10.07.2015 Views

MAJ 14-15..qxd - Lovacki Savez Srbije

MAJ 14-15..qxd - Lovacki Savez Srbije

MAJ 14-15..qxd - Lovacki Savez Srbije

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

ISSN 0350-8072NA[EPOTPREDSEDNI^KOMESTO U CIC-uP R E V O Z IP R I H V A TF A Z A N ^ I ] AI SRNDA]I I TURISTI


I IMA, I BI]E<strong>MAJ</strong> 2008. GODINA XLVI - BROJ 5 (868)LIST LOVA^KOG SAVEZA SRBIJE(sa lova~kim savezima Vojvodine i Kosova iMetohije)Naslovna stranaSnimio: Jaroslav Pap23. maj 2008. godineIzdava~ Lova~ki savez <strong>Srbije</strong>Za izdava~a:Dipl. in`. Zoran @ivojinovi}PRIPREMA: "Dnevnik-Holding"DOO "Dnevnik-Novine i ~asopisi"21000 Novi SadBulevar oslobo|ewa 81Tel: 021/6624-434 i faks: 021/6621-747Slu`ba pretplate i distribucije:021/6624-754Direktor "Dnevnik-Holding"Savo Dobrani}Direktor DOO "Dnevnik-Novine i ~asopisi"Milan Ne{i}Glavni i odgovorni urednikDragan Maksimovi}Urednik fotografijeJaroslav PapTehni~ko ure|eweBo`o \ur|evi}Likovno-grafi~ka obradaIvana \uki}Komisija za informisawe LS <strong>Srbije</strong>:Milenko Rudinac (predsednik). Ure|iva~ki odbor"Lova~kih novina" Sveta Maxarevi} (predsednik).^lanovi komisije i ure|iva~ki odbor:Miomir \uki}, Aleksandar Panteli}, ArsenKurja~ki, Zoran Tokovi}, Svetislav Stojanovi},Velimir Petrin, Aca Gera @ivoti}, SofijaFilipovi}, Aleksandar Tucakovi},Aleksandar Henc, Radi{a Uro{evi}, RankoSikimi}, Juhas Balint, Aleksandar Sin|eli},Vuki} Kosti}, Aleksandar Nikoli}, DejanMilkov i Dragan Markovi}Redakcija:Dragan Maksimovi}, Milan Kizi},Svetislav Stojanovi}, Zdenka Vlajkovi} iStanislava Ivanov[tampa:"Dnevnik-[tamparija"V. D. direktor {tamparije:@arko PoqakRukopisi i ilustracije se ne vra}ajuISSN BR 0350-8072Broj `iro-ra~una:355-1002794-07DEVIZNI RA^UN:RS35345000250858285811"DNEVNIK-NOVINE I ^ASOPISI" DOOBulevar oslobo|ewa 8121000 NOVI SADREPUBLIC OF SERBIAPANONSKA BANKA A.D. NOVI SAD(SWIFT CODE: PABNRS22)COMMERZBANK AG FRANKFURT/M(SWIFT ;COBADEFF)CIP - Katalogizacija u publikacijiBiblioteke Matice srpske, Novi Sad639.1(05)LOVA^KE novine: list Lova~kog saveza <strong>Srbije</strong>/ glavni i odgovorni urednik Dragan Maksimovi}.- God. 1. br. 1 (1962)., - Novi Sad :Dnevnik - Holding : Dnevnik - Novine i ~asopisi,1062 - Ilustr. 30 cmMese~no.ISSN 0350-8072COBISS.SR-ID 15945474Beograd, Alekse Nenadovi}a 19/23, Telefon:011/3442-467i Tel./faks:011/3442-477Novi Sad, Jovana \or|evi}a 4, Telefon:021/456-529 i Faks: 021/457-023NIJE LAKO NA [LAJFNI I PO, NOVINARSKI ZA STRANU IPO, BAR NABROJATI BAR NAJVA@NIJE [TO JE OBELE@ILOSAMO MINULIH MESEC DANA U RADU LS SRBIJE I WENIH^LANICA. IPAK BILO JE OVO VREME ODR@AVAWA SEDNICASAVETA LOVNIH OBLASTI, JO[ NEKOLIKO ]E TEK BITI,KOJIMA LSS POKLAWA IZUZETNU PA@WU, SVU POTREBNUPOMO] I ZAUZVRAT IMA ^ISTU SLIKU [TA JE TO ZAPRAVOLOVA^KA STVARNOST STVORENA U MOZAIKU RAZLI^ITOSTI,ULAGAWA, PRIRODNIH USLOVA, MENTALITETA. RAST UTICA-JA I ZNA^AJA LOVNIH OBLASTI SASVIM JE EVIDENTAN, ADO]I DO OVOG NIVOA TREBALA JE DA PRO\E GOTOVO DECENI-JA. ME\UTIM, VREDELO JE ^EKATI. OTUDA JE PREDSEDNIKLSS ZORAN @IVOJINOVI] NA SEDNICI SAVETA LOVNENOBLASTI "JU@NA SRBIJA" MOGAO DA KONSTATUJE DA JEIDENTITET LOVA^KE ORGANIZACIJE SRBIJE O^UVAN, AVIDNO JE I POVE]AWE BROJNOSTI GAJENIH VRSTA DIVQA^I.SA OVAKVIM REZULTATIMA NIJE NI ^UDO [TO LSS ZAUZI-MA SVE ZNA^AJNIJE I UGLEDNIJE MESTO U SVETSKOJLOVA^KOJ ORGANIZACIJI (CIC).POTVR\ENO JE TO NA 55. GEN-ERALNOJ MAROKU, KADA JE NA[ LOVAC MILORAD PEROVI]IZBEOGRADA, IZABRAN ZA POTPREDSEDNIKA, A ALEKSANDAR]ERANI] ZA POTPREDSEDNIKA KOMISIJE ZA OCEWIVAWELOVA^KIH TROFEJA, I TO PONOVO.OVO JE <strong>MAJ</strong>SKI BROJ "LOVA^KIH NOVINA" I UVELIKO JESEZONA TURISTI^KOG LOVA SRNDA]A. ^UVANI SU I GAJENI UPOTISJU, PODUNAVQU, [UMADIJI, ISTO^NOJ I ZAPADNOJSRBIJI...PREMA PRVIM REZULTATIMA BI]E ODSTREQENO PREKOHIQADU GRLA [TO ]E ZNA^AJNO POPUNITI KASE ILOVA^KIH ORGANIZACIJA, ALI I AGENCIJA KOJE SE OVIMPOSLOM BAVE. "@ETVA" JE BERI]ETNA, A JO[ JE VA@NIJE[TO DOGODINE MO@E BITI I BOQE.IZ LOVA^KOG UGLA, A SVI SMO I NE[TO I NEKO PRE,ZNAJU]I U KOM VREMENU @IVIMO, O^ITO JE DA JE PREDSED-NIKLSS REKAO [TO JESTE - LOVCI SU ZNALI, UMELI I MOGUDA SE SA^UVAJU. NAVIJA]EMO I DAQE I ZA "PARTIZAN" I"ZVEZDU", SLU[A]EMO POLITI^KE UJDURME UZ DOVI\EWANA SLEDE]IM IZBORIMA, ALI U LOVI[TIMA, @IVI JE IOSETQIV TO SVET , IMA DA BUDE U REDU.IBI]E.MILAN NE[I]OBAVE[TAVAMO DOPISNIKE I SARADNIKE LOVA^KIH NOV-INA DA SMO OTVORILI POSEBNU ELEKTRONSKU PO[TU NAKOJU MO@ETE SLATI VA[E RUKOPISE I FOTOGRAFIJEe-mail: lovacke.novine@mynsn.netlovacke.novine@mynsn.net


Ovogodi{wa ocena trofeja4LOVA^KE NOVINE, <strong>MAJ</strong> 2008.KALENDAR LOVALovne sezone, najva`nijih lovnih vrsta divqa~i, premava`e}oj naredbi o lovostaju divqa~i ("Sl. gl. RS", broj 55/06 )1. Jelen evropski- mu`jak - jelen i mladun~e tele, od 01. 08. do <strong>15.</strong> 02.- `enka - ko{uta. od 16. 08 do 01. 02.2. Jelen lopatar- mu`jak - jelen od 16. 09. do 01. 02.- `enka - ko{uta i mladun~e - tele od 01. 10 do 01. 023. Srna- mu`jak - srnda} od 16. 04. do 01. 10.- `enka - srna i mladun~e - lane od o1. 10. do 01. 02.4. Divqa sviwa- mu`jak - vepar od 01. 05. do 01. 02.- `enka - krma~a - od 01. 07. do 01. 01.- mladun~e - prase od 01. 07. do 01. 02.5. Zec- od 16. 10. do <strong>15.</strong> 12., a u periodu od 16.12. do 31. 12. dozvoqenje lov iskqu~ivo hvatawem `ivih ze~eva6. Divqa guska - lisasta od 01. 10. do <strong>15.</strong> 02.7. Divqa guska - glogovwa~a od 01. 10. do <strong>15.</strong> 02. osim napodru~ju AP Vojvodine8. Divqa patka - gluvara od 01. 09. do <strong>15.</strong> 029. Divqa patka - kr`uqa od o1. o9. do <strong>15.</strong> 02.10. Divqa patka - ri|oglava od 01. 09. do <strong>15.</strong> 02.11. Divqa patka - pup~anica od 01. 09. do <strong>15.</strong> 02.12. Divqa patka - zvi`dara od. 01. 09. do <strong>15.</strong> 02.13. Poqska jarebica od 16. 10. do 01. 12.<strong>14</strong>. Prepelica od 01. 08. do 01. 10.<strong>15.</strong> Fazan od 16. do <strong>15.</strong> 01. u otvorenim lovi{tima, osim ulovi{tima u kojima se fazani pu{taju neposredno pred lovna ure|ene povr{ine za izlovqavawe od 50 do 300 hektara uperiodu od 16. 10. do 01. 03.16. Liska crna od 01. 09. do <strong>15.</strong> 02.17. [umska {quka od 01. 10. do 01. 02.18. Bekasina od 01. 10. do 01. 02.19. Divqi golub - grivna{ od 01. 08. do <strong>15.</strong> 02.20. Gugutka od 01. 08. do 01. 10. osim ana podru~ju AP KiM21. Grlica od o1. 08. do 01. 10.Za sve vrste navedenih sisara i ptica za koje lov nije utvr|enplanskim dokumentima gazdovawa lovi{tem lov nije dozvoqen.LAPOVOPET TROFEJAU MEDAQIIvan Pre{i}, predsednikUdru`ewaOvogodi{wa ocena trofejasrnda}a u Lova~komudru`ewu "Lapovo" u Lapovu,pod stru~nim okom dipl.in`. Svetislava Tatovi}a,jednog od vode}ih stru~wakau Lova~kom savezu <strong>Srbije</strong>,potvrdila je da na ovompomoravskom podru~ju imakvalitetnih grla, a da supet trofeja u medaqi.Ovo je i podstrek mladojlova~koj upravi, na ~elu saIvanom Pre{i}em, predsednikom,Nenadom T. Mujkovi-}em, sekretarom i Sa{omKumri}em, upravnikom lovi{ta,da nastavi zapo~etu{iroku konsolidaciju Udru-`ewa i lovstva na ovimprostorima.Danas, za potrebe 160lovaca, u lovi{tu "Vrbak"ima trideset visokih ~eka,pedeset hranili{ta i soli-{ta, a u toku je priprema zaizgradwu lova~ke ku}e iprihvatili{ta za fazanskepili}e na Moravi. Naime,me{tanin @ika Milojevi},iako nije lovac, ustupio jeUdru`ewu ~etrdeset arizemqi{ta za ovaj objekat.^ini se da ni jedno lovnopodru~je nije bogato vodomkao ovo, jer kroz lovi-{te proti~u reke VelikaMorava, Lepenica, @ujevaci Ra~a, a u wemu ima i tridesetve{ta~kih jezera.U toku su pripreme zapetu {icaru koja }e se organizovatikrajem jula, zatimza gostovawe strelaca[umadijske lige, kao i zaposete pobratimima u Sala{ui Kova~ici. Posebnapa`wa posveti}e se i akcijamana uni{tavawu predatora,jer je {akal uvelikozaposeo ove prostore.S. Maxarevi}


KRU[EVACODRICAWE ZARADBOGATIJEG LOVI[TANajva`niji zadatak naseqavawe i za{tita divqa~iU Lova~kom udru`ewu "Kru{evac" u Kru{evcu, koje je jednood najve}ih u Srbiji, sa 1.650 lovaca i 65 pripravnika, najve}apa`wa posve}uje se za{titi lovi{ta i uno{ewu divqa~i.Naime, radi {to ve}eg rasploda srne}a divqa~ se ne lovive} {est godina, a broj unete fazanske divqa~i nadma{uje svedosada{we. Samo u pro{loj godini uneto je preko 6.000 jedinki,a u ovoj vi{e od 2.000. Planira se i naseqavawe preko 500 ze-~eva.- Nastojimo da, uz mnoga odricawa, obogatimo na{e lovi{tei da u wemu caruje divqa~, pa nas ostvareni rezultati posebnoohrabruju. Na{i lovci sigurno i sa dosta uspeha izlaze u lovi-{te, a odstrequju samo onoliko koliko je dozvoqeno po odstrelnimkvotama - ka`e Milomir Cici}, upravnik lovi{ta"Rasina".Brigu o lovi{tu, pored upravnika, vode i ~etiri lovo~uvarajer veliko lovi{te od 70.000 hektara treba obi}i i uo~iti~iweni~no stawe vezano za lov, divqa~ i prirodu.Overa lovnih dokumenataOd kada je na ovom podru~ju bilo besnila jedan deo terenaje za{ti}en, a briga o predatorima kao prenosiocima ove bolestije pod kontrolom. Lovci u svih 39 sekcija bore se, osmatrawemterena i organizovawem akcija na uni{tavawu predatora,da za{tite lovi{te. Ipak, zapa`ena je pojava velikog brojakuna koje se mogu videti ~ak i u gradskim atarima.Za boqu infrastrukturu u lovi{tu nedavno je nabavqen ijedan broj bandera koje }e se upotrebiti za izgradwu novih lovno-tehni~kihobjekata, ~eka i osmatra~nica.S. Maxarevi}LU "JAGODINA" U JAGODINIVODE]I U POMORAVQUAkcenat na razvoju lovnog turizmaDa su mnoge generacije lovaca,od davne 1896. godine, nesebi~nimradom i zalagawem doprinosilestalnom ja~awu ugledaLova~kog udru`ewa "Jagodina"u Jagodini, potvr|uje i~iwenica da ovaj lova~ki kolektivdanas zauzima vode}emesto na lovnoj kartiPomoravqa i <strong>Srbije</strong>.O lovi{tu koje se prostirena 33.000 hektara stalnu briguvodi preko 850 lovaca, ~ijilovno-tehni~ki objekti dominirajulovi{tem. Visoke divqa~iima dovoqno u lovi{tu,{to potvr|uje i nedavni odstrelpet veprova, kao i planZoran Vasi}, predsednikUdru`ewada se odstreli 65 srnda}a, samimtim {to je u pro{loj godiniodstreqeno 53.- Znaju}i da je Jagodina zna~ajnaturisti~ka destinacija uPomoravqu, nastojimo da i lovnomturizmu poklonimo {to ve-}u pa`wu. Tako }emo, ve} u narednomperiodu, na{e revire{irom otvoriti za lovni turizam,a od inkarisanih sredstavasagradi}emo nove lova~keobjekte - ka`e Zoran Vasi}, novoizabranipredsednik Lova~kogudru`ewa "Jagodina".I edukaciji lovaca posve}ujese posebna pa`wa na ovompodru~ju, a sve sa ciqem da seme|u lovcima razvija duh vite-{tva, ~uvara prirode i bri-`nih uzgajiva~a divqa~i.Da je interes za podmla|ivawelova~ke organizacije velikidokazuje i upis 40 pripravnika,a zdu{no se podsti~ei rad s lova~kim podmlatkom.Naravno, zna~ajna pa`wa posve}enaje i ve{ta~koj proizvodwifazanskih pili}a koja }e uovoj godini dosti}i <strong>15.</strong>000 jedinki,od kojih }e preko 3.000biti pu{teno u lovi{te, uzpredhodno prilago|avawe naUru~ivawe trofejnog listaprirodne uslove u 22 izgra|enevolijere.Izuzetno je zna~ajna i saradwasa pobratimskim udru-`ewem u Novom Be~eju, odaklese svake godine naseli oko pedesetze~eva u lovi{te. Posebnose neguje i saradwa izme|ulova~kih sekcija u Vinora~i iSala{u, kao i u Trnavi i Irigu.S. Maxarevi}CREPAJA KOD KOVA^ICESLEDI PROSLAVALova~ko dru{tvo "Lisac" u Crepaji jedna je od najstrijih organizacijalovaca u Vojvodini, pa i u Srbiji. Ove godine lovci Crepajeobele`i}e 125 godina postojawa i rada wihovog Dru{tva.Tim povodom, Skup{tina LD "Lisac" odlu~ila je da se izradiprigodna Monografija koja }e obuhvatiti period postojawaDru{tva. Taj period je dug gotovo tri veka, od austrougarskecarevine do dana{weg dana. Planira se da Monografija budezavr{ena do 28. avgusta, odnosno do Velike Gospojine, kada jecrkvena i seoska slava. Sve~anoj promociji prisustvova}e brojnigosti, prijateqi Dru{tva i predstavnici "Lova~kih novina".Dr Sava ArsenovLOVA^KE NOVINE, <strong>MAJ</strong> 2008.5


LOVA^KA SLOGA NA DELUPO^AST KWAZU MILO[USpomenik kwazu Milo{uNa [iqkovici, trome-|i sela Gojna Gora, Jan~i-}i i Gorwa Dobriwa, a samimtim i op{tina GorwiMilanovac, ^a~ak i Po`ega,polovinom maja okupilisu se lovci beogradskognaseqa @eleznik iGorwe Dobriwe, rodnogmesta velikog srpskogkwaza Milo{a, po komedanas nosi ime i Lova~koudru`ewe u Po`egi.Ovo, sedmo po redu,dru`ewe lovaca, idejnogtvorca Stevana Arsi}a,jo{ jednom je potvrdilo~vrste niti lova~ke saradweGorwe Dobriwe i@eleznika.Na ovogodi{wem susretu,odr`anom uz svesrdnupodr{ku predsednika po-`e{kih lovaca Jovana Boji}aGrofa, predsednikaLova~ke sekcije u GorwojDobriwi, Radeta Panteli}ai predsednika Lova~kogogranka u @elezniku,Zorana Luki}a, kao isvih lovaca, doneta je odlukada lovci GorweDobriwe i @eleznikaLovci Gorwe Dobriwe i @eleznikapreuzmu na sebe brigu oodr`avawu znamenitogistorijskog kompleksa uovom mestu, sa spomenikomkwazu Milo{u, spomen-~esmom,starom crkvomi drugim sadr`ajimau okviru wega.Ova inicijativa nai-{la je na veliko odobravaweme{tana i lovaca,samim tim {to se ovaj komplekslo{e odr`ava, pa sukamene staze dosta o{te-}ene, a korov sve vi{eovladava prostorom.Ovo je ~asna obavezaprema velikom srpskomvladaru po kome danas nosiime i Lova~ko udru-`ewe u Po`egi.S. Maxarevi}ZA BUDU]E LOVNE STRU^WAKEPRAKTI^NA NASTAVA NA TERENUStudenti tre}e godine, na Odseku za lovni turizam Prirodno-matemati~kogfakulteta u Novom Sadu, u okviru prakti~ne nastave naterenu, pet dana su boravili na razli~itim odredi{tima u Srbiji.Tokom posete lovi{tima, posetili su i preduze}a za proizvodwulova~kog oru`ja i municije, lova~ka udru`ewa, lovne objekte kao iZavod za `igosawe i ispitivawe oru`ja i municije u Kragujevcu.Prilikom boravka u Sremu, Zapadnoj Srbiji i [umadiji, studentisu imali priliku da teorijsku nastavu, koju su imali na fakultetu,primene u praksi na terenima lova~kih udru`ewa i privrednihorganizacija.- Ovo je jo{ jedna generacija uspe{nih studenata lovnog turizmaod kojih Srbija o~ekuje mnogo, jer }e savremena znawa preneti u lovnupraksu - ka`e prof. dr Risto Prentovi}, {ef Katedre za lovniturizam na PMF- u u Novom Sadu.M. Veqkovi}, M. Pavlovi}Studenti s Radanom Spasi}em, nadzornikom u Parku prirode"Mokra Gora"6LOVA^KE NOVINE, <strong>MAJ</strong> 2008.U PIROTU POHOD DIVQIH SVIWANE BIRAJU USEVEU selima oko Pirota divqe sviwe su postale prava po{ast za tekzasejani kukuruz i krompir, a ~esto su i wive pod `itom na udaru.- Divqih sviwa, nadomak Pirota, nije bilo - ka`e upravnik lovi{taQubi{a Stankovi}. Me|utim, u posledwe vreme to je redovnapojava. Vlasnici imawa ne preduzimaju zakonom propisane mereo za{titi poseda, pa kada se uzme u obzir da je reproduktiva mo}"crne divqa~i" izuzetno velika, onda su i {tete neminovne.Stru~no mi{qewe za spre~avawe {teta dali su, prilikom izlaskana lice mesta, sekretar LS <strong>Srbije</strong> Aleksandar Panteli} i BorisBaji}. S. S. Obilazak terena: Atar Pirota


SAVET LOVNE OBLASTI "JU@NA SRBIJA"SA^UVAN IDENTITETPove}ani fondovi plemenite divqa~iU Lebanu je odr`ana sednicaSaveta lovne oblasti "Ju`naSrbija" (predsedavao Goran Jawi}),kojoj su, pored ostalih,prisustvovali predsednik LS<strong>Srbije</strong> Zoran @ivojinovi}, potpredsednikTomica Radosavqevi},sekretar Aleksandar Panteli},~lan UO LSS DraganKostadinovi}, predsednik Komisijeza lova~ki podmladakMihailo Jevgenijevi}, Aleksandar]erani} i Boris Baji} izStru~ne slu`be LS <strong>Srbije</strong>,na~elnik inspekcijskih slu`biza lov Ni{kog okruga sa saradnicimai upravnici lovi{ta ipredsednici lova~kihudru`ewa ove lovne oblasti.Na dnevnom redu su bila zanimqivapitawa, a najvi{e seraspravqalo o predatorima,REKLI SULovni inspektor Nikola Matkovi} naglasio je - Jo{ uvek imaonih koji srne}u divqa~ love uz pomo} pasa, sa~maricama i pogonom.Jednom tome treba stati na put, a Zakon je tu jasan.Na~elnik lovne inspekcije Ni{kog okruga Vojislav Igwatovi}je rekao - Da li smo u~inili ba{ sve da za{titimo fondovedivqa~i? Pomaka ima, i to nas raduje, zahvaquju}i, pre svega,smi{qenim aktivnostima Lova~kog saveza <strong>Srbije</strong>.Predsednik LS <strong>Srbije</strong> Zoran @ivojinovi} je konstatovao -Mi smo sa~uvali identitet lova~ke organizacije, uredili smoodnose sa JP "Srbija{umama", posredno i sa dr`avom, a ciq namje pove}awe brojnosti gajenih vrsta divqa~i kroz odr`ivi razvoj.psima lutalicama i organizovanomradu sa mladima. Pored toga,bilo je re~i i o stawu divqa~iu lovi{tima nakon prebrojavawai utvr|ivawa op{tegstawa, pa je oceweno da je situacijadobra i da se, generalno,fondovi divqa~i uve}avaju.Zbog toga se i insistira na urednomvo|ewu lovne evidencije istatistike {to }e biti od velikekoristi za projektovawe budu}ihplanskih dokumenata."Crveno svetlo", za uzbunu u"Jugu", upalilo se kada su na reddo{li psi lutalice. I u ovojlovnoj oblasti, oni su problem.Zakqu~eno je da se izradi ta~nouputstvo kako da se na humanna~in re{i ovaj problem.Deo sednice bio je posve}eni Lova~kom podmlatku. Ozna~aju podmla|ivawa lova~kogkadra govorio je Mihailo Jevgenijevi}.On je rekao da je to prioritet,i da je to problem i naevropskom nivou.S. Stojanovi}Snimio: S. VijatovPODR[KALOVNIMPOSLENICIMAListom svi, bez izuzetka,pru`ili su podr{ku rukovodstvu<strong>Savez</strong>a povodom objavqenihtekstova u delu pisanihmedija. "Jug" je ocenio dasu napisi po novinama ~istaizmi{qotina.LOVNA OBLAST "JUGOISTO^NA SRBIJA"LOVNA EVIDENCIJA IZUZETNO VA@NAObavezna za{tita plemenite divqa~i i od predatorai od trovawa pesticidimaNa samom obodu lovne oblasti"Jugoisto~na Srbija", u izuzetnolepom i ~istom Dimitrovgradu,9. maja odr`ana je sednicaove lovne oblasti. Udru`equbivoj atmosferi svojstvenojlovcima ovoga kraja, uzprisustvo predstavnika svihudru`ewa, sednicom je predsedavaoMikica Jankovi}, predsedniklovne oblasti "Jugoisto~naSrbija".Sednici su prisustvovali dipl.in`. Zoran @ivojinovi} i dipl.in`. Tomica Radosavqevi}, predsedniki potpredsednik Lova~kogsaveza <strong>Srbije</strong>, dipl. in`. AleksandarPanteli}, sekretar <strong>Savez</strong>a,dipl. in`. Aleksandar ]erani},~lan stru~ne slu`be LSS, MihailoJevgenijevi}, predsednik Komisijeza lova~ki podmladak, kao i VojislavIgwatovi} i Nikola Matkovi}.Sam tok sednice imao je radan ikonstruktivan karakter, ukazano jena ostverene dobre rezultate, alii na odre|ene probleme, prvenstvenona prisustvo brojnih predatora ulovi{tima. Po prole}nom brojawudivqa~i zakqu~eno je da je wenfond zadovoqavaju}i, a da se lovi-{tima gazduje na osnovu planskihdokumenata. Razgovaralo se i o dodelilovi{ta na gazdovawe, kao i opreduzetim ekolo{kim i drugim akcijamau lovnim revirima ovogapodru~ja. ^lan Stru~ne slu`beLSS, Aleksandar ]erani}, objasioje da se predatorima mora gazdovatikao i s plemenitom divqa~i, aodgovorio je i na postavqenapitawa o trovawu divqa~i pesticidima,kao i na pronale`ewu pravogna~ina da se to ubudu}e ne doga-|a.Sekretar LSS, Aleksandar Panteli},ukazao je na izuzetnu va`nostvo|ewa vaqane lovne evidencije,kako za lova~ka udru`ewa tako i zaLSS, jer se brojni problemi mogu re-{iti ako su zapisani u istoj.Mihailo Jevgenijevi}, u svojstvupredsednika Komisije za lova~kipodmladak LSS, ukazao je na va-`nost pove}awa broja mladih u lova~kimudru`ewima, kao i nawihovu pravovremenu edukaciju izoblasti za{tite prirode idivqa~i.Zavr{ni ton ovoj sednici dao jeZoran @ivojinovi}, predsednikLSS, nagla{avaju}i da se normativnai zakonska regulativa moradovesti u red, kako u udru`ewimatako i u lovnoj oblasti. Dobrasaradwa sa dr`avnim organima iorganima lokalne samouprave odizuzetne je va`nosti za lova~keorganizacije, koje moraju vi{e poraditii na pove}awu fondovadivqa~i, posebno srne}e, samimtim {to ne postoji boqi resurs zagajewe divqa~i od samih lovaca iwihovih organizacija {irom <strong>Srbije</strong>.A. Jankovi}, S. Stojanovi}Snimio: S. VijatovPRIJEM KOD PREDSEDNIKA OP[TINEDelegaciju LSS, u kojoj su bili Aleksadnar Panteli}, sekretar,Mikica Jankovi}, ~lan UO LSS i Mihailo Jevgenijevi}, predsednikKomisije za lova~ki podmladak, primio je predsednikop{tine Dimitrovgrad Veselin Veli~ko.- Lovci su oduvek bili avangarda u svemu, {to i dokazuju radomi ostvarenim rezultatima u gajewu i za{titi divqa~i - istakao jeVeli~ko. Posebno je naglasio da je za lokalnu samoupravuizuztena ~ast {to je sednica Saveta lovne oblasti "Jugoisto~naSrbija" odr`ana ovde, jer je to doga|aj od op{teg zna~aja zaDimitrovgrad.LOVA^KE NOVINE, <strong>MAJ</strong> 2008.7


[UMADIJSKA LOVNA OBLASTPODR[KA LOVNIM PROGRAMIMAPosle sednice Saveta [umadijske lovne oblastiPrioritetni zadatak - briga o lova~kom podmlatku^ini se da je sednica Saveta[umadijske lovne oblasti,kojom je predsedavao TomicaRadosavqevi}, predsednikove lovne oblasti ipotpredsednik LSS, a koja jeodr`ana u Lova~kom domu uOstri, koji pripada Lova~komudru`ewu "Radi{a Po-{ti}" u Mr~ajevcima, dalajo{ jedan sna`an potsticajrazvoju lova i lovstva ovogkraja, kao i cele <strong>Srbije</strong>.U prisustvu predstavnika23 lova~ka udru`ewa, lovniradnici ukazali su na sveprednosti razvoja lovstvakao pokreta za za{titu io~uvawe prirode i divqa~i.Posebno je ukazano na zna~ajuno{ewa fazana, zeca, jarebicakamewarki, kao i muflonai evropskog jelena ulovi{ta.Po prvi put je zvani~no saop{tenoda se na podru~ju ovelovne oblasti nalaze i tri medveda- jedan iznad Grze u LU"Para}in" u Para}inu, a dva ulovi{tu LU "Draga~evo" u Gu-~i.Stawe fondova plemenitelovne divqa~i na ovom podru~jupovoqno je oceweno, astru~ne slu`be dobile su zadatakda {to vi{e pa`we poklonevaqanoj lovnoj evidenciji,koja mora biti blagovremenodostavqena Lova~komsavezu <strong>Srbije</strong>.Briga o lova~kom podmlatkuje, tako|e, jedan odprioritetnih zadataka, pa jepredlo`eno da se briga omladom lova~kom nara{tajui zakonski reguli{e odre|enimpravilnikom, kako se nebi radilo parcijalno, ve}sinhronizovano, u svim lova~kimudru`ewima.U~estvuju}i u diskusiji,dipl. in`. Zoran @ivojinovi},predsednik LSS, ukazaoje da ova lovna oblast predstavqaogromnu pokreta~kusnagu i aktivno u~estvuje uradu <strong>Savez</strong>a, uz opasku: "Nismoidealni, ali danas nemaidealnijeg za gazdovawe lovi{tem".Na ovom skupu ~uli su se ipredlozi da se udru`ewimapru`i ve}a pomo} prilikomizrade planskih dokumenata,kao i da se svim lovcima,prilikom ugovarawa osigurawa,obezbedi po jedan markirniprsluk.S. Maxarevi}8LOVA^KE NOVINE, <strong>MAJ</strong> 2008.ZLATIBORSKA LOVNA OBLASTSTABILNE POPULACIJE DIVQA^IU narednom periodu jo{ vi{e popularisatilovno streqa{tvoU prelepom Peru}cu kod BajineBa{te, <strong>14</strong>. maja odr`ana je sednicaSaveta Zlatiborske lovne oblasti,koju je vodio Mihailo Jevgenijevi},predsednik ove lovne oblasti.Sednici su prisustvovalidipl. in`. Zoran @ivojinovi} idipl. in`. Aleksandar Panteli},predsednik i sekretar Lova~kogsaveza <strong>Srbije</strong>, koordinator za ovulovnu oblast dipl. in`. Vuki} Kosti},~lanovi Stru~ne slu`be <strong>Savez</strong>adipl. in`. Svetislav Tatovi}i dipl. in`. Boris Baji}, kao ilovni inspektor Slobodan Stefanovi}.Od jedanaest udru`ewa, sateritorije ove lovne oblasti, nisubili prisutni samo predstavniciLU "Vrhovi" u Sjenici, dok supredstavnici lokalnih privrednihorganizacija, Nacionalnog parka"Tara" i JP "Srbija{ume", aktivnou~estvovali u radu sednice.Podneti izve{taji o radu su bili,uglavnom, pozitivni, s tim da jeukazano na osnovni problem pove-}anu brojnost predatora na lovnimSa sednice Saveta Zlatiborske lovne oblastiterenima. U lovi{tima se nalazebrojni lovno-tehni~ki objekati isva potrebna infrastruktura. Svaudru`ewa redovno rade na unosudivqa~i, pa su fondovi fazanske,ze~ije i srne}e divqa~i izuzetnostabilni, jedino je populacija "crnedivqa~i" i jarebice u stagnaciji.Lovci Ivawice }e ove godineimati redovni odstrel srnda}a,dok su lovci Po`ege ponosni nasvoju produkciju fazanskih pili-}a, jer su fazanke snele vi{e od12.500 jaja, za fazaneriju u Kali-{tu. U Nacionalnom parku "Tara"ima 45 primeraka mrkog medvada,{to je blizu optimuma, a i broj divokozai divqih sviwa je zadovoqavaju}i.Jedan od na{ih najtrofejnijihstrelaca, Dragan Vasiqevi} iz^ajetine, govorio je afirmaitvno olovnom streqa{tvu i potrebi dase lovci jo{ vi{e upoznaju s pravilnimrukovawem i upotrebomsa~marica. S obzirom da u ovojlovnoj oblasti postoji "Zlatiborsko-drinska"liga u lovnom streqa{tvu,koju uspe{no vodi komesarNenad Puri} iz Bajine Ba{te,postoje svi preduslovi za jo{ boqirazvoj ove lova~ko-sportskediscipline. Rad sa podmlatkarimaje, tako|e, na zavidnom nivou, aposebno se isti~u mladi Ariqa iIvawice.Istaknuta je i potreba za vo|ewemvaqane lovne evidencije iupisivawem podataka o polo`enimlova~kim ispitima u ~lanskekarte.Prisutnima se obratio i predsednikLSS, Zoran @ivojinovi},rekav{i da ga raduje vidan napredaku radu Zlatiborske lovneoblasti, prisutan u nekoliko zadwihgodina. Posebno je naglasio iprioritet o~uvawa LSS kao organizacijekoja najboqe {titi interesesvojih ~lanova, jer se na{elovstvo visoko kotira u svetu.Potvrada tome je i ~iwenica da jena 55. Generalnoj konferencijiCIC-a u Maroku, Milorad Perovi}izabran za potpredsednika ovesvetske lova~ke organizacije.Na kraju sednice Saveta ovelovne oblasti, LU "Soko" u BajinojBa{ti proglasio je za svoje po~asne~lanove Zorana @ivojinovi}a,Aleksandra Panteli}a i SvetislavaTatovi}a.D. Markovi}


CRWANSKI O SVETSKOJ LOVA^KOJ IZLO@BI U BERLINURE^I HVALE I KRITIKERealan prikaz nastupa Kraqevine JugoslavijeNa temu lova i lovstvapuno je pisano od stranelovaca, qubiteqa prirode,poznatih i nepoznatih,pozvanih ili mawe pozvanih.Svi su oni `elelida lov osvetle i prika`uga u svom vi|ewu, ali maloje poznato da je na{ velikipisac Milo{ Crwanskipone{to ostavio o toj temi.Kao diplomatski slu`benikKraqevine Jugoslavijeu Berlinu i dopisnikbeogradskog lista "Vreme",Crwanski je obi{ao Svetskulova~ku izlo`bu, kojaje u jesen 1937. godineodr`ana u Berlinu.Veliki broju~esnikaNa izlo`bi je u~estvovalovi{e od 30 nacija aposetioci su mogli da videtrofeje ulovqene u afri-~kim savanama, grenlandskimledenim prostranstvima,Japan... Opisuju}iizlo`bu, za ~itaoce"Vremena", Crwanski jeprvo istakao domete doma-}ina u oblasti lovstva: "Uisto~noj Pruskoj ustanovqenisu rezervati gde`ivi divqa~ koje ve}odavno nema u drugim krajevimaEvrope. Jedan nema-~ki rezervat statisti~kimradom posmatrao je selidbuptica. U borovim {umamakraj Berlina, naseqeni subizoni i irvasi i `ive upotpunoj slobodi prirode...Nema~ka je u to vremedonela sasvim nove zakoneza za{titu i selekcijudivqa~i. Na Svetskojlova~koj izlo`bi, nema~kiprofesori su stvorilijednu veli~anstvenu statistiku`ivota zveri izveriwa". ("Vreme", 08. 11.1937.).Pisac je o{troumno oceniozna~aj i dometeMe|unarodne lova~keizlo`be, a pri opisu paviqonaposebno je istakaosokolove, kojima se lovilou Egiptu i Mongoliji, zatimprimer Francuske koja jeizlo`ila lova~ke slike igoblene, kao i oru`je.Englezi su, naprotiv, vi{ebili, kako pi{e Crwanski,zainteresovavani za izlagawe{ampionskih trofejaiz celog sveta, dok su Rumunii Poqaci izlo`ilinajvi{e divqa~i. Malibugarski paviqon bio jedobro ure|en. Zanimqivo jeda se na slikama bugarskihlova~kih prizora mogaoosetiti uticaj Nema~ke.Austrija je na ovoj izlo`bidobila toliko prostora daje gledalac imao utisak daje u pitawu jedna velikadr`ava. Kao i Francuska, iAustrija je izlo`ila mnogoumetni~-kih predmeta izlova~kih dvoraca. ("Vreme",08.11.-1937). Crwaskije ~ovek o{tra oka i jo{o{trijeg pera pa prednostdaje ma|arskom paviqonukoji je bio veoma `ivopisnoure|en i ukra{en slikamai freskama. Na{ velikanpisane re~i se iskrenodivio imaginaciji aran`erakoji su ceo `ivot Ma|araiz pesama i predawapreto~ili u pri~u u slikama.Uz to, Crwanski je konstatovaoda su Ma|ariimali najboqu propagandui da je Ma|arska naizlo`bi prikazana u mnogoboqem svetlu.Sedam izlo`benihpanoaNa Svetskoj lova~kojizlo`bi u Berlinu u~estvovalaje i KraqevinaJugoslavija ~ija dvorana jebila skromno ali ukusnoure|ena sa sedam izlo-`benih panoa, jer je upravotoliko lova~kih organizacijau to vreme bilo ume|uratnoj dr`avi. Crwanski,sa dozom sete, isti~eda jugoslovenska izlo`ba(u oviru Svetske izlo`be uBerlinu) ne prikazujebogatstvo divqa~i kojomzemqa raspola`e, ve} da jevi{e istaknuta turisti~kanota u lovnoj ponudi. Upaviqonu Kraqevine Jugoslavije,bogatstvo divqa-~i prikazano je na samo jednojkarti. Istina, bilo je ivi{e lepih primerakajelenskog rogovqa imedve|ih ko`a. Akcenat jevi{e bio na slikama profesoraQube Babi}a, kojeprikazuju pojedine na{ekrajeve, i na fotografskommaterijalu, ~ime je dataturisti~ka nota. "Namera jebila da stranac ne steknedojam da su Bosna, CrnaGora i Srbija pra{ume.Utisak koji su posetiociimali uglavnom se baziraona divqa~i i lova~kimorganizacijama sa teritorijeDravske i Savskebanovine" ("Vreme", 08.novembar 1037).Re~i kritikeCrwanski je bio kriti~anzbog lo{eg konceptapaviqona zemqe ~iji je ion bio gra|anin, pa je sadozom sarkazma istakao daje vrlo lepa misao bila dase izlo`e otisci bogumilskihspomenika na kojima sevide lova~ke scene. On jeistakao da je to privuklopa`wu posetilaca mnogoboqe u katalogu izlo`benego u samoj dvorani, gde suispod wih bili mali natpisiveli~ine dana{wihvizit-karti. Kakav je bio upisawu, Crwanski je isti iu novinarstvu, pa nijepropu{tao priliku dauka`e na propuste iproma{aje i sasvim otvorenoje konstatovao: "Ma|arisu iz svoje istorijenapravili grandioznupesmu u ~ast lova na ovojizlo`bi. Iz na{e pro{losti,iz na{ih narodnihpesama, koji su puni lova ilovaca, nema ovde ni tragakao i o na{im sokolovima.Lov sa sokolovima (koji,koliko je poznato, jo{ `iviu Bosni i Staroj Srbiji, una{em paviqonu vi{e jespomenut, nego istaknut,kao i oru|e za zamke lovacaiz ju`nih krajeva koje jeprivuklo pa`wu posetilaca"("Vreme" 08.novembar1937.). Iako nije bio velikistru~wak za lovstvo Crwanskije lako uo~ionedostatke i propuste organizatorajugoslovenskogpaviqona, a pored protokolarogpomiwawa trofejakoje je odstrelila kraqevskaku}a Kara|or-|evi}a,pisac, u ovom slu~aju novinar,isti~e i dobre straneizlo`be. Crwanski ka`eda je skladno koncipiran idosta informativan na{deo u katalogu Me|unarodnelova~ke izlo`be, jer senavode mesta lova i svirelevantni podaci oodstrelu divqa~i.Novinarski tekst ulistu "Vreme" svedo~i daje veliki pisac i mislilacMilo{ Crwanski odmerenoi umesno opisao paviqonKraqevine Jugoslavije naSvetskoj lova~koj izlo`biu Berlinu. Velikan na{episane re~i pokazao se ikao veliki novinar koji jesa lako}om uo~avaonedostatke, propuste ali iprednosti u predstavqawuJugoslavije na svetskojlova~koj smotri. Takvave{tina i lako}a pisawa,sa mogu}-no{}u markirawasitnih detaqa koji se ucelini ~ine va`nimdelovima mozaika, krasisamo vrsne umetnike, pa jetekst koji smo citirali ianali-zirali zna~ajandoprinos na{oj lova~kojzaostav{tini.Ass. mr VladimirBraovi}LOVA^KE NOVINE, <strong>MAJ</strong> 2008.9


LOVA^KE NOVINE, <strong>MAJ</strong> 2008.10GODI[WA SKUP[TINA LU "DELIGRAD" UALEKSINCUPOVE]AN FONDSRNE]E DIVQA^IZahvaquju}i entuzijazmu i ulo`enom trudu lovacabriga o divqa~i na zavidnom nivouSekcija "Dra`evac", uistoimenom mestu, bila jedoma}in Redovne godi{weskup{tine Lova~kog udru-`ewa "Deligrad" u Aleksincuodr`ane 10. maja. OvoUdru`ewe, u ~ijem su sastavuLD" Dr Bucek" u Aleksincu iLD"Leskovik" u Katunu, gazdujelovi{tem"[umatovac"povr{ine 32.000 hektara strogopo{tuju}i godi{wi plangazdovawa, koji je odobren odresornog ministarstva. Tako-|e, rad Udru`ewa odvija se uskladu s normativnim aktima,a pod rukovodstvom predsednikaMikice Jankovi}a, ujednoi ~lana Upravnog oboraLova~kog <strong>Savez</strong>a <strong>Srbije</strong> ipredsednika lovne oblasti"Jugoisto~na Srbija", uz svesrdnupomo} Bratislava @ivadinovi}a,predsednika LD"DrBucek" i Miroquba Cvetkovi}a,predsednika LD "Leskovik",kao i brojnih ~lanova.Izborna skup{tina ba~kotopolskogUdru`ewa "Panonija",odr`ana 17. maja uBaj{i, usvojila je sve planiraneizve{taje o radu i poslovawu,izabrala novo rukovodstvoi prihvatila predlo`eniGodi{wi plan gazdovawai Finansijski plan zaovu godinu. Pored ~lanova,Skup{tini je prisustvovaoMilan Novkov, rukovodilacStru~ne slu`be LS Vojvodinei predstavnici vi{e medija.U diskusiji o radu, ~lanoviSkup{tine prihvatili supredloge da se ubudu}e znatnopoboq{a dostava podatakana relaciji lova~kihdru{tava i Udru`ewa, te daSama sednica Skup{tineprotekla je u izuzetnoplodotvornoj i radnoj atmosferi,s posebnim naglaskom naovogodi{wi jubilej - 110 godinaod osnivawa Udru`ewa,koji }e biti obele`en nasve~anoj proslavi u avgustumesecu.Lovci Lova~kog udru-`ewa "Deligrad" s ponosomisti~u da su ispunili pro-{logodi{wu kvotu odstrela,pa, s jo{ vi{e entuzijazma itruda, rade na daqempove}awu fondova plemenitedivqa~i u lovi{tu. Nakonprole}nog brojawa, tokomU~esnici skup{tine LU "Deligrad" u Aleksincumarta ove godine, ustanovqenoje zna~ajno pove}awebrojnosti srne}e divqa~i,zahvaquju}i, prvenstveno,dobrom radu Stru~ne slu`be,lovnih radnika, kao i samihlovaca. Udru`ewe }e i ovegodine poraditi na dodatnomFILM O UDRU@EWUU okviru obele`avawa jubileja -110 godina od osnivawaLU "Deligrad", u pripremi je film o ovom Udru`ewu autoraSvetislava Stanojevi}a. Re`ija je poverena SrbiBi`inovi}u, dok je stru~ni konsultant sekretar LSS,Aleksandar Panteli}.IZBORNA SKUP[TINA BA^KOTOPOLSKOGUDRU@EWA "PANONIJA"PONOVO POVEREWE SAVI]UNakon diskusije usvojeni svi izve{taji i izabrano novorukovodstvo^lanovi Skup{tine u pauzi sedniceunosu zeca i fazana ulovi{te, a za boqi radStru~ne slu`be planirana jekupovina novog terenskogvozila "Lada-niva". Samoj~iwenici da su fondovidivqa~i u ekonomskom kapacitetu,jer se svaka vrstalovi, doprinosi redovnoizno{ewe hrane u lovi{te,kao i organizovawe brojnihakcija na redukciji predatora.Tokom pro{le godinenajuspe{nije su bile "[akalijada"u Aleksincu i "Vuku ugoste" u Dra`evcu.A. Jankovi}se opremi lovo~uvarskaslu`ba, pre svega terenskimvozilom. Mnogo ve}a pa`wabi}e posve}ena uskla|ivawupostoje}ih akata Udru`ewasa onima u LS Vojvodine, a tako|ei ~e{}oj edukaciji lovacau nekim oblastima.Udru`ewe }e, tako|e, u~initisve {to je u wegovoj mo}i,kako bi ranije oduzet deo lovi{taLova~kom dru{tvu uKara|or|evu (dato "Zobnatici"),ponovo pripao ovoj lova~kojorganizaciji, odnosnoDru{tvu.U izbornom delu, ~lanoviSkup{tine ponovo su za prvog~oveka Udru`ewa izabralidosada{weg predsednikaMilana Savi}a. Tako|e, izabranisu ~lanovi Upravnogodbora, Nadzorne i Disciplinskekomisije. Pored MilanaSavi}a u Upravnom odborusu: Laslo Lung, Lajo{Brinza, Dejan Kastratovi},Goran Uzelac, Oto Klebe~ko,[andor Lova{, Tibor Na|,Tibor Kuruc, I{tvan Sabo,Milimir Petkovi}, [andorLo{anci, Petar @igi}, ZoltanKo{o, Borivoje Cvetkovi},Karoq Homoqa i BoboVrawe{. Dr Zoltan Namestovski,koji je izvrsno vodiosednicu, izabran je uSkup{tinu Lova~kog savezaVojvodine, a Milan Savi} uSkup{tinu Lova~kog saveza<strong>Srbije</strong>.D. Maksimovi}


SKUP[TINA RUMSKIH LOVACAJEDNOGLASNI U SVEMUU ovoj lovnoj sezoni naglasak }e biti na unapre|ewulovno - tehni~kih i lovno - uzgojnih objekata,{to }e doprineti jo{ ve}em kvalitetu lovi{tai divqa~i u wimaRedovna godi{wa Skup{tinaLova~kog udru-`ewa "Sremac" u Rumi,odr`ana je, za takve skupovena neuobi~ajenom mestu,pod {atorom ispred Lova~kogdoma, podno {ume uNikincima. Ali, nije to bilajedina neuobi~ajenost,jer skup{tinsko zasedaweje odr`ano pred otvarawe11. Sabora lovaca Srema,a trajalo je toliko, kako jeu {ali rekao jedan odu~esnika, da novinari nisustigli sve ni da zapi{u.[alu na stranu, jer svedosada{we sednice Skup{tineovog Lova~kogudru`ewa bile su veomaefikasne. Nije ni ~udo, jersu pre toga, kao {to je dosada uvek i ra|eno, naskup{tinama lova~kih dru-{tava, a zatim na Upravnomodboru Udru`ewa svisporni momenti bili razre{eni.Po re~ima dr Milo{aBeukovi}a, predsednikaLU "Sremac" u Rumi, koji jeujedno i predsednik Lova~kogsaveza Vojvodine,sve pohvale za rad u proteklihgodinu dana pripadajuDisciplinskoj komisiji.Naime, papir wenog izve{tajaje ostao, po prviput, prazan. To jedinozna~i da su LU "Sremac" uRumi i wegovih 17 lova~kihdru{tava stali naput lovokra|i.Beukovi} je naglasioda je Lovna osnovaUdru`ewa kvalitetnoura|ena, sve {to je laneobe}ano, to je i ura|eno. Ulovi{te je naseqeno preko4.000 fazana razli~itestarosti. Za wih je Lova~koudru`ewe obezbediloskoro ~etiri tone kvalitetnihkoncetrovanihhraniva, a drugi deo su bilau obavezi da nabave lova~kadru{tva, {to je iura|eno.Treba pomenuti da sutri grupe inostranih lovacalovile prepelice.Priznawe za najboqe Lova~kodru{tvo primio jeMilorad @arkovi} izHrtkovacaNa Skup{tini rumskih lovacaTo je realizovano u saradwisa Stru~nom slu`bomLova~kog udru`ewa kojaje, tako}e, imala 118 pratwitokom odstrela krupnedivqa~i. Takav rad svedo~ine samo o brizi o odstrelu,nego i o unapre|ewuuzgoja divqa~i.Tako|e, Beukovi} jeistakao da je wihovo Lova~koudru`ewe jedinoudru`ewe u Vojvodini kojeima svoj lova~ki sabori da je ta manifestacijai najve}a u okviru Lova~kogsaveza Vojvodine.LAJKOVACSLEDI PROSLAVAO~ekuju jo{ boqe rezultateU lajkova~kom LU "DraganRadovi}" u toku su pripremeza obele`avawe jubileja- 55 godina od osnivawaUdru`ewa. Lova~ka organizacijau Lajkovcu ima 400lovaca. Oni su raspore|eniu 11 sekcija i redovno izvr{avajusve aktivnosti iobaveze. Poseban akcenatstavqen je na uzgoj, za{titui pove}awe fonda divqa~i.Protekla lovna sezonauspe{no je zavr{ena. Premaoceni Upravnog odboraUdru`ewa svi zadaci su realizovani.Tokom proteklezime, lovci su redovno iznosilihranu, pa je prilikomprole}nog brojawa ustanovqenoda je brojnost divqa~izadovoqavaju}a. Ovda{wilovci o~ekuju da }e2.000 naseqenih odraslihfazana znatno poboq{atinarednu lovnu sezonu. Uzsve ovo, postignuti su zapa`enirezultati u akcijamana predatore, u lovi{tuje izgra|eno vi{e lovnihobjekata, a i broj ~lanova jeve}i.Jedan od najagilnijih~lanova Udru`ewa je 70-godi{wiDragomir Marinkovi},koji se lovom bavi od1962. godine. Vi{e od 20 godinauspe{no je obavqao posaolovo~uvara. I danas, iakonaru{enog zdravqa, redovnoobilazi lovi{te i usvom dnevniku bele`i svazapa`awa. Kao strasni zaqubqeniku lov i prirodu,Dragomir Marinkovi} je uzpomo} nekoliko lovaca izgradio~etiri pokrivene~eke i nekoliko hranili{taza visoku divqa~.Tokom svoje lova~ke karijereDragomir, koga svi zovuI kinologija, kao nerazdvojnideo lovstva, je navrlo visokom nivou.A u ovoj godini naglasak}e biti na unapre|ewulovno-tehni~kih i lovnouzgojnihobjekata, {to trebada doprinese jo{ ve}emkvalitetu lovi{ta i divqa~iu wima.Treba pomenuti da jeza najboqe lova~kodru{tvo progla{eno LD uHrtkovcima.B. @ivkovi}Doajen lajkova~kog lovstvaDragomir Marinkovi}sa ulovom~ika Dragan, odstrelio jepreko 300 lisica i velikibroj ostalih predatora. Dabi slika o ovom vrsnom lovcui doajenu lajkova~koglovstva bila potpuna, trebare}i da je on i veliki humanista.Do sada je dobrovoqnodao krv 103 puta i zbogtoga je odlikovan najvi{impriznawem Crvenog krsta<strong>Srbije</strong>.LOVA^KE NOVINE, <strong>MAJ</strong> 2008.11


IZBORNA SKUP[TINA LU "FAZAN" U SREDWEVU^ETVRTI MANDAT MILOVANOVI]UU godini kada LU "Fazan" slavi pet decenijaorganizovanog lovstva, u Stigu jeodr`ana Izborna skup{tina Udru`ewa.Kako i prili~i jubileju, sve je proteklo unajboqem redu. Svi izve{taji su jednoglasnousvojeni, a Skup{tina se, izme|u dvakandidata, odlu~ila da funkciju predsednikapoveri Dragoqubu Milovanovi}u.Na skup{tinskom zasedawu se ~ulomnogo pohvala o radu ovog Udru`ewa, izme|uostalog, i da je u toku ~etvorogodi{wegperioda izgra|eno 150 hranili{ta,tri lova~ke ku}ice, a u Desinamalova~ki dom. Tako|e, izgra|ena su i prihvatili{taza fazansku divqa~ u Qubiwama,^e{qevoj Bari, Sredwevu, Ceravcui Kamijevu, ukupne povr{ine 3.500kvadratnih metara ogra|enog prostora.Skup{tini je prisustvovao i predsednikSaveta Brani}evske lovne oblastiNa Skup{tini u SredwevuSlavi{a Mom~ilovi}. Bili su tu i lovciiz Po`arevca, Rabrova, Koviqa, VelikogGradi{ta, Petrovca, Brani~eva i Zemuna.Oni su bili svedoci prigodne besede o geneziUdru`ewa.Za po~asne ~lanove Udru`ewa progla{enisu: Milovan Koci}, Radi{a Stevi},Bora Pani}, Slavoqub Jonovi}, TomislavIvanovi}, Slavoqub Jovanovi}, VelimirPaunovi} i Radi{a Stojanovi}.Ovom prilikom zaslu`nim lovcima dodeqenasu odlikovawa. Zlatni orden LSSdobio je Vasilije Cvetkovi} a Srebrni RadomirSavi}. Bronzani orden LS <strong>Srbije</strong>uru~en je: Radomiru Mili}u, Milisavu Mileti}u,Vojislavu Lazi}u, Draganu Mili}evi}u,@ivislavu Panti}u, Sla|anuMileti}u, Jovanu @ivkovi}u i Desimiru@iki}u.S. Stojanovi}IZBORNA SKUP[TINA LD"JASTREB" U SRPSKOMMILETI]ULON^AR PONOVOIZABRANLova~ko dru{tvo u Srpskom Mileti}upostoji i radi u sastavu LU "Mostonga"u Oxacima ve} 65 godina. Izbornaskup{tina Lova~kog dru{tvaodr`ana je 19. aprila ove godine. Dosada{wipredsednik Radomir Lon~ar, kojiiza sebe ima ve} tri mandata, dobio jepoverewe Skup{tine i za naredne ~etirigodine.Skup{tini su prisustvovali i lovciiz susednog Doroslova sa kojima Mileti~ani,ve} dugi niz godina, gaje dobrosusedskeodnose. Skup{tina je protekla uradnoj atmosferi, kako to i dolikujelovcima. Pro~itani su izve{taji o radui poslovawu Dru{tva i Kinolo{ke istreqa~ke -"Trap" sekcije koja je, iakonajmla|a u Udru`ewu, na samom vrhusportskog streqa{tva u op{tini. Zavr{nure~ posle pro~itanih izve{tajadao je Ilija Novakovi}, predsednik Nadzornogodbora, ina~e najstariji ~lan LD"Jastreb". On je rad i poslovaweDru{tva ocenio kao izu-zetno korektnei doma}inske {to se ogleda u stalnomporastu brojnosti svih vrsta divqa~i.Iz starog saziva Upravnog odboraostali su Milan Xoli} i Vladimir Luki},koji je izabran za potpredsednika,kao i Kristijan Stojkovi}, a novi ~lanovi,ina~e mladi lovci su: Nemawa Lazarevi},Goran Filipovi} i Nikola Mili}.Lovnik Anton Holo i sekretar NenadRisti}, kojima je opet ukazano poverewei u novom mandatu, ima}e obavezuda rade kao i do sada kako bi se usloviza uzgoj i za{titu divqa~i podigli najo{ vi{i nivo.V. S. Luki}GODI[WASKUP[TINA LU "PEK"U RABROVULOVA^KE NOVINE, <strong>MAJ</strong> 2008.12SUMIRANI REZULTATIPodmlatkari posle akcijeU sve~arskoj atmosferi i uz prisustvo brojnih gostiju, u Rabrovuje odr`ana Skup{tina LU "Pek". Ujedno, bio je to i skup podmlatkaraovog Udru`ewa i gostiju iz Sredweva. Oni su obi{li priobaqePeka i tom prilikom sakupili otpad sa seoske pla`e. Bilaje to i dobra prilika da osve`e znawa iz lova~ke prakse. Organizatorje bio Bojan Tadi}, predsednik Udru`ewa.Sumiraju}i pro{logodi{wu lovnu sezonu, koja je ocewenakao odli~na, za najboqu sekciju progla{ena je "Qe{nica".Na kraju, svi u~esnici su prisustvovali zajedni~kom ru~ku, a zasve~anost je, prvi put, pripremqen i bik na ra`wu.S. Stojanovi}


XV SABOR LOVACA U STRAGARIMASTOPAMA ^UVENOGBARJAKTARAOva popularna manifestacija okupila brojnelovce iz <strong>Srbije</strong> i inostranstva@ivopisna {umadijska varo{ica Stragari, sme{tenana obroncima Rudnika, bila je doma}in brojnim lovcimaiz <strong>Srbije</strong> i inostranstva na XV, sada ve} tradicionalnom,Saboru lovaca. Sami lovci, kao i drugi posetiociove manifestacije, jo{ jednom su dokazali da su Stragarisa spomenikom Tanasku Raji}u, ~uvenom barjaktaruKara|or|a, sme{tenim u samom centru mesta, wihovoomiqeno odredi{te.Najuspe{niji takmi~ari ispred spomenika TanaskuRaji}uimamo zavidan broj divqih sviwa i fazana. Ovo }e bitii "ze~ija" godina, po{to naseqavamo zeca iz Vojvodine,da bi osve`ili krv. U ogra|enom delu lovi{ta, na {ezdesethektara, nalazi se stani{te za sedamdest muflona iosamdeset trofejnih jelena lopatara. Izgradili smo ilova~ki dom od 220 metara kvadratnih, dobrovoqnimradom lovaca i prilozima brojnih sponzora, koji ima isobe za preno}i{te. Zbog izvanredne saradwe lovaca iMUP-a, kod nas je lovokra|a eliminisana, pa nam jelovi{te bogato svim vrstama divqa~i - s ponosom isti~eSa streqa~kog nadmetawaIna~e, LU "Srebrnica"u Stragarima ima preko 300lovaca u jedanaest mesnih zajednica, a gazduje lovi{tempovr{ine 13.000 ha. Ovo Udru`ewe krase izvanredniprirodni uslovi za gajewe i za{titu divqa~i, a sve jepod budnim okom upravnika lovi{ta i tri lovo~uvara.- Najpoznatiji smo u Srbiji po bogatstvu kvalitetnesrne}e divqa~i, jer imamo preko 700 grla, a tako|ePOBEDNICI KUPA LSS ZA 2007.U Stragarima je pre petnaest godina po~elogodi{we takmi~ewe u lovnom streqa{tvu - KUP LSS.Tradicionalno, ovde se progla{avaju lova~ki strelci-{ampioni za proteklu godinu. Posle odigranih sedamkola, pobednik u lova~kom vi{eboju je Zoran G.Maksimovi} iz Grocke, drugi je Dejan Gruba~evi},tako|e, iz Grocke, a tre}e mesto je osvojio MiodragPan~i} iz Velike Plane. Nepokretna meta srnda}apojedina~no:1. Dejan Gruba~evi} 2. Zoran Maksimovi}3. Vladimir Pavlovi}. Ekipni plasman: 1. LU"Dunav" uGrockoj 2. LU"Zlatibor" u ^ajetini 3. LU "[umadija" uKragujevcu. Pokretna meta vepra: 1. Boban Nikoli} 2.Zoran Maksimovi} 3. Goran Jevremovi}. Ekipni plasman:1. LU"Dunav" u Grockoj 2. LU "[umadija" uKragujevcu 3. LU"Draga~evo" u Gu~i. Disciplina trappojedina~no:1. Miodrag Pan~i} 2. Zoran Maksimovi} 3.Dejan Gruba~evi}. Ekipni plasman: 1. LU"[umadija" uKragujevcu 2. LU"Stig" Smoqinac-Bo`evac 3. LU"Zlatibor" u ^ajetini.POJEDINA^NI I EKIPNIPOBEDNICINepokretna meta srnda}a, pojedina~ni plasman:1. Goran Vuki}evi} iz Gu~e 2. Radi{a Radosavqevi}iz Kragujevca 3. Milenko Ze~evi} iz Kni}a.Ekipni plasman:1. LU"Draga~evo"u Gu~i2. LU"Dunav" u Grockoj 3. LU"Kara|or|e" u Topoli.Pokretna meta vepra, pojedina~ni plasman:1.Vladimir Kori}anac iz Gu~e 2. Milisav Ru`i~i} izGu~e 3. Zoran G. Maksimovi} iz Grocke. Ekipni plasman:1. LU"Draga~evo" u Gu~i 2. LU"Kara|or|e" uTopoli 3. LU"Dunav" u Grockoj. Disciplina trap, pojedina~niplasman: 1. Dragan Jankovi} iz Topole2.Vladimir Lazarevi} iz Kragujevca 3.Slavko [evi}iz Topole. Ekipni plasman: 1. LU "Kara|or|e" uTopoli 2. LU "[umadija" u Kragujevcu 3. LU "Dunav" uGrockoj.U lova~kom vi{eboju pobedio je Zoran G.Maksimovi} iz Grocke, kojem je pripao i lova~kikarabin, drugi je bio Bojan Jovanovi} iz Topole, atre}i Milenko Ze~evi}, tako|e, iz Topole.Tomica Radosavqevi}, predsednik LU "Srebrnica",[umadijske lovne oblasti i potpredsednik LSS.Pod patronatom LSS, a u organizacija LU"Srebrnica", lovci su na Saboru imali priliku dapoka`u koliko ve{to barataju lova~kim oru`jem, naredovnom streqa~kom takmi~ewu u okviru KUP-a LSS.Tako|e, svi zainteresovani imali su priliku da imstru~waci Zavoda za ispitivawe oru`ja i municije uKragujevcu besplatno pregledaju i upucaju oru`je.Najboqim takmi~arima pripali su pehari LSS, kao ivredne nagrade organizatora i sponzora ovogodi{wemanifestacije.V. PetrinSnimio: S. VijatovLOVA^KE NOVINE, <strong>MAJ</strong> 2008.13


LOVA^KE NOVINE, <strong>MAJ</strong> 2008.<strong>14</strong>SABOROVALO SE I U NIKINCIMASTRELCI JA^I OD KI[E I NEVREMENADa li je smetala ki{a!? - Ma,daj, da su i "sikire" padale mibi se danas takmi~ili - rekaoje jedan od oko 250 u~esnikatradicionalne sremske {icareIspred Lova~kog doma u Nikincima4. maja, po jedanaestiput, okupilo se mno{tvo lovaca,prevashodno iz Vojvodine, ali i,kako reko{e doma}ini, iz lova~kihdru{tava preko Save.Naravno, za to je bilo i te kakopovoda, jer su u istom danuodr`avane dve velike manifestacije- 11. Sabor lovaca Sremai tradicionalna Sremska {icara.I da ne bi ki{e, koja je ~aktri puta prekidala nadmetaweu lovnom streqa{tvu, bio bioboren rekord dosada{wih saborai, kako organizatori ka`u,na vatrenim linijama pojavilobi se vi{e od 300 pu{aka.Sabor sa dve streqa~kedisciplineJo{ od jutra po~elo je okupqawelovaca, a vedar dan jeobe}avao lepo dru`ewe. Tako jei po~elo. Posle, zaista efikasnoi brzo odr`ane redovneSkup{tine Lova~kog udru`ewa"Sremac" u Rumi, po~etak Saboraje pomeren ~ak za sat ranije.Ovogodi{wi program je bio redukovanu odnosu na ranije godine.Naime, otpucane su samo dvediscipline: ga|awe nepokretnemete srnda}a iz stoje}eg stavana udaqenosti od 90 metara iga|awe glinenih golubova u disciplini"trap". Takmi~ari subili uskra}eni za dve streqa~kediscipline (ga|awe pokretnihmeta srnda}a i vepra),jer vojne vlasti nisu dozvolileda se one odr`e na wihovomstreli{tu. No, kako reko{e organizatori,naredne godine }ebiti zavr{eno streli{te, ~ime}e se stvoriti uslovi i za nadmetaweu pomenutim disciplinama.Pehar oti{ao u GrockuPobednik Sabora bila je ekipaLU "Dunav" iz Grocke, za kojusu svi nedvosmisleno rekli daje izuzetno jaka. Uostalom, u metusu "smestili" po ~etiri desetkei po jednu ili dve "pobegle"osmice i osvojili ukupno137 poena. Drugo mesto je pripalostrelcima LU "Begaqica" sa102 poena, a tre}e, uz samo dvapoena mawe, osvojilo je LU "Fazan"iz Vladimiraca.Na Saboru lovaca Srema u Nikincima - veliko interesovaweNa vatrenoj liniji i `ene lovciSa ga|awa glinenih golubovaI DVE DAME NA VATRENOJ LINIJIMe|u prijavqenih <strong>14</strong>7 takmi~ara bilo je i `ena lovaca, pa suse na vatrenoj liniji na{le i dve dame, Sne`ana Lon~ar iz Beogradai Biqana Somborac iz Rumenke. Trema i ispitiva~ki, {tobi se reklo, brkati ma~o pogledi, u~inili su svoje, te je meta srnda}a,uglavnom, ostala ~itava. Ali... “Mani ti to, ja nijednoj ne bistao na sto meteri da me ga|a”, prokomentarisao je jedan od prisutnih,vrte}i ozbiqno glavom dok su dame punile karabine icevi usmeravale ka meti.Pojedina~ni pobednik je DraganMili~evi}, tako|e iz pobedni~keekipe, koji je, od mogu}ih50, osvojio 48 krugova. Mili~evi}je kao najuspe{niji takmi~ar,pored pehara, dobio napoklon i televizor - dar doma}inskogLova~kog dru{tva uHrtkovcima.Milomir Maksimovi}, iz begaqi~keekipe, je drugi sa dvakruga mawe, kao i Zlatko Vuksanaciz beogradskog LU "Vojnik".Za ga|awe glinenih golubova,u disciplini trap, bio je prijavqen101 u~esnik. Ekipnu pobeduje odnela prva od dve futo{keekipe sa 38 poena. Golubamawe su imali strelci iz vladimirova~kog"Fazana", a natre}e mesto su se plasirali doma}iniiz LU "Sremac" u Rumi.Najuspe{niji pojedinac je QubomirStojanovi} iz Vladimiraca,dok su Futo`ani @eqko Krstini Nemawa Smiqani}, sa istimbrojem poena, podelili drugo itre}e mesto."Pogo|ene" ve{-ma{ina,televizor, lova~kiprslukE, onda se zahuktalo nadmetaweu {icari, za koju su se takmi~ariprijavqivali ~ak i posle19 ~asova. Da podsetimo,{icara je takmi~ewe u ga|awujaja na klatnu na 15, pa 30 metarai na kraju "sokola" (to je po pravilupivska fla{a) udaqenogod vatrene linije 75 metara.No, vreme kao da se zaveriloprotiv strelaca. U popodnevnim~asovima po~ela je ki{a koja jetri puta prekidala strelce.Ali, oni se nisu dali nevremenu.Tr~ali su od {atora do vatrenelinije, ga|ali, pa opet trku {ator, ali nisu odustajali. Inije se ~ula ni re~ gun|awa, nipovi{en ton... [icara je zavr{enaoko pola devet uve~e, pomraku, uz pomo} reflektora ifarova od automobila.Pobednik je Ivan Hodak izdoma}inskog LU "Sremac", koji jeosvojio i ve{-ma{inu. Drugoplasiranije \or|e Medi} iz Ugrinovaca,koji je poneo ku}i i televizor,a tre}e mesto i lova~kiprsluk pripali su MarkuMi{~evi}u.U ga|awu glinenih golubova,u disciplini trap, Pera Medi}iz Ugrinovaca je za pobedni~komesto dobio i fru`ider, drugoplasiraniMilan Luki} lova~kiprsluk, a za tre}e mestoZoran Stanisavqevi} je nagra|enfutrolom za pu{ku.Branislav @ivkovi}


U VREME KOSIDBE I @ETVEKAKO BEZ PLA[ILICA?Ovo pitawe, po svoj prilici, bi}e re{eno inovacijamana kombajnima, {to je ve} slu~aj u razvijenimzemqamaGubici divqa~i morajuse uzeti u obzir prilikomplanirawa dinamike razvojapopulacije, jer od wihovevisine zavisi stepenkori{}ewa mnogih vrsta.Smawewem gubitaka pove}avase stepen kori{}ewa,odnosno odstrel.Poznato je da su gubicidivqa~i posledica nepravilneupotrebe pesticidau poqoprivredi. Uokviru ove va`ne privrednegrane, ~iji je prioritetproizvodwa hrane, ima mestai za druge aktivnosti,a me|u wima je i lovstvo.Na`alost, sve ~e{}e semogu ~uti podaci o gubicimadivqa~i, a uzrok je trovawepesticidima, to jestnepravilna primena hemijskihsredstava u poqoprivredi.Najsve`iji primerje slu~aj koji se, iz pomenutihrazloga, dogodio u okoliniNovog Sada. Sada, kadase to dogodilo, ostajesamo da se {tete sanirajuu meri u kojoj je to mogu}e.Kako pomo}i divqa~i?Livade i luceri{ta sumesta gde poqske kokeprave gnezda i pola`u svojajaja. Nije redak slu~aj dase tokom kosidbe gnezdauni{te, a ~esto stradaju ikoke koje le`e na jajima.U ciqu spre~avawaovih {teta zakonske odredbenala`u upotrebupla{ilica. Me|utim, upravoovde se javqa problemjer u pomenutim odredbamanije definisano kakopla{ilica treba da izgleda.To zna~i da je prakti~nonemogu}e kontrolisatiko je montiraopla{ilicu, a ko nije. Premava`e}im zakonskim odredbamai zvonce veli~inenekoliko centime-danas koristiti. Wenomupotrebom {tete na divqa~isigurno bi bileznatno smawene."Pametni kombajni"Za razliku od kosa~icakoje pokre}u traktorii koje su iste kao ipre dve-tri decenije, kombajnisu pretrpeli pravuindustrijsku revoluciju.Dana{wi, savremeni kombajnisu mnogo ve}i i znatnobr`i. Divqa~ pred wimanema gotovo nikakvu{ansu. Naro~ito je problemkada se na velikimparcelama p{enice, gde uto vreme `ive srne i lanad,na}e vi{e kombajna.Na sre}u, ovakve ma{inesu opremqene sigurnosnimsistemima koji se aktivi-one koji su to ~inili razlogje bila qubav prema`ivotiwama.Me|utim, lanad je~esto, ve} naredne godine,zavr{avala u paprika{imazbog, navodno, nekog"incidenta". Vaqaznati da lane u poqu nikadane treba dirati,osim ako je u `ivotnoj opasnosti.Naravno, za one"zaboravne" postoje kaznekoje bi trebalo da ih podsete{ta vaqa ~initi ikako se pona{ati u lovi{tu.U zemqama Evrope ve}du`i niz godina upotrebqavajuse termodetektoriza otkrivawe divqa~i.Nakon otkrivawa, divqa~se markira i istera saparcele koja se kosi, iliI posle pomenutih nemilihdoga|aja divqa~ idaqe nije bezbedna, jerono glavno tek dolazi. Naime,pribli`ava se vremekosidbe i `etve. Ovi poqoprivredniradovi, kaoi ranijih godina, uze}e"danak" u lovi{tima. Uvreme kosidbe livada iparcela pod lucerkom, najve}apretwa divqa~i sukosa~ice, a prilikom`etve kombajni. Gubici divqa~isu tim ve}i, jer supoqoprivredne parcele uto vreme stani{ta nekihvrsta divqa~i i wihovihmladunaca. Jedna od najugro`enijihvrsta lovne divqa~i(na livadama i parcelamapod lucerkom) sumladi ze~evi. Isto tako, uopasnosti su srne i lanad.tara mo`e se smatratipla{ilicom za divqa~. Oefektima tavih, i wimasli~nih, pla{ilica netreba ni govoriti, jer su(najbla`e re~eno) zanemarqivi.Pre vi{e od dve decenijeprototip za pla{ilicukoja se montira na traktorskukosa~icu izradilisu dipl. in`. Jovica Vrki}i dipl. in`. Slavko Dondur.Uz male izmene, ovapla{ilica bi se mogla iraju kada se ispred kosakoje seku stabqike p{enicena|u srne, lanad ilidruga divqa~.Vreme mewa i qude.Ako se ma{ina zaustavi jerse ispred we, na primer,nalazi lane, onaj ko womupravqa zasigurno }e prite}iu pomo} bespomo}noj`ivotiwi. Nije uvek bilotako i nije uvek tako. Naime,zna se da su se ranije,posle `etve, u dvori{timamogla videti lanad. Za`awe. Termodetektori suizuzetno korisni za mawepoqoprivredne povr{inegde se u jednom ili dvaprohoda "pregleda" celawiva.Ovakvi ure|aji, ma koliko,za sada, izgledajudaleki, moraju postatina{a realnost u najkra}emmogu}em roku......Milomili silom.Dipl. in`. MilenkoZeremskiSnimio: J. PapLOVA^KE NOVINE, <strong>MAJ</strong> 2008.15


TRANSPORT I PRIHVAT FAZAN^I]APOSAO MARQ IVIH I STRU^NIHLOVA^KE NOVINE, <strong>MAJ</strong> 2008.16Veoma je va`no da se fazan~i}i nabave kod sigurnogproizvo|a~a. Pre preuzimawa treba obi}i proizvodwui uveriti se u kvalitet pili}a. Na dan preuzimawatreba obavezno da prisustvuje kupac da proveri kvaliteti broj isporu~enih fazan~i}a. Transport seobavqa u ranim jutarwim ili kasnim popodnevnim satima.Fazan~i}i borave u prihvatili{tu do uzrasta12-13 nedeqa, odnosno oko 5 - 6 nedeqa ako su uzrasta5-6 nedeqa i 4-5 ako imaju 7-8 nedeqa. Nakon dve nedeqeboravka u prihvatili{tu treba ih hraniti koncentratom,a nakon toga pre}i na prirodnu hranu.Danas lova~ke organizacijena na{em tr`i{tu mogu kupitinekoliko uzrasnih kategorijafazan~i}a i to: od 5-6,od 7-8 nedeqa, od 7-8, sa podivqavawemod tri, ~etiri ipet meseci starosti. Ove uzrasnekategorije su uslovqenemogu}nostima fazanerija ibiolo{kim karakteristikamafazana. Samo fazan~i}istariji od 5 nedeqa, u na{imklimatskim uslovima i normalnimvremenskim prilikama,mogu da opstanu u lovi{tu(prihvatili{tu) bez dodatnogzagrevawa. Na{a uzgajali{tasu opremqena uglavnom zaproizvodwu fazan~i}a uzrastaod 5 do 6 nedeqa, a mawideo za uzrast od 7 do 8 nedeqa.Jedan mawi broj fazanerijaima mogu}nost da proizvodifazane starijih kategorijauzrasta 3-4-5 meseci istarije, jer za ovaj uzrast supotrebne velike povr{inepod volijerama. Ovo za sadanije slu~aj - sem nekih izuzetaka.Prema tome, {to se ti~euzrasta fazan~i}a, izbor nijevelik. Postoji izbor izme|udve uzrasne kategorije. I jednai druga imaju svojih dobrihi lo{ih strana. Mla|i fazan~i}i,od 5-6 nedeqa, popravilu su dobro operjani,ujedna~enijeg kvaliteta i saaspekta podivqavawa adaptivniji.Slaba im je stranave}a osetqivost na vremenskenepogode (dnevno kolebawetemperature i naglo zahla|eweuz pojavu ki{e ipquskova).Fazan~i}i uzrasta od 7-8nedeqa, ukoliko nisu pro{lifazu podivqavawa zbog nekompletiranostifazanerija,lo{ije su operjani (jer ba{ uovom periodu se de{ava mitarewe)i wihova adaptivnostje znatno mawa. Fazan~i}i uzrastaod 7-8 nedeqa, koji su uuzgajali{tima pro{li adaptivnevolijere i fazu podivqavawa,po pravilu su dobrooperjani i otporniji su odsvih ostalih koji se mogu na}ina tr`i{tu.Cena je jedan od va`nihfaktora prilikom kupovine.Fazan~i}i uzrasta od 7-8 nedeqa,koji su u uzgajali{timapro{li kroz adaptacione volijere,najskupqi su. Svakako,prilikom odlu~ivawa kojefazan~i}e treba nabaviti,treba uzeti u obzir sve elemente.Lova~ke organizacije,koje imaju dobra prihvatili{tai marqive qude, kojiho}e da rade i koji su stru~noupu}eni u uzgoj fazan~i}a,treba na nabave fazan~i}euzrasta od 5-6 nedeqa. Onimorganizacijama, koje kupujumawi broj fazan~i}a, a nemajuqude osposobqene za ovajposao , preporu~uje se uzrastod 7-8 nedeqa.Ako mogu}nosti dozvoqavaju,va`no je napraviti "dobar izborproizvo|a~a". Treba seopredeliti za proizvo|a~a ukoga se ima poverewe, kojiima stabilnu i savremenore{enu proizvodwu i ustaqenikapacitet i kvalitet fazan~i}a.To je garancija da sufazan~i}i zdravi i kvalitetnii da }e biti isporu~enina vreme. Dobro je da se uzgajali{tesa kojim se sara|ujeobi|e pred samu isporuku itom prilikom proveri kvalitetfazan~i}a.Isporuka i transportNajboqe je da isporuci itransportu prisustvuje nekolikosavesnih lovaca. Na ovajna~in obezbe|uje se da svifazan~i}i budu kvalitetni ida u svakom sanduku budesme{ten standardni broj fazan~i}a.Tako se mogu uzbe}i,eventualni, sporovi oko kvalitetai broja isporu~enihfazan~i}a.Isporuka i transport obavqase tokom najtoplijegletweg perioda. Zbog toga jeva`no kako se fazan~i}i pakujui u kom dobu dana se voze.Po pravilu, treba ih voziti uranim jutarwim ili kasnimve~erwim ~asovima da bi seizbeglo jako sunce i visoketemperature.Prilikom slagawa gajbi sfazan~i}ima u prevoznosredstvo, treba voditira~una da se sla`e u vi{eslojeva i da svaka gajba sa jednestrane ima nesmetanu cirkulacijuvazduha. U protivnom,mo`e do}i do toplotnog{oka i gu{ewa fazan~i}a,{to prouzrokuje velika uginu}a.Ukoliko se fazan~i}itransportuju na du`e relacije,najboqe je to ~initi no}u.Vozilo se utovara tek kada susvi fazan~i}i spakovani ugajbe i nakon toga odmah trebada krene. Nisu po`eqna du`azaustavqawa na putu. Ukolikoje to neophodno, treba voditira~una da zastoji traju{to kra}e i da se, po mogu}nosti,stoji u hladovini. Kada sefazan~i}i dopreme do prihvatili{ta,odmah ih trebaistovariti i gajbe smestitipod nadstre{nicu. ^im svane,pod uslovom da ne pada ki{a,treba ih odmah ispustiti uprihvatili{te. Va`no je na-


S T R E SStresu, o kojem se veoma ~esto govori, nisu podlo`ni samoqudi ve} i `ivotiwe. Tako tvrde mnogi biolozi, a naro~itopoznati nema~ki stru~wak za pona{awe `ivotiwa(etologiju) Vitus Dre{er. To je sasvim prirodna reakcija ucelom `ivotiwskom svetu, od p~ela do majmuna. I `ivotiwese na razne na~ine izbavqaju od stresa. Kao potvrdusvojih posmatrawa, Dre{er navodi i literarne podatke. Uafri~koj savani lovci su iz xipa lasom uhvatili odraslu`irafu. Kavez sa `ivotiwom postavili su na platformuteretnog automobila. Izgledalo je da je sve u redu. No, kadaje upaqen motor kamiona `irafa se sru{ila mrtva. Dijagnoza:smrt od stresa. Sli~no se nekada de{ava i pri hvatawudivokoza, a posebno ze~eva koji se kod nas hvataju ve}dugi niz godina. Skoro da nije bilo hvatawa a da ponekizec nije uginuo u rukama hvata~a. Ovakvih pojava imamo ikod fazanskih pili}a pri hvatawu kao i kod poqskih jarebica.Stres nastaje kada se `ivotiwe nalaze pod dejstvom bezizlaznogstraha, kada su uhva}ene, kada namaju mogu}nostda se spase, kada su istrgnute iz svoje `ivotne sredine.pomenuti da vozilo kojim setransportuju fazan~i}i trebada ima krov-ceradu. Ukolikose radi o kamionu, sa stranicese cerade di`u i ostajesamo gorwi deo na arwevima.Od gajbi do cerade trebaostaviti prazan prostor od25 do 50 cm. Na ovaj na~in fazan~i}iimaju za{titu odki{e i sunca i mogu}nost provetravawa,odnosno cirkulacijevazduha u gajbama.Fazan~i}i uprihvatili{tuPred dopremu fazan~i}a,ponovo treba obi}i celo prihvatili{tei jo{ jednom proveritiispravnost objekata iopreme. Neposredno preduno{ewe u prihvatili{te, uhranilice se stavqa hrana au pojilice voda. U vodu bi trebalostaviti preventivnu dozuodgovaraju}eg antibiotikakako bi fazan~i}i {to lak{eprevazi{li stresno stawenastalo tokom wihovog hvatawai transporta.Fazan~i}e treba uneti uprihvatili{te u ambala`i, apotom ih u ti{ini i bez `urbeispu{tati tako da sami iza|u.Tom prilikom, gajbe se stavqajuispod nadstre{nice sapoklopcima okrenutim premaunutra{wosti tako da fazan~i}ine mogu odmah da polete,ve} da direktno do|u ukontakt sa hranom i vodom.Nakon ispu{tawa, fazan~i}ene treba uznemiravatinajmawe 2 do 3 sata da bise sna{li i privikli na novusredinu. Tek nakon toga trebau}i u prihvatili{te, pogledatikako se fazan~i}i pona{aju,pokupiti i izneti ambala`u,proveriti hranilicei doliti vodu u pojilice. Ovajposao treba da obavi jedanili dva ~oveka, pa`qivo i uti{ini. I pored sve ovepa`we, desi se da mawi brojfazan~i}a izleti iz prihvatili{ta.To ne treba da zabriwava.^im do|e ve~e,gladni i `edni, oni }e sevratiti. Sada su dovoqnadva ~oveka. Oni }e lagano teratifazan~i}e pored ogradedo kapije i lagano ih navestida u|u u prihvatili{te.Veoma je va`no da se u prihvatili{tuobezbedi redovnai kvalitetna ishrana,sve`a i kvalitetna voda iza{tita od predatora i nevremena.Ne treba nagla{avatida su fazan~i}ima u prvimdanima potrebni optimalniuslovi, jer su tada najosetqiviji.Bez obzira o kojem je uzrasture~, u prihvatili{tima jeneophodno za ishranu fazan~i}aobezbediti kompletnusme{u. Najboqe je, uz prethodnidogovor, da proizvo|a~,uz fazan~i}e, isporu~i i odre|enukoli~inu hrane. Ovim}e se lak{e prebroditi stresnasituacija nastala zbogpromene sredine i transporta,jer ne}e morati da se adaptirajui na novu hranu.Dr Zoran A. Risti}Snimio: J. PapNOVA KWIGA U BIBLIOTECI "SVETIEVSTATIJE" LS SRBIJELOV^EVA PISMAAutor Savo Lazi} svojimtekstovima je na promocijuprivukao velikibroj lovaca i qubiteqaprirodeU organizaciji Lova-~kog saveza <strong>Srbije</strong> iUdru`ewa Srba izHrvatske u Beogradu je <strong>14</strong>.februra odr`ana promocijakwige "Lov~evapisma", iz edicije LSS"Sveti Evstatije". Autorkwige je Savo Lazi}. Usali Etnografskog muzeja okwizi su govorili:akademik i univerzitetskiprofesor Dragoqub - DraganNedeqkovi}, univerzitetskiprofesor idudogodi{wi lovac Miorag- Mi}a Ze~evi} i autorSavo Lazi}. Tekstove izkwige ~itala je profesorDobrila ]eranilac.Dragan Nedeqkovi}, jeizme|u ostalog, rekao -Savo Lazi} ima sluha i zakrasotu pejza`a i za dobrotuqudi. Radoznala duha,on ima vazda `ivo ~uvstvoza nijanse. Kao daprimewuje znameniti Dositejevzavet: "Idu} u~i,vekove gledaj!" Ima zdravodnos prema `ivotu ihuman je prema qudima, ato su retke vrline. Razumei one koji ga ne shvataju. Toje istinska superiornost.^esto se se}am Betovenovoggesla: "Ne priznajemdrugi znak nadmo}nosti,osim-dobrote." Pa nekaupravo to bude na{eposledwe slovo o ovojkwizi, koja ima i svojumuziku. Veli~anstvenu rikujelena. Premda lovacnisam, slu{ao sam salovcima u mome zavi~aju,na Fru{koj gori, tustrastvenu simfoniju.- Kwiga "Lov~evapisma" ima ~etiri me|usobnopovezana dela.To supri~e o ~oveku lovcu ilovu kao iskonskom zanimawu.Pisma u kwizi suubla`avawe sete slovenskedu{e izbeglica, ~ijese izbegli{tvo pretvara uemigraciju. Ona ubla`avajutugu onih koji su oti{lidaleko, jer su jedinaopipqiva veza izme|u prijateqai rodbine. Svesnoili nesvesno, ostavqapodatke o licima koja su,ako nisu shvatili opasnosti napustali Hrvatsku,ostali pokopani, naj~e{}ebez saznawa rodbine omestu wihovog ve~nogpo~ivali{ta - istakao jeMiodrag Ze~evi}.Za Lazi}a je lov vi{eod lova. To je fizi~ka iduhovana rekreacija.Upe~atqivo opisuje rikujelena, boravak u lovi{tu,uspeh i neuspeh u lovu. Lovje pre svega dru`ewe, o~emu neprekidno govori.Kako se lovovi nastavqajutako su pri~e svelep{e. Pri~a "Divojarac"je veoma interesantna.Do`ivqaj koji vaqado`iveti, uspeh koji sesamo po`eleti mo`e (divojaracima 105 poena, srebro).Lov na divokoze jeveliki napor i zalovo~uvara Abaza, akamoli za kondiciononepripremqenog Lazi}a.Autor stru~no koristiizraze o lovu i dajepodatke o oru`ju, municiji,opti~kim istrumentima...Pona{ase kao poznavalaclovne etike ilova~kih termina.Predgovor za kwigunapisao je sekretar Lova-~kog saveza <strong>Srbije</strong>,Aleksandar Panteli}. Onje istakao da kwiga u celininosi antiratnu poruku.Kwiga se mo`e kupiti kodautora: Sava Lazi},Beograd, Knegiwe Qubice4, telefoni: 011/2623-708i 011/ 2638-868.L.N.LOVA^KE NOVINE, <strong>MAJ</strong> 2008.17


Visoka vegetacija omela lovce u odstrelu srnda}a^estitka posle uspe{nog lovaTihomir Kijac, upravnik lovi{ta u LU u Subotici sa ovogodi{wimtrofejimaPrema procenama LS Vojvodine i LS <strong>Srbije</strong>, do <strong>15.</strong> majaodstreqeno oko 800 srnda}aOvogodi{wa lovno-turisti~ka sezona na srnda}e po~ela jepo kalendaru lova - 16. aprila. Agencije koje su dovele turistei lova~ke organizacije do <strong>15.</strong> maja uglavnom su realizovale zacrtaneplanove. Prema ra~unicama izvedenim u Lova~kom savezuVojvodine i Lova~kom savezu <strong>Srbije</strong>, do tog datuma, u na{imlovi{tima odstreqeno je oko 800 srnda}a. Pote{ko}e u lovuogledale su se u visokoj vegetaciji `ita i uqane repice, ali iu mawem broju turista.Tokom prvih mesec dana u vojvo|anskim lovi{tima odstreqenoje oko 500 srnda}a, posredstvom preko dvadeset organizacijai agencija - ka`e Milenko Zeremski, sekretar LS Vojvodine.- Period karakteri{e ne{to mawi broj turista, nego{to su bile prvobitne najave - naglasio je Zeremski.U OVOGODI[WOJ LOVNO-TURISTI^KOJ SEZONI NA SRNDA]EPLANOVI ODSTRELAUGLAVNOM REALIZOVANI- U lov na srnda}e, a odstreqeno ih je oko 300, do{li su lovciiz vi{e evropskih dr`ava - ka`e dipl. in`. Aleksandar]erani},vi{i lovni savetnik Lova~kog saveza <strong>Srbije</strong>. -Srnda}eza odstrel ponudile su lova~ke organizacije u: Barajevu, Topoli,Lapovu, Velikoj Plani, Sopotu, Quboviji, Vaqevskoj Kamenici,Ose~ini. Dowem Milanovcu, Ra~i, Stragarima - dodajeAleksandar ]erni}.[ta ka`u u agencijama?Srna sa zlatnim rogovqem -hermafrodit- Zakqu~no sa <strong>15.</strong> majem, posredstvom je JP "Vojvodina{ume"-"Lovoturs", inostrani turisti iz Austrije, [panije, Italije,Nema~ke i Hrvatske u lovi{tima vojvo|anskih lova~kih organizacijai "Vojvodina{uma", odstrelili su 127 srnda}a - ka`eBranislav Stankov, direktor ove organizacije. - Od tog broja 37odsto je u medaqama. Pet srnda}a oceweno je zlatnom, 24 srebrnomi 18 bronzanom medaqom. Zlatni srnda}i su u rasponu od130 do <strong>14</strong>0 poena. Najja~i srnda}, odstreqen u lovi{tu u Nadaqukod Srbobrana, ocewen je sa 160,17 poena, a bio je te`ak680 grama - dodaje BranislavStankov.Kako ka`e na{ sagovornik, rezultatibi bili i boqi da je bilovi{e turista, mawe ki{e i ni`avegetacija (`ito i uqana repica),Udru`ewa koja su primila stranelovce posao su obavila profesionalno,po~ev od prihvata i vo|enau lov do obrade trofeja, i zaslu`ujusvaku pohvalu.Po re~ima Sa{e Belan~i}a,direktora "Safari internacionala",posredstvom wihove agencijeu lovi{tima u Republiciinostrani lovci turisti iz [panije,Italije i drugihdr`ava, odstrelili supreko 300 srnda}a, od kojihje 25 odsto u medaqama.Me|u wima je i 15 srnda}aocewenih zlatnom medaqom,a najja~i je imao150 poena. Sezona te~edaqe, pa }e i krajwi rezultatibiti boqi.Iako je sezona lova utoku, iz somborske agencije"Trestelle" sti`u podacida je wihovim posredstvomu Kawi`i, Subotici,Ba~koj Topoli, MalomI|o{u, Somboru i Kuli,odstreqeno <strong>14</strong>2, srnda}a.Turisti su do{li iz Slovenije,Hrvatske, Rusije,Austrije, Nema~ke, Italije,Estonije.- Od odstreqenih srnda}a, 46 je u medaqi, ka`e Pavle Borovac,vlasnik Agencije. - Od tog broja, {est srnda}a je u zlatnoj, 21u srebrnoj i 19 u bronzanoj medaqi. Trofeji zlatnih srnda}aoceweni su sa 130,87, 132,48, 132,60, 135,77, <strong>14</strong>4,78 i 157,80 poena,a jedno grlo je bilo hermofrodit (srna s rogovqem).Preko agencije "Vojvodina hobi" doma}i lovci, ali i oni izAustrije, odstrelili su 30 srda}a od ~ega je deset bilo u medaqama.Najja~i trofej imao je 131 poen i bio te`ak oko 500grama.- Na{i gosti lovili su u lovi{tima u Novom Be~eju, ^urugu, Kawi`i,^eneju... - rekao je dipl. in`. Reqa Male{evi}. - Lov senastavqa, ali je mawe turista naro~ito iz Austrije i Nema~ke,nego {to je bilo najavqeno - naglasio je Reqa Male{evi}.Udru`ewa zadovoqnaU vreme prikupqawa podataka (od 12. do <strong>15.</strong> maja), ve}inaudru`ewa privodila je kraju ovogodi{wu lovno-turisti~ku sezonu.Razgovarali smo sa predstavnicima na{ih organizacija uSenti, Novom Be~eju, Kawi`i,Novom Kne`evcu iStragarima. Evo {ta onika`u:- Od planiranog broja,inostrani turisti posredstvomtri agencije, odstrelilisu 57 srnda}a - ka`eDragan Todorovi}, predsednikUO LU u Senti. - Odtog broja 35 odsto je u medaqama,{to je malo slabijenego lane. Dva srnda}aocewena su zlatnim medaqama(131,77 i 134,95CIC poena), osam srebrnimi deset bronzanim. Novaczara|en od odstrela upotrebi}emoza kupovinu zemqe, jer nam je ona trenutno najpotrebnija- dodaje Todorovi}.- Lovci turisti iz Austrije i Italije (preko {est agencija) una{em lovi{tu odstrelili su 98 srnda}a, {to je otprilike kaoi lane, -ka`e Sini{a Ne{i}, sekretar u Novom Be~eju. -Tri srnda}aocewena su zlatnom medaqom (130,56, 130,28 i 133 poena),devet srebrnom i 19 bronzanom - istakao je Ne{i}.- Ovogodi{wom sezonom smo izuzetno zadovoqni-pri~aDu{an Ni}iforovi}, predsednik u Kawi`i. - Od planiranih110, strani lovci iz [panije, Austrije i Italije (preko triagencije) odstrelili su 106 srnda}a. Od tog broja tri trofejaocewena su zlatnom medaqom (131,00, <strong>14</strong>5,00 i 158,00 poena),pet srebrnom i osam bronzanom. - Pored zarade za odstrel,uspeli smo da prodamo i meso srnda}a beogradskoj firmi "Konstanca"- tako da boqe nismo mogli pro}i - ka`e Ni}iforovi}.- U na{em lovi{tu lovci turisti iz Portugalije, [panije, Nema~ke,Austrije i na{e zemqe (posredstvom sedam agencija)odstrelili su 136 srnda}a - ka`e Radenko Cvejanov - Beka, lovniku Novom Kne`evcu. -Odstrelom smo izuzetno zadovoqni, anajvredniji trofeji su nam tri zlata (130,78 , 131,63 i 132,43 poena),dvanaest srebrnih medaqa i 17 bronzi - dodaje popularniBeka.- U lovi{tu LU"Srebrnica" u Stragarimadoma}i turistiodstrelili su 12 grlasrnda}a, od kojih je jedanu bronzanoj medaqi- ka`e Raja Proki},upravnik lovi{ta.Ovim odstrelomsmo skoro ispuniliplan i zadovoqnismo, jer o~ekujemo da uvrlo bliskoj budu-}nosti iz kvantiteta(velikog broja), pre|emou kvalitet (ja~atrofejna vrednost) -ka`e Raja Proki}.Kona~ni rezultatiovogodi{we lovnoturisti~kesezone nasrda}e zna}e se poslesezone parewa ove divqa~i.Izvesno je da}e odstrela srnda}abiti i u tom periodu,{to planiraju i agencijei udru`ewa. Zao~ekivati je da una{im lovi{tima, ulovnom turizmu, i ovesezone bude odstreqenooko hiqadu srnda}a.Dragan Maksimovi}Snimio: Jaroslav PapNajja~i trofej 160.17 poena u rukamaStevana Muwina lovo~uvara uNadaquNa ocewivawu trofeja u SentiSezona lova na srnda}e traja}e do kraja septembra


SLUG ZRNOPRO[LOST ILI SAVREMEN IZBORPomenuti projektil je popularan i rasprostrawen kod lovaca zbog svojeefikasnosti, odnosno strahovite zaustavne mo}iLovcima na zapadu (pre svega u SAD)re~ Slug je uobi~ajeni naziv za jedina~nikalibarni projektil za sa~maru, izra|enod olova. Za ispaqivawe ovakvih zrna ulovu na krupnu divqa~, ameri~ki lovcikoriste specijalne poluautomatske pu-{ke ili pumparice sa Slug cevima. To su,u stvari, glatke cevi cilindri~nogbu{ewa, du`ine od 47 - 60 cm. One imajumontiran mehani~ki, opti~ki ili elektroopti~kini{an, umesto klasi~ne {inesa mu{icom, {to omogu}ava dovoqnu preciznosti ta~nost ga|awa na rastojawimado 100 jardi (91 m), pa i vi{e. Ovakvim pu-{kama se u SAD mo`e loviti sva krupnadivqa~. Mada se najvi{e lovi virxinijskibelorepi jelen (Buck), ovakvim zrnimaje odstreqen ~ak i grizli. Sa vi{ezamewivih cevi, zbog univerzalnosti irelativno niske cene, pumparice i poluautomatskesa~mare su najbrojnije pu{keameri~kih lovaca, posebno u dr`avama ukojima je zbog guste naseqenostizabraweno kori{}ewe oru`ja sao`qebqenim cevima i velikim dometom.O`qebqene cevi (Rifled barel) tamose mogu koristiti samo ako su nameweneza ispaqivawe kalibarnih (Slug) ili potkalibarnih(Sabot bullet) projektila zasa~mare. Wima se posti`e najve}a preciznosti efikasni domet, jer obezbe|ujunajstabilniji let projektilu, koji je sadastabilisan rotacijom.Uglavnom za divqe sviweU Evropi je situacija ne{to druga~ijai kori{}ewe sa~mare sa kuglom u ulozilova~kog karabina je ostao neostvarensan. Razlog je {to su Slug projektili uEvropi decenijama bili kori{}eni kaorezerva - kada lovac u lovu sa~maricomiznenada nai|e na krupnu divqa~ (uglavnomdivqu sviwu). Tada je naj~e{}eispaqivan iz dvocevki sa vi{e ilimawe ~okiranim cevima, {to je podrazumevalonedovoqnu ta~nost i preciznostga|awa, odnosno malu efikasnu daqinuga|awa (od 35 - 50 m).Postoji samo jedan razlog zbog ~ega suSlug projektili toliko popularni irasprostraweni kod lovaca ve} 120 godina.To je wihova dokazana efikasnost istrahovita zaustavna mo} (Stoping Power).Poznat je podatak da je indijski ambasadorlovio tigra do~ekom sa ~eke, naoru-`an pumparicom sa Slug cevi napuwenommunicijom sa Brenneke kuglama. Kako uEvropi to uskladiti sa razli~itim pre~nicimakanala cevi, naj~e{}e dvocevnesa~marice (od 18,2 - 18,6 mm za kal 12 -{to je sve u okviru CIP standarda), razli-~itim su`ewima ~okova (od 0,25 - 1 mm -{to pokriva razli~ite situacije lovasa~mom), konvergencijom osa cevi (koddvocevki), a pri tom zadr`ati dovoqnupreciznost i ta~nost ga|awa - to je bioizazov za konstruktore. Da bi se zadr`alata~nost i preciznost neophodno je daspoqa{wi pre~nik projektila bude {topribli`niji pre~niku kanala cevi. Na tajna~in obezbe|uje se dobro vo|ewe projektilakroz cev, s tim da trewe ne sme dabude preveliko i da pritisci ne pove}avajusuvi{e naprezawe cevi u predeluwihovog su`ewa (tj. u ~oku), odnosno -ispaqivawe ovakvih zrna moralo je bitii bezbedno. Problem je prevazi|en izmenomkonstrukcije projektila, koji je dobiovaqkast oblik, sa prstenastim, uzdu-`nim i kosim rebrima na bo~nim povr{inama.Tako je prevazi|ena razlika u razli~itimpre~nicima kanala cevi od 0,4mm (odnosno projektili su se bezbednomogli ispaqivati iz cevi svih proizvo-|a~a), smaweno trewe i obezbe|eno pouzdanovo|ewe projektila kroz cev.Pove}awe radnih pritisaka savremenemunicije radi pove}awa po~etne brzine,nametnulo je kori{}ewe tvr|ih olovnihlegura, izmenu na~ina izrade metalnihdelova projektila, izmenu konstrukcijetela projektila radi o~uvawa wegove mase(spre~avawa fragmentacije, koja je kodovako velikog pre~nika zrna nepotrebna)i pove}awa probojnosti.Izabrati najboqu kombinacijuBezbednost korisnika u ovakvimuslovima eksploatacije mogu}a je samoako se postigne potpuno usagla{avawepre~nika cevi korisnikove pu{ke i projektilakoji }e iz we biti ispaqen i topreciznim merewem nonijusom. Pre~nikcilindri~nog tela projektila meren izme|urebara, mora biti mawi za 0,2 - 0,5mm od naju`eg dijametra kanala cevi u ~oku,dok visina rebara mo`e biti razli~ita.To name}e potrebu da vlasnik pu{keprobnim ga|awem odredi tip i seriju jedina~nogprojektila sa kojim wegova pu-{ka puca bezbedno, a pri tom posti`enajboqe rezultate ga|awa. Kod dvocevnihsa~mara to se mora uraditi za svakucev posebno i koristiti najboqe kombinacijeodgovaraju}e municije sa svakom odcevi. Slug zrno nije prevazi|eno. Dokaz jei to {to do sada nijedan zna~ajan proizvo|a~municije u svetu nije prestao daugra|uje neku od savremenih konstrukcijaSlug projektila u svoje metke.Dr Zlatko Spasi}Snimio: J. PapLOVA^KE NOVINE, <strong>MAJ</strong> 2008.20Slug zrno naj~e{}e se koristi u odstrelu divqih sviwa


IZ FIRME “SWAROVSKI OPTIK”ZNA^AJNOVE]A PRODAJAUspon posledwe generacije opti~kih ni{anaZ 6 prevazilazi sva o~ekivawaPo zavr{etku IWA Sajma u Nirnbergu, komercijalnidirektor Firme “Swarovski Optik” JÜrgen Lehmann izjavioje da su naruxbe pove}ane za 250 procenata. Glavni razlogsu opti~ki ni{ani Z 6, a posebno novi model Z 6 i 2,5 - 15x 56 P.Godinu dana posle pojave prvih Swarovski opti~kihni{ana sa 6x zumom, revolucionarna Z6 linija je upotpuwenanovim modelom sa uve}awem 15x i objektivom od56mm {to obezbe|uje maksimalnu preciznost na ve}imrazdaqinama, ~ak i pri lo{ijim svetlosnim uslovima.Swarovski Optik balisti~ki turet je slede}i proizvod kojije bio predstavqen na IWA Sajmu. Jednostavan za rukovawe,sa svega nekoliko delova, balisti~ki turet omogu}avajo{ ve}u ta~nost i preciznost na ve}im daqinama.Posebno razvijen balisti~ki program olak{ava pode{avaweopti~kog ni{ana za `eqene distance. Novakon~anica - 4A - 300 (-I) - za magi~nu razdaqinu od 300 metarai BR kon~anica, koja zamewuje vrlo uspe{nu TDSkon~anicu, doprinele su ovom odli~nom poslovnom rezultatu.Xepni dvogled Pocket Tyrol, sa besplatnim stalkom inova neoprenska za{tita za opti~ke ni{ane, tako|e sunai{li na pozitivan prijem.Komercijalni direktor “Swarovski Optik-a“, JÜrgen Lehmannka`e: “Pro{le godine dostigli smo krajwe granicena{ih kapaciteta sa izuzetno uspe{nom Z6 linijom kojase nastavqa novom generacijom opti~kih ni{ana Z6i 2,5 -15 x 56 P“. U isto vreme, istra`iva~ki i razvojni tim radena novim tehni~kim inovacijama koje }e uskoro biti ponu|enetr`i{tu. Johannes Davoras, direktor marketinga,izjavio je: “Nastoja}emo da radimo na dinami~kom i pozitivnomposlovnom razvoju i u narednim godinama, a sana{im novim pronalascima pokaza}emo snagu inovacije ijo{ jednom potvrditi vode}u poziciju na tr`i{tu “.“Swarovski Optik “ je deo grupe Swarovski kompanija iima sedi{te u tirolskom gradu Absam. Ova poznata austrijskafirma, osnovana 1949. godine, specijalizovalase za razvoj i proizvodwu prvoklasnih opti~kih instrumenataza posmatrawe na ve}im daqinama. Dvogledi, teleskopioptronik instrumenti, opti~ki ni{ani, daqinomerii instrumenti za no}no posmatrawe omiqeni su izborkorisnika ovih ure|aja {irom sveta. Uspeh“Swarovski Optik-a “ zasnovan je na visokom stepenu inovacije,kvalitetu i funkcionalno-estetskom dizajnu.KALENDAR TAKMI^EWA VOJVO\ANSKELIGEFINALE U NOVOM BE^EJUKomisija za lovno - sportsko streqa{tvo Lova~kogsaveza Vojvodine donela je Kalendar takmi~ewa Vojvo-|anske lige za ovu godinu. Prema Kalendaru rasporedtakmi~ewa je slede}i: BANATSKA LIGA - 1. juni NoviBe~ej I, 8. juni Banatski Dvor, <strong>15.</strong> juni Kova~ica I, 22. juniZrewanin I, 20. juli Zrewanin II, 3. avgust Novo Milo{evoI, 10. avgust Hajdu~ica, 17. avgust Kova~ica II, 24.avgust Banatsko Veliko Selo, 7. septembar Novi Be~ej IIi <strong>14</strong>. septembar Novo Milo{evo II. SREMSKA LIGA - 8. juniRuma I, <strong>15.</strong> juni Pe}inci I, 22. juni Ruma II, 10. avgustIrig, 17. avgust Pe}inci II, 24. avgust [id i <strong>14</strong>. septembarSremska Mitrovica. JU@NOBA^KA LIGA I - 1. juniBege~ II, <strong>15.</strong> juni Futog II, 22. juni Novi Sad, 20. juli Ba~kiPetrovac, 10. avgust Oxaci i 24. avgust Glo`an. JU@NO-BA^KA LIGA II - 1. juni Temerin, 8. juni \ur|evo, <strong>15.</strong> juniLedinci, 22. juni Koviq, 10. avgust \ur|evo II, 17. avgustGospo|inci, 24. avgust Ba~ki Jarak, 7. septembar Senta i<strong>14</strong>. septembar Titel II.Finale Vojvo|anskih liga odr`a}e se u Novom Be~eju21. septembra. Kupovi LS Vojvodine organizova}e seprema slede}em rasporedu: Sremske lige - 18. maja uPe}incima; Ju`noba~ke lige I - 29. juna na ^eneju; Banatskelige - 27. jula u Elemiru i Ju`noba~ke lige II - 31. avgustau Be~eju.Internacionalni kup Lova~kog saveza Vojvodinebi}e odr`an 12. oktobra 2008. godine u Ba~kom Petrovcu.Blagoje Mirkov, sekretar LigeZ. Petronijevi}Z6 i 2,5 - 15 x 56 PLOVA^KE NOVINE, <strong>MAJ</strong> 2008.21


TELETAKT U OBUCI LOVA^KIH PASAPUT DO DOBROG POMO]NIKA U LOVUSvaki lovac `eli da wegov pas bude radan i poslu{an,kao i da zaustavi neke negativne navikepsa koje on zbog svog uro|enog nagona lovca ima.Teletakt je aparat koji omogu}ava da se, umesto poznatihmetoda obuke (na`alost to su ~esto i batine), primenibrza, kvalitetna i humana obuka lova~kih pasa. Aparat sesastoji iz dva dela. Jedan deo (prijemnik) se nalazi na ogrlicii stavqa se na vrat psa, a drugi deo - daqinski upravqa~(predajnik) ostaje kod vodi~a-lovca. Daqinski upravqa~ima tastere na ~iji pritisak prstom emituje psu zvukili elektrostati~ki udar.Oba nadra`aja za psa su iznena|uju}a i neprijatna, nikakobolna i za zdravqe psa {tetna.Obuka teletaktom po~iwe najranije posle {estog mesecapsa i kada je ne{to ve} nau~io, da u~vrsti nau~ene komande.Uvodi se postepeno.Kada po~iwe primena?Pre kori{}ewa pas teba da nosi nekoliko dana ogrlicuda se navikne i na taj na~in je ne}e povezivati sa sankcijama.Odredite nivo stimulacije na koje va{ pas najboqe reaguje,tako {to }ete po~eti od najni`eg nivoa, a zatim pove}avatipostepeno intenzitet stimulacija. Odaberitepravi trenutak da pritisnete dugme - ba{ u trenutku kadava{ pas uradi ne{to pogre{no. Psu treba pru`ati podr{ku,nau~i}e br`e i wegova `eqa da odgovara }e porasti. Psisu vrlo inteligenti, brzo u~e i umeju da po{tuju.Primenom teletakta psi su nau~ili da pole`u pri podizawudivqa~i i da je ne progone, odnosno da le`e do izdavawanove komande.Kako se koristi?LOVA^KE NOVINE, <strong>MAJ</strong> 2008.22Teletakt je produ`ena ruka lovca kojom on mo`e stimulisatipsa i onda kada on misli da je izvan dohvata, a dato ipak ne vezuje za lovca ve} za svoju pogre{ku.Po teoriji I.P.Pavlova dresura je analiza psihi~kihosobina na{eg psa i slo`eno delovawe dresera na te osobine.Ciq svakog vlasnika psa je da te psihi~ki uro|eneosobine {to vi{e prilagodi svojim potrebama i bezbednostipsa. Obuka je uvek metod nagrade i pohvale s jedne strane,i kazne i kritike s druge strane. I takva daje najboqerezultate. U situacijama kada psa treba kazniti nezamenqivje teletakt, jer se wim pas mo`e kazniti ba{ u trenutkukada radi ne{to nedopustivo. Svaki lovac imao je prilikuda vidi slede}i primer:Pti~ar na|e zeca, markira ga i kada se zec digne, juri zawim najbr`e i najdaqe {to mo`e, i pored dozivawa vlasnika.To se ponovi i drugi put. Zna~i da je kazna zakasnilai pas je nije mogao povezati sa svojim progonom zeca.Teletakt se mo`e upotrebiti na dva na~ina:1. da bi poja~ali komande tipa: ”do|i”, ”pored”, ”sedi” isli~no,2. da bi zaustavili navike jurcawa, nekontrolisanogkopawa, lajawa, napadawa drugih pasa i sli~no.Mnogo lovaca i profesionalnih dresera je potvrdiloda je kori{}ewe tih proizvoda donelo uspeh i delotvornerezultate. Najpoznatiji i najkvalitetniji teletaktovi suNUM`AXES proizvodimarke CANICOM.Mnogi psi {ampioniu radu postali suto zahvaquju}i kombinacijidobrog dreserai elektronskih ogrlica.Zvonimir Rehlicki


KAKO OBU^ITI PSA NA PUCAWSTRPQEWEM DOUSPEHASa obu~avawem psa na pucaw ne treba `uritiStalo`enost i iskustvolovca izuzetno su bitniKad mlad pas savlada elementarnuobuku, a vas prihvatikao neprikosnoveni autoritet,tek onda mo`ete po~eti da gaprivikavate na pucaw. Ovuslo`enu radwu nikad nemojteraditi ako nemate dovoqno vremena,strpqewa i ako ste nervozni.Za ovaj ozbiqan posao morateanga`ovati jo{ jednu osobu,najboqe nekog kolegu lovca kojije u ovom poslu iskusan, strpqivi stalo`en.Ako su ovi preduslovi ispuweni,mo`ete da krenete na terenprethodno odabran, dovoqnovelik i pregledan da vas pasu svakom trenutku vidi i ~uje. Dasa wim imate i glasovni i vizuelnikontakt.Kako po~eti?Vi i va{ kolega lovac trebada, {to se ti~e oru`ja i patrona,budete opremqeni kao da stekrenuli u pravi lov (nemojte naobuci {tedeti patrone). Poredlova~ke pu{ke bilo bi dobroda, ako ste u mogu}nosti, ponesetei bar jedan start revolver -poznatiji kao pla{qivac.Do{li ste na teren i obukamo`e da po~ne. Prvi korak je daoslobodite va{eg psa sa povodnikai da ga pustite da se istr~i.Usput ga stalno bodrite, oslovqavajtepo imenu i vizuelno iglasovno usmeravajte da pretra`ujeteren. Za to vreme va{asistent se udaqava, ali ne preteranodaleko da bi sa vamaimao komunikaciju (to je otprilikena 100-150 metara). Kadaprocenite da se pas dovoqno istr~ao,pozovite ga imenom davam pri|e. Nagradite ga tako{to }ete ga pomilovati, potap{atii bodriti. Zatim ga pustiteda se ponovo udaqi pa gapozovite i uradite sve radwekao i prethodni put. Posle tri-~etiri uzastopna uspe{navra}awa, mo`ete pre}i na slede}ikorak.Pas je pored vas, jednom rukomga blago pridr`avate za ogrlicu,a drugom ga milujete i bodrite.Asistent ~eka va{ unapred dogovoreniznak i, ako ga je dobio, pucaiz start revolvera samo jednomi pravi pauzu. Vi i daqe bodritesvog psa i pratite wegovereakcije. Sada je najva`nije danapravite dobru procenu kako jeva{ pas reagovao.Kada prekinuti, a kadnastaviti obuku?Ako je za trenutak zastao, uspraviose, umirio a glavu i u{iusmerio u pravcu pucwa - to jedobar znak. Jo{ ako poku{avada krene u pravcu pucwa -uspe{no }ete obaviti posao.Ako se, pak, od ovog pucwa iznenadio,podvio rep, zalegao,po~eo da cvili ili vam prostouleteo u naru~je, obuku morateistog momenta prekinuti da nenapravite jo{ ve}i problem.Pauzu od nekoliko dana iskoristitetako {to }ete sa psomprovoditi jo{ vi{e vremena, aku}nu obuku i dresuru stalno ponavqati.(Ovaj korak se radi uz pomo}start revolvera zato {to on imamnogo slabiji prasak nego lova~kapu{ka i postoji dalekove}a {ansa da sa uspehom obaviteobuku nego da se pas {okirapri prvom pucwu iz lova~kepu{ke, pogotovo ako je jo{ i ,,magnum”puwewe).Da uzmemo u obzir da sve idepo planu, dajte znak va{em asistentuda ispali dva uzastopnapucwa, a psa nemojte vi{e pridr`avatiza ogrlicu. Pustite gada krene u pravcu pucwa. Kadase udaqi od vas na otprilikepolovinu puta, ispalite prvo vijedan pucaw. Pas bi trebalo dazastane i da po~ne da oslu{kujeiz kog pravca dolazi zvuk. Akoto radi, ispalite dva uzastopnapucwa i va{ pas }e krenuti kavama. Pustite ga da pri|e, bodritega, ali ga sada nemojte mazitive} mu izdajte komandu”tra`i” ili ”daj”. Ponovite i ovuradwu nekoliko puta.Kada ste se uverili da va{pas na pucaw iz start revolverareaguje tako {to kre}e od vas u`eqi da pretra`i teren,pre|ite na privikavawe na pucawiz lova~ke pu{ke.Radwa je identi~na kao i kodpucwa iz start revolvera. Prvopuca va{ pomo}nik, pa onda vi, asve dok se ne uverite da se pasne pla{i ni pucwa ni lova~kepu{ke.Za slede}i izlazak na terenvi{e vam ne}e biti potrebanpomo}nik. Ponavqajte sami ovuradwu kad god ste u prilici,dok ne po~ne letwi lov na prepelice.Onda }ete daqe daobu~avate va{eg psa u socijalizacijis drugim psima i u~esnicimalova.Ovako obu~en pas na pucawbez problema }e reagovati i kadabude polagao ispit uro|enihosobina, {to je preduslov da gavodite u lov.Petarde i ostalu pirotehnikune smete nikako da koristite.Primer prviDa bi pojeftinio obuku, neiskusanlovac je umesto lova~kihpatrona koristio petarde. U jednommomentu ba~ena petarda jo{nije eksplodirala, a pas se otrgaood vlasnika i potr~ao premawoj. Pre nego {to je owu{io petardu,eksplodirala je.Epilog mo`ete da pretpostavite.Pas izuzetnih potencijalatrajno je izgubqen za lov. Postaoje pla{qiv i istraumiran, bojise svakog ja~eg praska, zvuka, sireneautomobila, zvuka avionapri probijawu zvu~nog zida itd.Primer drugiU vreme novogodi{wih iBo`i}nih praznika deca suiza{la u dvori{te da bacaju petarde.Deca ko deca, petarde subacala svuda, pa i u boks kodpsa. Pas se toga pla{io, a deci jeto bilo zanimqivo, dok zalihepetardi nisu potro{ene. Ta nazovide~ija zabava” pretvorilase u maltretirawe nedu`ne`ivotiwe.Doma}in sutradan primeti uboksu ostatke pirotehnike i uprvi mah ni{ta ne posumwa. Kadje posle nekoliko dana krenuo ulov sa svojim ve} odraslim i iskusnimpsom, nije mogao da veruje{ta mu se dogodilo.Posle prvog pucwa pas je podviorep i pobegao glavom bez obzira,ne obaziru}i se na komandusvog gazde da se vrati. Sa~ekaoga je ispod automobila le`e}i idrhte}i.Ovi negativni primeri su navedenida se drugima ne bi takone{to desilo.Put oporavka istraumirane`ivotiwe je vrlo dug i neizvestan.Nikada se sa sigurno{}u nemo`e re}i da je pas zaboraviotraumu ili da mu se opet ne}evratiti strah od pucwa.Setimo se samo NATO bombardovawana{e zemqe 1999.godine kada su mnogi psi usledstresa trajno izgubqeni za lov.Dragan Kova~evi}LOVA^KE NOVINE, <strong>MAJ</strong> 2008.23


VLASOTINCEGATER POD OKOM STRU^WAKAU okviru redovne posete udru`ewima, koja su pod ingerencijomLova~kog saveza <strong>Srbije</strong>, u Vlasotincu su boravilisekretar LSS Aleksandar Panteli} i Mikica Jankovi},~lan UO LS <strong>Srbije</strong>. Oni su, sa odgovornima u LU“Bogi{a Popovi} Gi{a” razgovarali o stawu gatera “Belikamen”. Oceweno je da je to objekat koji slu`i za obuku goni~ai odvikavawe od gowewa srne}e divqa~i.- Za sada, imamo uspeha zahvaquju}i Stru~noj slu`biLS <strong>Srbije</strong>. U tome smo ve{ti, jer koristimo iskustva drugih- ka`e upravnik lovi{ta Zoran Mladenovi}.Prema re~ima predsednika Slavoquba Sto{i}a, gater}e biti pro{iren i ima}e status farme za uzgoj divqihsviwa, a sve saglasnosti od nadle`nih ministarstavasu dobijene.S. S.Osve{tawe slavskog kola~aSREMSKA KAMENICALOVCI PROSLAVILI SLAVULovci Lova~kog dru{tva “Fru{ka gora” u SremskojKamenici, sme{tenoj na obroncima Fru{ke gore, <strong>14</strong>. majaproslavili su slavu Svetog proroka Jeremije.U Lova~kom domu na Popovici, goste su do~ekalipredsednik Dru{tva Petar Brezovac i sekretar MilenkoMi}evi}. Me|u gostima bili su lovci iz okolnih lova~kihdru{tava i gosti iz Srpske Ilixe - ^lanovi Lova~kogudru`ewa “Igman”. Iz Republike Srpske do{lisu: Stevan Dra{kovi}, Zoran Kulina , Danijel Kulina,Zoran Pejo{i} i Miodrag Terzi}. Prota Gavro Milanovi}iz Sremske Kamenice slu`io je slavsku liturgiju, akumstvo za narednu godinu preuzeo je Danilo Kupre{ak.Na kraju, gosti iz Republike Srpske razmenili su poklonesa svojim doma}inima iz Sremske Kamenice.M. Kizi}Posmatraj i zabele`iLOVA^KE NOVINE, <strong>MAJ</strong> 2008.24Brzo.Lako.Precizno.Dobro do{li u svet digiskopinga! Sada je mogu}e da kamerom uhvatite neke jedinstvene prizore. Swarovski Optik postolje zadigitalne foto-aparate i kamere postavlja va{ aparat direktno na teleskopski okular, jednostavno mewaju}i teleskop u mo}anfoto-objektiv. Fotografije sa izuzetnom o{trinom detalja mogu biti napravljene va{im li~nim foto-aparatom ~ak i sa ve}ih udaljenosti.Snimiti neki trenutak je sada tako jednostavno pre svega zahvaljuju}i mogu}nosti da se u treptaju oka va{ teleskop prebaci saosmatrawa na fotografisawe.A-dealer: Snajper, Masarikova 4, 11000 Beograd, Tel:+381 (0)11 2641 671; D.o.o. Hubertus, Sen}anski put 45, Ada,Tel:+381 (0)24 852 959; Grof MBM, Srpskih Vladar 153, Petrovac na Mlavi, Tel: +381 12 332 067; info@swarovskioptik.yuSwarovski Optik KG, Swarovskistraße 70, 6067 Absam, Austria, Tel. +43/52 23/511-0, Fax +43/52 23/41 86, info@swarovskioptik.at


AKCIJA SMAWEWA PASA LUTALI-CA U LOZNI^KOJ OP[TINIVredni lovci iz RadovniceU SEKCIJI “RADOVNICA” KOD TRGOVI[TADRUGA LOVA^KA KU]AZa lovce Sekcije “Radovnica”, koja pripada LU “P~iwa” u Trgovi{tu,mo`e se s pravom re}i da su dobri doma}ini. Rad na ure|ewu lovi{ta,za{titi prirode i briga o divqa~i neprestano traju. Svakako treba ista}ii to da nijedan ~lan ove sekcije nikada nije prekr{io Zakon o lovstvu.Stanovni{tvo, ~ije se ku}e i imawa nalaze u delu lovi{ta kojim gazdujulovci Radovnice, ima pravilan odnos prema divqa~i, a to svakakodoprinosi ve}oj brojnosti divqa~i. Lovci iz Radovnice nedavno su izgradiliLova~ku ku}u u reviru Ba`dar, na nadmorskoj visini od 1.604 metra.Ku}a je zvani~no otvorena 27. aprila i taj dan je za ~lanove ove Sekcijeprotekao veselo. Tome je doprineo muzi~ki program Radija “Duga”. Voditeqove radio stanice Sr|an Milo{evi} omogu}io je da se u program direktnoukqu~i i predsednik Udru`ewa Radivoje Zlatanovi} koji je tom prilikompohvalio vredne lovce i po`eleo i ostalim sekcijama mnogo uspeha u akcijamana ure|ewu lovi{ta. U program Radio “Duge” ukqu~io se i predsednikop{tine dr Radovan Stojanovi}. On je ~estitao lovcima Radovnice nawihovom doma}inskom odnosu u gazdovawu lovi{tem i po`eleo im mnogouspeha u narednom periodu.M. Despotovi}“UHVATI, STERILI[I, PUSTI”Ove godine iz buxeta op{tine Loznica izdvojenoje {est miliona dinara za realizaciju strategijekontrole i smawewe populacije pasa lutalica.Tu strategiju je usvojila Skup{tina op{tineLoznica. Za predsednika Komisije za sprovo|ewestrategije kontrole i smawewa populacije pasalutalica izabrana je Vesna Mitri}. Ona }eu~initi sve da se osna`i akcija pod nazivom“Uhvati, sterili{i i pusti”. Osim toga, Vesna Mitri}}e se zalagati da se osnuje azil za oko 200 pasa.Sterilisawe je povereno Veterinarskoj staniciu Loznici. Do sada je sterilisano preko 110pasa lutalica. Tako|e, neophodno je usaglasitiop{tinske propise sa republi~kim, kako bi seprimewivale o{trije kazne za one koji napu{taju`ivotiwe. Ina~e, u op{tini Loznica ima 6.000 pasa~iji su vlasnici poznati. Procewuje se da se lozni~kimulicama slobodno kre}e oko 250 napu{tenihpasa. Pro{le godine, Zdravstvenom centru“Milenko dr Marin” prijavqeno je 68 ujeda pasa. U15 slu~ajeva napadnuta su deca. Tokom januara, registrovanoje 12 slu~ajeva ujeda pasa lutalica.Psi lutalice pri~iwavaju {tete i predstavqajuopasnost i u seoskom podru~ju ove podriwskeop{tine. Pro{le godine, psi lutalice su nanelivelike {tete sto~arima (stradale 44 ovce),a wihov pir nastavqen je i ove godine.O~ekuje se da }e akcija “Uhvati, sterili{i ipusti” u op{tini Loznica imati svoje efekte.M. Negovanovi}LOVA^KE NOVINE, <strong>MAJ</strong> 2008.25


SEDNICA KOMISIJE ZA OMLADINU I LOVA^KI PODMLADAK LS SRBIJEPUNIM JEDRIMALOVA^KE NOVINE, <strong>MAJ</strong> 2008.26U prostorijama LSSodr`ana je, 16. maja, sednicaKomisije za omladinu i lova~kipodmladak Lova~kog<strong>Savez</strong>a <strong>Srbije</strong>. Tom prilikom,razmotreni su predlozitekstova dva pravilnika.^lanovi Komisije su se obavezalida za slede}u sednicu,na koju se, kako je dogovo-U VLASOTINCUreno, ne}e dugo ~ekati, podnesupisane predloge dopunai primedbi na tekst pravilnika,na osnovu koga }e lova~kaudru`ewa donositisvoj “Pravilnik o radu lova~kogpodmlatka-~uvaraprirode lova~kog udru-`ewa”. Rodoqub Haxi-Ceni}izneo je detaqno i stru~noPODMLADAK U @I@ILova~ko udru`ewe “Bogi{a Popovi} Gi{a” u Vlasotincu iLova~ki savez <strong>Srbije</strong> organizovali su edukativno predavaweza {kolarce O[ “8. oktobar”, O[ “Sini{a Jawi}” i za goste izO[ “Sveti Sava” u Glo`anu. Ciq ovog predavawa bio je, presvega, ekolo{ko - za{titarska poruka, a ~ula su se i brojna pitawaiz te oblasti. Prikazan je i film na tu temu iz produkcijeLova~kog saveza <strong>Srbije</strong>. Ina~e, skupu je prisustvovalo prekostotinu mali{ana.S.Sobja{wewe Pravilnika o organizacijilovno-streqa-~kih takmi~ewa za podmlatkare,u disciplini vazdu{napu{ka.Komisija je usvojilapredlog da dotada{wi ~lanlova~kog podmlatka, po{topolo`i lova~ki ispit, ispuwavauslov da bude primqenu redovno ~lanstvo, bezpla}awa upisnine. Na sedniciKomisije re~eno je da seo~ekuje {tampawe redizajnirane~lanske karte za podmlatkare,na kojoj }e bitipromovisan novi logotip. Naosnovu wega, bi}e ura|en ibex, koji prati ~lansku kartu.^ula se i informacija ofilmskoj produkciji Lova~kogsaveza <strong>Srbije</strong>. Ovaprodukcija }e uskoro bitibogatija za dokumentarnifilm o lova~kom podmlatku,~ije snimawe je u toku. Komisijaje predlo`ila da se pokrene~asopis posve}en lova~kompodmlatku - ~uvarimaprirode, koji bi ure|ivaladeca. Ideja vredna razmi{qawa!Zainteresovani podmlatkarise mogu ukqu~iti uekolo{ku akciju na temu“Priroda je moj zavi~aj”, uokviru koje }e biti tretiraniprioritetni ekolo{kiproblemi u lokalnim sredinama.Polaze}i od stanovi{tada stare probleme nanov na~in mogu re{avati samomladi qudi, i to svojomkreativno{}u i novimna~inom razmi{qawa, wima}e biti omogu}eno da poka`uodraslima kako se to radi.Rad sednice pratili sunovinari “Lorista” i “Lova~kihnovina”, kao i Branislav@ivkovi}, profesor iz@agubice, koji }e se ubudu}ena}i na spisku ~lanova oveKomisije.LSSNAJAKTIVNIJI MLADIARIQA I IVAWICENa sednici Saveta Zlatiborske lovne oblasti, predsednikKomisije za podmladak LSS Mihailo Jevgenijevi},koji je ujedno i predsednik ove lovne oblasti, posebnoje naglasio da }e uskoro biti donet novi Pravilnik,kojim }e se regulisati rad lova~kog podmlatka. To}e rad s mladima uzdi}i na jedan vi{i nivo. Prisutnipredstavnici udru`ewa istakli su da u radu s podmlatkarimaimaju samo pozitivna iskustva, a da su najaktivni~lanovi podmlatka u Ariqu i Ivawici.D. M.


Ure|uje:Sofija Filipovi}Priroda je moj zavi~aj[UME I EROZIJA"[ume nisu samo ukras Zemqe, wen prekrasan iveli~anstven pokriva~, niti su samo izvor sirovina,one su najve}i pomaga~ ~ovekov u borbi za `etvu."Za vreme ki{a li{}e drve}a u {umama zadr`ava ki{ne kapi,tako da se voda postepeno sliva na tle. [ume spre~avaju i naglotopqewe snega, koje nastaje pod uticajem Sun~evih zraka i toplihvazdu{nih struja. U {umi se sneg sporije topi nego na golomzemqi{tu i u poqu, jer hladovina od drve}a i `buwa i smawenasnaga vetra smawuju zagrevawe i prodirawe toplih vazdu{nihmasa u {umu. Na taj na~in, {ume spre~avaju stvarawe bujica ipoplava, zadr`avaju vlagu, reguli{u vodostaj u rekama i {titezemqi{te od spirawa i odno{ewa.Kad se uni{te {ume, tle ostaje golo i neza{ti}eno.Tada po~iwe erozioni rad vode. Za vreme ki{a i topqewasnega voda se naglo sliva niz ogolele povr{ine, urezuje dubokovododerine u povr{insko rastresitom sloju, odnosi ga postepeno,dok ga sasvim ne odnese i razori, i na povr{ini se pojave golestene. Tada tek nastaju prave nevoqe. Pod uticajem Sun~evetoplote, vode i drugih ~inilaca stene pucaju, raspadaju se idrobe. Nove bujice nezadr`ivo jure preko ovih golih povr{ina iodnose sa wih ogromne koli~ine kamewa i blokova stena. Kadsi|u u ravnice, zasipaju ovim stenovitim materijalom wive ilivade, uni{tavaju}i ne samo `etvu od jedne godine ve} postepenopretvaraju plodno zemqi{te u kamenito i zauvek neplodno.Tako "uni{tavawe svakog hektara {ume izaziva uni{tavawe hektaraplodne zemqe."Sofija Filipovi}NA KRAJU SVETASledila se istina na jeziku,san prebegao u dubqeg sna senku,nemiri preplavilibrzinom divqih zveri,zenice utonule u tminu,stid vulkanskom lavom sakriven,nade tragovi zavejani u snegu,nebesa daleka spustila se blizu,mogu da ih dotaknem.Strahom obuhva}en ~ovek lebdi,jagwe izgubqeno `eli da je svezano,putuju}i, putnik se oslobodio prtqaga,ratnik izlio sabqu u grivnu,kose rasplela devojkanespretno, kosama uplela roj p~ela,osramo}ena svetlosthodnicima mrklim luta,mogu da je uhvatim.LOVA^KI PODMLADAK - ^UVARI PRIRODEJedna pri~a ima puno naravou~enijaLisica i drvose~aLisica, be`e}i od lovaca, pobegne ka kolibidrvose~e, mole}i ga da joj dozvoli da se sakrijeu kolibi. Ovaj dozvoli. Ali utom stignu i lovci iupitaju ga, nije li gde opazio jednu lisicu tuda daprotr~i. Ovaj re~ima odgovori da nije ni{ta smotrio,no u isto vreme poka`e im prstom na kolibu. Lovci tone primeti{e u brzini i oti|o{e daqe. Lisica, kojasve to opazi, kako vide da se lovci udaqi{e, izi|e ipo|e na drugu stranu, ni hvala ni zbogom ostaj.Drvose~a je stane prekorevati za takvu neblagodarnost."Da ti je prst sa ustima saglasan bio, umelabih ti ja blagodariti, a ovako ni{ta, nego uzalud tidobro, osramotio si se."Naravou~enije:"Nemoj me re~ima qubiti, a um i srce na drugoj imatistrani", veli starac Teognid. Pogre{ke bli`wihna{ih vaqa zaboravqati, jer smo svi pogre{kamapodlo`ni, a dobro u~iweno, nikada.Mali lova~ki pojmovnik[ta je {ta?Koncept odr`ivog razvojaKoncept odr`ivog razvoja ukqu~uje i povezuje trioblasti: ekonomiju, ekologiju i pravi~nost (nepristrasnost).Odr`ivi razvoj je razvoj u pravcu zadovoqavawapotreba sada{wih generacija, ne ugro`avaju}i mogu}nostbudu}ih da zadovoqe svoje potrebe. Koncept odr`ivog razvojabila je ideja vodiqa na Zemaqskom Samitu u Rio de@eneiru 1992. godine.Pored ovakvog postepenog razarawa i uni{tavawa tla, bujicemogu, za vreme jakih ki{a, za vrlo kratko vreme da naprave pravupusto{. Sa~uvajmo {umu.[uma je biofilter, biosun|er i bioarmatura.Ekolo{ki semafor:Kori{}ewe poqoprivrednih ma{ina bezpla{ilica mo`e biti kobno za divqa~i i wenpodmladak.Plasti~ne boce i kese su ru`an dokaz prisustvanesavesnog ~oveka u prirodi. ^ove~e, kadne mo`e{ pame}u, ne razme}i se sme}em!Ispravi svoju sramotu jeftino, da je tvoja decane bi pla}ala skupo!Pro|ite kroz `ito i detelinu i podignitedivqa~, pola sata pre ulaska poqoprivrednihma{ina. Mo`ete pro{etati i sa svojim psom.LOVA^KE NOVINE, <strong>MAJ</strong> 2008.27


U <strong>MAJ</strong>URU KOD [APCALOVCI SVEAKTIVNIJISekcija u Majuru je jedna od najboqih u Lova~komudru`ewu "Sele Jevti}" u [apcu. To je re~eno na skoroodr`anoj redovnoj Skup{tini tog Udru`ewa. Lovci Majurane samo {to su najbrojniji, ve} su i najaktivniji, a zadatakaima na pretek.Predsednik Sekcije majurskih lovaca MilenkoBo{kovi} isti~e da }e se ove i narednih godina posebnoanga`ovati na poboq{awu uslova za oboga}ivawelovi{ta raznovrsnom divqa~i. Tako|e, u planu je izgradwalovno - tehni~kih objekata, ali i redovno odr`avawepostoje}ih. Lovci Sekcije u Majuru izgradi}e ve}i brojhranili{ta i soli{ta i na taj na~in }e zimska prihranadivqa~i biti znatno boqa. U ovu akciju, osim lovaca, bi}eukqu~eni i podmlatkari.U narednom periodu lovci Majura }e jo{ boqesara|ivati sa rukovodstvom Mesne zajednice. ^lanovi oveSekcije, a ima ih oko 60, veruju da }e uskoro dobiti nakori{}ewe prostoriju za odr`avawe sastanaka kako sevi{e ne bi sastajali po privatnim ku}ama ili kafanama.I na kraju, {to se divqa~i ti~e, lovci smatraju da bi trebalopove}ati broj srne}e i ze~ije divqa~i tj. da se brojnostovih populacija vrati na nivo koji su imale ranijihgodina. ~lanovi Sekcije "Majur" predlo`ili su da senapi{e i objavi Monografija o radu wihove lova~ke organizacije.Prema re~ima predsednika Milenka Bo{kovi}a,wegovi najboqi saradnici su: Dragan @ivanovi}, Zoran\ukanovi}, Dragan Savi}, Dragan \uri}...M. Negovanovi}KQAJI]EVO KOD SOMBORABAL POSLE 20 GODINANovoizabrano rukovodstvo LD "Milo{ Petrovi} - Lo{o" uKqaji}evu, predvo|eno predsednikom Miloradom Rajkovi}em,organizovalo je lova~ku zabavu. Ovaj doga}aj }e se dugo pamtiti,jer je Dru{tvo posle 20 godina obnovilo ovaj vid dru`ewa lovaca.Zabavi je prisustvovalo oko sedamdesetak lovaca, wihovesupruge i brojni gosti. Za dobro raspolo`ewe bio je zadu`enseoski orkestar "Ra{i}", pevalo se i igralo do ranih jutarwih~asova. Uz pomo} donatora prire|ena je i bogata tombola, aglavna nagrada je bila je srna. Sre}nog dobitnika izvukao je, najstarijiprisutan lovac, 70-godi{wi Marko Mraovi}. Posebnoiznena|ewe priredio je, oko pola no}i, seoski pekar Prugini},koji je za goste pripremio srpsku gibanicu.Predsednik Rajkovi} je izrazio `aqewe {to nije do{lo jo{vi{e lovaca. On veruje da }e ih naredne godine biti u znatnove}em broju, jer }e lova~ka zabava prerasti u tradiciju.Lovci Kqaji}eva su pokazali da se lov ne zavr{ava samo odstrelomdivqa~i ve} i dru`ewem i slavqem.B. Mraovi}LOVA^KE NOVINE, <strong>MAJ</strong> 2008.28


RADOSLAV STO[I] VIDRA IZ TRGOVI-[TANE MO@E BEZPRIRODE I LOVARadoslav Sto{i}Aleksandar Sto{i} jesvom sinu Radoslavu usadioqubav prema prirodii lovu. To je ona neprolaznaqubav, {to se ka`e,za ceo `ivot. Radoslav jejo{ kao de~ak odlazio socem i drugim lovcima ulovi{te “P~iwa”, zavoleo~ari prirode i divqa~.Kad je postao punoletani stekao pravo da pola`elova~ki ispit i posedujeoru`je, Radoslav jekupio prvu pu{ku. Bila jeto lova~ka pu{ka, ne ba{dobre ru~ne izrade, sajednom cevi. Posle nekolikogodina nabavio jedvocevku i tako je krenulawegova kupovinapu{aka. Tokom svog vi{edecenijskoglova~kog sta-`a promenio je mnogopu{aka i na svakoj od wihje pone{to mewao i prepravqao.A, u LU “P~iwa”Radoslav Sto{i}, zvaniVidra, je rekorder u lovuna lisice. Do sada je odstreliopreko stotinu lisicai na taj na~in doprineosmawewu brojnostipredatora u lovi{tu.M. DespotovPRVENSTVO U GA\AWU GLINENIH GO-LUBOVA (TRAP)KRENULA ZLATIBORSKO- DRINSKA LIGANa nedavno odr`anom sastanku predstavnika lova~kihudru`ewa U`ica, Po`ege, Ariqa, ^ajetine i gradadoma}ina Bajine Ba{te postignut je dogovor o ovogodi{wemprvenstvu Zlatiborsko - drinske lige u ga|awuglinenih golubova (trap). Prvi put, u takmi~ewe seukqu~uje i LU “Branko \onovi}” iz Ariqa. Lova~kaudru`ewa Bajine Ba{te i ^ajetine ima}e po dve ekipe,dok }e Po`ega, U`ice, Ariqe i Qubovija imati po jednuekipu. Tako }e se u Zlatiborsko - drinskoj ligi u ga|awuglinenih golubova nadmetati osam ekipa.Pro{le godine titula najboqe ekipe pripala je LU“Zlatibor” (^ajetina), dok je drugoplasirana bila ekipaLU “Soko” (Bajina Ba{ta).Posle dva kola, odr`ana ovog prole}a, na tabeli vodiLU “Zlatibor” - ^ajetina, ~iji su strelci prikupili 112bodova, na drugom mestu je ekipa LU “Mileta Poli} Bata” -Qubovija, sa 94 boda, dok je na tre}oj poziciji LU “AleksaDejovi}” - U`ice, sa 93 boda.Na sastanku u Bajinoj Ba{ti izabrana je Takmi~arskakomisija koju sa~iwavaju: Milan Bo`i}, Darko Vasiqevi}i Dragoqub Nikoli}. U Disciplinskoj komisiji su: SlobodanDespotovi}, Mihailo Jevgenijevi} i Mirko Davidovi}.I naredne dve godine, komesar takmi~ewa bi}e NenadPuri} iz Bajine Ba{te. Dogovoreno je da tri prvoplasiraneekipe i deset strelaca u`estvuju na ovogodi{wem Republi~komprvenstu u ga|awu glinenih golubova, koje }e seodr`ati u Kovilovu.M. Negovanovi}LOVA^KE NOVINE, <strong>MAJ</strong> 2008.29


PROKUPQEME\UNARODNA UTAKMICA PASANa prelepim lovnim terenima Lova~kog udru`ewa“Toplica” u Prokupqu odr`ana je Me|unarodna utakmicapasa pti~ara, tipa B. Organizator ove utakmice bio jeMiladin Panti}, me|unarodni kinolo{ki sudija i vlasnikodgajiva~nice epawel bretona, koja uzgaja pse {ampionskogkvaliteta.Pored sedamdesetak epawel bretona, kontinentalnihi engleskih setera iz svih krajeva <strong>Srbije</strong>, na utakmicisu se takmi~ili i psi iz Italije, vlasnika \ankarlaRanijerija i Fran~eska Sana. Pored po~asnih gostiju izItalije, pse izuzetnog kvaliteta prikazao je i SlavoqubTodorovi} iz Obrenovca.Ovoj manifestaciji prisustvovali su, u ime Lova~kogsaveza <strong>Srbije</strong>, Mikica Jankovi} i Dragan Kostadinovi},~lanovi Upravnog odbora.A. J.Posle radne akcijeSUBOTICANEDEQA U RAVNICIDivqa~ je sastavni deo prirode. Zbog ove nepobitne~iwenice, briga o divqa~i mora da bude prioritet svih lova~kihorganizacija. To podrazumeva organizovawe radnih akcijau kojima lovci, udru`enim snagama, grade lovno - tehni`keobjekte, uklawaju deponije sme}a, prihrawuju divqa~,~iste pojilice za vodu...Lova~ko udru`ewe “Suboti~ka Pe{~ara” nije izuzetak iizvrstan je primer dobrog rada, gde su divqa~ i briga o woj naprvom mestu. Radne akcije se organizuju svake nedeqe. Tako jebilo i sredinom aprila, kada je grupa lovaca ovog Udru`ewa,koju predvode Zoran Rajak i Zlatko \or|evi}, organizovalaradnu akciju. Tom prilikom izgra|eno je nekoliko hranilicaza visoku i nisku divqa~. Nakon svake radne akcije, pa i ove,sledi dru`ewe. Po re~ima ovda{wih lovaca - korisno i ugodnosu dobitna kombinacija.Z. R. i Z. \.LOVA^KE NOVINE, <strong>MAJ</strong> 2008.30


Odbor za proslavu jubilejaVRWA^KA BAWADOGOVOR O PROSLAVI JUBILEJAUpravni odbor Lova~kog udru`ewa "Vojvoda Lune",koji je ujedno i Organizacioni odbor za proslavu 110 godinalovstva u Vrwa~koj Bawi, nedavno je usvojio programobele`avawa ovog velikog jubileja.U radu Odbora u~estvovao je i Uro{ \okovi},predsednik Ra{ke lovne oblasti.Ovom prilikom, odlu~eno je da proslava bude organizovanapo~etkom septembra, da se najaktivnijimlovcima dodele odlikovawa Lova~kog saveza <strong>Srbije</strong>, ada se za ovu prigodu izda "Monografija o 110-godi{wemputu vrwa~kog lovstva".S. M.U QUBI^EVCU PODNO RUNIKALOVA^KI NEIMARIJedan od najlep{ih rudni~kih vidikovaca nalazi se uselu Qubi~evcu, u dvori{tu lova~ke ku}e poznatog lovca ilovnog radnika, Gorana Mili}a. Nema lovca koji do|e u ovajkraj a da ne poseti ovaj kutak, odakle puca nepregledan vidikna ~itav podrudni~ki predeo. Odavde se vide na desetine~eka i brojna srne}a divqa~, koja planduje u ovom kraju.Me|utim, ovaj vrsni lovac nije se zadovoqio samomizgradwom lova~ke ku}e i prate}ih objekata, ve} je nanajvi{oj koti u dvori{tu, na stoletnoj kru{ci, sagradio osmatra~nicu,koja predstavqa pravi kuriozitet na ovim prostorima.U izgradwi ovog lova~kog ~ardaka, koji nije"ni na zemqini na nebu", pogali su mu brat Radmilo Mili} Hans, sestri}Nemawa [piqevi}, me{tani Milan i Rade Eri}, a "stvarala~kuideju" realizovao je Raja Proki}, upravnikstragara~kog lovi{ta.Brojni gosti, me|u kojima i stranci, koji pose}uju lovi{teu Stragarima, obe}avaju da }e "ukrasti ideju" i da }e ovakvi~ardaci, ve} koliko sutra, osvanuti i u wihovim lovi{tima.S. Maxarevi}LOVA^KE NOVINE, <strong>MAJ</strong> 2008.31


mali oglasimali oglasiUPUTSTVO ZA SLAWE OGLASATekstovi za oglase, ~itko ispisani {aqu se na adresu"Lova~ke novine", Bulevar oslobo|ewa 81, 21000 Novi Sad,a upla}uje se na `iro ra~un broj: 355-1002794-07, DOO"Dnevnik-novine i ~asopisi" s naznakom za oglas u "Lova~kimnovinama".Poziv na broj: 8582858Cena malih oglasa do 20 re~i je 500 dinara, a svaka slede}are~ je 20 dinara.BEZ POTVRDE O UPLATI OGLAS NE]E BITIOBJAVQEN@UQOLINGarantovano le~ikurije oko, suvi `uq,zadebqane, ispucalepete, bradavice rukui nogu, i psorijazuruku i nogu, aREUMASAL le~ireumati~na oboqewa.Telefon:010/335-231 i010/318-743064/555-83-01REFLEKTOR ZA NO]NI LOVgrabqivica sa puwa~em. Nepotrebanakumulator i produ`nikabl. Mogu}a monta`a na karabine,polo`are i bokerice. Snopsvetlosti do 300 m. Cena <strong>14</strong>0evra.Telefon: 063/545-078PRODAJA ORU@JA* Nove ruske pu{ke I@, Hemmerles, poluautomati,jednocevke, kombinovane, vazdu{ne,malokalibarske, Trapp u svimkalibrima i varijantama. Mogu}nost odlo`enogpla}awa. "Arsenal", ul. MajkeJevrosime br.20. Telefon: 011/33-45-063.* Monookulari za no}no osmatrawe"Night-Vision", dvogledi, katalozi "Frankonija"2007. Gume za kundak "Pachmayer",lampe za no}ni lov "Tac-star" sa monta-`om za sve tipove pu{aka i karabina,o{tra~i za no`eve "Lansky". Veliki izborameri~ke gardarobe: pantalone, vijetnamke,fajerke, kape, prsluci i ostalaoprema. [aqemo pouze}em. "Arsenal",ul. Majke Jevrosime br. 20, Beograd.Telefon: 011/33-45-063.* Prodavnica oru`ja "Arsenal" bavi sepreuzimawjem i komisionom prodajomoru`ja, kao i preuzimawem oduzetogoru`ja na komisionu prodaju. Polovniitalijanski automati u ekstra strawu.Uvoz iz Italije! "Arsenal", ul. Majke Jevrosimebr. 20, Beograd. Telefon:011/33-45-063.* Veliki izbor opti~kih ni{ana "Bushnell",laserskih daqinomera i laseraza upucavawe. Originalni japanski ni-{ani "Hakko". Replike oru`ja svih svetskihproizvo|a~a. Veliki izbor vatrometa,raketa i sitne pirotehnike. "Arsenal",ul. Majke Jevrosime 20, Beograd.Telefon: 011/33-45-063.* Lova~ki karabin 7 x 57 samo 23.000REFLEKTOR ZA NO]NI LOVgrabqivica sa produ`nim kablom,akomulatorom i puwa~em. Mogu}amonta`a na karabine, polo`are i bokerice.Snop svetlosti do 300 m. Cena85 evra. Telefon: 063/ 545-078din. Kundaci za svo oru`je, za M - 485.000 din. Vrhunsko rezbarewe, hromirawe,brunirawe i rezervni delovi zasvo oru`je. Telefon: 034/330-192 i063/838-<strong>14</strong>-17.* Prodajem lova~ku pu{ku poluautomatskupumparicu Mosberg 500 A,ameri~ku, kal. 12. Cena povoqna, podogovoru. Telefon: 063/888-55-98.PRODAJA PASA* Odgajiva~nica "JANIOR" koja je u prole}e2007. sa jazavi~arima od svoga odgojapostigla rezultate: 1xPR, 4xCACIB2xR. CACIB, 9xCACB, 4xR. CACB,2xCACT, 1xR. CACT, 6x ocena ODLI^ANna takmi~ewima u radu na divqu sviwu,nudi odli~no odnegovanu, vakcinisanumu{ku {tenad o{trodlakog jazavi~ara{ampionskog porekla. Otac PACO-BATI-CA {ampion Jugoslavije u lepoti, ispitanu radu u rovu, uspe{no kori{}en ulovu na divqu sviwu i na krvnom tragu(sin {ampiona Jugoslavije u lepoti i raduDON - KI]E III), majka BELA JANIOR-SKA, CAC na izlo`bi, ODLI^NA ocenau radu na divqu sviwu i na krvnom tragu.Telefon: 063/821-74-35.* NOD ekstra radno leglo izodgajiva~nice sa garancijom! Otac: Lumpvom Ammerland - VJP 68, HZP 185, VGP I./322 ! Majka: Esta vom Birkenbusch - od oca(Elan vom Reepmoor - VJP 70, HZP 191 +226, VGP I. / 344 ÉF !) i majke (Yola vomZenngrund - VJP 77, HZP 223 + 227, VGP I./ 322 ! ). URBAN - TEMERIN. Telefon:065/500-0885. Slike mo`ete pogledatina: www.family-urban.com* ODGAJIVA^NICA za JOD iNOD kojaposeduje 21 eksterijerna i 3 radna{ampiona, sa garancijom nudi tokomcele godine: {tenad, mlade i obu~enepse za lov, na svu pernatu i dlakavudivqa~ + divqu sviwu. URBAN -TEMERIN: Telefon: 063/500-088. Slikeo uvezenim priplodwacima za parewe io svim na{im psima, mo`ete pogledatina : www.family-urban.com* Odgajiva~nica "Podunavac", koja je dosada odgajila preko 400 {tenadi, prodaje{tenad o{trodlakog nema~kogpti~ara. Marinko, Apatin. Telefon:025/774-386.* Lovci na krupnu divqa~! Prodajemvrlo kvalitetne pse - hanoverske krvoslednike.Fotografije pogledajte nasajtu www.balkanhanover.com. Zvati od21 do 22 ~asa. Telefon:023/841-435 i064/077-87-39.* NOD pti~ar, {tenci, roditeqi lovnipsi, papiri uredni. Telefon: 064/164-16-62* NOD {tenad od roditeqa uvezenih iispitanih u radu u Nema~koj! Otac: Lumpvom Ammerland - VJP 68, HZP 185, VGP I./322; Majka: Kuhls Tosca V - VJP 70 + 70,VGP III. /293. Sve slike mo`ete pogledatina: www.family-urban.com. Urban.Temerin. Telefon:063/500-088.* Odgajam i prodajem kvalitetne balkanskegoni~e, raznih uzrasta. Polovina saradovnicima,vakcinama i ~ipovima.Telefon:019/735-109.* Brak jazavi~ari, dva {teneta starasedam i dva {teneta stara pet meseci.Cena 200 evra po {tenetu.Telefon:023/510-122 i 063/510-121.* NKD pri~ari, na prodaju {tenad staraosam i dva meseca. Cena po dogovoru.Goran, Ba~. Telefon:021/771-845 i063/83-86-043.* Prodajem {tenad NKD pti~araizuzetno eksterijernih i radnih linija.Cena 100 evra. Zvati od 18 do 20 ~asova.Telefon:064/<strong>14</strong>1-87-82.* Na prodaju dva NDK mu`jaka, stara~etiri i osam meseci. Otac: Amor odHeraka. Majka Tilija. Deda po ocu PipoR. Savi}, a po majci Bos. Vlada.Telefon:063/82-90-900.PSI ZA PAREWE* O{trodlaki jazavi~ar Gauner vonSunderhaar, pas je uzen iz Nema~ke. OtacAlf von Sunderhaar svetski prvak u radu imulti{ampion u eksterijeru. Mati Heravom Grenzeck svetski prvak u radu i{ampionka Nema~ke u eksterijeru.Lovo~uvar Stevan-Mi{a Muwin.Telefon:021/732-071 i 063/598-202.*NDK mu`jak slobodan za parewe. Otac:Brik - Ajk. Majka: Nita - Bos. Vlada.Telefon: 063/82-90-900.LOVA^KE NOVINE, <strong>MAJ</strong> 2008.32RAZNO* Teletakt, ameri~ki, za obuku pasa ilov do 100 m -190 evra; do 400 m - 220evra. Ogrlica protiv lajawa (elektro{ok)110 evra. Telefon: 063/500-088.* FAZANERIJA " KARAKU[A" ugovaraprodaju fazanskih pili}a i odraslihfazana. Garantujemo kvalitetnu i lepoodnegovanu fazansku divqa~. Telefon:022/600-516, 064/218-73-57 i 062/800-46-07.


MR^AJEVCIPO DVANAESTI PUTLovci sekcija "Be~aw" i "Vujetinci", u sastavuLova~kog udru`ewa "Radi{a Po{ti}" u Mr~ajevcima,ove godine su po 12-ti put organizovali, sada ve}tradicionalno, dru`ewe pored lova~ke ku}e na potesuProje - Gorwa Bresnica. Ovo Udru`ewe, koje ima okotrista lovaca, vrlo uspe{no vodi Milovan Beli} Rum,koji je ujedno i predsednik sekcije "Be~aw".Odli~na organizacija, lepo vreme i debela hladovinahrastove {ume privukla je preko 400 stotine lovacai wihovih prijateqa iz okolnih udru`ewa, kao i izKraqeva, Kragujevca, Vaqeva, Beograda i drugih mesta{irom <strong>Srbije</strong>.Ovo je bila prilika za razmenu bogatih lova~kihiskustava u gajewu i za{titi divqa~i, ali i zaprepri~avawe lova~kih pri~a. Tako su prisutni saznalida je predsednik sekcije "Vujetinci", RanislavIli} ]ata, u protekloj lovnoj sezoni ostvarioneobi~an ulov. Naime, za samo tri sata lova odstrelioje pet lisica, {to je pravi kuriozitet.D. Markovi}VESTI VESTI VESTI VESTI VESTI VESTIVELIKOGRADI[TE<strong>MAJ</strong>STORZA[AKALELovac PrvoslavPavlovi} iz Kurja~akod Velikog Gradi{ta,lovi {akale desetakgodina. Do sada jeodstrelio preko 120primeraka ovog predatora.V. PetrinSnimio: S. VijatovHOMOQEREKORDAN ODSTRELGrupa lovaca ~uvenog Bo`e Milosavqevi}a, lovcakoji "gazi"devetu deceniju `ivota, iz Kamenova kodPetrovca na Mlavi, jedna je od najboqih u Srbiji. Svakegodine, u mlavsko-homoqskom kraju odstreli preko stotinulisica.- Preko {est decenija lovim lisice, i jo{ se nisamumorio. ^esto osvanem u lovi{tu ~ekaju}i ovog lukavogpredatora - ka`e Milosavqevi}, koji svojom uporno{}usmawuje mogu}nost za pojavu besnila u ovom kraju.V. PetrinSnimio: S. VijatovDeda Bo`a s najboqim u~enikom Gerom @ivoti}emLOVA^KE NOVINE, <strong>MAJ</strong> 2008.34


PREDSTAVQAMO LU "VIDLI^" U DIMITROVGRADUSLOGOM GRADEBUDU]NOSTDobra saradwa sa lokalnomsamoupravomDivqa~ - prva brigaVRHOVINa podru~ju lovi{tanalaze se planinski vrhovi:Vidli~ (1.371 m),Gorwi Stol (1.370 m),^i~e (1.348 m), Ba~evac(1.348 m), Greben (1.337m), Sip (1.239 m), Gole{(1.158 m) i Mazgo{ (1.112m). Svi ovi vrhovi lociranisu u severnoisto~nomi jugozapadnom delulovi{ta.Na samoj granici sa Bugarskomnalazi se Dimitrovgrad. Uovom umivenom i ~istom gradu"sudaraju" se staro i novo. Zapravo,to je sklad izme|upro{losti i budu}nosti.O lovu i lovstvu ovde sepri~a na{iroko. To je i razumqivokada se zna da je "Vidli~"osnovan u pro{lom veku.Duga tradicija iznedrila je vrsnelovce i qubiteqe prirode.Udru`ewe ima 450 ~lanova igazduje na oko 43.000 hektara.Dodu{e, povr{ina koja je naraspolagawu lovcima iznosioko 39.000 hektara, zbog pograni~nezone. U Dimitrovgradulovci se trude da delimi~noobnovqiv resurs, kao {to suflora i fauna, sa~uvaju za pokolewa,i to im uspeva.- Na{e geslo je da se sa~uvadivqa~, jer je to najboqa investicija- ka`e predsednik LU"Vidli~" Dejan Sokolov.Slo`ni smo kao lovci, radimoi gradimo, pa smo tako izgradili18 ~eka i 10 ari ogra|enogprostora za prihvat fazana,zakqu~io je Sokolov.Lovi{te "Vidli~" pru`asve uslove za gajewe divqa~i.Tu su zec, poqska jarebica, fazan,srne}a divqa~ i divqesviwe. Naravno, ima i predatora,najvi{e lisica i vukova.Brojno stawe divqa~i je zadovoqavaju}ekada se uzme u obzirnadmorska visina od 340 do1.700 metara. Pored toga, niklimatski uslovi lovcima nisunakloweni. - Nalazimo se u zonisredwoevropske klime saobele`jima kontinentalne -ka`e sekretar [efko Ba{i}.Problem stvaraju vetrovi imrazevi koji traju i do aprila,odnosno do reprodukcije divqa~i.Sa vodotocima nemamove}ih pote{ko}a. Kroz teritorijuna{e op{tine proti~uVLASNI[TVOOd ukupne povr{ine lovi{ta,na privatan posedotpada 64 posto, a nadru{tveni 36 posto. Bezobzira na vlasni~kustrukturu, biolo{ka ravnote`aje naru{ena usledpove}anog obima se~e, povremenogkr~ewa, izazivawapo`ara, prekomerneispa{e i `irewa.Prihvatili{te za fazane za uzorNi{ava, Jerma, Viso~ica, Lukavica,Rakitska reka i ve}i brojpotoka i poto~i}a - naglasio jeBa{i}.U LU "Vidli~" isti~u da dobrosara|uju sa kom{ijama,MUP-om i Skup{tinom op{tinePosle jednog od uspe{nih lovovaDimitrovgrad. Tako|e, rezultatise bele`e i na poqu struke,uz pomo} LS <strong>Srbije</strong>, Veterinarskeslu`be i lovne inspekcije.S. Stojanovi}A. Jankovi}


WPKWPEJOB\VNF"VOJVODINA[UME-LOVOTURS"FAZANERIJA "RISTOVA^ACENOVNIK FAZANSKE DIVQA^I ZA 2008./2009. GODINUKategorija uzrastaNetocena Cena PDV+1. Fazansko jaje 45,00 53,102. Jednodnevno pile 90,00 106,203. 5-6 nedeqa 164,30 193,874. 7-8 nedeqa 243,80 287,685. 9-10 nedeqa 320,00 377.606. 12 nedeqa 395,00 466,107. 13 nedeqa 430,00 507,408. 4 meseca 505,00 595,909. 5 meseci 600,00 708,0010.11.12.13.<strong>14</strong>.<strong>15.</strong>16.17.18.Kategorija uzrastaFazan za lov(isporuka do <strong>15.</strong>10.2008.) 615,00 725,70Fazan za lov(isporuka do 01.11.2008.) 645,00 761,10Fazan za lov(isporuka do <strong>15.</strong>11.2008.) 670,00 790,60Fazan za lov(isporuka do 01.12.2008.) 700,00 826,00Fazan za lov(isporuka do <strong>15.</strong>12.2008.) 725,00 855,50Fazan za lov(isporuka do 01.01. 2009.) 750,00 885,00Fazan za lov(isporuka do <strong>15.</strong>01. 2009.) 780,00 920,40Fazan za reprodukciju(isporuka mart 2008, odnos polova 1:2-3)*...Fazan iz mati~nog jata(isporuka jun 2008, odnos polova 1:7-10)*...Netocena Cena PDV+805,00 949,90400,00 472,00Napomena:- cene su fco Fazanerija "Ristova~a" Ba~;- ambala`a i veterinarsko uverewe gratis;- mogu}nost isporuke fco Kupac uz naplatu samo tro{kova goriva;- kategorije ozna~ene * su u ograni~enim koli~inama i podrazumevaju ranija ugovarawa; -/*- avansne uplate preko 1.000.000,00 dinara omogu}avaju 5% rabata na ugovorenu koli~inu;- rabati se podrazumevaju za kategorije zakqu~no sa rednim brojem 9. i ukupno ne mogu biti ve}i od 5%.- za svs obave{tewa i informacije obratite se slu`bi za komercijalne poslove na brojevetelefona:021/432-221, 432-795, 431-<strong>14</strong>4- za sve primedbe i sugestije obratite se na telefon 063/ 604-679

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!