PremijereJasen BokoRoman <strong>te</strong>k POLAZIŠTEza predstavuFjodor Mihajlovič DostojevskiZločin i kaznaReda<strong>te</strong>lj:Aleksandar OgarjovHrvatsko narodno<strong>kazali</strong>š<strong>te</strong> u SplituPremijera:27. veljače 2009.Da je Aleksandar Ogarjov za -čud na i danas vrlo rijetkakom binacija in<strong>te</strong>lektualca,čovjeka iznimna osjećaja za likovno ikvali<strong>te</strong>tnog reda<strong>te</strong>lja, koji usto ima iiskustvo glumca, iz čega onda pro -izlazi posvećeni rad s glumcem, uvje -rili smo se na hrvatskim scenama uviše navrata, a posljednji njegov ka -zališni rad u našoj zemlji Zločin i kaz -na u splitskom Hrvatskom narodnom<strong>kazali</strong>štu najbolja je potvrda njegovihreda<strong>te</strong>ljskih karak<strong>te</strong>ristika.Dostojevski je u Zločinu i kazni objav -ljenom 1867. godine spojio dvije svo -je ideje prvobitno namijenjene dva -ma različitim djelima, onu moralnupostoji li pravo na ubijanje bezvrijednihljudi u navodno više svrhe i drugukoja je govorila o ozbiljnom društve -nom problemu alkoholizma i posljedica koje on do -no si na obi<strong>te</strong>ljski život. Prvi u seriji njegovih velikihromana koji su vrhunac romaneskne umjetnostiuopće filozofska je rasprava koja kombinira anarhističkeideje i moral pravoslavlja u koje je ruski autordo tog vremena duboko uplovio. Složenost ideja imotiva i dramski zaplet krimića u<strong>te</strong>meljenog nacrnoj kronici – omiljenom vrelu <strong>te</strong>ma Dostojevskog– rezultirali su čestim postavljanjem ovog djela nasvjetskim <strong>kazali</strong>šnim scenama u različitim adaptacijama.Neke od njih zahvaćaju u kompletno tkivoromana, često s upitnim uspjehom, jer Dostojevskine zauzima jasne pozicije dobrog i lošeg, njegovdijalog uvijek je sukob otvorenih i oprečnih idejakoje autor najčešće prezentira ravnopravno, bezcrno-bijelih zauzimanja stavova pa je dramaturški<strong>te</strong>ško postaviti pozicije protagonista i antagonista.Druga krajnost dramatizacija ide u minimalizam,uzima samo neke motive ili lica, poput iznimne predstaveK. I. iz Zločina i kazne Kame Ginkasa koji mon-Produkcija započinje scenomubojstva, lišavajućise uvodnih scena iz romana,na početku daklebijaše zločin, a rasprava onje govim motivima koji ćerezultirati pokajanjem <strong>te</strong>kslijedi.22 I KAZALIŠTE <strong>37</strong>I<strong>38</strong>_2009Mijo Jurišić
Andrea Mladinić, Mijo JurišićNo, ako su motivi i ideje bogatogromana svjesno reducirani, samapredstava bogata je vizualnim iau ditivnim elementima, ona jepravi spektakl.Najdojmljivi je Trpimir Jurkić kao PorfirijePetrovič koji je od najpoznatijeg sudskogistraži<strong>te</strong>lja svjetske li<strong>te</strong>rature napravioantologijsku ulogu, sigurno jednu od najboljihu bogatoj karijeri.Mijo Jurišić, Trpimir Jurkićodramski priča sudbinu sasvim marginalnog lika izromana Katarine Ivanovne Marmeladov.Ogarjov, adaptirajući roman, odlučuje se, čini mi se mud -ro, za put redukcije: cijeli složeni roman usredotočuje natrokut Raskoljnikov-Porfirije Petrovič-Sonja Marmeladova,sublimirajući Zločin i kaznu na jasnu dramaturšku liniju ipotpuno ostavljajući po strani ostale motive, prije svegaone vezane uz obi<strong>te</strong>lj Marmeladov, ali i one koji pojaš -njavaju obi<strong>te</strong>ljsku situaciju Raskoljnikova. Takva je adap -tacija čista i podređena <strong>kazali</strong>štu, ali oni koji bi u njoj po -željeli naći cijelog Dostojevskog mogli bi ostati razočarani.Ogarjov je zapravo u svojoj postavci slijedio želju samogautora, koji je jednom, pišući o mogućnostima ovog ro -mana na sceni, govorio upravo o tome, potrebi da se slijedi<strong>te</strong>k jedna ideja ili dramaturška linija. Splitska predstavatako ne postaje scenska ilustracija lektire, nego<strong>kazali</strong>šna činjenica koja potvrđuje da je djelo, bilo onodrama ili roman, <strong>te</strong>k polaziš<strong>te</strong> za predstavu.Adaptacija se tako formira oko trokuta ubojica, istraži<strong>te</strong>lji prostitutka s karizmom svetice, a ovako reduciran <strong>te</strong>kstostavlja znatno više mjesta <strong>kazali</strong>šnim sredstvima, štoOgarjov vrlo vješto koristi. On već na početku udara uglavu: produkcija započinje scenom ubojstva, lišavajućise uvodnih scena iz romana, na početku dakle bijašezločin, a rasprava o njegovim motivima koji će rezultiratipokajanjem <strong>te</strong>k slijedi.No, ako su motivi i ideje bogatog romana svjesno reducirani,sama predstava bogata je vizualnim i auditivnimelementima, ona je pravi spektakl. Ono što, međutim,fascinira jest da je svaki i najsitniji element vanjskeopreme predstave promišljen iz njezine reda<strong>te</strong>ljske koncepcije,ovdje nema ni jednog mjesta u kojem bi efekt biosvrha sam sebi, što često vidimo na domaćim scenama.Ma koja glazba, u odabiru samog reda<strong>te</strong>lja, u datom tre -nutku bila koriš<strong>te</strong>na i ma kako se scenska slika vizualnospektakularno formirala, svi ovo motivi prozilaze iz asocijacijakoje nudi sam <strong>te</strong>kst i dramaturški su dobro i točnokoriš<strong>te</strong>ni. Jasno je da bogati asocijativni niz u <strong>kazali</strong>šnomjeziku Ogarjova izvire iz semantike samog romana pa niglazba ni svjetlo nisu <strong>te</strong>k atraktivna ilustracija riječi izgovorenihna sceni.Za ovakav spektakularni vizualni identi<strong>te</strong>t predstavezaslužni su prije svega scenografkinja i kostimografkinjaVera Martinova, pravi virtuoz scenskog svjetla ZoranMihanović i videorad Ivice Mušana. Martinova scenu po -vremeno pretvara u morsku obalu medi<strong>te</strong>ranskog ugođajai boja prekrivenu pijeskom i projekcijom galebova upozadini, da bi je odmah zatim zatvorila u mrak unutar -njeg svijeta Raskoljnikova i Porfirija Petroviča. U promiš -ljenoj scenografiji vrata iza kojih čeka Porfirije Petrovič,mogu se tako pojaviti i na plaži, a da sve ima svoju logiku.Njezini kostimi asocijativno su vezani na vrijeme Rusije udrugoj polovini 19. stoljeća, ali su nenametljivo suvremeni,čime uspješno riješavaju čest problem periodizacijescenskog razdoblja. U mrežu vizualnih asocijacija du -boko se upleće auditivno podcrtavanje predstave, od na -glašene škripe vrata iza kojih će Raskoljnikov ubiti AljonuIvanovnu i njezinu sestru pa do raznolikog, ali nimalo slu -čajnog odabira glazbe, koja ne ilustrira, nego komentira ilidodaje novo značenje onom što gledamo na sceni. Glazbupovremeno i izvodi mali orkestar na sceni, opet s punimdramaturškim opravdanjem, a glazbenici su iskoriš<strong>te</strong>ni iza nekoliko dosjetljivih dramaturških rješenja, kao oni kojiserviraju hranu, recimo.24 I KAZALIŠTE <strong>37</strong>I<strong>38</strong>_2009 25
- Page 1 and 2: KAZALIŠTE37 I38 2009.ISSN 1332-353
- Page 3 and 4: PremijereLada Martinac KraljŠest k
- Page 5 and 6: Snježana Sinovčić Šiškov, Elvi
- Page 7 and 8: PremijereMario KovačDobrodošao no
- Page 9 and 10: Za stvaranje i izvođenje ovako ras
- Page 11: Trešnjinu scenu odvažio postaviti
- Page 15 and 16: PremijereMatko BotićKuća NIJE dom
- Page 17 and 18: PortretSAŠA ANOČIĆU potraziza ne
- Page 19 and 20: Jednostavno čini upravo ono što i
- Page 21 and 22: voljeti predstavu da bi je mogli do
- Page 23 and 24: tinjstva, u ono nevino osjećanje s
- Page 25 and 26: formate. Nitsch stojeći pred platn
- Page 27 and 28: ja i ne bi se mogla duže održati
- Page 29 and 30: Tajana Jovanović, Mislav Čavajda,
- Page 31 and 32: PovodomMani GotovacZABRANAMiroslav
- Page 33 and 34: smrti. Osobno su mi smiješna slavl
- Page 35 and 36: S povodomMatko SršenKnjiga-labirin
- Page 37 and 38: knjigu-labirint na nekim razinama r
- Page 39 and 40: Tužbu Ljubmira. A on je taj prolog
- Page 41 and 42: S povodomBojan MunjinPostmoderna om
- Page 43 and 44: TematUREDNIČKA BILJEŠKAIzvođenje
- Page 45 and 46: ezultiralo velikim brojem prikaza z
- Page 47 and 48: nost, a time i na ritualizirane obl
- Page 49 and 50: TematMario ŽupanovićBody art kao
- Page 51 and 52: Acconcija iz 1972. godine, sazdan n
- Page 53 and 54: problematiziranje reprezentacije u
- Page 55 and 56: informatičke programe i virtualni
- Page 57 and 58: Autorefleksivni medijDio knjige pos
- Page 59 and 60: TematIzvoditi on-line/Performing th
- Page 61 and 62: My home is where my hardware is. My
- Page 63 and 64:
• No more than 5 actors• 65 min
- Page 65 and 66:
One of the ladies announces the las
- Page 67 and 68:
menute fizikalne zakonitosti već t
- Page 69 and 70:
slika 11slika 12; Anderson, Wes; Da
- Page 71 and 72:
sustava. Naime, prije odlaska u Par
- Page 73 and 74:
lu samog umjetnika. Akcija je konce
- Page 75 and 76:
Dević, Ana. “Kritizirati, naplat
- Page 77 and 78:
dramske umjetnosti u Zagrebu do akt
- Page 79 and 80:
azvijanja kritike u pravcu potvrđi
- Page 81 and 82:
Podsjetila bih da je grad Masaya, k
- Page 83 and 84:
Neposlušni životinjski izvođači
- Page 85 and 86:
Životinjska gluma tad se postizala
- Page 87 and 88:
skom kazalištu, maštanje o kontak
- Page 89 and 90:
TeorijaRazgovor s redateljem Bo -ru
- Page 91 and 92:
crnoj podlozi scene. Naime, s crnim
- Page 93 and 94:
ljudske perspektive, odnosno ono š
- Page 95 and 96:
Teorija188 I KAZALIŠTE 37I38_2009V
- Page 97 and 98:
križenim trosložnim akronimom dr
- Page 99 and 100:
ili Dragana Nikolića za cilj su pr
- Page 101 and 102:
Međunarodna scenaIvana SlunjskiU z
- Page 103 and 104:
postupaka na scenu, neizbježno nav
- Page 105 and 106:
Iz povijestiSnježana BanovićDruga
- Page 107 and 108:
Na platnom popisu za listopad 1939.
- Page 109 and 110:
taju već mjesec dana unaprijed, pa
- Page 111 and 112:
članova Fonda i od sredstava koja
- Page 113 and 114:
40414243444546474849505152535455565
- Page 115 and 116:
Sklon sam vjerovati da je morao pos
- Page 117 and 118:
Nove knjigeKatja Radoš-PerkovićGo
- Page 119 and 120:
Nove knjigeMira MuhoberacKnjiga Mil
- Page 121 and 122:
KOSTI U KAMENUSlobodan ŠnajderRođ
- Page 123 and 124:
I.1 . Mme TussaudDonose maketu gilj
- Page 125 and 126:
UZNIK: Samo to ne! Ja ovdje trunem
- Page 127 and 128:
BORAC: Ajme, mila majko, kako sam g
- Page 129 and 130:
nalazi crvenu zastavu - razvije je.
- Page 131 and 132:
STALJIN: Tvoj Tito slab je pilac! A
- Page 133 and 134:
TITO: To je bila njena želja: da j
- Page 135 and 136:
Džipovi zakoče u škripi: dojuri
- Page 137 and 138:
vana. Probio se, kaže. Moraš za n
- Page 139 and 140:
Tišina.Ulazi Mirjana. Sjeda za sto
- Page 141 and 142:
meni nisi nikad kupila dar. Napravi
- Page 143 and 144:
LUCIO: S puno njih?MIRJANA: Bilo bi
- Page 145 and 146:
JAKOV: Da, vidiš, zaboravio sam.Ja
- Page 147:
IMPRESSUMKAZALIŠTEČasopis za kaza