Visoka vegetacija omela lovce u odstrelu srnda}a^estitka posle uspe{nog lovaTihomir Kijac, upravnik lovi{ta u LU u Subotici sa ovogodi{wimtrofejimaPrema procenama LS Vojvodine i LS <strong>Srbije</strong>, do <strong>15.</strong> majaodstreqeno oko 800 srnda}aOvogodi{wa lovno-turisti~ka sezona na srnda}e po~ela jepo kalendaru lova - 16. aprila. Agencije koje su dovele turistei lova~ke organizacije do <strong>15.</strong> maja uglavnom su realizovale zacrtaneplanove. Prema ra~unicama izvedenim u Lova~kom savezuVojvodine i Lova~kom savezu <strong>Srbije</strong>, do tog datuma, u na{imlovi{tima odstreqeno je oko 800 srnda}a. Pote{ko}e u lovuogledale su se u visokoj vegetaciji `ita i uqane repice, ali iu mawem broju turista.Tokom prvih mesec dana u vojvo|anskim lovi{tima odstreqenoje oko 500 srnda}a, posredstvom preko dvadeset organizacijai agencija - ka`e Milenko Zeremski, sekretar LS Vojvodine.- Period karakteri{e ne{to mawi broj turista, nego{to su bile prvobitne najave - naglasio je Zeremski.U OVOGODI[WOJ LOVNO-TURISTI^KOJ SEZONI NA SRNDA]EPLANOVI ODSTRELAUGLAVNOM REALIZOVANI- U lov na srnda}e, a odstreqeno ih je oko 300, do{li su lovciiz vi{e evropskih dr`ava - ka`e dipl. in`. Aleksandar]erani},vi{i lovni savetnik Lova~kog saveza <strong>Srbije</strong>. -Srnda}eza odstrel ponudile su lova~ke organizacije u: Barajevu, Topoli,Lapovu, Velikoj Plani, Sopotu, Quboviji, Vaqevskoj Kamenici,Ose~ini. Dowem Milanovcu, Ra~i, Stragarima - dodajeAleksandar ]erni}.[ta ka`u u agencijama?Srna sa zlatnim rogovqem -hermafrodit- Zakqu~no sa <strong>15.</strong> majem, posredstvom je JP "Vojvodina{ume"-"Lovoturs", inostrani turisti iz Austrije, [panije, Italije,Nema~ke i Hrvatske u lovi{tima vojvo|anskih lova~kih organizacijai "Vojvodina{uma", odstrelili su 127 srnda}a - ka`eBranislav Stankov, direktor ove organizacije. - Od tog broja 37odsto je u medaqama. Pet srnda}a oceweno je zlatnom, 24 srebrnomi 18 bronzanom medaqom. Zlatni srnda}i su u rasponu od130 do <strong>14</strong>0 poena. Najja~i srnda}, odstreqen u lovi{tu u Nadaqukod Srbobrana, ocewen je sa 160,17 poena, a bio je te`ak680 grama - dodaje BranislavStankov.Kako ka`e na{ sagovornik, rezultatibi bili i boqi da je bilovi{e turista, mawe ki{e i ni`avegetacija (`ito i uqana repica),Udru`ewa koja su primila stranelovce posao su obavila profesionalno,po~ev od prihvata i vo|enau lov do obrade trofeja, i zaslu`ujusvaku pohvalu.Po re~ima Sa{e Belan~i}a,direktora "Safari internacionala",posredstvom wihove agencijeu lovi{tima u Republiciinostrani lovci turisti iz [panije,Italije i drugihdr`ava, odstrelili supreko 300 srnda}a, od kojihje 25 odsto u medaqama.Me|u wima je i 15 srnda}aocewenih zlatnom medaqom,a najja~i je imao150 poena. Sezona te~edaqe, pa }e i krajwi rezultatibiti boqi.Iako je sezona lova utoku, iz somborske agencije"Trestelle" sti`u podacida je wihovim posredstvomu Kawi`i, Subotici,Ba~koj Topoli, MalomI|o{u, Somboru i Kuli,odstreqeno <strong>14</strong>2, srnda}a.Turisti su do{li iz Slovenije,Hrvatske, Rusije,Austrije, Nema~ke, Italije,Estonije.- Od odstreqenih srnda}a, 46 je u medaqi, ka`e Pavle Borovac,vlasnik Agencije. - Od tog broja, {est srnda}a je u zlatnoj, 21u srebrnoj i 19 u bronzanoj medaqi. Trofeji zlatnih srnda}aoceweni su sa 130,87, 132,48, 132,60, 135,77, <strong>14</strong>4,78 i 157,80 poena,a jedno grlo je bilo hermofrodit (srna s rogovqem).Preko agencije "Vojvodina hobi" doma}i lovci, ali i oni izAustrije, odstrelili su 30 srda}a od ~ega je deset bilo u medaqama.Najja~i trofej imao je 131 poen i bio te`ak oko 500grama.- Na{i gosti lovili su u lovi{tima u Novom Be~eju, ^urugu, Kawi`i,^eneju... - rekao je dipl. in`. Reqa Male{evi}. - Lov senastavqa, ali je mawe turista naro~ito iz Austrije i Nema~ke,nego {to je bilo najavqeno - naglasio je Reqa Male{evi}.Udru`ewa zadovoqnaU vreme prikupqawa podataka (od 12. do <strong>15.</strong> maja), ve}inaudru`ewa privodila je kraju ovogodi{wu lovno-turisti~ku sezonu.Razgovarali smo sa predstavnicima na{ih organizacija uSenti, Novom Be~eju, Kawi`i,Novom Kne`evcu iStragarima. Evo {ta onika`u:- Od planiranog broja,inostrani turisti posredstvomtri agencije, odstrelilisu 57 srnda}a - ka`eDragan Todorovi}, predsednikUO LU u Senti. - Odtog broja 35 odsto je u medaqama,{to je malo slabijenego lane. Dva srnda}aocewena su zlatnim medaqama(131,77 i 134,95CIC poena), osam srebrnimi deset bronzanim. Novaczara|en od odstrela upotrebi}emoza kupovinu zemqe, jer nam je ona trenutno najpotrebnija- dodaje Todorovi}.- Lovci turisti iz Austrije i Italije (preko {est agencija) una{em lovi{tu odstrelili su 98 srnda}a, {to je otprilike kaoi lane, -ka`e Sini{a Ne{i}, sekretar u Novom Be~eju. -Tri srnda}aocewena su zlatnom medaqom (130,56, 130,28 i 133 poena),devet srebrnom i 19 bronzanom - istakao je Ne{i}.- Ovogodi{wom sezonom smo izuzetno zadovoqni-pri~aDu{an Ni}iforovi}, predsednik u Kawi`i. - Od planiranih110, strani lovci iz [panije, Austrije i Italije (preko triagencije) odstrelili su 106 srnda}a. Od tog broja tri trofejaocewena su zlatnom medaqom (131,00, <strong>14</strong>5,00 i 158,00 poena),pet srebrnom i osam bronzanom. - Pored zarade za odstrel,uspeli smo da prodamo i meso srnda}a beogradskoj firmi "Konstanca"- tako da boqe nismo mogli pro}i - ka`e Ni}iforovi}.- U na{em lovi{tu lovci turisti iz Portugalije, [panije, Nema~ke,Austrije i na{e zemqe (posredstvom sedam agencija)odstrelili su 136 srnda}a - ka`e Radenko Cvejanov - Beka, lovniku Novom Kne`evcu. -Odstrelom smo izuzetno zadovoqni, anajvredniji trofeji su nam tri zlata (130,78 , 131,63 i 132,43 poena),dvanaest srebrnih medaqa i 17 bronzi - dodaje popularniBeka.- U lovi{tu LU"Srebrnica" u Stragarimadoma}i turistiodstrelili su 12 grlasrnda}a, od kojih je jedanu bronzanoj medaqi- ka`e Raja Proki},upravnik lovi{ta.Ovim odstrelomsmo skoro ispuniliplan i zadovoqnismo, jer o~ekujemo da uvrlo bliskoj budu-}nosti iz kvantiteta(velikog broja), pre|emou kvalitet (ja~atrofejna vrednost) -ka`e Raja Proki}.Kona~ni rezultatiovogodi{we lovnoturisti~kesezone nasrda}e zna}e se poslesezone parewa ove divqa~i.Izvesno je da}e odstrela srnda}abiti i u tom periodu,{to planiraju i agencijei udru`ewa. Zao~ekivati je da una{im lovi{tima, ulovnom turizmu, i ovesezone bude odstreqenooko hiqadu srnda}a.Dragan Maksimovi}Snimio: Jaroslav PapNajja~i trofej 160.17 poena u rukamaStevana Muwina lovo~uvara uNadaquNa ocewivawu trofeja u SentiSezona lova na srnda}e traja}e do kraja septembra
SLUG ZRNOPRO[LOST ILI SAVREMEN IZBORPomenuti projektil je popularan i rasprostrawen kod lovaca zbog svojeefikasnosti, odnosno strahovite zaustavne mo}iLovcima na zapadu (pre svega u SAD)re~ Slug je uobi~ajeni naziv za jedina~nikalibarni projektil za sa~maru, izra|enod olova. Za ispaqivawe ovakvih zrna ulovu na krupnu divqa~, ameri~ki lovcikoriste specijalne poluautomatske pu-{ke ili pumparice sa Slug cevima. To su,u stvari, glatke cevi cilindri~nogbu{ewa, du`ine od 47 - 60 cm. One imajumontiran mehani~ki, opti~ki ili elektroopti~kini{an, umesto klasi~ne {inesa mu{icom, {to omogu}ava dovoqnu preciznosti ta~nost ga|awa na rastojawimado 100 jardi (91 m), pa i vi{e. Ovakvim pu-{kama se u SAD mo`e loviti sva krupnadivqa~. Mada se najvi{e lovi virxinijskibelorepi jelen (Buck), ovakvim zrnimaje odstreqen ~ak i grizli. Sa vi{ezamewivih cevi, zbog univerzalnosti irelativno niske cene, pumparice i poluautomatskesa~mare su najbrojnije pu{keameri~kih lovaca, posebno u dr`avama ukojima je zbog guste naseqenostizabraweno kori{}ewe oru`ja sao`qebqenim cevima i velikim dometom.O`qebqene cevi (Rifled barel) tamose mogu koristiti samo ako su nameweneza ispaqivawe kalibarnih (Slug) ili potkalibarnih(Sabot bullet) projektila zasa~mare. Wima se posti`e najve}a preciznosti efikasni domet, jer obezbe|ujunajstabilniji let projektilu, koji je sadastabilisan rotacijom.Uglavnom za divqe sviweU Evropi je situacija ne{to druga~ijai kori{}ewe sa~mare sa kuglom u ulozilova~kog karabina je ostao neostvarensan. Razlog je {to su Slug projektili uEvropi decenijama bili kori{}eni kaorezerva - kada lovac u lovu sa~maricomiznenada nai|e na krupnu divqa~ (uglavnomdivqu sviwu). Tada je naj~e{}eispaqivan iz dvocevki sa vi{e ilimawe ~okiranim cevima, {to je podrazumevalonedovoqnu ta~nost i preciznostga|awa, odnosno malu efikasnu daqinuga|awa (od 35 - 50 m).Postoji samo jedan razlog zbog ~ega suSlug projektili toliko popularni irasprostraweni kod lovaca ve} 120 godina.To je wihova dokazana efikasnost istrahovita zaustavna mo} (Stoping Power).Poznat je podatak da je indijski ambasadorlovio tigra do~ekom sa ~eke, naoru-`an pumparicom sa Slug cevi napuwenommunicijom sa Brenneke kuglama. Kako uEvropi to uskladiti sa razli~itim pre~nicimakanala cevi, naj~e{}e dvocevnesa~marice (od 18,2 - 18,6 mm za kal 12 -{to je sve u okviru CIP standarda), razli-~itim su`ewima ~okova (od 0,25 - 1 mm -{to pokriva razli~ite situacije lovasa~mom), konvergencijom osa cevi (koddvocevki), a pri tom zadr`ati dovoqnupreciznost i ta~nost ga|awa - to je bioizazov za konstruktore. Da bi se zadr`alata~nost i preciznost neophodno je daspoqa{wi pre~nik projektila bude {topribli`niji pre~niku kanala cevi. Na tajna~in obezbe|uje se dobro vo|ewe projektilakroz cev, s tim da trewe ne sme dabude preveliko i da pritisci ne pove}avajusuvi{e naprezawe cevi u predeluwihovog su`ewa (tj. u ~oku), odnosno -ispaqivawe ovakvih zrna moralo je bitii bezbedno. Problem je prevazi|en izmenomkonstrukcije projektila, koji je dobiovaqkast oblik, sa prstenastim, uzdu-`nim i kosim rebrima na bo~nim povr{inama.Tako je prevazi|ena razlika u razli~itimpre~nicima kanala cevi od 0,4mm (odnosno projektili su se bezbednomogli ispaqivati iz cevi svih proizvo-|a~a), smaweno trewe i obezbe|eno pouzdanovo|ewe projektila kroz cev.Pove}awe radnih pritisaka savremenemunicije radi pove}awa po~etne brzine,nametnulo je kori{}ewe tvr|ih olovnihlegura, izmenu na~ina izrade metalnihdelova projektila, izmenu konstrukcijetela projektila radi o~uvawa wegove mase(spre~avawa fragmentacije, koja je kodovako velikog pre~nika zrna nepotrebna)i pove}awa probojnosti.Izabrati najboqu kombinacijuBezbednost korisnika u ovakvimuslovima eksploatacije mogu}a je samoako se postigne potpuno usagla{avawepre~nika cevi korisnikove pu{ke i projektilakoji }e iz we biti ispaqen i topreciznim merewem nonijusom. Pre~nikcilindri~nog tela projektila meren izme|urebara, mora biti mawi za 0,2 - 0,5mm od naju`eg dijametra kanala cevi u ~oku,dok visina rebara mo`e biti razli~ita.To name}e potrebu da vlasnik pu{keprobnim ga|awem odredi tip i seriju jedina~nogprojektila sa kojim wegova pu-{ka puca bezbedno, a pri tom posti`enajboqe rezultate ga|awa. Kod dvocevnihsa~mara to se mora uraditi za svakucev posebno i koristiti najboqe kombinacijeodgovaraju}e municije sa svakom odcevi. Slug zrno nije prevazi|eno. Dokaz jei to {to do sada nijedan zna~ajan proizvo|a~municije u svetu nije prestao daugra|uje neku od savremenih konstrukcijaSlug projektila u svoje metke.Dr Zlatko Spasi}Snimio: J. PapLOVA^KE NOVINE, <strong>MAJ</strong> 2008.20Slug zrno naj~e{}e se koristi u odstrelu divqih sviwa