[UMADIJSKA LOVNA OBLASTPODR[KA LOVNIM PROGRAMIMAPosle sednice Saveta [umadijske lovne oblastiPrioritetni zadatak - briga o lova~kom podmlatku^ini se da je sednica Saveta[umadijske lovne oblasti,kojom je predsedavao TomicaRadosavqevi}, predsednikove lovne oblasti ipotpredsednik LSS, a koja jeodr`ana u Lova~kom domu uOstri, koji pripada Lova~komudru`ewu "Radi{a Po-{ti}" u Mr~ajevcima, dalajo{ jedan sna`an potsticajrazvoju lova i lovstva ovogkraja, kao i cele <strong>Srbije</strong>.U prisustvu predstavnika23 lova~ka udru`ewa, lovniradnici ukazali su na sveprednosti razvoja lovstvakao pokreta za za{titu io~uvawe prirode i divqa~i.Posebno je ukazano na zna~ajuno{ewa fazana, zeca, jarebicakamewarki, kao i muflonai evropskog jelena ulovi{ta.Po prvi put je zvani~no saop{tenoda se na podru~ju ovelovne oblasti nalaze i tri medveda- jedan iznad Grze u LU"Para}in" u Para}inu, a dva ulovi{tu LU "Draga~evo" u Gu-~i.Stawe fondova plemenitelovne divqa~i na ovom podru~jupovoqno je oceweno, astru~ne slu`be dobile su zadatakda {to vi{e pa`we poklonevaqanoj lovnoj evidenciji,koja mora biti blagovremenodostavqena Lova~komsavezu <strong>Srbije</strong>.Briga o lova~kom podmlatkuje, tako|e, jedan odprioritetnih zadataka, pa jepredlo`eno da se briga omladom lova~kom nara{tajui zakonski reguli{e odre|enimpravilnikom, kako se nebi radilo parcijalno, ve}sinhronizovano, u svim lova~kimudru`ewima.U~estvuju}i u diskusiji,dipl. in`. Zoran @ivojinovi},predsednik LSS, ukazaoje da ova lovna oblast predstavqaogromnu pokreta~kusnagu i aktivno u~estvuje uradu <strong>Savez</strong>a, uz opasku: "Nismoidealni, ali danas nemaidealnijeg za gazdovawe lovi{tem".Na ovom skupu ~uli su se ipredlozi da se udru`ewimapru`i ve}a pomo} prilikomizrade planskih dokumenata,kao i da se svim lovcima,prilikom ugovarawa osigurawa,obezbedi po jedan markirniprsluk.S. Maxarevi}8LOVA^KE NOVINE, <strong>MAJ</strong> 2008.ZLATIBORSKA LOVNA OBLASTSTABILNE POPULACIJE DIVQA^IU narednom periodu jo{ vi{e popularisatilovno streqa{tvoU prelepom Peru}cu kod BajineBa{te, <strong>14</strong>. maja odr`ana je sednicaSaveta Zlatiborske lovne oblasti,koju je vodio Mihailo Jevgenijevi},predsednik ove lovne oblasti.Sednici su prisustvovalidipl. in`. Zoran @ivojinovi} idipl. in`. Aleksandar Panteli},predsednik i sekretar Lova~kogsaveza <strong>Srbije</strong>, koordinator za ovulovnu oblast dipl. in`. Vuki} Kosti},~lanovi Stru~ne slu`be <strong>Savez</strong>adipl. in`. Svetislav Tatovi}i dipl. in`. Boris Baji}, kao ilovni inspektor Slobodan Stefanovi}.Od jedanaest udru`ewa, sateritorije ove lovne oblasti, nisubili prisutni samo predstavniciLU "Vrhovi" u Sjenici, dok supredstavnici lokalnih privrednihorganizacija, Nacionalnog parka"Tara" i JP "Srbija{ume", aktivnou~estvovali u radu sednice.Podneti izve{taji o radu su bili,uglavnom, pozitivni, s tim da jeukazano na osnovni problem pove-}anu brojnost predatora na lovnimSa sednice Saveta Zlatiborske lovne oblastiterenima. U lovi{tima se nalazebrojni lovno-tehni~ki objekati isva potrebna infrastruktura. Svaudru`ewa redovno rade na unosudivqa~i, pa su fondovi fazanske,ze~ije i srne}e divqa~i izuzetnostabilni, jedino je populacija "crnedivqa~i" i jarebice u stagnaciji.Lovci Ivawice }e ove godineimati redovni odstrel srnda}a,dok su lovci Po`ege ponosni nasvoju produkciju fazanskih pili-}a, jer su fazanke snele vi{e od12.500 jaja, za fazaneriju u Kali-{tu. U Nacionalnom parku "Tara"ima 45 primeraka mrkog medvada,{to je blizu optimuma, a i broj divokozai divqih sviwa je zadovoqavaju}i.Jedan od na{ih najtrofejnijihstrelaca, Dragan Vasiqevi} iz^ajetine, govorio je afirmaitvno olovnom streqa{tvu i potrebi dase lovci jo{ vi{e upoznaju s pravilnimrukovawem i upotrebomsa~marica. S obzirom da u ovojlovnoj oblasti postoji "Zlatiborsko-drinska"liga u lovnom streqa{tvu,koju uspe{no vodi komesarNenad Puri} iz Bajine Ba{te,postoje svi preduslovi za jo{ boqirazvoj ove lova~ko-sportskediscipline. Rad sa podmlatkarimaje, tako|e, na zavidnom nivou, aposebno se isti~u mladi Ariqa iIvawice.Istaknuta je i potreba za vo|ewemvaqane lovne evidencije iupisivawem podataka o polo`enimlova~kim ispitima u ~lanskekarte.Prisutnima se obratio i predsednikLSS, Zoran @ivojinovi},rekav{i da ga raduje vidan napredaku radu Zlatiborske lovneoblasti, prisutan u nekoliko zadwihgodina. Posebno je naglasio iprioritet o~uvawa LSS kao organizacijekoja najboqe {titi interesesvojih ~lanova, jer se na{elovstvo visoko kotira u svetu.Potvrada tome je i ~iwenica da jena 55. Generalnoj konferencijiCIC-a u Maroku, Milorad Perovi}izabran za potpredsednika ovesvetske lova~ke organizacije.Na kraju sednice Saveta ovelovne oblasti, LU "Soko" u BajinojBa{ti proglasio je za svoje po~asne~lanove Zorana @ivojinovi}a,Aleksandra Panteli}a i SvetislavaTatovi}a.D. Markovi}
CRWANSKI O SVETSKOJ LOVA^KOJ IZLO@BI U BERLINURE^I HVALE I KRITIKERealan prikaz nastupa Kraqevine JugoslavijeNa temu lova i lovstvapuno je pisano od stranelovaca, qubiteqa prirode,poznatih i nepoznatih,pozvanih ili mawe pozvanih.Svi su oni `elelida lov osvetle i prika`uga u svom vi|ewu, ali maloje poznato da je na{ velikipisac Milo{ Crwanskipone{to ostavio o toj temi.Kao diplomatski slu`benikKraqevine Jugoslavijeu Berlinu i dopisnikbeogradskog lista "Vreme",Crwanski je obi{ao Svetskulova~ku izlo`bu, kojaje u jesen 1937. godineodr`ana u Berlinu.Veliki broju~esnikaNa izlo`bi je u~estvovalovi{e od 30 nacija aposetioci su mogli da videtrofeje ulovqene u afri-~kim savanama, grenlandskimledenim prostranstvima,Japan... Opisuju}iizlo`bu, za ~itaoce"Vremena", Crwanski jeprvo istakao domete doma-}ina u oblasti lovstva: "Uisto~noj Pruskoj ustanovqenisu rezervati gde`ivi divqa~ koje ve}odavno nema u drugim krajevimaEvrope. Jedan nema-~ki rezervat statisti~kimradom posmatrao je selidbuptica. U borovim {umamakraj Berlina, naseqeni subizoni i irvasi i `ive upotpunoj slobodi prirode...Nema~ka je u to vremedonela sasvim nove zakoneza za{titu i selekcijudivqa~i. Na Svetskojlova~koj izlo`bi, nema~kiprofesori su stvorilijednu veli~anstvenu statistiku`ivota zveri izveriwa". ("Vreme", 08. 11.1937.).Pisac je o{troumno oceniozna~aj i dometeMe|unarodne lova~keizlo`be, a pri opisu paviqonaposebno je istakaosokolove, kojima se lovilou Egiptu i Mongoliji, zatimprimer Francuske koja jeizlo`ila lova~ke slike igoblene, kao i oru`je.Englezi su, naprotiv, vi{ebili, kako pi{e Crwanski,zainteresovavani za izlagawe{ampionskih trofejaiz celog sveta, dok su Rumunii Poqaci izlo`ilinajvi{e divqa~i. Malibugarski paviqon bio jedobro ure|en. Zanimqivo jeda se na slikama bugarskihlova~kih prizora mogaoosetiti uticaj Nema~ke.Austrija je na ovoj izlo`bidobila toliko prostora daje gledalac imao utisak daje u pitawu jedna velikadr`ava. Kao i Francuska, iAustrija je izlo`ila mnogoumetni~-kih predmeta izlova~kih dvoraca. ("Vreme",08.11.-1937). Crwaskije ~ovek o{tra oka i jo{o{trijeg pera pa prednostdaje ma|arskom paviqonukoji je bio veoma `ivopisnoure|en i ukra{en slikamai freskama. Na{ velikanpisane re~i se iskrenodivio imaginaciji aran`erakoji su ceo `ivot Ma|araiz pesama i predawapreto~ili u pri~u u slikama.Uz to, Crwanski je konstatovaoda su Ma|ariimali najboqu propagandui da je Ma|arska naizlo`bi prikazana u mnogoboqem svetlu.Sedam izlo`benihpanoaNa Svetskoj lova~kojizlo`bi u Berlinu u~estvovalaje i KraqevinaJugoslavija ~ija dvorana jebila skromno ali ukusnoure|ena sa sedam izlo-`benih panoa, jer je upravotoliko lova~kih organizacijau to vreme bilo ume|uratnoj dr`avi. Crwanski,sa dozom sete, isti~eda jugoslovenska izlo`ba(u oviru Svetske izlo`be uBerlinu) ne prikazujebogatstvo divqa~i kojomzemqa raspola`e, ve} da jevi{e istaknuta turisti~kanota u lovnoj ponudi. Upaviqonu Kraqevine Jugoslavije,bogatstvo divqa-~i prikazano je na samo jednojkarti. Istina, bilo je ivi{e lepih primerakajelenskog rogovqa imedve|ih ko`a. Akcenat jevi{e bio na slikama profesoraQube Babi}a, kojeprikazuju pojedine na{ekrajeve, i na fotografskommaterijalu, ~ime je dataturisti~ka nota. "Namera jebila da stranac ne steknedojam da su Bosna, CrnaGora i Srbija pra{ume.Utisak koji su posetiociimali uglavnom se baziraona divqa~i i lova~kimorganizacijama sa teritorijeDravske i Savskebanovine" ("Vreme", 08.novembar 1037).Re~i kritikeCrwanski je bio kriti~anzbog lo{eg konceptapaviqona zemqe ~iji je ion bio gra|anin, pa je sadozom sarkazma istakao daje vrlo lepa misao bila dase izlo`e otisci bogumilskihspomenika na kojima sevide lova~ke scene. On jeistakao da je to privuklopa`wu posetilaca mnogoboqe u katalogu izlo`benego u samoj dvorani, gde suispod wih bili mali natpisiveli~ine dana{wihvizit-karti. Kakav je bio upisawu, Crwanski je isti iu novinarstvu, pa nijepropu{tao priliku dauka`e na propuste iproma{aje i sasvim otvorenoje konstatovao: "Ma|arisu iz svoje istorijenapravili grandioznupesmu u ~ast lova na ovojizlo`bi. Iz na{e pro{losti,iz na{ih narodnihpesama, koji su puni lova ilovaca, nema ovde ni tragakao i o na{im sokolovima.Lov sa sokolovima (koji,koliko je poznato, jo{ `iviu Bosni i Staroj Srbiji, una{em paviqonu vi{e jespomenut, nego istaknut,kao i oru|e za zamke lovacaiz ju`nih krajeva koje jeprivuklo pa`wu posetilaca"("Vreme" 08.novembar1937.). Iako nije bio velikistru~wak za lovstvo Crwanskije lako uo~ionedostatke i propuste organizatorajugoslovenskogpaviqona, a pored protokolarogpomiwawa trofejakoje je odstrelila kraqevskaku}a Kara|or-|evi}a,pisac, u ovom slu~aju novinar,isti~e i dobre straneizlo`be. Crwanski ka`eda je skladno koncipiran idosta informativan na{deo u katalogu Me|unarodnelova~ke izlo`be, jer senavode mesta lova i svirelevantni podaci oodstrelu divqa~i.Novinarski tekst ulistu "Vreme" svedo~i daje veliki pisac i mislilacMilo{ Crwanski odmerenoi umesno opisao paviqonKraqevine Jugoslavije naSvetskoj lova~koj izlo`biu Berlinu. Velikan na{episane re~i pokazao se ikao veliki novinar koji jesa lako}om uo~avaonedostatke, propuste ali iprednosti u predstavqawuJugoslavije na svetskojlova~koj smotri. Takvave{tina i lako}a pisawa,sa mogu}-no{}u markirawasitnih detaqa koji se ucelini ~ine va`nimdelovima mozaika, krasisamo vrsne umetnike, pa jetekst koji smo citirali ianali-zirali zna~ajandoprinos na{oj lova~kojzaostav{tini.Ass. mr VladimirBraovi}LOVA^KE NOVINE, <strong>MAJ</strong> 2008.9