kazali?te 37/38 - HC ITI

Nove knjigeMira MuhoberacKnjiga Miljenka Foretićao Gradu-teatruMiljenko Foretić,Kazalište u Dubrovniku,Hrvatski centar ITI,Zagreb, 2008.Na više od 250 stranica u izdanju Hr -vatskoga centra ITI, u Biblioteci Mansi -oni, prostire se posthumno objavljenaknjiga Miljenka Foretića naslovljenaKa zalište u Dubrovniku, koju kao urednikizdanja potpisuje Nikola Batušić, akao izvršni urednik Hrvoje Ivanković.Ovaj ugledni hrvatski teatrolog i povjesničar,preminuo u Dubrovniku uočiBožića 2003. rođen je u Dubrovniku 5.svibnja 1939., pa bi ove godine istaknutinasljednik oca Vinka Foretića,također sjajnoga hrvatskog povjesnika,napunio sedamdeset godina. Dugose očekivao izlazak prve (nažalost,post humno objavljene) teatrološkeknjige jednoga od najboljih hrvatskihurednika i preciznog erudita, optuženogai osuđenoga hrvatskog proljećarakoji je bio sedamnaest godina bez hr -vatske putovnice, a pod čijom su palicomi skrbnim i pedantnim redakturamaedicije časopisa Dubrovnik i knjigeMatice hrvatske – Ogranak Dubrovnik,od 1966. do 1971. i u ratnom i poratnomrazdoblju dosegnule vrhunce hr -vatske kulturološke literature.Autorska teatrološka knjiga prepoznatljivedubrovačke tamnocrvene boje sbijelim i zlatnim naslovnim slovima po -di jeljena je u dva temeljna dijela na -slov ljena područjima kojima se Miljen -ko Foretić cijeli život intenzivno bavio.Prvi dio, Povijest dubrovačkoga kazali-šta, sadržava poglavlje Počeci hrvatskogakazališta u 19. stoljeću. U nje -mu autor, temeljeći istraživanja, kao iu svim drugim svojim tekstovima, namukotrpnom, a lucidnom proučavanjučasopisne, novinske, memoarske i ar -hivske građe, prikazuje nastanak i iz -vo đenje predstava na narodnom hr -vat skom jeziku u Dubrovniku od otvaranjaBundićeva kazališta 1865. dodjelovanja Gjačkoga teatralnog društva1882. godine te kazališni život uDubrovniku od 1882. do 1914. godine.Prvi dio knjige sadržava i poglavljeOd amaterskih družina do institucije;autor se, uz brojna objašnjenja i upućivanjana teatrološke i historiografskeizvore u detaljnim bilješkama, bavi du -brovačkim kazališnim amaterizmomod 1918. do 1941., dubrovačkimpredstavama tzv. diletantskih družinaod 1923. do 1927., Dubrovačkim ka -zališnim društvom od 1924. do 1936.i od 1940. do 1944., Hrvatskim držav -nim kazalištem za Primorje od 1942.do 1944., dubrovačkim kazalištem udugom razdoblju od 1945. do 1980. idokumentarističkom građom o njegovudjelovanju.Drugi dio, Književnost i kazalište, do -no si tri teksta. U antologijskom Fore -tićevu tekstu Marin Držić i kazališni ži -vot renesansnog Dubrovnika, jednomod najbolje i najargumentiranije napisanihtekstova o Vidrinu kazališnomdjelovanju uopće, autor rekonstruirautjecaj preddržićevske hrvatske i su -vre mene držićevske talijanske kazališ -ne sredine na Držićevo stvaranje, produkcijskeuvjete i lokalitete prikazbiVid rinih djela, moguće izvođače (uklju -čujući, kao prvi kazališni istraživač, imogućnost angažmana glumica u ta -dašnjim predstavama), kazališnu pu -b liku, uspostavlja redoslijed izvođenjaDržićevih tekstova, istražuje mogućiredateljski, vizualni i auditivni izgledpredstava, ulogu tih predstava za du -brovačko renesansno društvo te is -tak nutu ulogu “kompletnoga kazališ -nog čovjeka” Marina Držića za hrvatskonacionalno kazalište i Vidrinu veličinuu europskom kontekstu. U drugomtekstu drugoga poglavlja, IvoVojnović i dubrovački kazališni život,autor iscrpno prikazuje povezanostovoga hrvatskog dramatičara s dubrovačkimkazališnim životom, s obziromna njegovo osobno sudjelovanje i naprikazivanja i izvedbe njegovih drams -kih tekstova, s posebnim naglaskomna specifičan i pogođen način glumetadašnjih dubrovačkih Vojnovićevihglumaca. Treći tekst, O uprizorenjuVoj novićeva “Prologa nenapisane dra -me”, iznosi osvrt na “krnju praizvedbu”toga djela koju je režirao sam Voj -nović i “jezgrovit vremeplov” što se is -pleo oko sudbine toga dramskogdjela. I Vojnoviću Foretić pristupa krajnjeprecizno i utemeljeno, naglašavajući,prema prikazu nazočnika i svjedokaSlavka Batušića i drugim izvorima,Konteova iznimna javna čitanja iinterpretacije vlastitih drama: “Vojno -vić je bio pokretljiv, živahan, žovijalan,gestikulirao je kao glumac, sugestiv -no uspostavljajući kontakt sa slušateljstvom.”Na kraju knjige, prije Bibliografske na -pomene, koja donosi izvore, tj. publikacijeu kojima su tiskane Foretićevestudije objavljene u ovoj knjizi, od1963. do 2003., i prije Bibliografijeka zališnih kritika, ogleda i članakaMiljenka Foretića (izbor) te Bilješke opiscu i Kazala imena tiskan je duhoviti topao tekst Nikole Batušića MiljenkoForetić – prijatelj, urednik, teatrolog,a na koricama knjige zlatnim su slovimaotisnute i ove Batušićeve rečenice:“Ono pak što je na tim stranicamaitekako zamjetljivo, to je osobnost Fo -retića – svestranoga i obaviještenogapovjesničara, Foretića arhivskoga ra -d ni ka i motritelja brojnih civilizacijskihpojava i činjenica što se usko ispreplećus kazališnim zbivanjima. Čitateljće se i sam uvjeriti koliko je dokumenatanajrazličitije vrste, koliko je relevantnihteatroloških vrela primarne isekundarne kategorije autor morao uarhivima pronaći, pročitati, analiziratii konačno sintetizirati kako bi nampredočio sliku dubrovačkoga glumištau nekim prošlim vremenima kada seono borilo za svoju sliku označenu na -cionalnim identitetom.”U te izvore ubrajaju se i kazališni plakati,programi, fotografije... koji, uvrš -teni na stranice ovoga, jednoga odtako rijetkih teatroloških izdanja u Hr -vatskoj, knjizi Miljenka Foretića dajudodatnu zanimljivost i potiču na daljnjeistraživanje.Knjizi Kazalište u Dubrovniku Miljen -ka Foretića, koja je svjetlo dana doživ -jela zahvaljujući i urednicima i Hrvat -skom centru ITI i autorovoj ženi NediForetić i njezinoj skrbi za vrijednu os -tavštinu, često će se vraćati zasad jošmalobrojni hrvatski teatrolozi, ali ibroj ni studenti i profesori humanističkihi društvenih znanosti, povjesničari,sociolozi, kulturolozi, mnogobrojnizaljubljenici u kazalište, glumu,dramsku riječ, arhive, Držića, Vojnovi -ća i Dubrovnik. Tiskanje ove knjige idatumski je pogođeno: objavljena je uDržićevoj, polutisućljetnoj godini, ali iuoči sedamdeset godina od rođenjaMiljenka Foretića i osamdeset godinaod smrti Iva Vojnovića. Slučajno ili ne,ali sudbina je tako htjela. Možda jeupravo dubrovačka fortuna nadahnulai spojila dubrovački trolist u ovoj iz -nimnoj knjizi. U knjizi u kojoj ovaj hr -vat ski i dubrovački majstor od povijestii od teatra pregledno, utemeljeno,pedantno i duboko, i egzistencijalno icivilizacijski i u nacionalnom smislu,okviru i kontekstu, prikazuje povezniceosobnosti, zgrada, institucija, politike,umjetnosti, velike i male povijesti...prije svega disanje Grada-teatraizronilo iz starih papira i odjeka dav -nih razgovora, za neku bolju budućnostutemeljenu na sjajnoj prošlosti.236 I KAZALIŠTE 37I38_2009237