Ure|uje:Sofija Filipovi}Priroda je moj zavi~aj[UME I EROZIJA"[ume nisu samo ukras Zemqe, wen prekrasan iveli~anstven pokriva~, niti su samo izvor sirovina,one su najve}i pomaga~ ~ovekov u borbi za `etvu."Za vreme ki{a li{}e drve}a u {umama zadr`ava ki{ne kapi,tako da se voda postepeno sliva na tle. [ume spre~avaju i naglotopqewe snega, koje nastaje pod uticajem Sun~evih zraka i toplihvazdu{nih struja. U {umi se sneg sporije topi nego na golomzemqi{tu i u poqu, jer hladovina od drve}a i `buwa i smawenasnaga vetra smawuju zagrevawe i prodirawe toplih vazdu{nihmasa u {umu. Na taj na~in, {ume spre~avaju stvarawe bujica ipoplava, zadr`avaju vlagu, reguli{u vodostaj u rekama i {titezemqi{te od spirawa i odno{ewa.Kad se uni{te {ume, tle ostaje golo i neza{ti}eno.Tada po~iwe erozioni rad vode. Za vreme ki{a i topqewasnega voda se naglo sliva niz ogolele povr{ine, urezuje dubokovododerine u povr{insko rastresitom sloju, odnosi ga postepeno,dok ga sasvim ne odnese i razori, i na povr{ini se pojave golestene. Tada tek nastaju prave nevoqe. Pod uticajem Sun~evetoplote, vode i drugih ~inilaca stene pucaju, raspadaju se idrobe. Nove bujice nezadr`ivo jure preko ovih golih povr{ina iodnose sa wih ogromne koli~ine kamewa i blokova stena. Kadsi|u u ravnice, zasipaju ovim stenovitim materijalom wive ilivade, uni{tavaju}i ne samo `etvu od jedne godine ve} postepenopretvaraju plodno zemqi{te u kamenito i zauvek neplodno.Tako "uni{tavawe svakog hektara {ume izaziva uni{tavawe hektaraplodne zemqe."Sofija Filipovi}NA KRAJU SVETASledila se istina na jeziku,san prebegao u dubqeg sna senku,nemiri preplavilibrzinom divqih zveri,zenice utonule u tminu,stid vulkanskom lavom sakriven,nade tragovi zavejani u snegu,nebesa daleka spustila se blizu,mogu da ih dotaknem.Strahom obuhva}en ~ovek lebdi,jagwe izgubqeno `eli da je svezano,putuju}i, putnik se oslobodio prtqaga,ratnik izlio sabqu u grivnu,kose rasplela devojkanespretno, kosama uplela roj p~ela,osramo}ena svetlosthodnicima mrklim luta,mogu da je uhvatim.LOVA^KI PODMLADAK - ^UVARI PRIRODEJedna pri~a ima puno naravou~enijaLisica i drvose~aLisica, be`e}i od lovaca, pobegne ka kolibidrvose~e, mole}i ga da joj dozvoli da se sakrijeu kolibi. Ovaj dozvoli. Ali utom stignu i lovci iupitaju ga, nije li gde opazio jednu lisicu tuda daprotr~i. Ovaj re~ima odgovori da nije ni{ta smotrio,no u isto vreme poka`e im prstom na kolibu. Lovci tone primeti{e u brzini i oti|o{e daqe. Lisica, kojasve to opazi, kako vide da se lovci udaqi{e, izi|e ipo|e na drugu stranu, ni hvala ni zbogom ostaj.Drvose~a je stane prekorevati za takvu neblagodarnost."Da ti je prst sa ustima saglasan bio, umelabih ti ja blagodariti, a ovako ni{ta, nego uzalud tidobro, osramotio si se."Naravou~enije:"Nemoj me re~ima qubiti, a um i srce na drugoj imatistrani", veli starac Teognid. Pogre{ke bli`wihna{ih vaqa zaboravqati, jer smo svi pogre{kamapodlo`ni, a dobro u~iweno, nikada.Mali lova~ki pojmovnik[ta je {ta?Koncept odr`ivog razvojaKoncept odr`ivog razvoja ukqu~uje i povezuje trioblasti: ekonomiju, ekologiju i pravi~nost (nepristrasnost).Odr`ivi razvoj je razvoj u pravcu zadovoqavawapotreba sada{wih generacija, ne ugro`avaju}i mogu}nostbudu}ih da zadovoqe svoje potrebe. Koncept odr`ivog razvojabila je ideja vodiqa na Zemaqskom Samitu u Rio de@eneiru 1992. godine.Pored ovakvog postepenog razarawa i uni{tavawa tla, bujicemogu, za vreme jakih ki{a, za vrlo kratko vreme da naprave pravupusto{. Sa~uvajmo {umu.[uma je biofilter, biosun|er i bioarmatura.Ekolo{ki semafor:Kori{}ewe poqoprivrednih ma{ina bezpla{ilica mo`e biti kobno za divqa~i i wenpodmladak.Plasti~ne boce i kese su ru`an dokaz prisustvanesavesnog ~oveka u prirodi. ^ove~e, kadne mo`e{ pame}u, ne razme}i se sme}em!Ispravi svoju sramotu jeftino, da je tvoja decane bi pla}ala skupo!Pro|ite kroz `ito i detelinu i podignitedivqa~, pola sata pre ulaska poqoprivrednihma{ina. Mo`ete pro{etati i sa svojim psom.LOVA^KE NOVINE, <strong>MAJ</strong> 2008.27
U <strong>MAJ</strong>URU KOD [APCALOVCI SVEAKTIVNIJISekcija u Majuru je jedna od najboqih u Lova~komudru`ewu "Sele Jevti}" u [apcu. To je re~eno na skoroodr`anoj redovnoj Skup{tini tog Udru`ewa. Lovci Majurane samo {to su najbrojniji, ve} su i najaktivniji, a zadatakaima na pretek.Predsednik Sekcije majurskih lovaca MilenkoBo{kovi} isti~e da }e se ove i narednih godina posebnoanga`ovati na poboq{awu uslova za oboga}ivawelovi{ta raznovrsnom divqa~i. Tako|e, u planu je izgradwalovno - tehni~kih objekata, ali i redovno odr`avawepostoje}ih. Lovci Sekcije u Majuru izgradi}e ve}i brojhranili{ta i soli{ta i na taj na~in }e zimska prihranadivqa~i biti znatno boqa. U ovu akciju, osim lovaca, bi}eukqu~eni i podmlatkari.U narednom periodu lovci Majura }e jo{ boqesara|ivati sa rukovodstvom Mesne zajednice. ^lanovi oveSekcije, a ima ih oko 60, veruju da }e uskoro dobiti nakori{}ewe prostoriju za odr`avawe sastanaka kako sevi{e ne bi sastajali po privatnim ku}ama ili kafanama.I na kraju, {to se divqa~i ti~e, lovci smatraju da bi trebalopove}ati broj srne}e i ze~ije divqa~i tj. da se brojnostovih populacija vrati na nivo koji su imale ranijihgodina. ~lanovi Sekcije "Majur" predlo`ili su da senapi{e i objavi Monografija o radu wihove lova~ke organizacije.Prema re~ima predsednika Milenka Bo{kovi}a,wegovi najboqi saradnici su: Dragan @ivanovi}, Zoran\ukanovi}, Dragan Savi}, Dragan \uri}...M. Negovanovi}KQAJI]EVO KOD SOMBORABAL POSLE 20 GODINANovoizabrano rukovodstvo LD "Milo{ Petrovi} - Lo{o" uKqaji}evu, predvo|eno predsednikom Miloradom Rajkovi}em,organizovalo je lova~ku zabavu. Ovaj doga}aj }e se dugo pamtiti,jer je Dru{tvo posle 20 godina obnovilo ovaj vid dru`ewa lovaca.Zabavi je prisustvovalo oko sedamdesetak lovaca, wihovesupruge i brojni gosti. Za dobro raspolo`ewe bio je zadu`enseoski orkestar "Ra{i}", pevalo se i igralo do ranih jutarwih~asova. Uz pomo} donatora prire|ena je i bogata tombola, aglavna nagrada je bila je srna. Sre}nog dobitnika izvukao je, najstarijiprisutan lovac, 70-godi{wi Marko Mraovi}. Posebnoiznena|ewe priredio je, oko pola no}i, seoski pekar Prugini},koji je za goste pripremio srpsku gibanicu.Predsednik Rajkovi} je izrazio `aqewe {to nije do{lo jo{vi{e lovaca. On veruje da }e ih naredne godine biti u znatnove}em broju, jer }e lova~ka zabava prerasti u tradiciju.Lovci Kqaji}eva su pokazali da se lov ne zavr{ava samo odstrelomdivqa~i ve} i dru`ewem i slavqem.B. Mraovi}LOVA^KE NOVINE, <strong>MAJ</strong> 2008.28