarked, Routledge, New York/London,1996., str. 147.Citat preuzet iz: Yvonne Spielmann, Video, Suhrkamp,Frankfurt, 2006., str. 230.Ibid., str. 243.Ibid., str. 144.Jean Baudrillard, Videowelt und fraktales Subjekt, u: Karl -heinz Barck, Pe<strong>te</strong>r Gen<strong>te</strong>, Heidi Paris, Reclam, Aisthesis,Leipzig, 1990., str. 253.Nick Kaye, Multi-media, Routledge, New York/London,2007., str. 180.Ibid., str. 164.Gerald Siegmund, Abwesenheit, Transcript verlag, Bielefeld,2006., str. 208.Ibid., str. 209.Nick Kaye, Multi-media, Routledge, New York/London,2007., str. 125.Wal<strong>te</strong>r Benjamin, Medienästhetische Schrif<strong>te</strong>n, Suhrkamp,Frankfurt, 2002., str. 354.Ibid., str.B. P. Vallin, str. 35.Nick Kaye, Multi-media, Routledge, New York/London,2007., str. 117.Margaret Morse, Video Installation Art: The body, the Image,and the Space-in-Between, u: Doug Hall, Sally Jo Fifier,Illuminating video, Aperture Fondation, New York, 1990.,str. 156.Mieke Bal, Eine Bühne schaffen: das Thema Mis-en-scène,u: Pe<strong>te</strong>r Pakesch, Videodreams, Kunsthaus Graz, Graz,2004., str. 31.114 I KAZALIŠTE <strong>37</strong>I<strong>38</strong>_2009115
TematIzvoditi on-line/Performing the onlineMogućnost uspostavljanja kolektiva na daljinu /Possible Establishing of Long-distance CollectivesEdi<strong>te</strong>d by Petra ZankiSorry! (s<strong>te</strong>reo unplugged) ujedno jenaziv projekta i radnog eksperimentakoji sam zajedno s umjetnicamaAnnom Hertling, Katharinom Trabert iBrittom Wirthmüller pokrenula tijekom2008./2009. godine. Projekt sebavi svakodnevnom radnom rutinomglobalno umreženih umjetnika i kritičkise postavlja spram diskursa o migracijii identi<strong>te</strong>tu u vremenu web 2.0.Hertling i Trabert susrela sam po prviput (on-line) u veljači 2008. godine.Kako svaka od nas živi u drugom gra -du i drugoj dr žavi (Zagreb/ Rim/ Münc -hen) odlučile smo prona ći stra<strong>te</strong>gijukoja će nam omogućiti da održavamoprobe i radimo na ma<strong>te</strong>rijalu predstavebez obzira na nedostatakfinancijskih sred stava i unatoč ve likim prostornimudaljenostima. Oformile smo novu postavu grupePandora Pop, koju je Anna Hertling pokrenula 2004.godine i počele sa svakodnevnim probama pu<strong>te</strong>mIn<strong>te</strong>rneta u veljači 2008 godine. U radu smo koristilepopularne platforme za komunikaciju poputSkypea (za dogovore i probe), facebooka (virtualniprostor za probe i pohranu odabranoga vizu alnog,audio i ostalog in<strong>te</strong>rnetskog ma<strong>te</strong>rijala), dim-dim (zacrtanje parabola i grafova pokreta i kretnji <strong>te</strong> izgledsceno grafije i kostima), googledocs za zajedničkirad na konceptu <strong>te</strong> obične e-mailove za administrativneaktivnosti.Četvrta članica grupe, Britta Wirthmüller, pridružilase gru pi u veljači 2009. godine. Odabrana je između41 prijavljene izv edbene umjetnice iz različitih dijelovaEurope pu<strong>te</strong>m on-line audicije koja se sastojalaod četiri kruga.Grupa se po prvi put sastala u živo u Zagrebu 2009. godinekako bi radila na izvedbenom ma<strong>te</strong>rijalu.Uz pomoć jednog dramaturga i performera iz Njemačke,glazbenika i producenta iz Londona <strong>te</strong> glazbenika i video -umjetnika iz Hrvatske, napravile smo predstavu koja jerezultat 730 sati provedenih na on-line konferencijskimpozivima, 120 sati na običnim Skype pozivima, 323.560linija in<strong>te</strong>rnet chata, 234 e-maila, dva facebook profila,jednog blogger profila, jednog you tube profila, 156 SMSova,567 sati provedenih na on-line radnim platformamai 576 sati provedenih u stvarnom prostoru za probe.Rezultat projekta bit će premijerno prikazan u obliku predstaveu Zagrebu krajem 2009. godine.Radni proces na izvedbenom ma<strong>te</strong>rijalu i sam izvedbenima<strong>te</strong>rijal koji smo stvarale neodvojivo su povezani. Stogaje i ovaj fikcionalni <strong>te</strong>kst sačinjen od bilješki, e-mailova ichatova koje smo razmijenile u razdoblju između siječnja2008. i ožujka 2009. Ovako editiran zamišljen je kao mo -gući predložak za moguću predstavu koja se bavi socijalnimkontaktima u virtualnoj i nevirtualnoj stvarnosti re flek ti ra -jući ujedno proces rada kao i samu produkciju. Nadahnutaposljednjim esejima Nicolasa Bourriau da, načinila sam ovaj<strong>te</strong>kst kao negativ, zrcalnu sliku, fikcionalnu dokumentacijuuputa za koriš<strong>te</strong>nje performansa koji će biti prikazan,napisan na nevidljivoj stra ni izvedbenog ma<strong>te</strong>rijala. Ovo jejoš uvijek <strong>te</strong>k početak rada na metodi koju razvijam, a kojabi spajala nove <strong>te</strong>hnologije i izvedbene umjetnosti, istražujućimogućnosti rada na velike udaljenosti. Svi dijelovi ovog<strong>te</strong>ksta mogu se koristiti jedino pod copyleft licencijom navedenomna kraju <strong>te</strong>ksta.** The group was founded by Ana Hertling in 2004.* The parts of the <strong>te</strong>xts are writ<strong>te</strong>n by me, the others I collec<strong>te</strong>d from thema<strong>te</strong>rial of group members: xA, xB, xK are respectively the authors:Anna Hertling, Britta Wirthmüller and Katharina Trabert.116 I KAZALIŠTE <strong>37</strong>I<strong>38</strong>_2009117
- Page 1 and 2:
KAZALIŠTE37 I38 2009.ISSN 1332-353
- Page 3 and 4:
PremijereLada Martinac KraljŠest k
- Page 5 and 6:
Snježana Sinovčić Šiškov, Elvi
- Page 7 and 8: PremijereMario KovačDobrodošao no
- Page 9 and 10: Za stvaranje i izvođenje ovako ras
- Page 11 and 12: Trešnjinu scenu odvažio postaviti
- Page 13 and 14: Andrea Mladinić, Mijo JurišićNo,
- Page 15 and 16: PremijereMatko BotićKuća NIJE dom
- Page 17 and 18: PortretSAŠA ANOČIĆU potraziza ne
- Page 19 and 20: Jednostavno čini upravo ono što i
- Page 21 and 22: voljeti predstavu da bi je mogli do
- Page 23 and 24: tinjstva, u ono nevino osjećanje s
- Page 25 and 26: formate. Nitsch stojeći pred platn
- Page 27 and 28: ja i ne bi se mogla duže održati
- Page 29 and 30: Tajana Jovanović, Mislav Čavajda,
- Page 31 and 32: PovodomMani GotovacZABRANAMiroslav
- Page 33 and 34: smrti. Osobno su mi smiješna slavl
- Page 35 and 36: S povodomMatko SršenKnjiga-labirin
- Page 37 and 38: knjigu-labirint na nekim razinama r
- Page 39 and 40: Tužbu Ljubmira. A on je taj prolog
- Page 41 and 42: S povodomBojan MunjinPostmoderna om
- Page 43 and 44: TematUREDNIČKA BILJEŠKAIzvođenje
- Page 45 and 46: ezultiralo velikim brojem prikaza z
- Page 47 and 48: nost, a time i na ritualizirane obl
- Page 49 and 50: TematMario ŽupanovićBody art kao
- Page 51 and 52: Acconcija iz 1972. godine, sazdan n
- Page 53 and 54: problematiziranje reprezentacije u
- Page 55 and 56: informatičke programe i virtualni
- Page 57: Autorefleksivni medijDio knjige pos
- Page 61 and 62: My home is where my hardware is. My
- Page 63 and 64: • No more than 5 actors• 65 min
- Page 65 and 66: One of the ladies announces the las
- Page 67 and 68: menute fizikalne zakonitosti već t
- Page 69 and 70: slika 11slika 12; Anderson, Wes; Da
- Page 71 and 72: sustava. Naime, prije odlaska u Par
- Page 73 and 74: lu samog umjetnika. Akcija je konce
- Page 75 and 76: Dević, Ana. “Kritizirati, naplat
- Page 77 and 78: dramske umjetnosti u Zagrebu do akt
- Page 79 and 80: azvijanja kritike u pravcu potvrđi
- Page 81 and 82: Podsjetila bih da je grad Masaya, k
- Page 83 and 84: Neposlušni životinjski izvođači
- Page 85 and 86: Životinjska gluma tad se postizala
- Page 87 and 88: skom kazalištu, maštanje o kontak
- Page 89 and 90: TeorijaRazgovor s redateljem Bo -ru
- Page 91 and 92: crnoj podlozi scene. Naime, s crnim
- Page 93 and 94: ljudske perspektive, odnosno ono š
- Page 95 and 96: Teorija188 I KAZALIŠTE 37I38_2009V
- Page 97 and 98: križenim trosložnim akronimom dr
- Page 99 and 100: ili Dragana Nikolića za cilj su pr
- Page 101 and 102: Međunarodna scenaIvana SlunjskiU z
- Page 103 and 104: postupaka na scenu, neizbježno nav
- Page 105 and 106: Iz povijestiSnježana BanovićDruga
- Page 107 and 108: Na platnom popisu za listopad 1939.
- Page 109 and 110:
taju već mjesec dana unaprijed, pa
- Page 111 and 112:
članova Fonda i od sredstava koja
- Page 113 and 114:
40414243444546474849505152535455565
- Page 115 and 116:
Sklon sam vjerovati da je morao pos
- Page 117 and 118:
Nove knjigeKatja Radoš-PerkovićGo
- Page 119 and 120:
Nove knjigeMira MuhoberacKnjiga Mil
- Page 121 and 122:
KOSTI U KAMENUSlobodan ŠnajderRođ
- Page 123 and 124:
I.1 . Mme TussaudDonose maketu gilj
- Page 125 and 126:
UZNIK: Samo to ne! Ja ovdje trunem
- Page 127 and 128:
BORAC: Ajme, mila majko, kako sam g
- Page 129 and 130:
nalazi crvenu zastavu - razvije je.
- Page 131 and 132:
STALJIN: Tvoj Tito slab je pilac! A
- Page 133 and 134:
TITO: To je bila njena želja: da j
- Page 135 and 136:
Džipovi zakoče u škripi: dojuri
- Page 137 and 138:
vana. Probio se, kaže. Moraš za n
- Page 139 and 140:
Tišina.Ulazi Mirjana. Sjeda za sto
- Page 141 and 142:
meni nisi nikad kupila dar. Napravi
- Page 143 and 144:
LUCIO: S puno njih?MIRJANA: Bilo bi
- Page 145 and 146:
JAKOV: Da, vidiš, zaboravio sam.Ja
- Page 147:
IMPRESSUMKAZALIŠTEČasopis za kaza