SjećanjaTajana GašparovićBogdanJerković- buntovniks razlogom(1925. - 2009.)Bogdana je doista <strong>te</strong>ško definirati. On nije buntovnikbez razloga, on je buntovnik s razlogomkoji tu svoju inklinaciju buntovnosti nije izražavaogrubim sredstvima, nego isključivo umjetnošću.Već je kao mladić bio društveno-političkiosviješ<strong>te</strong>n, da bi se polako razočarao u tada po -stojeći sis<strong>te</strong>m socijalizma. Zbog toga je i biraorad na takvim predstavama koje su u čovjekumogle pobuditi sumnju u takozvane vrijednostikoje samo naoko djeluju ispravnima… Bogdano -vo društvo nisu bili samo ljudi iz svijeta <strong>kazali</strong>štai književnosti, bilo je tu i mnogo filozofa. Primje -rice, bio je intimni prija<strong>te</strong>lj s Gajom Petrovićem,Rudijem Supekom i cijelom tom generacijompraks i sovaca. Sjećam se tih prekrasnih večerigdje se razgovaralo o situaciji u ondašnjoj Jugo -slaviji. Nije se kukavički i bezrazložno napadalotaj sis<strong>te</strong>m socijalizma, nego se nastojala pronaćimogućnost pravog socijalizma, koji je, naravno –utopija. Mislim da je zapravo i cijela ta buntovnostBogdana Jerkovića na neki način pomaloutopijska, jer se nikad, nažalost, ni u jednomdruš tvenom sis<strong>te</strong>mu ne može realizirati društvenous troj stvo koje bi odgovaralo pravom čovjeku... Ovimje riječima Nenad Pata u radiodramskoj emisijiPortret umjetnika u drami – Portret reda<strong>te</strong>ljaBogdana Jerko vića okarak<strong>te</strong>rizirao svoga prija<strong>te</strong>lja. Ariječi kojima je u navedenoj emisiji sam Jerkovićpoentirao vlastito <strong>kazali</strong>šno stvaralaštvo jesu: Zarazliku od većine ka za lišnih reda<strong>te</strong>lja, uvijek sam usvom <strong>kazali</strong>šnom stva ranju tražio i promišljaodruštveno-političke ko notacije predstava.Prije nekoliko godina, tijekom priprema za Portret re -da<strong>te</strong>lja Bogdana Jerkovića, često sam boravila u njegovustanu. Bogdan je tada zbog bolesti već vrlo <strong>te</strong>š -ko govorio i <strong>te</strong>ško se kretao. No, njegove su lucidne ižive oči uvijek točno znale što se događa i ako bihkojim slučajem mapu iz 1956. stavila među one iz1957. godine – odmah bih negdje iza sebe začulazvuk negodovanja. Još do prije nekoliko godina Bog -dan je, usprkos <strong>te</strong>škoj i dugotrajnoj bolesti, posjećivaogotovo sva <strong>kazali</strong>šna i ina kulturna događanja.Ono što je kod njega već prilikom prvog upoznavanjaprimjetno njegova je britka znatiželja, gotovo tvrdo-glava upornost i stvaralački zanos (Bogdan je biomajstor masovnih prizora, znao je animirati masusvojom energijom koja je proizlazila iz činjenice dase jako kreativno uzbuđivao dok bi režirao, kazujejedan od njegovih suradnika). Iako već star i bolestan,dok smo pripremali Portret zračio je istomtom energijom. Usprkos činjenici da je vrlo <strong>te</strong>škogovorio, upravo je inzistirao da i on želi progovoritiu emisiji (a ne da samo drugi o njemu govore). Paje ukratko napisao svoj stvaralački put i pročitaoga. Svako toliko sričući, mučeći se s izgovaranjemnekih riječi ili pojmova, nakon velikog truda i uzmnogo gotovo dječje intoniranih, iskrenih, sretnih iponosnih usklika kad bi uspio izgovoriti koji kompliciranipojam ili ga pak pojednostaviti (primjerice,Studentsko eksperimentalno <strong>kazali</strong>š<strong>te</strong> u SEK), ipakje – naravno da jest! – uspio u nakani.Kada sam zaronila u njegov bogati privatni arhiv,shvatila sam koliko se o tom po mnogočemu iznimnomi u svoje doba vrlo inovativnom <strong>kazali</strong>štarcudanas malo zna. Koliko je bio cjenjeniji u inozemstvunegoli u vlastitoj zemlji, gdje je, čini se, najčešćedjelovao s ruba, na neki način sam odabravšivječnu poziciju autsajdera. Iako je velik dio svogaradnog vijeka bio stalno zaposlen kao kućni reda<strong>te</strong>ljKazališta Komedija, odakle je i otišao u mirovinu,najvažnija je postignuća ostvario izvan svojematične kuće. Posebno je velike uspjehe postigaou Njemačkoj, Poljskoj <strong>te</strong> posebice u Italiji, gdje jeprije nekoliko godina proglašen počasnim građaninomParme. U Parmi je, naime, Jerković od 1959.godine kontinuirano režirao pa je postao umjetničkimvodi<strong>te</strong>ljem njihova prvoga studentskoga <strong>kazali</strong>šta,a potom i prvoga profesionalnog <strong>te</strong>atra Com -pania de Colletivo, koji se danas zove Teatro Sta -bile di Parma, s jednim od najvažnijih <strong>kazali</strong>šnih an -sambala u Italiji.Godine 1956. osnovao je legendarni SEK, u čijemje radu inzistirao na in<strong>te</strong>rferiranju ges<strong>te</strong> i dinamikezbivanja na pozornici s <strong>te</strong>kstom. Bio je jedan odprvih reda<strong>te</strong>lja bivše Jugoslavije koji je napravioiskorak u neklasične <strong>kazali</strong>šne prostore, primjericeu tvorničke hale, a u europskim je razmjerima posebnobio cijenjen unutar propulzivnoga studentskog <strong>kazali</strong>šta burnihšezdesetih. Njegove su predstave tada obišle gotovo sve značajnijemeđunarodne <strong>kazali</strong>šne festivale i ovjenčane su brojnimnagradama. Zalagao se za permanentno istraživanje u <strong>kazali</strong>šnomstvaralaštvu, suprotstavljeno okoštaloj izvedbenoj praksi, standardnomrepertoaru i institucionalnoj organizaciji. Zalagao se zakompletno sudjelovanje svakoga glumca u svim fazama rada(mnogo je, posebno u radu sa studentima, crpio iz Mejerholjdovebiomehanike). Zalagao se i za aktivnu poziciju gleda<strong>te</strong>lja, za njegovuaktivnu prisutnost unutar predstavljalačkoga čina. Često jebirao dramske <strong>te</strong>kstove od kojih su institucionalna <strong>kazali</strong>šta zaziralaili ih još nisu ni poznavala. U in<strong>te</strong>rvjuu iz 1980. godine Jerkovićkaže: Vrlo brzo sam se orijentirao prvo na suvremenu <strong>te</strong>matiku, aonda na <strong>te</strong>matiku koja se na neki način konfrontira sa stanjemstvari. Unutar <strong>te</strong> <strong>te</strong>matike prisutna su dva tipa: negdje 60-ih godinauvelike me zanimala gro<strong>te</strong>ska kao oblik izražavanja, i to nesamo kao <strong>te</strong>atarski oblik već i kao odgovor na život i kao mogućnostda se životne pojave vide deformirano <strong>te</strong> da se na taj načinvide i kritički. To vrijeme karak<strong>te</strong>rizira Jarryjeva predstava KraljUbu. To je bilo i vrijeme izrazitijeg napuštanja realističko-naturalističkog<strong>te</strong>atra koji mi se činio nepogodnim za izražavanje nekihodnosa, mojih stavova i pogleda na stvari. U to vrijeme dominiraoje i <strong>te</strong>atar apsurda kojeg nikad nisam prihvatio u cjelini. No, prihvatiosam apsurd blizak dramaturgiji Aleksandra Popovića koji uzsvoje filozofsko negiranje ima uvijek u sebi i pozitivističku osnovicukoja nije bila orijentirana prvenstveno na jedan uopćeni doživljajživota, nego na doživljaj života u jednom određenom vremenu.To je bio prijelaz, nazovimo to tako, od čis<strong>te</strong> Jarryjevske gro<strong>te</strong>skena <strong>te</strong>atar s elementima apsurda koji je određen i vremenski i prostorno.No, međutim, istovremeno me privlači i <strong>te</strong>atarski izraz ukojem je angažman direktniji, jasniji, deklarativniji, kao što je toprimjerice kod Daria Foa.Na spomen jednoga od omiljenih Jerkovićevih dramatičara – Alek -sandra Popovića – ne mogu se u ovome trenutku ne sjetiti <strong>te</strong>kstovao antologijskoj predstavi SEK-a Druga vrata levo koja je drsko iizravno <strong>te</strong>matizirala šezdesetosmašku društveno-političku stvarnost,odnosno, tadašnje studentske nemire. Jer, Bogdan Jerkovićbio je, usprkos činjenici da je tada već bio prešao četrdesetu, je -dan od velikih zagovornika šezdesetosmaškoga studentskogpokre ta, a svega nešto više od mjesec dana nakon njegove smrtidogodila se u Hrvatskoj najveća studentska pobuna nakon šezdesetosme. Kao da je na neki način, barem ukoliko stvarnost gledamiz vizure života Bogdana Jerkovića, zatvoren jedan i otvorendrugi krug buntovništva s razlogom.230 I KAZALIŠTE <strong>37</strong>I<strong>38</strong>_2009231
Nove knjigeKatja Radoš-PerkovićGoldonijevoljetovanje u HrvatskojCarlo Goldoni,Trilogija o ljetovanju/ Trilogia della villeggiatura,prevela Natka Badurina,ArTresor, Zagreb, 2008.Tristota obljetnica Goldonijeva rođenjaposlužila je kao odličan povod da se uHrvatskoj, kao i posvuda u svijetu,upri zori mnoštvo djela ovoga talijans -koga klasika komedije, ali i da se (ko -načno) objave neki novi prijevodi, bu -dući da su posljednji puta objavljivanidevedesetih godina prošloga stoljeća,i to opet povodom obilježavanja godišnjiceautorove smrti. Najbolji proizvodposljednjega slavljeničkog vala goldo -nizma u Hrvatskoj nesumnjivo je Trilo -gija o ljetovanju / Trilogia della villeggiaturau izdanju ArTresora iz Zagreba2008. godine.Priča o ovoj Goldonijevoj trilogiji općenitoje zanimljiva i specifična u odnosuna druge uspješnice iz cjelokupnaopu sa. Predstave su praizvedene1761. godine, sezonu uoči Goldoni je -ve “emigracije” u Francusku iz koje se,osim sporadično, nije više vratio u rod -nu Veneciju sve do smrti. Trilogija pripadaskupini posljednjih autorovih talijanskihkomedija i skupini onih kojesu, u mnoštvu koje sadrži više od 200djela, s vremenom zaboravljene. Usp -ješ na i redovito izvođena bila je prvakomedija, Pomama za ljetovanjem, uHrvatskoj uprizorena samo 1961. go -dine, u izvorniku (Smanie per la villeggiatura)u izvedbi talijanske drameHNK-a Ivana pl. Zajca iz Rijeke (reda<strong>te</strong>ljNereo Scaglia). Razlog tome dijelomproizlazi i iz same “trilogičnosti”,sinonima za golemu količinu ma<strong>te</strong>rijalas kojom se (bilo) <strong>te</strong>ško suočiti, a iz -vođenje in<strong>te</strong>gralnih <strong>te</strong>kstova svih trijukomedija u jednoj večeri danas bipred stavljalo <strong>kazali</strong>šni eksperiment, ane klasiku u koju se Goldonija svrstava.No, Trilogija je sredinom dvadesetogastoljeća “spašena” kao cjelina za -hvaljujući Giorgiju Strehleru, znamenitomtalijanskom reda<strong>te</strong>lju koji je prviponudio znatno skraćeno verziju, od -nosno tri komedije kao tri čina jedne.Valja naglasiti da je i naslov, kakopred stave tako i ove knjige, Strehlero -va tvorevina koja se, zahvaljujući ugledureda<strong>te</strong>lja i značaju predstave, uvriježilai postala općeprihvaćena unatoččinjenici da to nije Goldonijev odabir.Hrvatsko izdanje Trilogije umjesto po -govora sadrži prijevod Strehlerovih re -da<strong>te</strong>ljskih bilježaka za ovu predstavuiz 1954. godine, što je hvale vrijedan inadasve meritoran dodatak <strong>te</strong>kstu.Strehler, naime, posebno naglašavači njenicu da se radi o ljubavnoj komediji,iako su ljubavni zapleti nezaobilazniu svim Goldonijevim djelima, ali ov -dje se autor posebno vješto i pomalookrutno poigrava s motivima zaljubljivanja,dužnosti i ćudoređa. Upravo jeta razina priče, koja ne završava ba -nalno sretno, nego društveno dolično,ona koja komediji daje (gorak) okuspredromantizma, dekadencije uoči re -volucija i sasvim osobne Goldonijevere zignacije pred neminovnim odlaskomiz domovine. Strehler je Trilogijurežirao još i 1974. u Beču i 1978. uParizu, što je označilo veliki povratakdjela na europske scene. Zanimljivo jeda je taj ulomak prevela Vanda Mikšić,a ne prevodi<strong>te</strong>ljica svega ostalog <strong>te</strong>ksta,Natka Badurina.Natka Badurina odradila je sjajan po -sao još 2003. godine, za prvu izvedbuTrilogije u HNK-u u Zagrebu. Reda<strong>te</strong>ljJanusz Kica ponudio je nešto dužuverziju od prve hrvatske izvedbe uHNK-u Split 1990. godine (režijaEduard Mil ler, prijevod Mani Gotovac)pa smo do bili predstavu od otprilikečetiri sata, ali vrlo živu, dinamičnu inadasve cjelovitu, upravo u onomsmislu u kojem je Goldoni sam opisaoTrilogiju u predgovoru prvoj komediji.Predstava je vrlo uspješno igrala još usezoni 2007./2008., ali nije dočekalaovo tiskano izdanje. Š<strong>te</strong>ta je višestruka,jer je izvrsna predstava logičanpoticaj da se posegne za <strong>te</strong>kstom iobrnuto, kvali<strong>te</strong>tan dramski <strong>te</strong>ksttraži komplementarni doživljaj u <strong>kazali</strong>štu.Prijevod <strong>te</strong>ksta za predstavu,međutim, samo je okosnica punoopsežnijega i <strong>te</strong>meljitijega prijevodaza tiskano izdanje. Razlike proizlazeprvenstveno iz reda<strong>te</strong>ljske koncepcijei dramaturške obrade, jer je <strong>te</strong>kstpredstave zapravo sin<strong>te</strong>tička, jezičnoi stilski modernizirana i dinamičnaverzija izvornika čija se funkcionalnost(naravno) uočava samo i <strong>te</strong>k nasceni, dok je čitanje Trilogije u njezinojizvornoj i prijevodnoj raskoši jedinstvendoživljaj. Osobno se ne bih slo -žila <strong>te</strong>k s po kojim odabirom glagols -koga vremena u prijevodu Goldonije -vih predgovora komedijama i moždabih neka od rješenja iz predstave prenijelau tiskani prijevod nauštrb doslovnosti,a u korist učinka. Raskošiizdanja i dojmu čitanja svakako pridonosirijetka pojava da se sučelice otisnu<strong>te</strong>kst izvornika i <strong>te</strong>kst prijevoda,što knjigu čini znatno debljom (i skup -ljom), ali i je dinstvenom po opremlje -nosti. Pred go vor je povjeren još jednomuglednom hrvatskom goldonistui prevodi<strong>te</strong>lju Gol donijevih djela, Bori -su B. Hrovatu, čiji je esej prekratak isažet da vjerno prikaže godine provedeneu proučavanju i prevođenju Gol -donija, ali ipak je vrlo informativan ikoristan za razumijevanje Trilogije,osobito aspekata vezanih uz se<strong>te</strong>čen<strong>te</strong>skno,mletačko poimanje ladanja,odnosno suvremenim rječnikom re če -no godišnjeg od mora, budući da sesuštinski ne radi o ljetovanju, nego o“jesenikovanju“ u listopadu i studenom,sve do blagdana sve<strong>te</strong> Katarinekada je (bio) predviđen povratak ugrad. Te nas semantičke finese osimkao kulturološki i antropološki kuriozi<strong>te</strong>tizapravo i ne ometaju stoga Trilo -giju i zovemo o ljetovanju, odnosnopovijesno ne ograničavaju djelo jer se<strong>te</strong>meljna komična crta crpi iz univerzalnih,bezvremenskih i svevremenskihfenomena održavanja društvenihrituala, trošenja iznad vlastitih mo -guć nosti, robovanja modi i tuđemmišljenju, koje će nas uvijek dobronasmijati, poput briljantnoga modnogprepucavanja Giacin<strong>te</strong> i Vittorije udrugome činu prve komedije. Ali, nesamo Strehler nego i brojni ugledniznanstvenici naglasili su da je ovo trilogijao ljubavi, odnosno o psihološ -kom razvoju i emocionalnom sa zri je -vanju Giacin<strong>te</strong>, bilo da se ras plet in -<strong>te</strong>rpretira kao njezina osobna tragedija,žrtva ili preuranjeni izraz zatomljenafeminizma, što je apsolutno svrstavameđu uspjelije i složenije Gol -do nijeve ženske likove. Je li za porazistinske ljubavi kriva Giacintina inhibicija,kru<strong>te</strong> etičke norme ili financijskapropast neželjenoga zaručnika pa ioca uzrokovana rastrošnim ladanjem,ostaje upitno i nakon nekoliko čitanja,a to samo potvrđuje da kvali<strong>te</strong>tni<strong>te</strong>ks tovi ne zastarijevaju i da su kvali<strong>te</strong>tniprijevodi jedini način da ih promičemou drugim sredinama. Trilogijao ljetovanju razmjerno se kasno po -javila u hr vatskim <strong>kazali</strong>štima, gdje seGoldo nijeva djela izvode od drugepolovine XIX. stoljeća, ali, za razlikuod brojnih drugih, dobila je svoje vrijednopapirnato izdanje koje joj jošdugo jamči vjernu publiku.232 I KAZALIŠTE <strong>37</strong>I<strong>38</strong>_2009233
- Page 1 and 2:
KAZALIŠTE37 I38 2009.ISSN 1332-353
- Page 3 and 4:
PremijereLada Martinac KraljŠest k
- Page 5 and 6:
Snježana Sinovčić Šiškov, Elvi
- Page 7 and 8:
PremijereMario KovačDobrodošao no
- Page 9 and 10:
Za stvaranje i izvođenje ovako ras
- Page 11 and 12:
Trešnjinu scenu odvažio postaviti
- Page 13 and 14:
Andrea Mladinić, Mijo JurišićNo,
- Page 15 and 16:
PremijereMatko BotićKuća NIJE dom
- Page 17 and 18:
PortretSAŠA ANOČIĆU potraziza ne
- Page 19 and 20:
Jednostavno čini upravo ono što i
- Page 21 and 22:
voljeti predstavu da bi je mogli do
- Page 23 and 24:
tinjstva, u ono nevino osjećanje s
- Page 25 and 26:
formate. Nitsch stojeći pred platn
- Page 27 and 28:
ja i ne bi se mogla duže održati
- Page 29 and 30:
Tajana Jovanović, Mislav Čavajda,
- Page 31 and 32:
PovodomMani GotovacZABRANAMiroslav
- Page 33 and 34:
smrti. Osobno su mi smiješna slavl
- Page 35 and 36:
S povodomMatko SršenKnjiga-labirin
- Page 37 and 38:
knjigu-labirint na nekim razinama r
- Page 39 and 40:
Tužbu Ljubmira. A on je taj prolog
- Page 41 and 42:
S povodomBojan MunjinPostmoderna om
- Page 43 and 44:
TematUREDNIČKA BILJEŠKAIzvođenje
- Page 45 and 46:
ezultiralo velikim brojem prikaza z
- Page 47 and 48:
nost, a time i na ritualizirane obl
- Page 49 and 50:
TematMario ŽupanovićBody art kao
- Page 51 and 52:
Acconcija iz 1972. godine, sazdan n
- Page 53 and 54:
problematiziranje reprezentacije u
- Page 55 and 56:
informatičke programe i virtualni
- Page 57 and 58:
Autorefleksivni medijDio knjige pos
- Page 59 and 60:
TematIzvoditi on-line/Performing th
- Page 61 and 62:
My home is where my hardware is. My
- Page 63 and 64:
• No more than 5 actors• 65 min
- Page 65 and 66: One of the ladies announces the las
- Page 67 and 68: menute fizikalne zakonitosti već t
- Page 69 and 70: slika 11slika 12; Anderson, Wes; Da
- Page 71 and 72: sustava. Naime, prije odlaska u Par
- Page 73 and 74: lu samog umjetnika. Akcija je konce
- Page 75 and 76: Dević, Ana. “Kritizirati, naplat
- Page 77 and 78: dramske umjetnosti u Zagrebu do akt
- Page 79 and 80: azvijanja kritike u pravcu potvrđi
- Page 81 and 82: Podsjetila bih da je grad Masaya, k
- Page 83 and 84: Neposlušni životinjski izvođači
- Page 85 and 86: Životinjska gluma tad se postizala
- Page 87 and 88: skom kazalištu, maštanje o kontak
- Page 89 and 90: TeorijaRazgovor s redateljem Bo -ru
- Page 91 and 92: crnoj podlozi scene. Naime, s crnim
- Page 93 and 94: ljudske perspektive, odnosno ono š
- Page 95 and 96: Teorija188 I KAZALIŠTE 37I38_2009V
- Page 97 and 98: križenim trosložnim akronimom dr
- Page 99 and 100: ili Dragana Nikolića za cilj su pr
- Page 101 and 102: Međunarodna scenaIvana SlunjskiU z
- Page 103 and 104: postupaka na scenu, neizbježno nav
- Page 105 and 106: Iz povijestiSnježana BanovićDruga
- Page 107 and 108: Na platnom popisu za listopad 1939.
- Page 109 and 110: taju već mjesec dana unaprijed, pa
- Page 111 and 112: članova Fonda i od sredstava koja
- Page 113 and 114: 40414243444546474849505152535455565
- Page 115: Sklon sam vjerovati da je morao pos
- Page 119 and 120: Nove knjigeMira MuhoberacKnjiga Mil
- Page 121 and 122: KOSTI U KAMENUSlobodan ŠnajderRođ
- Page 123 and 124: I.1 . Mme TussaudDonose maketu gilj
- Page 125 and 126: UZNIK: Samo to ne! Ja ovdje trunem
- Page 127 and 128: BORAC: Ajme, mila majko, kako sam g
- Page 129 and 130: nalazi crvenu zastavu - razvije je.
- Page 131 and 132: STALJIN: Tvoj Tito slab je pilac! A
- Page 133 and 134: TITO: To je bila njena želja: da j
- Page 135 and 136: Džipovi zakoče u škripi: dojuri
- Page 137 and 138: vana. Probio se, kaže. Moraš za n
- Page 139 and 140: Tišina.Ulazi Mirjana. Sjeda za sto
- Page 141 and 142: meni nisi nikad kupila dar. Napravi
- Page 143 and 144: LUCIO: S puno njih?MIRJANA: Bilo bi
- Page 145 and 146: JAKOV: Da, vidiš, zaboravio sam.Ja
- Page 147: IMPRESSUMKAZALIŠTEČasopis za kaza