10.07.2015 Views

kazali?te 37/38 - HC ITI

kazali?te 37/38 - HC ITI

kazali?te 37/38 - HC ITI

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Nove knjigeKatja Radoš-PerkovićGoldonijevoljetovanje u HrvatskojCarlo Goldoni,Trilogija o ljetovanju/ Trilogia della villeggiatura,prevela Natka Badurina,ArTresor, Zagreb, 2008.Tristota obljetnica Goldonijeva rođenjaposlužila je kao odličan povod da se uHrvatskoj, kao i posvuda u svijetu,upri zori mnoštvo djela ovoga talijans -koga klasika komedije, ali i da se (ko -načno) objave neki novi prijevodi, bu -dući da su posljednji puta objavljivanidevedesetih godina prošloga stoljeća,i to opet povodom obilježavanja godišnjiceautorove smrti. Najbolji proizvodposljednjega slavljeničkog vala goldo -nizma u Hrvatskoj nesumnjivo je Trilo -gija o ljetovanju / Trilogia della villeggiaturau izdanju ArTresora iz Zagreba2008. godine.Priča o ovoj Goldonijevoj trilogiji općenitoje zanimljiva i specifična u odnosuna druge uspješnice iz cjelokupnaopu sa. Predstave su praizvedene1761. godine, sezonu uoči Goldoni je -ve “emigracije” u Francusku iz koje se,osim sporadično, nije više vratio u rod -nu Veneciju sve do smrti. Trilogija pripadaskupini posljednjih autorovih talijanskihkomedija i skupini onih kojesu, u mnoštvu koje sadrži više od 200djela, s vremenom zaboravljene. Usp -ješ na i redovito izvođena bila je prvakomedija, Pomama za ljetovanjem, uHrvatskoj uprizorena samo 1961. go -dine, u izvorniku (Smanie per la villeggiatura)u izvedbi talijanske drameHNK-a Ivana pl. Zajca iz Rijeke (reda<strong>te</strong>ljNereo Scaglia). Razlog tome dijelomproizlazi i iz same “trilogičnosti”,sinonima za golemu količinu ma<strong>te</strong>rijalas kojom se (bilo) <strong>te</strong>ško suočiti, a iz -vođenje in<strong>te</strong>gralnih <strong>te</strong>kstova svih trijukomedija u jednoj večeri danas bipred stavljalo <strong>kazali</strong>šni eksperiment, ane klasiku u koju se Goldonija svrstava.No, Trilogija je sredinom dvadesetogastoljeća “spašena” kao cjelina za -hvaljujući Giorgiju Strehleru, znamenitomtalijanskom reda<strong>te</strong>lju koji je prviponudio znatno skraćeno verziju, od -nosno tri komedije kao tri čina jedne.Valja naglasiti da je i naslov, kakopred stave tako i ove knjige, Strehlero -va tvorevina koja se, zahvaljujući ugledureda<strong>te</strong>lja i značaju predstave, uvriježilai postala općeprihvaćena unatoččinjenici da to nije Goldonijev odabir.Hrvatsko izdanje Trilogije umjesto po -govora sadrži prijevod Strehlerovih re -da<strong>te</strong>ljskih bilježaka za ovu predstavuiz 1954. godine, što je hvale vrijedan inadasve meritoran dodatak <strong>te</strong>kstu.Strehler, naime, posebno naglašavači njenicu da se radi o ljubavnoj komediji,iako su ljubavni zapleti nezaobilazniu svim Goldonijevim djelima, ali ov -dje se autor posebno vješto i pomalookrutno poigrava s motivima zaljubljivanja,dužnosti i ćudoređa. Upravo jeta razina priče, koja ne završava ba -nalno sretno, nego društveno dolično,ona koja komediji daje (gorak) okuspredromantizma, dekadencije uoči re -volucija i sasvim osobne Goldonijevere zignacije pred neminovnim odlaskomiz domovine. Strehler je Trilogijurežirao još i 1974. u Beču i 1978. uParizu, što je označilo veliki povratakdjela na europske scene. Zanimljivo jeda je taj ulomak prevela Vanda Mikšić,a ne prevodi<strong>te</strong>ljica svega ostalog <strong>te</strong>ksta,Natka Badurina.Natka Badurina odradila je sjajan po -sao još 2003. godine, za prvu izvedbuTrilogije u HNK-u u Zagrebu. Reda<strong>te</strong>ljJanusz Kica ponudio je nešto dužuverziju od prve hrvatske izvedbe uHNK-u Split 1990. godine (režijaEduard Mil ler, prijevod Mani Gotovac)pa smo do bili predstavu od otprilikečetiri sata, ali vrlo živu, dinamičnu inadasve cjelovitu, upravo u onomsmislu u kojem je Goldoni sam opisaoTrilogiju u predgovoru prvoj komediji.Predstava je vrlo uspješno igrala još usezoni 2007./2008., ali nije dočekalaovo tiskano izdanje. Š<strong>te</strong>ta je višestruka,jer je izvrsna predstava logičanpoticaj da se posegne za <strong>te</strong>kstom iobrnuto, kvali<strong>te</strong>tan dramski <strong>te</strong>ksttraži komplementarni doživljaj u <strong>kazali</strong>štu.Prijevod <strong>te</strong>ksta za predstavu,međutim, samo je okosnica punoopsežnijega i <strong>te</strong>meljitijega prijevodaza tiskano izdanje. Razlike proizlazeprvenstveno iz reda<strong>te</strong>ljske koncepcijei dramaturške obrade, jer je <strong>te</strong>kstpredstave zapravo sin<strong>te</strong>tička, jezičnoi stilski modernizirana i dinamičnaverzija izvornika čija se funkcionalnost(naravno) uočava samo i <strong>te</strong>k nasceni, dok je čitanje Trilogije u njezinojizvornoj i prijevodnoj raskoši jedinstvendoživljaj. Osobno se ne bih slo -žila <strong>te</strong>k s po kojim odabirom glagols -koga vremena u prijevodu Goldonije -vih predgovora komedijama i moždabih neka od rješenja iz predstave prenijelau tiskani prijevod nauštrb doslovnosti,a u korist učinka. Raskošiizdanja i dojmu čitanja svakako pridonosirijetka pojava da se sučelice otisnu<strong>te</strong>kst izvornika i <strong>te</strong>kst prijevoda,što knjigu čini znatno debljom (i skup -ljom), ali i je dinstvenom po opremlje -nosti. Pred go vor je povjeren još jednomuglednom hrvatskom goldonistui prevodi<strong>te</strong>lju Gol donijevih djela, Bori -su B. Hrovatu, čiji je esej prekratak isažet da vjerno prikaže godine provedeneu proučavanju i prevođenju Gol -donija, ali ipak je vrlo informativan ikoristan za razumijevanje Trilogije,osobito aspekata vezanih uz se<strong>te</strong>čen<strong>te</strong>skno,mletačko poimanje ladanja,odnosno suvremenim rječnikom re če -no godišnjeg od mora, budući da sesuštinski ne radi o ljetovanju, nego o“jesenikovanju“ u listopadu i studenom,sve do blagdana sve<strong>te</strong> Katarinekada je (bio) predviđen povratak ugrad. Te nas semantičke finese osimkao kulturološki i antropološki kuriozi<strong>te</strong>tizapravo i ne ometaju stoga Trilo -giju i zovemo o ljetovanju, odnosnopovijesno ne ograničavaju djelo jer se<strong>te</strong>meljna komična crta crpi iz univerzalnih,bezvremenskih i svevremenskihfenomena održavanja društvenihrituala, trošenja iznad vlastitih mo -guć nosti, robovanja modi i tuđemmišljenju, koje će nas uvijek dobronasmijati, poput briljantnoga modnogprepucavanja Giacin<strong>te</strong> i Vittorije udrugome činu prve komedije. Ali, nesamo Strehler nego i brojni ugledniznanstvenici naglasili su da je ovo trilogijao ljubavi, odnosno o psihološ -kom razvoju i emocionalnom sa zri je -vanju Giacin<strong>te</strong>, bilo da se ras plet in -<strong>te</strong>rpretira kao njezina osobna tragedija,žrtva ili preuranjeni izraz zatomljenafeminizma, što je apsolutno svrstavameđu uspjelije i složenije Gol -do nijeve ženske likove. Je li za porazistinske ljubavi kriva Giacintina inhibicija,kru<strong>te</strong> etičke norme ili financijskapropast neželjenoga zaručnika pa ioca uzrokovana rastrošnim ladanjem,ostaje upitno i nakon nekoliko čitanja,a to samo potvrđuje da kvali<strong>te</strong>tni<strong>te</strong>ks tovi ne zastarijevaju i da su kvali<strong>te</strong>tniprijevodi jedini način da ih promičemou drugim sredinama. Trilogijao ljetovanju razmjerno se kasno po -javila u hr vatskim <strong>kazali</strong>štima, gdje seGoldo nijeva djela izvode od drugepolovine XIX. stoljeća, ali, za razlikuod brojnih drugih, dobila je svoje vrijednopapirnato izdanje koje joj jošdugo jamči vjernu publiku.232 I KAZALIŠTE <strong>37</strong>I<strong>38</strong>_2009233

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!