glumačka dvojba pomagao je njegov fizički izgled:svojom pojavom Jurišić je izgledao kao prototip re -vo lucionarnog studenta zaluđenog idejama kojiumjesto mijenjanja svijeta proživljava vlasti<strong>te</strong> košmare.Andrea Mladinić kao Sonja Marmeladova imala jeposebno <strong>te</strong>žak glumački zadatak jer je njezina ulo -ga u adaptaciji djela drastično reducirana, a ostalaje i bez kon<strong>te</strong>ksta vlasti<strong>te</strong> obi<strong>te</strong>lji, tako snažno na -glašenog u romanu. Mlada glumica, izdanak split -ske glumačke klase, i bez čvrstih uporišta u <strong>te</strong>kstunesumnjivo je uspjela suptilno realizirati kompleksnikarak<strong>te</strong>r, dodavši mu, kad je već nedostajalo<strong>te</strong>kstualnih objašnjenja njezinog karak<strong>te</strong>ra, neobičnuzačudnost. Posebno je dojmljivo bilo njezinočitanje Lazarova uskrsnuća iz Evanđelja, scenakoja rezultira doslovnom vatrom u knjizi što opet uOno što me iskreno zanima jest sudbinaove predstave: pitam se postoji li u Splitui ovom društvu kojim dominira banalnost,površnost i laka estradna zabava za kratkotrajnuupotrebu još uvijek dovoljno ljudiKako bi raz -spremnih naći strpljenja i vremena kakobio po <strong>te</strong>n ci -bi odgledali trosatnu predstavu kojajalno statič -umjesto površnosti poziva na ozbiljno razmišljanjei duboku zamišljenost?nu strukturudijaloškihrasprava Ogarjov mizanscen često vrlo hrabro zamjenjujepravom koreografijom koju su radili istaknuti splitski baletaniAlbina Rahmatuljina i Lev Šapošnjikov. I ovaj za dramskupredstavu neočekivani niz dinamičnih scenskih po -kreta ima čvrsto uporiš<strong>te</strong> u semantici predstave.U pametno promišljenoj reda<strong>te</strong>ljskoj viziji produkcije po -nekad nastradaju glumci, na koje reda<strong>te</strong>lji poneseni vla s -titim idejama jednostavno zaborave ili ih spremno žrtvujuna oltaru veličanstvenog koncepta. Međutim, kako Ogar -jov, osim što pripada majstorskoj radionici Anatolija Va -siljeva koji posebnu pažnju uvijek poklanja glumcu, i samima ovo iskustvo, njegova je posvećenost glumcu <strong>te</strong>meljitai jednako promišljena kao i kompletna predstava.Najdojmljivi je Trpimir Jurkić kao Porfirije Petrovič koji jeod najpoznatijeg sudskog istraži<strong>te</strong>lja svjetske li<strong>te</strong>raturenapravio antologijsku ulogu, sigurno jednu od najboljih ubogatoj karijeri. Duboko promišljen, a opet zaigran, suptilan,a istodobno snažan, zavodljiv i dinamičan u pokretu,ali dikcijski precizan i jasan, Jurkićev je Porfirije virtuozanglumački rad. Njegovo ponašanje i ono što izgovara, baškao u samom romanu, stalno se igra pod<strong>te</strong>kstom koliko isamim Raskoljnikovim, koji unatoč svojim bogatim idejamai odlučnim skrivanjem zločina ne može pratiti svoga is -traži<strong>te</strong>lja i njegovu igru sa zločincem. Mijo Jurišić kao Ras -koljnikov nešto je manje glumački suveren, pogotovo uzTrpimira Jurkića, a dodatno ga op<strong>te</strong>rećuje i činjenica daigra jednog od najdramatičnijih likova svjetske proze. Ipremda mu je na nekoliko mjesta nedostajalo glasovnerazgovijetnosti, što treba pripisati i iznimno <strong>te</strong>škim akus -tičnim uvjetima otvorene pozornice, svoga je Raskoljni ko -va glumački pronašao. Tamo gdje je postojala nekasemantici predstave ima posebno značenje. Želimvjerovati da je ova uloga, baš zato što je napravljenaviše iz glumačke intuicije nego iz čvrstog <strong>te</strong>me -lja u <strong>te</strong>kstu, uspješna najava jedne značajne glu -mačke karijere, jer Split dugo nije imao kvali<strong>te</strong>tnumladu glumicu stvorenu u vlastitoj glumačkoj ra -dionici.Kako je predstava <strong>te</strong>meljena na ovom trokutu,ostali glumci na sceni imaju znatno manje zadatkepa je <strong>te</strong>ško i suditi o njihovim glumačkim dostig -nućima i mogućnostima. Nešto su primjetnije bileuloge Mirjane Donadini, Vicka Bilandžića, MarkaPetrića i An<strong>te</strong> Krstulovića koji su, što bi se zgodnomfrazom reklo, korektno odradili svoje glumačkezadatke, podređujući se dominantnoj trojci.Ono što me iskreno zanima jest sudbina ove predstave:pitam se postoji li u Splitu i ovom društvukojim dominira banalnost, površnost i laka estradnazabava za kratkotrajnu upotrebu još uvijek do -voljno ljudi spremnih naći strpljenja i vremena kakobi odgledali trosatnu predstavu koja umjesto površ -nosti poziva na ozbiljno razmišljanje i duboku za -mišljenost?Splitski Zločin i kazna nisu apsolutno genijalno i antologijskodjelo koje će zlatnim slovima biti obilježeno u nekakvim rezimeimaepohe, ali u kon<strong>te</strong>kstu onoga što gledamo na do ma -ćim scenama, a pogotovo u Splitu, na pozornici na cio nalnekuće, predstava je pravi dobitak koji kombinira mudrost,znanje, reda<strong>te</strong>ljsku viziju, glumačku kvali<strong>te</strong>tu i dojmljivuvizualnost. Javna je tajna o kojoj se najčešće šuti da na hrvat -skim scenama (da opet ne prozivam samo Split), rijetkogledamo ozbiljno promišljene predstave u kojima postojisuvisao reda<strong>te</strong>ljski rukopis, produkcije iza kojih stoji netko tkozna i što i zašto radi i iz kojih jasna reda<strong>te</strong>ljska vizija zrači usvakom segmentu predstave.Zbog svega toga premijera Zločina i kazne F. M. Dosto jev -skoga u režiji Aleksandra Ogarjova u splitskom HNK-u možese okarak<strong>te</strong>rizirati kao značajno <strong>kazali</strong>šno dostignuće snažnereda<strong>te</strong>ljske vizije koja međutim ne zanemaruje glumce, kakose to često događa u pre<strong>te</strong>ncioznim “konceptualnim” projektimakojima je jedina svrha eksponiranje samoga reda<strong>te</strong>lja.Split će ovu predstavu zapamtiti!26 I KAZALIŠTE <strong>37</strong>I<strong>38</strong>_2009 27
PremijereMatko BotićKuća NIJE domMenažerijaInspirirano dramomTennessee WilliamsaReda<strong>te</strong>ljica:Anica TomićHKD <strong>te</strong>atar RijekaLaura: Majko, zar se nešto dogodilo?Amanda: Pusti me da se saberem,zbunio me... ...život.Tennessee Williams,Staklena menažerijaDražen Mikulić, Edita Karađole, Andrea Blagojević, Damir OrlićPremijera:11. ožujka 2009.Upravo u vrijeme pisanja ovoga<strong>te</strong>ksta svečano je predstavljenamonografija o prvih petnaestgodina djelovanja riječkogaHKD <strong>te</strong>atra, maloga i žilavog <strong>kazali</strong>šnogkolektiva koji je pod vodstvomglumca Nenada Šegvića i reda<strong>te</strong>ljaLaryja Zappije desetljeće i pol uvjerljivodokazivao da se na “malojsceni” u <strong>te</strong>atru mogu i moraju stvarativelike predstave. U slavljeničkojpublikaciji nema Menažerije autorskogdvojca Anice Tomić i Jelene Ko -vačić, ona je kao prva premijera ušesnaestoj godini dokaz da se HKDne namjerava umiroviti, nego naprotiv,da osvježen novim, mladim autorskimlicima nastavlja stvarati <strong>kazali</strong>š<strong>te</strong>koje želi nešto više od pukogpopunjavanja repertoara.Pritom je posebno zanimljivo kako, mudrim odabiromsuradnika, HKD zadržava <strong>te</strong>meljne postula<strong>te</strong>vlasti<strong>te</strong> <strong>kazali</strong>šne poetike, istodobno idući u korak svremenom. Kritički intoniran i slojevit odnos premadobro poznatim klasicima, sadržan u osnoviZappijinih najuspješnijih režija u HKD-u, tako jeosnovni kreativni impuls i u Menažeriji, samo što seostvaruje potpuno drugim dramaturško-reda <strong>te</strong>lj -skim postupcima. Dok je Zappia, naime, prvenstvenozain<strong>te</strong>resiran za živahni, a nerijetko i polemičkidijalog s autorom i njegovim <strong>te</strong>zama, kako ispravnoprimjećuje Hrvoje Ivanković u spomenutoj monografiji,dvojcu Tomić/Kovačić klasični predložak <strong>te</strong>k jepovod za sadržajnu i emocionalnu nadogradnju,svojevrstan okidač za uranjanje u rad na potpunonovom, ne više dramskom <strong>kazali</strong>šnom <strong>te</strong>kstu, kojičini osnovu riječke Menažerije.Reda<strong>te</strong>ljica Anica Tomić i dramaturginja JelenaKovačić endemski su primjer kreativnog tima kojiveć desetak godina strpljivo i nenametljivo gradisvoj <strong>kazali</strong>šni put na iznimno promišljenim <strong>te</strong>meljima.U središtu su njihovih najznačajnijih radova uvijekmehanizmi manipulacije i represije pojedinca uzajednici, koji se u Imitatorima glasova i Kučkinimsinovima u Teatru ITD propituju kroz fizičku i emocionalnupustoš koju u čovjeku ostavlja trpno stanjesubjekta u me<strong>te</strong>žu rata i društvenih promjena.Nakon ITD-ovih predstava uslijedila je Oprosti<strong>te</strong>,mogu li vam ispričati? u Zagrebačkom <strong>kazali</strong>štumladih, u kojoj se fokus analitički sužava s općeg nakrajnje pojedinačno, ljuš<strong>te</strong>ći naslage društvenihodnosa sve do obi<strong>te</strong>lji. Smijeh kao maska unutarnjegnemira, obi<strong>te</strong>lj u lažnoj ljušturi konvencija iiskren bijes generacije koju nitko ništa nije pitao,neki su od <strong>te</strong>meljnih motiva upisanih u ZKM-ovuuspješnicu, u strukturi u kojoj se oko četiri središnjamonološka bloka razlijeva <strong>te</strong>k isprazna društvenamimikrija tjeskobe. Riječka se Menažerija svojom<strong>te</strong>mom i namjerom izravno nadovezuje na zagrebačkuprethodnicu.Staklenu menažeriju Tennesseeja Williamsa mladim je <strong>kazali</strong>štarkamaponudilo vodstvo HKD <strong>te</strong>atra, naslućujući da imkomorna drama sjećanja može biti po<strong>te</strong>ntan ma<strong>te</strong>rijal za <strong>te</strong>atarskoistraživanje. Naravno, u skladu s uvriježenim načinomfunkcioniranja autorskog dvojca, Williamsov komad <strong>te</strong>k je širokraspon dramskog ma<strong>te</strong>rijala iz kojega se kirurškom preciznošćuuzima ono esencijalno, uReda<strong>te</strong>ljica Anica Tomićovom slučaju opora atmosferai dramaturginja Jelenaporemećenih obi<strong>te</strong>ljskih odnosakojima je <strong>te</strong>k okoštala dru-Kovačić endemski suprimjer kreativnog timaštvena konvencija prepreka zakoji već desetak godinanezaustavljivu provalu očaja.strpljivo i nenametljivoMenažerija je presudno obilježenabesprijekornom dramatur-gradi svoj <strong>kazali</strong>šni putna iznimno promišljenim<strong>te</strong>meljima.škom strukturom koju JelenaKovačić gradi vješto i bez praznoghoda. Osnovni odnosi među likovima su uglavnom zadržanipa Amanda jest majka koja svoju djecu muči vlastitom nesrećom,Laura, iako nije ni bogalj ni čudakinja, jest usamljena kćiželjna pažnje, a Tom jest očajni sin s poslom koji ga izluđuje.28 I KAZALIŠTE <strong>37</strong>I<strong>38</strong>_2009 29
- Page 1 and 2: KAZALIŠTE37 I38 2009.ISSN 1332-353
- Page 3 and 4: PremijereLada Martinac KraljŠest k
- Page 5 and 6: Snježana Sinovčić Šiškov, Elvi
- Page 7 and 8: PremijereMario KovačDobrodošao no
- Page 9 and 10: Za stvaranje i izvođenje ovako ras
- Page 11 and 12: Trešnjinu scenu odvažio postaviti
- Page 13: Andrea Mladinić, Mijo JurišićNo,
- Page 17 and 18: PortretSAŠA ANOČIĆU potraziza ne
- Page 19 and 20: Jednostavno čini upravo ono što i
- Page 21 and 22: voljeti predstavu da bi je mogli do
- Page 23 and 24: tinjstva, u ono nevino osjećanje s
- Page 25 and 26: formate. Nitsch stojeći pred platn
- Page 27 and 28: ja i ne bi se mogla duže održati
- Page 29 and 30: Tajana Jovanović, Mislav Čavajda,
- Page 31 and 32: PovodomMani GotovacZABRANAMiroslav
- Page 33 and 34: smrti. Osobno su mi smiješna slavl
- Page 35 and 36: S povodomMatko SršenKnjiga-labirin
- Page 37 and 38: knjigu-labirint na nekim razinama r
- Page 39 and 40: Tužbu Ljubmira. A on je taj prolog
- Page 41 and 42: S povodomBojan MunjinPostmoderna om
- Page 43 and 44: TematUREDNIČKA BILJEŠKAIzvođenje
- Page 45 and 46: ezultiralo velikim brojem prikaza z
- Page 47 and 48: nost, a time i na ritualizirane obl
- Page 49 and 50: TematMario ŽupanovićBody art kao
- Page 51 and 52: Acconcija iz 1972. godine, sazdan n
- Page 53 and 54: problematiziranje reprezentacije u
- Page 55 and 56: informatičke programe i virtualni
- Page 57 and 58: Autorefleksivni medijDio knjige pos
- Page 59 and 60: TematIzvoditi on-line/Performing th
- Page 61 and 62: My home is where my hardware is. My
- Page 63 and 64: • No more than 5 actors• 65 min
- Page 65 and 66:
One of the ladies announces the las
- Page 67 and 68:
menute fizikalne zakonitosti već t
- Page 69 and 70:
slika 11slika 12; Anderson, Wes; Da
- Page 71 and 72:
sustava. Naime, prije odlaska u Par
- Page 73 and 74:
lu samog umjetnika. Akcija je konce
- Page 75 and 76:
Dević, Ana. “Kritizirati, naplat
- Page 77 and 78:
dramske umjetnosti u Zagrebu do akt
- Page 79 and 80:
azvijanja kritike u pravcu potvrđi
- Page 81 and 82:
Podsjetila bih da je grad Masaya, k
- Page 83 and 84:
Neposlušni životinjski izvođači
- Page 85 and 86:
Životinjska gluma tad se postizala
- Page 87 and 88:
skom kazalištu, maštanje o kontak
- Page 89 and 90:
TeorijaRazgovor s redateljem Bo -ru
- Page 91 and 92:
crnoj podlozi scene. Naime, s crnim
- Page 93 and 94:
ljudske perspektive, odnosno ono š
- Page 95 and 96:
Teorija188 I KAZALIŠTE 37I38_2009V
- Page 97 and 98:
križenim trosložnim akronimom dr
- Page 99 and 100:
ili Dragana Nikolića za cilj su pr
- Page 101 and 102:
Međunarodna scenaIvana SlunjskiU z
- Page 103 and 104:
postupaka na scenu, neizbježno nav
- Page 105 and 106:
Iz povijestiSnježana BanovićDruga
- Page 107 and 108:
Na platnom popisu za listopad 1939.
- Page 109 and 110:
taju već mjesec dana unaprijed, pa
- Page 111 and 112:
članova Fonda i od sredstava koja
- Page 113 and 114:
40414243444546474849505152535455565
- Page 115 and 116:
Sklon sam vjerovati da je morao pos
- Page 117 and 118:
Nove knjigeKatja Radoš-PerkovićGo
- Page 119 and 120:
Nove knjigeMira MuhoberacKnjiga Mil
- Page 121 and 122:
KOSTI U KAMENUSlobodan ŠnajderRođ
- Page 123 and 124:
I.1 . Mme TussaudDonose maketu gilj
- Page 125 and 126:
UZNIK: Samo to ne! Ja ovdje trunem
- Page 127 and 128:
BORAC: Ajme, mila majko, kako sam g
- Page 129 and 130:
nalazi crvenu zastavu - razvije je.
- Page 131 and 132:
STALJIN: Tvoj Tito slab je pilac! A
- Page 133 and 134:
TITO: To je bila njena želja: da j
- Page 135 and 136:
Džipovi zakoče u škripi: dojuri
- Page 137 and 138:
vana. Probio se, kaže. Moraš za n
- Page 139 and 140:
Tišina.Ulazi Mirjana. Sjeda za sto
- Page 141 and 142:
meni nisi nikad kupila dar. Napravi
- Page 143 and 144:
LUCIO: S puno njih?MIRJANA: Bilo bi
- Page 145 and 146:
JAKOV: Da, vidiš, zaboravio sam.Ja
- Page 147:
IMPRESSUMKAZALIŠTEČasopis za kaza