List VIJESTI SŽH prosinac, broj 11 ( PDF) - Sindikat Željezničara ...

SINDIKATA ŽELJEZNIČARA HRVATSKE / broj 11 / prosinac 2012.

VIJESTISINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKE2 VIJESTI SÆH 11.2012. www.szh.hr

SINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKERIJE» PREDSJEDNIKAList VIJESTI SÆHizlazi kvartalnoIzdavaËSindikat æeljezniËara HrvatskeZa izdavaËaZoran MarπiÊ, predsjednik SÆHUrednicaKatarina MindumAdresaTrg Francuske Republike 13,10000 ZagrebTelefoni01/370 75 81 Æat: 855/ 35 29Fax01/370 24 24E-mail:szh@szh.hrWebwww.szh.hrGrafiËko oblikovanje i tisakÆeljezniËka tiskara, d.o.o.,Zagreb, Petrinjska 87SadržajRiječ predsjednika............... 3Vijesti ................................. 4• IZ HŽ-INFRASTRUKTURE• IZ HŽ-CARGA• IZ HŽ-PUTNIČKOG PRIJEVOZA• Radnici nakon preseljenja radeu lošim uvjetimaTema broja..........................1 2• Strategija razvoja željezničkogprometa - kasniVijesti iz podružnica............1 4• U podružnici Zagreb Ranžirnikolodvor izabran novi povjerenik• Ivan Dodlek, novi glavnipovjerenik podružnice Čakovec• Izabran glavni povjerenikpodružnice InformatikaVijesti iz sekcija...................1 5• Sekcija mladih SŽH u korak sEuropomIntervju ................................... 17• Fleksibilnost i dar za organizacijupomažuZanimljivosti .......................... 19• Iz drugih medija: Kako održatiravnotežu na klackalici posla iživota• Iz zbirke u nastajanju: Japanskaposlovna filozofija na HŽRijeË predsjednikaPoštovane kolegice i kolege, poštovani članoviSindikata željezničara HrvatskeU ovoj godini bilo je mnogoproblema, mnogo izazova. Poodluci Vlade RH ugašen je HŽHolding i HŽ Vuča vlakova.Sada bi valjda resornoministarstvo trebalo upravljatidruštvima ili bi tu koordinacijutrebao obavljati „netko“?Ovi zimski dani pokazujusvu stručnost naših uprava, a inašega nadležnog ministarstvau organiziranju prometovanjavlakovima. Mnogi će se složiti,nikada gore. Položaj radnika iradničkih prava te broj radnihmjesta, u velikoj mjeri ovisi oposlovanju i zaradi. Ako je ovo način na koji uprave misle povećatizaradu, ne piše nam se dobro.Godinu završavamo sa smanjenjem broja radnika, no nitko nijezavršio na ulici. Zajedno s kolegama iz ostalih sindikata uspjeli smoosigurati poštivanje Ugovora o radno-pravnoj zaštiti. Osigurali smopoticajne otpremnine. Osigurali smo opstanak Željezničkog fonda zazbrinjavanje radnika.U narednoj godini najavljuje se daljnje smanjenje radih mjesta,radničkih prava. Pripremaju se novi prijedlozi pravilnika o organizacijamau HŽ Infrastrukturi, HŽ Cargu te HŽ Putničkom prijevozu. Najavljujese podjela društava Čišćenja i njege putničkih vagona i Željezničkogugostiteljstava. Najavljuju se privatizacije i prijeti se stečajem.Ukratko, čeka nas izuzetno naporno razdoblje, razdoblje u kojemmožemo uspjeti samo zajedno. Svi moramo dati sve od sebe akoželimo sačuvati svoja radna mjesta, svoja materijalna prava, svojuegzistenciju.Ovim putem pozivam sve članove Sindikata željezničara Hrvatskeda se što je moguće aktivnije uključe u rad svoga sindikata. Svakakritika ili sugestija, pomoći će da naš rad bude bolji, korisniji.I na kraju ovog teksta, poštovanim kolegicama i kolegama,svim članovima Sindikata željezničara Hrvatske, svimčitateljima našeg lista Vijesti želim čestit Božići sretnu novu godinu.Zoran Maršićwww.szh.hr 11.2012. VIJESTI SÆH 3

VIJESTISINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKEVijestiU HŽ Infrastrukturi zaštita na radu na kapaljkuNapisao: Zdenko Šarčević, dopredsjednik za ZNRNakon dužeg vremena konačno je došlo do pomaka unabavi službene i zaštitne odjeće i obuće. Ovih dana počelaje isporuka jednog dijela zaštitnih i službenih cipela, a ostatakbi trebao biti isporučen u prvom mjesecu sljedeće godine.Poslodavac je obećao početkom sljedeće godine započeti sisporukom zaštitne i službene odjeće.Nadamo se da obećanje neće završiti samo na riječima,već da će svi zaposlenici konačno dobiti zaštitnu i službenuodjeću koja im je potrebna za siguran rad.Zakon utvrdio tko na željeznici može pregovarati za kolektivni ugovorPRAVO NA KOLEKTIVNO PREGOVARANJE U HŽ INFRASTRUKTURIPovjerenstvo za utvrđivanje reprezentativnosti sindikata za kolektivno pregovaranje u društvu HŽ Infrastrukturadonijelo je rješenje kojim su Sindikat željezničara Hrvatske uz Sindikat infrastrukture Hrvatskih željeznica i Sindikatprometnika vlakova Hrvatske reprezentativni i mogu sklapati kolektivni ugovor s poslodavcem HŽ Infrastrukturom.Sindikati s pravom na kolektivno pregovaranje dogovorno su utvrdili da će pregovarački odbor sindikata brojatidevet članova, i to:Sindikat infrastrukture HŽ – četiri člana i četiri zamjenikaSindikat željezničara Hrvatske – dva člana i dva zamjenikaSindikat prometnika vlakova Hrvatske – tri člana i tri zamjenika.U skladu s odlukama tijela Sindikata željezničara Hrvatske naši pregovarači će biti: Branko Kreš, Zdenko Šarčević,Mladen Joja i Zoran Maršić.Sindikat ili “sindikat ”Napisao: Zoran Maršić, predsjednikNaša web-stranica, a ni naš sindikalni list Vijestineće davati prostora birtijaškim debatama i nekorektnimnapadima odgovornih osoba Sindikata prometnika vlakovaHrvatske na Sindikat željezničara Hrvatske.Kako odgovoriti na uvrede i iznošenje niza neistinau demokratski uređenoj državi? Putem nadležnihinstitucija, naravno.Zbog grubog vrijeđanja ne preostaje nam ništa drugonego podnijeti tužbu i kaznenu prijavu protiv odgovornihosoba koje će svoje tvrdnje morati dokazivati pred nadležnimsudom. Činimo to kao odgojnu mjeru „sindikalcima“ kojisvojim ponašanjem sramote sindikalni pokret.Sva eventualna novčana sredstva koja budu dosuđena,javno ćemo predati socijalno ugroženim članovima.Bijes smo navukli objavomizvansudske nagodbe, izmeđuSindikata prometnika vlakova iUprave HŽ Infrastrukture, koja namje dostavljena anonimno. Osobnosam je poslao radnicima želeći impružiti informacije koje im nisu bile dostupne.Pitao sam se tada, a i danas se pitam, na što jepotrošeno 483.281,25 naših kuna (naših u smislu da nampoduzeće duguje službenu i zaštitnu odjeću i obuću, a ištošta drugo)? Zašto se proziva nas zbog omogućavanjatužbe našim članovima, kada su to drugi već naplatili.Kad čitate taj dokument postavlja se još niz pitanja, zarne? Ali, kao i obično, vrijeme nosi svoje i s vremenomstvari sjednu na svoje mjesto.4 VIJESTI SÆH 11.2012. www.szh.hr

SINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKEVIJESTIwww.szh.hr 11.2012. VIJESTI SÆH 5

VIJESTISINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKENeosporno pravo radnika HŽ Infrastrukturena podizanje tužbeNapisao: Zoran Maršić, predsjednikŽupanijski sud u Zagrebu, na osnovi tužbeSindikata infrastrukture HŽ-a, proglasio je III.aneks Kolektivnog ugovora djelatnosti HŽInfrastrukture d.o.o. iz 2009. godine nevažećim.Ova pravomoćna presuda omogućava svakomradniku HŽ Infrastrukture da putem tužbe zatražirazliku povećanja cijene sata rada od 6% za 2009.,2010. i 2011. godinu.Sindikat željezničara Hrvatske dužan jesvoje članove obavijestiti o pravima i mogućimposljedicama vezanim uz slučaj poništavanja III.aneksa Kolektivnog ugovora HŽ Infrastrukture d.o.o.te im dati punu zaštitu ako se odluče na pokretanjetužbe radi naknade razlike povećanja plaće od 6%za 2009., 2010. i 2011. godinu.O ČEMU JE RIJEČ:Uslijed pritiska na sindikate 2009. godine, azbog nedostatka financijskih sredstava došlo jedo pregovora i potpisivanja III. aneksa Kolektivnogugovora HŽ Infrastrukture d.o.o., pri čemu seodustalo od povećanja cijene sata rada za 6%.Potpisnik tog aneksa, između ostalih, bio je i Sindikatželjezničara Hrvatske. Sindikat infrastrukture HŽ-anije potpisao aneks ugovora i podnio je tužbuzbog nepoštivanja obvezne zakonske procedureotvaranja kolektivnih pregovora. Tužene strane bilesu HŽ Infrastruktura d.o.o. i sindikati potpisnici III.aneksa. Sindikat infrastrukture HŽ-a dobio je sporpred Županijskim sudom u Zagrebu, koji svojompresudom III. aneks proglašava ništetnim – kao danikad nije postojao.HŽ Infrastruktura d.o.o. podnijela je zahtjevza reviziju i ustavnu tužbu protiv presudeŽupanijskog suda u Zagrebu i ti procesi još nisuzavršeni. Ako bi podnositelji zahtjeva za revizijomVrhovnom sudu Republike Hrvatske, odnosnoustavne tužbe Ustavnom sudu s predmetnimauspjeli te bi III. aneks KU proizvodio pravneučinke, radnici bi morali vraćati eventualnozaprimljene utužene iznose, uvećane za iznoszakonskih zateznih kamata, kao i obveze plaćanjatroškova parničnog postupka po važećoj tarifi.Iskreno se nadamo da će ove informacije pomoćiu razumijevanju cijelog slučaja i donošenju praveodluke, odluke koju ćemo mi kao vaši sindikalnipredstavnici podržati pružajući vam svu potrebnupomoć.POSTUPAK PODNOŠENJA TUŽBIU skladu sa zakonskim odredbama svaki radnikmora osobno podnijeti tužbu i zatražiti naknadurazlike kako bi je i dobio. Da bi se mogao napravitiizračun iznosa koji mora biti naveden u tužbi, svakiod radnika mora pribaviti liste plaća za 2009., 2010.i 2011. godinu.Svim članovima Sindikata željezničaraHrvatske koji žele pokrenuti postupak utuživanjaza razliku povećanja cijene sata rada od 6%za 2009., 2010. i 2011. godinu, osigurali smosljedeće:1. izradu tužbe,2. izračun iznosa razlike plaće,3. odvjetničko zastupanje.Postupak i pojašnjenje svih detalja vezanihuz pokretanje tužbe dobit ćete od svojih glavnihpovjerenika podružnice.IZ HŽ – CARGASŽH pozvao HŽ Cargo na poštivanje zakonskih odredbiSindikat željezničara Hrvatske uputio je Upravi HŽ Carga upozorenje i istovremeno zatražio poštivanjezakonskih odredbi pri izradi liste potencijalnoga tehnološkog viška i pri izradi Pravilnika o organizaciji(sistematizaciji) HŽ Carga d.o.o.6 VIJESTI SÆH 11.2012. www.szh.hr

SINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKEVIJESTIBez obzira na karakter vlasništva i oblikorganiziranja poduzeća poslodavac ne smijeuskratiti radnicima informacije koje su potrebnekako bi radnici odnosno njihovi predstavnici, moglipravovremeno reagirati u svrhu zaštite pravaradnika, odnosno kako bi na temelju potpunihinformacija mogli donijeti ispravnu odluku.Prijetnje otkazom, stvaranje i širenjepoluinformacija, prekrajanje poduzeća kao dau njemu već nema radnika koji rade desetkegodina, sastavni je dio pokušaja prebacivanjakrivnje za slabe poslovne rezultate poduzeća sonih koji planiraju i upravljaju na one koji su krajnjiizvršitelji.Na radnike HŽ Carga, vezano uz listupotencijalnoga tehnološkog viška i dalje se vršipritisak.Pravilnikom o organizaciji HŽ Carga, kolodvornije naveden kao organizacijska jedinica.Organizacijske jedinice su: poslovna područja,Glavna poslovnica i Područni centar.Usprkos tome lista tehnološkog viška radnikarađena je po „organizacijskoj jedinici“ kolodvor ina obračunskoj listi plaće tim je radnicima upisano„bez rasporeda“.Sindikat željezničara Hrvatske traži, sukladnoZakonu o radu, uključivanje socijalnih partnera uizradu liste tehnološkog viška radnika.Nadalje predlaže, sukladno Pravilniku oorganizaciji, određivanje poslovnice organizacijskomustrojbenom jedinicom.Nedopustivo je da radnici tijekom promjena uorganizaciji i utvrđivanju viška budu nedovoljnoinformirani i dodatno zbunjivani informacijama kojese pojavljuju na terenu. Radnicima nije objašnjenoda je ovo lista potencijalnoga tehnološkog viškaradnika i da nitko od njih na listi još uvijek nijevišak.Dodatni pritisak na radnike provodi seprozivanjem radnika koji prema odluci od 28.studenoga 2012. nemaju adekvatnu stručnuspremu. Radnici nisu i ne mogu biti odgovorni zapropuste koji su se događali svih ovih godina.Preispitivanje stručnosti, znanja i vještinaradnika koji te poslove obavljaju 30 i više godinakrajnje je ponižavajuće.Ako Uprava nastavi ignorirati upozorenja, unajkraćem roku pokrenut ćemo sve zakonomdopuštene aktivnosti kako bismo zaštitili pravaradnika.Pravo na kolektivno pregovaranje u HŽ CarguNapisao: Želimir Halić, dopredsjednik za područje HŽ CargaPovjerenstvo za utvrđivanje reprezentativnosti,u postupku utvrđivanja reprezentativnostisindikata za kolektivno pregovaranje na raziniposlodavca HŽ Cargo, na temelju odredbe članka21. savka 1. Zakona o kriterijima za sudjelovanjeu u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti zakolektivno pregovaranje (Narodne novine br.82/12 i 88/12), donijelo je rješenje da su:Sindikat srojovođa Hrvatske i Sindikatželjezničara Hrvatske reprezentativni i da mogukolektivno pregovarati radi sklapanja kolektivnogugovora na razini poslodavca HŽ Cargo.Prema tome Sindikat strojovođa Hrvatske s 888članova čini 32,85%, a SŽH 25,05% članova odukupno sindikalno organiziranih radnika zaposlenihkod poslodavca HŽ Cargo d.o.o.U tijeku je procedura utvrđivanja broja članovapregovaračkih odbora.Sindikat tehničkog pregleda vagona i vlakovaHrvatskih željeznica, Sindikat hrvatskihželjezničara i Samostalni sindikat HŽ Cargo nisureprezentativni.Podsjećamo da je SSHŽC odbijao Sporazum osastavu pregovaračkog odbora i zatražio utvrđivanjereprezentativnosti.www.szh.hr 11.2012. VIJESTI SÆH 7

SINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKEVIJESTINamjera je HŽ Puničkog prijevoza da ovjeru i izdavanje P-4 iskaznica djelomično obavljaju kolodvorsko-putničkiblagajnici kojima u ovom trenutku nisu osigurani osnovni preduvjeti za obavljanje takvog rada.Zbog svega navedenog Sindikat željezničara Hrvatske zatražio je održavanje sastanka s HŽ Puničkimprijevozom na temu Izmjena i dopuna Pravilnika 643 i Upute 643a.Radnici HŽ Putničkog prijevoza nakon preseljenja rade ulošim uvjetimaNapisao: Zdenko Šarčević, dopredsjednik za područje Zaštite na raduS obzirom na preseljenje dijela zaposlenika HŽPutničkog prijevoza, Regionalne jedinice Zagrebi Službe kontrole prihoda u zgradu bivše Vučevlakova u Strojarskoj ulici, obišli smo navedeniobjekat 7. prosinca 2012. kako bismo se nalicu mjesta uvjerili u kvalitetu radnih uvjeta u timprostorijama.regionalni povjerenik za Putnički prijevoz te MladenJokić, koordinator ZNR za Regiju Zagreb.Pri obilasku prostorija zapaženo je da električnainstalacija nije pravilno postavljena i prilagođenaza sigurno korištenje te da ugrožava zdravlje iživot djelatnika koji borave u tim prostorima. Uvećini prostorija trebalo bi obojiti zidove te osiguratipropisanu rasvjetu.Nakon obilaska posjetili smo i menadžeraGlavne regionalne jedinice Zagreb te ga upozorilina navedene nedostatke i zatražili što hitnijeosiguranje radnih uvjeta sukladno Zakonu o zaštitina radu za radne i pomoćne prostorije.Kako sve ne bi ostalo samo na riječima,tijekom sljedećega mjeseca ponovno ćemo obićinavedene prostorije i ako ukazani nedostaci nebudu otklonjeni, a radni uvjeti usklađeni s valjanimpropisima, obratit ćemo se Državnom inspektoratui zatražiti inspekcijski nadzor.Obilasku su prisustvovali: Franjo Jularić, dopredsjednikSŽH za Putnički prijevoz, Zdenko Šarčević,dopredsjednik SŽH za ZNR, Jure Pejanović,www.szh.hr 11.2012. VIJESTI SÆH 9

VIJESTISINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKEIZ AGITAPokrenuto utvrđivanje reprezentativnih sindikatau društvu AgitNapisala: Katarina Mindum, dopredsjednica za obrazovanje i međunarodnu suradnjuS obzirom na to da je na oglasnim pločama društvaAgit objavljen novi Pravilnik o organizaciji i sistematizacijiradnih mjesta donesen bez prethodnog savjetovanjas predstavnicima radnika, zatraženo je njegovo žurnopovlačenje.Odluka o donošenju takvog pravilnika je odluka važnaza položaj radnika i propisana je obveza prethodnogsavjetovanja s predstavnicima radnika. Poslodavackoji na sastanku održanom nekoliko dana prije izjavljujeda želi partnerske odnose sa sindikatom, a ne nalaziza shodno informirati, a kamo li savjetovati se sasindikatom o takvom Pravilniku, govori o svojim stvarnimnamjerama.Sukladno Zakonu o kriterijima za sudjelovanje utripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivnopregovaranje, Sindikat željezničara Hrvatske pokrenuoje postupak utvrđivanja reprezentativnosti sindikata zakolektivno pregovaranje.IZ ŽUNa redu je Željezničko ugostiteljstvoNapisala: Biserka Zorbas, glavna povjerenica podružnice ŽUUprava – direktor Mario Šarić izvijestio je Radničkovijeće Željezničkog ugostiteljstva d.o.o., Zagreb omjerama što ih u postupku prilagodbe europskomtržištu treba proći cjelokupan željeznički sustav pa jetako, sukladno Planu i odluci HŽ Infrastrukture d.o.o.,Zagreb kao Skupštine ŽU-a d.o.o. imenovan stručnitim za izradu plana podjele Željezničkog ugostiteljstvad.o.o., Zagreb.Prema uputi Skupštine, stručni tim je predložio planpodjele s osnivanjem tri nova društva:Croatia Express d.o.o., Zagreb (u koje bi se unijeladjelatnost PP CE),Hotel Mursa d.o.o., Osijek (u koje bi se unijeladjelatnost hotela Mursa Osijek) iHotel Miror d.o.o., Zagreb (u koje bi se unijeladjelatnost hotela Porin Zagreb).Na taj način bi ova društva, na temelju Zakona oradu, preuzela ugovore o radu radnika koji su vezani uznavedene djelatnosti. Time će se maksimalno osiguratiravnopravan status zaposlenika te zadržati radnamjesta, kao i položaj i prava radnika u neizmijenjenomobliku. Nakon što stručni tim izradi plan, a Skupštinaga odobri, o svim daljnjim postupcima Uprava - direktorizvijestit će RV, a ono zaposlenike.RV Željezničkog ugostiteljstva o ovoj je informacijiputem oglasnih ploča obavijestilo radnike i 4. prosinca2012. zatražilo sastanak s Upravom društva ŽU radidodatnih pitanja.Uprava se oglasila s novim dopisom u kojem jeistakla da će se maksimalno osigurati radnopravanstatus zaposlenika te zadržati radna mjesta, položaj iprava radnika u neizmijenjenom obliku te da je Trgovačkisud u Zagrebu zaprimio prijedlog plana podjele društvai plana osnivanja društava. Narodne novine objavit ćeoglas o dostavi plana sudskom registru te će se provestipostupak sukladno Zakonu o trgovačkim društvima.O svim daljnjim postupcima Uprave ŽU-a, Radničkovijeće će nakon saznanja primljene obavijesti proslijeditisindikatima i radnicima.Kako postići izvrsnost u sektoru razvojaNapisao: Nenad KlašnjaU Bruxellesu je od 21. do 22. studenoga u organizacijiEUROCADRES-a ( Councel of European professionaland managerial staff) održana IREER konferencija(Industrial Relation for EU Excellence in ResearchSectors) na temu „Osnove najboljih ugovora o radu:postići izvrsnost u sektoru razvoja“.Konferenciji su prisustvovali i predstavnici našegasindikata: Mladen Joja, Gordana Dömötörffy i NenadKlašnja.Izneseni su rezultati projekta IREER-a koji je iniciranzaključkom Vijeća Europe od 9. ožujka 2010., a u kojemse navodi kako je potrebno stvoriti europski bazen znanja10 VIJESTI SÆH 11.2012. www.szh.hr

SINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKEVIJESTIod kojeg bi svi učesnici (studenti, nastavnici, istraživači,obrazovne i razvojne institucije) imali koristi radi slobodnerazmjene radne snage, znanja i tehnologije.Projekt je rađen u suradnji s desetak članicaEUROCADRES-a.Cilj projekta je bio:- identificirati zajedničke elemente u raznolikostisklapanja ugovora o radu- razmijeniti iskustva iz kolektivnog ugovaranja urazvojnom sektoru na nacionalnim razinama- razviti socio-ekonomsku matricu za usporedbu iocjenu različitih elemenata ugovaranja.Konačan proizvod projekta će biti brošura dostupnana četiri različita jezika. To će biti analitički izvještaj kojiće sadržavati rezultate istraživanja i smjernice u strategijiugovaranja. Brošura će biti namijenjena zakonodavnimi ekonomskim stručnjacima kao i sindikalnim čelnicimakoji rade na području kolektivnog ugovaranja ali ipojedinačnih ugovora o radu.Održana je i godišnja skupština EUROCADRES-ana kojoj je predstavljen godišnji izvještaj o radu za2012. te donesen i zajednički zaključak Skupštine uodnosu na smanjenje troškova koje je predložilo VijećeEurope za područja obrazovanja, razvoja i istraživanjate inovacija. EUROCADRES se snažno protivi budžetuEU za 2014. – 2020. u kojem je zapostavljeno ulaganjeu obrazovanje, istraživanje, razvoj i inovacije, a štoje preduvjet za izlazak Europe iz recesije i dugoročnisamoodrživi razvoj.Održana sjednica Nadzornog odbora “u sjeni”za OP Promet (druga pol. 2013. godine)Pripremljeni strateški dokumenti, pripremljenioperativni programi, odgovarajući administrativnikapaciteti Hrvatskoj mogu omogućiti brzo i efikasnopovlačenje sredstava iz Europskih fondova u trenutkunjenog stupanja u članstvo EU.Drugi sastanak Nadzornog odbora „u sjeni“ zaOperativni program „Promet“ održan je 23. 11. 2012 uZagrebu.G. Oliver Kumrić je predstavio status Operativnogprograma Promet za drugu polovicu 2013. godine.Ulaskom Hrvatske u punopravno članstvo EU ovajnadzorni odbor izlazi iz „sjene“ i nastavlja s radom zaprogramsko razdoblje 2007.-2013. (druga polovica 2013.godine).U ime Europske komisije, gđa. Elena Grech je izrazilazadovoljstvo zbog većeg broja članova Nadzornogodbora „u sjeni“.Raspravljalo se o izradi Strategije prometnog razvojaRepublike Hrvatske. Strategije jako važna, ali je važani vremenski smještaj Strategije te Prometni model kojiće biti dostupni za sljedeće programsko razdoblje 2014.-2020. Priprema programa i prioritetnih područja zasljedeće programsko razdoblje razvijat će se paralelnosa Strategijom. Pohvaljen je napredak u odnosu naprošli sastanak Nadzornog odbora „u sjeni“ s obzirom načinjenicu da su osnovani pododbori, imenovani članovite da su pododbori započeli sa radom.Katarina Mindum zatražila je uključivanje sindikalnihpredstavnika u pododbore za željeznicu i pododborJavna gradska, prigradska i regionalna mobilnost.Predstavnici Europske komisije posebno su seosvrnuli na pododbor Javna gradska, prigradska iregionalna mobilnost kao područje koje je jako cijenjenood strane Europske komisije u sljedećem programskomrazdoblju i istaknuo da se i dalje nastavi u tom smjeru.Analiza tog sektora osigurati će mogućnostprijavljivanja projekata važnih za Republiku Hrvatsku,lokalne jedinice i regionalni razvoj.Istaknuta je i vrlo aktivna suradnja sa JASPERSom.G. Lothar Zeller rekao je vezano za Strategiju dase ne govori o međunarodnoj super-razvijenoj Strategiji,jer nema dovoljno vremena da ju se kao takvu izradi.Treba izraditi Strategiju koja će biti osnova za apsorpcijuEU fondova. Primjenjuje se pristup bottom-up kojije baziran na sektorskim odborima, a čija je zadaćaidentificirati probleme. Republika Hrvatska zaostajeza ostalim državama članicama Europske unije zbogčinjenice da još nije punopravna članica, ali pozitivno jeda su ostale članice Europske unije u istoj situaciji, jersu razvijale pristup up-bottom s kojim su započele prijedvije godine, a koji metodološki nije dobar. Promet nijesvrha sam po sebi, nego je funkcija prostornog razvoja,socijalnog razvoja i ekonomskih aktivnosti.Slijedeći sastanak održat će se u lipnju 2013. godine.Promjene u Socijalnom vijeću za sektor željezničkogprometaJoš 19. studenog 2012. sindikalna strana Vijeća zatražila je od uprava HŽ Infrastrukture, HŽ Carga i HŽ Putničkogprijevoza usklađivanje imenovanja članova Socijalnog vijeća za sektor željezničkog prometa sa sadašnjim stanjem.Nakon gašenja HŽ Holdinga d.o.o. i HŽ Vuče vlakova d.o.o. upitan je mandat članova koji su predstavljali tadruštva.Uprave se još nisu oglasile i sindikalna strana bi trebala voditi socijalni dijalog sama sa sobom, sama predložiti „zajedničku“ Deklaraciju o željeznici i nastojati ugraditi elemente Deklaracije u Nacionalnu strategiju razvoja prometnogsektora koja je upravo u izradi.www.szh.hr 11.2012. VIJESTI SÆH 11

TEMA BROJASINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKETema brojaStrategija razvoja željezničkog prometa – kasniNapisala: Katarina Mindum, dopredsjednica za obrazovanje i međunarodnu suradnjuKasni, riječ je koja se, na žalost, u posljednjevrijeme često veže uz željeznicu. Kaže se i daje željeznica jedan od rijetkih preostalih državnihmastodonata. HŽ je godinama djelovao kaosocijalna ustanova, odnosno hospicij, izjavioje resorni ministar. Za zbrinjavanje političkogkadra. I danas, kad takav kadar ne odradi dobrosvoj posao, kaže se samo: „nisu se još snašli“.Najstarija metoda rješavanja problema, metoda„pokušaj – pogreška“ u kojoj ne postoji analiziranjemogućih varijanti ni predviđanje posljedicadonesene odluke duboko je ukorijenjena uželjeznički sustav.Desetke godina hrvatske se željeznicerestrukturiraju. Malo proces vode stranekonzultantske kuće, malo „domaća pamet“.Zabrinjavajuće je, međutim, kad predstavnici„domaće pameti“ izjave da su za mjesec –dva završili ono „za što bi inače po mnogimistraživanjima drugi stručnjaci radili barem godinudana“. Jednako je zabrinjavajuće kad resorniministar izjavi da strategija prometnog sektorai restrukturiranje poduzeća Hrvatske željeznicenemaju nikakve međusobne veze.Strategija – preduvjet za povlačenjesredstava iz EU fondovaHrvatska nema nacionalnu strategiju razvojaprometnog sektora. Rok trajanja službenogdokumenta tog naziva istječe 31. 12. 2012.Pojedini projekti razvoja prometne mreže uHrvatskoj odvijaju se nevezano uz strategijedrugih prometnih grana i sektora. Sami sebi susvrha. Svaki bi projekt trebao dati odgovor naodređeni problem i biti u vezi s drugim sektorima,logičan nastavak projekta u drugom sektoru.Jedan od primjera je projekt rekonstrukcije dijelaX koridora. Projektom se trebalo odgovoriti napitanje kako podići brzinu na tom dijelu prugena 160 km/h. Projekt je, recimo, završen, noiz različitih razloga (cestovni prijelazi, signalniuređaji i sl.) 160 km/h je ostala utopijaNepostojanje cjelovite slike ni razrađenog putak zacrtanom cilju Hrvatskoj ne bi bio problem danije Europske unije. Strategija je do sada bilalista želje, dokument koji je, eto, dobro imati.Imaju ga sve ozbiljne države. Koji je prometnistručnjak „bliži“ aktualnoj političkoj struji, njegoveideje i vizionarske projekcije bile su ugrađivane ustrategiju.Što se od toga ostvarilo? Odgovor ležiu činjenici da se slobodno, kao nova, možepodvaliti jedna od ambicioznih strategija od prijedvadesetak godina. Puna je elemenata koji jošnisu ostvareni.Povezivanje razvojnih ciljeva RepublikeHrvatske sa ciljevima Kohezijske politikeIpak, prometni sektor je doživio dubokupromjenu. Prometni tokovi (posebno prijevoztereta) mijenjaju smjer. Globalizacija, premještanjeproizvodnje u zemlje s jeftinijom radnom snagom,razvoj tehnologije i opredjeljenje za korištenjeobnovljivih izvora energije, ekološka svijest,formiranje jedinstvenoga europskog tržišta,pa stoga i jedinstvene prometne i energetskezajednice, bitno mijenjaju sliku prometnogsektora.Europska unija ima svoju TEN – T mrežuprometnih koridora i obilato financira njezinrazvoj.12 VIJESTI SÆH 11.2012. www.szh.hr

SINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKETEMA BROJANaš dio Europe ima „utješnu“ mrežupaneuropskih koridora. Dosadašnji projektirazvoja bili su financirani iz IPA pretpristupnihfondova.IPA Regionalni razvoj priprema Hrvatsku zakorištenje Europskog fonda za regionalni razvoj(ERDF), jednog od strukturnih fondova koji ćeHrvatskoj biti dostupni nakon ulaska u punopravnočlanstvo Europske unije.Preostalo pet mjeseci za izradu nacionalnestrategijeTu je problem. Da bi Hrvatska mogla koristitistrukturne fondove mora imati Nacionalnustrategiju prometnog razvoja. Taj dokumentbit će temelj svim budućim projektima koje ćeHrvatska financirati sredstvima iz „zajedničkog“EU budžeta. Matematika je tu neumoljiva. Točnou cent se zna koliko će Hrvatska kao nova članicamorati izdvojiti u zajednički EU proračun. Višeod trećine proračuna EU vraća se članicamapreko financiranja razvojnih projekata kojipridonose smanjivanju razlika između razvijenijihi manje razvijenih dijelova EU kao i promicanjuukupne konkurentnosti europskog društva igospodarstva.Znatna sredstva namijenena su okolišnoodrživom razvoju u energetici i prometu sposebnim naglaskom na javni gradski promet.EU zahtijeva višegodišnje planiranjeaktivnostiEU postavlja pravila igre. Od zemalja članicazahtijeva višegodišnje planiranje potreba,aktivnosti i sredstava. Europska komisija donijelaje zajedničke strateške smjernice, a zemlje članicemoraju donijeti Nacionalni strateški referentniokvir (NSRO), za ulaganja koje će sufinanciratiEU. Razina EU sufinanciranja je 80 - 85%.S Europskom komisijom će se voditi pregovorioko Nacionalnoga strateškoga referentnog okvira,ona ga usvaja i na temelju njega izrađivat će seprovedbeni dokumenti - operativni programi.Jedan od operativnih programa je za promet,kojim se definira i usmjerava korištenje europskihfondova za razvoj prometne infrastrukturefokusirajući se na bolju povezanost prometnemreže RH s EU prometnim sustavom.NSRO će biti izrađen, forma zadovoljena.Bit će izrađeni i utvrđeni prioriteti korištenjasredstava strukturnih instrumenata. Međutimšest mjeseci nije dovoljno za izradu „prave“strategije. Ne strategije apsorpcije fondovanego strategije razvoja prometa s utvrđenimnacionalnim prometnim modelom kao podlogomza određivanje smjera razvoja pojedine prometnegrane i njihove interakcije. Za to su potrebnebarem tri godine.Nedavno je formirano tehničko tajništvoi sektorske radne grupe za izradu razvojnestrategije. Potpisan je prvi od tri ugovora iz projektakojim će se financirati izrada strategije. Pristupizrade je od dna prema gore što je ohrabrujuće.Najprije će se utvrditi tehnički parametri. Na prvojrazini cilj je analizirati prometni sektor u cjelini iizraditi nacionalni prometni model.Ne zaboraviti nacionalneinterese HrvatskePriču vode strani konzultanti. Ovaj put„domaća pamet“ ima važan i odgovoran zadatak.Strategija se ne sastoji samo u razvoju elemenatakoji prate interese Europske unije. Hrvatska osimpaneuropskih koridora (crvuljaka u odnosu naTEN-T mrežu) ima i svoju nacionalnu mrežu inacionalne interese. Ima obvezu prema svomstanovništvu razvijati okolišno najodrživijipromet, osigurati održivu mobilnost koja nadilazitehničke vidove i infrastrukturu i podrazumijevaorganizacijska pitanja, ispunjavanje ukupnihprometnih potreba te prostorno planiranje,životne stilove, inovacije itd. Zajedno s unutarnjimplovnim putovima i cestama željezničke prugepredstavljaju značajne veze koje ima rijetko kojazemlja.Prometna strategija mora uzeti u obzir svenavedeno, potičući multimodalnost, ali vodećiračuna i o životnoj sredini, gospodarskom rastute društvenom razvoju Hrvatske.Održiva mobilnost općenito predstavlja jasancilj programa Europa 2020 kao i zajedničkeeuropske politike vezane uz promet.www.szh.hr 11.2012. VIJESTI SÆH 13

VIJESTI IZ PODRUÆNICASINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKEVijesti iz PodruænicaU podružnici Zagreb Ranžirni kolodvor izabrannovi povjerenikNapisao: Zdenko Šarčević, dopredsjednik za područje Zaštite na raduU podružnici Zagreb RK, nakon odlaska dosadašnjeg povjerenika na novudužnost organizirali su se 14. studenoga 2012. izbori za glavnog povjerenika.Izabran je Ivan Lukić.Ivan Lukić rođen je 1978. godine u Vukovaru. Oženjen je, otac troje djece.Željezničku tehničku školu završio je 1996. za zanimanje prometnotransportnogtehničara. Iste godine zaposlio se na željeznici, na radnom mjestuprometnika vlakova na kolodvoru Zagreb Žitnjak gdje je radio do 2002. godine, azatim prelazi na kolodvor Zagreb Ranžirni gdje i danas radi, također na radnommjestu prometnika vlakova. Član Sindikata željezničara je od 2000. godine.U sindikatu je obavljao dužnost povjerenika područja rada za prometnikevlakova, telegrafiste i šefove kolodvora te predstavnika radnika HŽ Infrastrukturekolodvora Zagreb RK na nivou regije.Izabran glavni povjerenik podružnice InformatikaNapisao: Mladen Joja, glavni tajnikDana 14. studenoga 2012. u podružnici Informatika izabran je novi glavnipovjerenik Hrvoje Tomec. Hrvoje je oženjen i otac dvoje djece. Po zanimanjuinženjer prometa na željeznicu dolazi 2002. godine. Radi u Informatici kao glavniinženjer za osobna računala na održavanju softvera i hardvera. Završio je nizinformatičkih seminara i sudjelovao u raznim projektima. Govori engleski jezik.Član je Sindikata željezničara Hrvatske od osnutka podružnice. Obnašao jedužnost povjerenika područja rada.Ivan Dodlek, novi glavni povjerenik podružniceČakovecNapisao: Želimir Halić, dopredsjednik za područje rada HŽ CargoU podružnici koja broji pedesetak članova uposljednje su vrijeme učestali izbori za glavnogpovjerenika. Nedavnim izborom Želimira Halićaza dopredsjednika SŽH za područje Cargo, biloje potrebno provesti i izbore za novoga glavnogpovjerenika.Izbori su održani 15. studenoga 2012.Većinom glasova izabran je Ivan Dodlek, rukovateljmanevrom iz kolodvora Čakovec. Za zamjenikaglavnog povjerenika izabran je Branko Sokač, tranziterkolodvora Kotoriba (Murakeresztur).Ivan Dodlek zaposlen je na željeznici od 1995.godine kao manevrist. Rukovatelj manevrom postaje2008. godine.14 VIJESTI SÆH 11.2012. www.szh.hr

SINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKEVIJESTI IZ PODRUÆNICAOženjen je i otac dvoje djece. Živi u Držimurec Strelcu. U svom programu radanavodi da želi okupiti što više članova u SŽH i brinuti o tome koristi li se svakičlan svojim pravima što proizlaze iz radno-pravnih odnosa i poštivanja Kolektivnogugovora.Posebno je naglasio potrebu za pripadanjem velikom sindikatu kakav je SŽH.U povjerenstvu podružnice osim njih još su i Slavica Lisjak – Sekcija žena, ŽeljkaRusak – Sekcija mladih, Dragan Toth – područje rada HŽ Infrastruktura i ŽelimirHalić – područje rada HŽ Cargo.Uskoro će se povjerenstvo popuniti novim povjerenicima kako bi sva društvaimala svoje predstavnike.Na Martinju zaboravili na problemeNapisao: Stjepan MikacSvaki kraj slavi Martinje na sebi svojstven način, nosvugdje je obilježen veseljem i zadovoljstvom. To jeobičaj duboko ukorijenjen u tradiciju sjeverozapadnihkrajeva Hrvatske pa se tako još i danas posebnoobilježava. Članovi podružnice ATR-a s tradicionalnimpartnerima u druženju Udrugom branitelja iz Siska,proslavila je ovogodišnje Martinje nadomak Zagrebu,u miru naselja Luga Zabočkog u hotelu Kušan.Vijesti iz SekcijaDa se ne zaboraviNapisala: Blaženka Delija, predsjednica Ženske sekcije SŽHU organizaciji Ženske sekcije SŽH i domaćinstvakolegica iz vinkovačke podružnice 17. studenogauoči memorijalnog dana, željezničarke i željezničari,članovi SŽHhodočastili su uVukovar.Podijeljenihosjećaja, s jednestrane radosnizbog ispravkanepravde nanesenehrvatskimgeneralima i hrvatskom narodu, a s duge stranetužni zbog sjećanja na muke i boli koncentriraneu Vukovaru, članice Ženske sekcije susrele su sesa ženama iz Udruge „Žene u Domovinskom ratu“.Udruga je osnovana samo s jednim ciljem, ostavitizapisano svjedočanstvo budućim generacijama odoprinosu žena u obrani zemlje.Članice SŽH i njihove obitelji prisjetili su sezastrašujućih dimenzija ratnih razaranja u Vukovaru.Istina, rat je prošlost, kako je rekao general Gotovina,ali prošlost treba pamtiti kako bismo znali tko smo iodakle smo.www.szh.hr 11.2012. VIJESTI SÆH 15

VIJESTI IZ SEKCIJASINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKESekcija mladih SŽH u korak s EuropomNapisala: Sandra Čidić, predsjednica Sekcije mladihU Bruxellesu 13. studenoga 2012. održan je prvisastanak Upravnog odbora mladih. Nastavak projektaTransunion iz 2011. ostvaren je s pomoću novog projektaETF-a u suradnji s EVA i ITC-ILO koji financira Europskakomisija, a na temu ‘’Osposobljavanje i osnaživanjemladih europskih transportnih sindikalista za rješavanjeproblema zapošljavanja mladih i izazova socijalne politikeu Europi’’. Budući da je Sekcija mladih SŽH prepoznatakao jedan od partnerau provođenjuprojekta, sastankuje prisustvovala, uzkolege iz Španjolske,Njemačke, Italije,Belgije i Norveškei Sandra Čidić kaonjihova predstavnicakoja je ujedno i članica Upravnog odbora. Na sastankuje dogovoren plan rada i aktivnosti su podijeljene izmeđučlanova Upravnog odbora i partnera projekta EVA-e iILO-a, a tako i odgovornosti organiziranja događaja.Ujedno je dogovorena strategija kampanje, a kao prvikorak osmišljavanje njezinoga loga i naslova koji bibio nasljednik kampanje ‘’Enough is enough’’, („E sadje je dosta“). Odlučeno je da naslov kampanje bude ‘’THE FUTURE LIES IN YOUR HANDS’’ („Budućnost jeu vašim rukama“). Nadalje prikupljanje informacija oaktivnostima i položaju mladih unutar njihovih sindikatadano je kao zadatak članovima Upravnog odbora. Ciljanagrupa ovog projekta su mladi transportni radnici, mladiradnici te mladi općenito, ETF podružnice, nacionalne ieuropske institucije...S kampanjom se želi postići sljedeće: ujediniti mladeeuropske transportne radnike, izraziti glas mladiheuropskih transportnih radnika, povećati privlačnostsindikata mladim transportnim radnicima, dati težinu nanacionalno i europsko odlučivanje o socijalnoj politici...U ožujku 2013. održat će se prvi seminar, odnosnoradionica za mlade koju će pripremiti članovi Upravnogodbora i partneri projekta, potom slijedi obuka iprezentacija radnog programa na Kongresu ETF-a kojiće se održati u lipnju 2013. u Berlinu, a naposljetkuzavršna konferencija u Zagrebu u rujnu 2013.Održan Središnji odbor Sekcije mladih SŽHNapisala: Sandra Čidić, predsjednica Sekcije mladihDana 14. prosinca 2012. na Zapadnom kolodvoruu Zagrebu, u prostorijama Centrale SŽH, održan jeSredišnji odbor Sekcije mladih SŽH.Sastanku su prisustvovali povjerenici izOsijeka,Vinkovaca, Sl. Broda, Rijeke, Knina, Splita,Zagreba Gl., Zagreba RK, Varaždina i Zaboka. Donesenaje odluka o planu aktivnosti Sekcije mladih za 2013.te su izabrani regionalni koordinatori Sekcije. Tako jeregionalnim koordinatorom za Regiju 1 izabran TomislavŠarčević, za Regiju 2 Danijel Kučej, Regiju 3 MarkoBrnadić, a Regiju 4 Dražen Mihalić.Cilj je omogućiti što bolji i kvalitetniji rad popodružnicama i regijama. Osnovne aktivnosti Sekcijemladih za 2013. su provođenje izborau podružnicama Sisak, Zagreb Zap.i ATR. Također i organiziranje 9.sportskih susreta Sekcije mladihkao i team buildinga. Za aktivnostu Zip klubu predviđen je izlet umađarsku prijestolnicu Budimpeštute razgledavanje grada i znamenitostikao i posjet uredu Sekcije mladihVdSzSz. U sklopu plana edukacijeSŽH, mladi povjerenici i članovi kojipokažu interes bit će uključeni uobrazovanje i osposobljavanje i na tojrazini. Nadalje na međunarodnoj sceni Sekcija mladihSŽH ima kao važan zadatak sudjelovanje u organizacijii provođenju projekta ETF-a koji financira Europskakomisija na temu ‘’Osposobljavanje i osnaživanjemladih europskih transportnih sindikalista za rješavanjeproblema zapošljavanja mladih i izazova socijalnepolitike u Europi’’.S obzirom na gospodarske i socijalne neprilike kojesu se uvukle u sve pore društva, ostvarili smo u 2012.vrlo dobre rezultate te nam to daje poticaj za daljnji radkoji bi trebao biti sve bolji i s još većim rezultatima.Zajedno smo jači i kako kaže novi slogan kampanjeETF-a ‘’Budućnost leži u vašim rukama’’.16 VIJESTI SÆH 11.2012. www.szh.hr

SINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKEINTERVJUFleksibilnost i dar za organizaciju pomažuRazgovarala: Katarina Mindum, dopredsjednica za obrazovanje i međunarodnu suradnjuRadom u smjenama te različitim turnusimaželjezničarima je posebno teško pod jedan šeširuklopiti posao i obitelj.Obitelj Nade Klisurić- Ćosić i Marka Ćosićaispričala je za SŽH-ovlist VIJESTI s kojim seproblemima susreću unastojanju da uspostaveravnotežu između poslai obitelji.Marko radi u HŽInfrastrukturi d.o.o. naradnom mjestu manevrist,a supruga Nadau HŽ Putničkom prijevozu d.o.o. na radnommjestu kondukterke.V: Kako izgleda vaš uobičajeni radni dan?– Ujutro je buđenje oko 8 sati, naravno zavisnood radnog vremena taj dan, ali najčešće je tako.i Priprema doručka, spremanje i vožnja djetetau dječiji vrtić. Povratak doma, pospremanjepo stanu, priprema obroka i slične kućanskeobaveze. Oko podne je obiteljski objed, a posljetoga odlazak po dijete u vrtić.Nakon dolaska iz vrtića vrijeme je da se mamai tata posvete svom anđelu i tada provodimovrijeme s njime u šetnji, u parkiću, na sanjkanju…ili u igri doma. Polako već pada mrak, a s timdolaze nove obaveze. Večera oko 19.30 i većje vrijeme za pripremu djeteta za spavanje. Oko21 sat malac ide u krpe, a mi napokon imamodragocjeno vrijeme za sebe jer uz današnjeobaveze i stalnu žurbu za nečim, dragocjena jesvaka sekunda koju supružnici provedu u mirusami, uživajući jedno u drugom.Da ne bude zabune, ovo je primjer idealnogdana kada smo oboje kod kuće i kad taj danne radimo. Sada će još neko vrijeme biti obiljeovakvih dana. Naš sinčić Luka prije mjesec danaslavio je prvi rođendan i do tada sam bila narodiljnom dopustu. Sada sam još desetak danana godišnjem odmoru, a onda uskačem u žrvanji tom našem rasporedu prilagođavat ćemo sekako stignemo. Imat ćemo „primopredaju“ našegmalca. I naravno, međusobno raspoređivatikućanske poslove i ostale obveze kako bismopomogli jedno drugome i kako bi sve boljefunkcioniralo.V: Imate li ikakav utjecaj na raspored radnogvremena?– Niti muž niti ja imamo utjecaj na rasporedradnog vremena. To su unaprijed određeni turnusikoji se prate. Eventualno, u slučaju neke potrebeza zamjenom ili slobodnim danom, problem serješava u hodu.V: Jeste li zadovoljni s primanjima?Pokrivaju li ona troškove života?– U današnje vrijeme mislim da nitko nijezadovoljan sa svojim primanjima, ali evo, dostatnoje za život. Podmirujemo obveze no ne živimo nanekoj “visokoj nozi”. Kažemo da je u redu jerionako za pravu sreću novci nisu bitni, a niti tihnovaca valjda ikada može biti dosta.V: Stambeno pitanje – je li riješeno? Akonije, postoje li planovi za rješavanje? Kolikoje realno da će se ostvariti?– Stambeno pitanje je riješeno. Živimo uvlastitom stanu od 57 m 2 . Da nije, ne znamkako bismo u ovoj sitaciji u društvu mogli riješitistambeno pitanje. Danas mladi većinom, akouopće imaju sreću da rade, rade na određeno. To jevelika nesigurnost iproblem je dobiti iotplaćivati kredit.V: Tko će vampomagati okočuvanja djetetakad počneteraditi, vrtić, „bakaservis“?– S vrtićemsmo se pomirili,jer smatramo dase dijete trebasocijalizirati i odmalenastvarati nekewww.szh.hr 11.2012. VIJESTI SÆH 17

INTERVJUSINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKEnavike koje će mu poslije pomoći u organizacijiživota. Baka-servis, naravno, uskače kad godja i muž nismo u mogućnosti ili nije uredovnovrijeme dječijeg vrtića. Rad vrtića nije prilagođenroditeljima koji rade u smjenama i sretni smo štosu roditelji blizu i žele pomoći.– Ja radim u turnusu i mogu izračunati kad ćeeventualno zaškripati pa se pokušati zamijenitis kolegama, no kondukteri imaju raspored koji jeprilično neujednačen i često se mijenja. Zato ćeNadi biti kompliciranije, kaže Marko.V: Ima li vremena za organiziranjedruštvenog života…druženje s prijateljima isl.?– Dobra organizacija čuda čini. Naravno, uvijekse nađe vremena za druženje s prijateljima,obitelji, kolegama. Smatramo da je to ono štonas regenerira i što olakšava ove današnje teškesituacije u životu. Uz “čašicu smijeha i dobrogdruštva” uvijek se sve lakše riješi.V: Osjećate li utjecaj podjele željeznice uodnosu na međuljudsku komunikaciju?– Posljedice podjele između društava se itekakoosjete. Međuljudski odnosi su na niskoj razini, što jejako žalosno. Svi gledaju neki svoj pravac, gurajuse, podmeću, bahate, ma još štošta. Naravno nevrijedi to za sve, niti se svi tako ponašaju. Osjeti senapetost. U biti svi smo mi u istoj “kaši”, ali očitotoga nismo svjesni, kaže Nada.– Nije samopodjela poduzećauzrok problemima.Tu su i pritisciraznim dopisima,prijetnje otkazimazbog onih 6%.Kad nisi u pravuslijedi otkaz – to jeočekivano, ali kadjesi u pravu, opetprijete otkazom– to nije u redu.Nervozu međuradnicima podižu i podjele među sindikatima,dodaje Marko.V: Željeznica je nekad funkcionirala poprincipu hijerarhije. Uniforma je podsjećalana vojsku. Primjećujete li u svom djelokrugurada posljedice podjele u odnosu nafunkcioniranje sustava, nadležnosti, koordinacijuslužbi?– Što se tiče koordinacije između službismatram da nama treba još jako mnogo učenjai truda da bi to sve funkcioniralo kako treba.Potrebno je vremena da se uspostavi neki “red”.Da se zna tko, što i zašto. Da se usklade opisiposla i slično…A rokovi??? Ma što je to, pa to se nikada nijepoštivalo.– Kad smo kod rokova, upada Marko, najmanjese poštuje isporuka zaštitne odjeće i obuće.Manevristi to itekako osjete. Evo sad su problemčizme. I kad kiša pada problem su zbog niskihsara, a na ovom snijegu…..možete zamisliti.Noge su za čas mokre.Nije da HŽ Infrastruktura ništa ne isporučuje.Evo, nama na Zagreb Ranžirnom kolodvorusada su isporučili zaštitna sredstva: sprejeve zakomarce i držala za ručne kose.Za kraj, pitali smo Nadu brine li se zbogpovratka na posao, s obzirom na to da različitaistraživanja ukazuju na porast slučajeva nasiljau prometnom sektoru i veću izloženost radnikastresu. Nada je rekla kako je svjesna da rad sastrankama općenito zahtijeva posebne vještinekomuniciranja. Prijevoz je lanac i bilo bi lakšekada bi svi u lancu radili svoj posao kako treba.Svaka je karika važna. Nada vjeruje da će moćiriješiti probleme koji iskrsnu. Važan je individualanpristup i stav, kaže.18 VIJESTI SÆH 11.2012. www.szh.hr

SINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKEZANIMLJIVOSTIIz drugih medijaZanimljivosti„Kako uspostaviti ravnotežu između poslovnoga iobiteljskoga života?“Iscrpila vas je kriza? Život vam se svodi napuko preživljavanje? Trčite kao muha bez glaveizmeđu obaveza i neprestano ste umorni? Raditeviše nego ikad, a zarađujete manje nego ikad?Cijeli život vam se svodi na posao? O istinskimvrijednostima više i nemate snage razmišljati?Na stranicama udruge Više od života, koja jeovih dana organizirala niz besplatnih predavanjana temu preživljavanja u raljama života, pronašlismo razmišljanja o načinu uspostavljanja razumnihodnosa između poslovnoga i obiteljskoga života.Što uopće znači uspostaviti ravnotežu u životu,kako se snaći pod pritiskom brojnih očekivanjate kako usred krize i stresa sačuvati istinskeduhovne i moralne vrijednosti?Pojam ravnoteže između poslovnoga iobiteljskoga života, odnosno ravnoteže izmeđuposla i života - kako se ovaj pojam čestoprevodi iz engleskog jezika - prema jednoj odbrojnih definicija označava koncept koji uključujeispravno prioritiziranje između „posla“ (karijerei profesionalne ambicije) i „života“ (zdravlje,zadovoljstvo, slobodno vrijeme, obitelj, duhovnost).Kako je „posao“ iz navedene definicije čestoduboko prožet „životom“, kao i „život“ naravnoprožet „poslom“, jasno je da nikakva mehaničkapodjela budnog vremena nije odgovor na izazovuspostavljanja ravnoteže. Kada se posegne zaBiblijom u potrazi za kakvom zgodnom Isusovomuputom o uspostavljanju ravnoteže u životu, naprvi pogled ostajemo bez odgovora.Biblija naime nigdje ne govori o ravnoteži! Jeli to zato što su starozavjetni židovi kao i Isusovisuvremenici bili manje zaposleni nego mi danas,pa im takvi savjeti nisu bili potrebni? S obziromna to kako je teško iz pustinjske zemlje proizvestidovoljno hrane, nije vjerojatno da nisu napornoradili. Ili se ravnoteža nigdje ne spominje zatošto nije ravnoteža ono čemu nas je Isus htionaučiti? Umjesto rasprave o ravnoteži, pitao nasje gdje nam je srce i u što su nam uprte oči, jasnoporučujući da je za život presudan ispravan fokus.Tako je i u definiciji ravnoteže između poslovnogai obiteljskoga života s početka ovog teksta ključnariječ – prioritiziranje.Najvažniji praktični savjeti za kvalitetansvakodnevan život koji proizlaze iz upute da seprije svega moramo fokusirati na bitno, mogu sesažeti u tri točke:• Precizno odredite što vam je u životunajvažnije i to postavite kao svoj prioritet; akoje to primjerice biti što više s djecom prije negokrenu u školu, onda odluke koje se tiču odabiraposla, napredovanja, primanja koja su dostatnaza zadovoljavajući obiteljski život i tako daljetreba prilagoditi tom prioritetu.• Sve što ne pridonosi ostvarivanju prioritetapreuzmite kao obvezu samo i isključivo ako za torealno možete pronaći vremena; nema superženai supermuškaraca i nitko ne može sve, dakle svimoramo relativno često biti spremni reći nekimstvarima ne, kao i čuti ne kao odgovor.• Ne zaboravite da se prioriteti mogu i morajumijenjati zavisno od životne dobi i specifičnihokolnosti koje život nosi te je potrebno redovitopreispitivati je li nam i dalje fokus ispravan.Ako život promatramo kao klackalicu na kojojbalansiramo, ravnoteža u ovoj metafori ne značinužno održavati oba kraja klackalice istovremenou zraku, stojeći raširenih nogu na sredini, većdonošenje odluke koji nam kraj u kojem trenutkuu životu preteže u odnosu na onaj drugi. Kad smooko toga na čistu, ispravno raspoređivanje težineodjednom postaje lakše.Više informacija potražite na www.viseodzivota.infowww.szh.hr 11.2012. VIJESTI SÆH 19

ZANIMLJIVOSTISINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKEIz Zbirke u nasajanjuAutor: Marjan GašljevićJAPANSKA POSLOVNA FILOZOFIJA NA HŽ-u(filozofija, etika, utopija)Za zaposlenike HŽ Carga bit će održanopredavanje “Japanska poslovna filozofija -Kaizen”Kaizen prevedeno s japanskog znači„promjena na bolje“ što u japanskoj poslovnojfilozofiji govori o neprestalnom poboljšanju iunapređenju procesa u nekoj tvrtki. Ta tko bi bioprotiv promjena na bolje? U prvi mah to zvučifantastično, a prve sumnje javljaju se u samomstartu kada trebamo postaviti tzv. 5s standardkao naviku na kojoj počiva kaizen.Ovih dana razgovaram s jednim prijateljemkojemu se, svojevremeno, posrećilo pa je ušaou krug posvećenih u ovom našem poduzeću. Itako je to, kada ti se jednom posreći samo smrćuispadaš iz začaranog kruga posvećenih. Ovajzačarani krug nema veze s kaizen krugovimanego je riječ o krugu koji odlučuje o svemu upoduzeću. I dok su ovih nekoliko prethodnihmjeseci ti posvećeni provodili mobbing narubu kaznenog djela nagovarajući na razne,najčešće nedopuštene načine radnike da seodluče za tzv. poticajne mjere, ova kampanja jošnije niti okončana, a već im se počela razbijatio glavu. Žali mi se tako on da je sada kadaje dio tih ljudi koji trebaju otići do kraja godinepočeo koristiti neiskorištene godišnje odmore,jednostavno došao u situaciju da mu nema tkoodraditi određene, najčešće, vrlo bitne posloveu pojedinom domenu. Priznaje, al’ samo u četirioka, da mu ustvari ostaju potpuno beskorisniljudi s kojima ne može odraditi ni najobičnijiosnovni proces.5s standard kaizena počinje standardom seiri– uklonite nepotrebne iz svog područja rada.Ako je vjerovati spomenutom Posvećenom, anemam razloga ne vjerovati, izgleda da smoprvo uklonili potrebne a nepotrebni su ostali!Ustvari, kako drukčije i protumačiti činjenicuda primjerice na radnom mjestu koje segotovo isključivo oslanja na rad s računalom, uSAP-u, osoba je koja uopće ne poznaje rad naračunalu. Štoviše, zazire od računala.Ustvari, ovog trenutka mi je sinula jednafantastična ideja: sljedeća je naime stavka5s standarda seiton – izvršiti raspored nakonseirija, Dakle kada se riješimo planiranog dijelazaposlenika i, milom ili silom, sprašimo ih naburzu, odmah naredni dan izvršimo zamjenu,one koji su ostali riješimo u duhu seirija a onekoje smo potjerali vratimo kako bismo moglifunkcionirati.Iskreno kazano, sve mi se više dopada ovajapanska filozofija i nazirem njezinu učinkovitost.Nažalost, bojim se da u našoj primjeni filozofijenedostaje bitan element, a to je etika. Etike niod korova. Samo živa, neiskvarena utopija.Težimo, s tom je pričom aktualna vlada ušla umandat, zemlji znanja. Je li u ovom trenutku zaCargo najvažnija japanska poslovna filozofija?Što jest? Po čemu to jest? To po čemu neštojest – ma kakav se konkretan odgovor dao –imenuje se terminom bitak. Bitak ovog trenutkasu stalna prolongiranja u različitim oblicimaodluka o poticajnim mjerama što bi bilo ujednostavnom, hrvatskom prijevodu na relativnofin način riješiti se 2/3 zaposlenika. Stvorititisuću i po’ siromaha (bića) nakon, uglavnom,podugoga radnog vijeka, a onima koji ostajuponuditi Japan.Poučeni dosadašnjim iskustvima, oni kojiostanu (opstanu!) filozofirat će na japanski način.Jedino ostaje problem tko će raditi. Uostalom,u toj zemlji znanja, kako svakodnevno čitamopo tiskovinama i gledamo na javnoj i privatnimtelevizijama, perjanice znanja (kako ih drukčije20 VIJESTI SÆH 11.2012. www.szh.hr

SINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKETEMA BROJAi nazvati s obzirom na njihov društveni i radnipoložaj), falsificiraju diplome, prepisujudiplomske radove, trguju diplomama (neznanjem!), plagiraju znanstvene radove. Domettog „znanja“ je iznalaženje najjednostavnijegnačina rješavanja što većega broja radnikajapanskom filozofijom ili bez nje.Kao običan, mali radnik kojeg mnogidiskretno pripitkuju: „Što ti čekaš? Da sam jana tvom mjestu uzeo bih otpremninu i otišao.“,pitam se kako to da nijednom od tih koji ciljajuna Japan nije palo na pamet da bi možda bilodobro kazati ljudima koje se usmjeruje premapoticajnim mjerama što dobivaju a što gube.Koja su njihova prava dragovoljnim odlaskomna burzu rada ili mirovinu. Zar u toj gesti ne bibilo bar malo etike koja, sigurno, košta manjeod japanske filozofije a činila bi korisno i lijepoljudima od kojih će mnogi sutra vjerojatno kopatipo kontejnerima, kao i mnogi neposvećeniumirovljenici danas.Koliko je utopistički, etički ili bilo kako drukčijemisliti da ako se riješimo svoga bližnjeg,nama će biti bolje? Ovakvo promišljanje onovom trenutku stvarnosti, kada r/evolucijom(konačnost utopije) prelazimo u novu stvarnost,usmjerava jedino prema novom poretku,kanibalističkom poretku.Na kraju, straši me jedino činjenica da bina to školovanje predavač mogao (ustvari itrebao) donijeti wakizashi iliti tanto. I što bi setada desilo? Može li itko od nas željezničarazamisliti? Scenarij bi bio otprilike ovakav:Dolazi bivši direktor koji je Poduzeće uspješnodoveo do dubioze od 700 milijuna kuna, stajepred stol na kome je u finom papiru zamotantanto, demonstrativno u sitne komadiće cijeparješenje kojim mu je po osnovi solidarnostipriznat koeficijent direktora …………………. udvorani odjednom komešanje, većina prisutnihjuri prema stolu na kojem je, nažalost, samojedan tanto, gurajući se, trgaju u komadiće svojarješenja o solidarnosti. U gužvi je netko povukaoždralovima oslikani svileni stolnjak i tanto padana pod. Radnik koji je podešavao razglas uneposrednoj blizini okliznu se spašavajućiposvećeni tanto te sam pada na leđa a tantozaranja svom žestinom svoje težine oštricomu, od gladi, spljošteni trbuh nesretnika. Naratorna to kliče: „Jedna otpremnina manje!“Seppuku smo dakle makar i u neštoizmijenjenom obliku, vidjeli. Sada namsamo preostaje vidjeti hoće li će netko odonih što su smjerno zasjeli u klupe čekajućinastavak predavanja, po završetku istogtog predavanja krenuti na Fudži, po staromdobrom japanskom običaju kada se čovjekosjeća nekorisnim ………………Francuska: Ministar prometa okupljaželjezničare pod jedan krovDana 30. listopada 2012, francuskiministar prometa Frédéric Cuvillierobjavio je tijekom govora povodom 75.obljetnice utemeljenja SNCF glavneznačajke željezničke reforme u Francuskoj.Najavio je okupljanje razdvojenih željezničkihpoduzeća u sustav nacionalne korporacije, čijije pravni status još nejasan.Najprije će okupljanjem DCF (Direction de laCirculation Ferroviaire), RFF (Réseau Ferré deFrance) i SNCF Infra koji se bavi održavanjem iobnovom postojeće mreže, formirati upraviteljainfrastrukture GIU (Groupement d’infrastructureunique), a potom će GIU zajedno s nacionalnimprijevoznikom SNCF bit ujedinjen u javniželjeznički centar (Pôle public ferroviaire unifié).Sadašnji je sustav postao “kafkijanski”i groteskan toliko da je 15.000 ljudi u DCF(Uprava željezničkog prometa) svake godineizrađivalo vozni red u ime RFF (Vlasnik iupravitelj francuske željezničke mreže), i to zaSNCF ( nacionalni prijevoznik).www.szh.hr 11.2012. VIJESTI SÆH 21

VIJESTISINDIKAT ÆELJEZNI»ARA HRVATSKEPrečesto je dolazilo do preklapanjanadležnosti, nedostatak učinkovitosti višeje nego uznemirujuć, a dodatne troškove netreba ni spominjati.Cilj reforme je “spasiti željeznički sustavkoji se sučeljava s iznimnim zapostavljanjem“,objasnio je M.Cuvillier. Iz godine u godinu, dugželjezničkog sustava se povećava. Sada iznosi31 milijardu i mogao bi, ako se ništa ne učini,do 2025. biti u rasponu od 55 do 60 milijardaeura, a tu se dodaje daljnjih 9 milijardi euraduga SNCF-a.Pravno, spajanje se mora provesti tako daje u skladu s obvezama Bruxellesu tj. da sedug ne pojavi kao “javni dug”. Odgovarajućibi zakon trebao biti donesen 2013. godine.Ministar je također potvrdio svoju spremnostotvoriti u 2019. godini, u skladu s 4.željezničkim paketom, putnički promet tržišnomnatjecanju.Također je najavio razgovore o okvirnimsocijalnim uvjetima za sve željezničare, koji ćebiti utvrđeni temeljnom uredbom a regulirati ćesve aspekte vezane uz radno vrijeme i propiseiz radnog zakonodavstva, kako za radnikeSNCF-a tako i za radnike privatnih operatora.Time će obitelj željezničkih radnika bitiorganizirana “pod jednim krovom”. Sindikati supozdravili najavljenu reformu u cjelini, ali i daljesu “na oprezu” protiv “nepoznatih učinaka”reforme, uključujući i pitanje statusa željezničkihradnika.Upravo objavljena EVES-Rail studija overtikalnim razdvajanju željezniceCER - Zajednica europskih željeznica iinfrastrukturnih kompanija, u kojoj je i HŽ član,nedavno je naručila studiju o gospodarskimučincima vertikalnog razdvajanja uželjezničkom sektoru - EVES-Rail study.Ova velika studija procjenjuje učinke različitihoblika vertikalne organizacije u željezničkomsektoru u odnosu na ključne elemente kaošto su: troškovna učinkovitost, udio željezniceu odnosu na druge prometne modele,vrijednost koja se dobiva za novac iz državnogproračuna, funkcioniranje tržišnog natjecanjate usklađivanje poticaja unutar lanca vrijednostiželjezničkog sektora.Ukratko, EVES-Rail studija je utvrdila daće troškovi željezničkog sektora biti povećaniu slučaju nametanja vertikalnog razdvajanja uEuropskoj uniji, a istovremeno te troškove nećepratiti poboljšanja u odnosu na bilo koju ključnumjeru uspješnosti.Cjelovitu studiju moguće je učitati nastranicama CER-a:http://www.cer.be/publications/studiesPitanje koje se neminovno nameće je: Kojeključne mjere uspješnosti očekuje HrvatskaVlada od potpunog vertikalnog razdvajanjadruštava Hrvatskih željeznica (upravljanjeinfrastrukturom i pružanje usluga prometaputnika i robe)?Čime se to suprotstavljaju stručnjacimai iskustvima uspješnih željeznica koje suzadržale organizacijski oblik holdinga(Njemačka, Austrija), ili mu se nakon neuspjehau razdvajanju ponovo vraćaju (Francuska)?Na temelju čega Hrvatska Vlada misli davertikalno razdvajanje neće odvesti u propastželjeznice kao Bugarsku ili Rumunjsku u kojojje željeznica pred bankrotom?Snijeg je najmanji krivac za nedavnikolaps željezničkog prometa u Hrvatskoj.Pitanje nadležnosti i koordinacije izmeđupotpuno razdvojenih poduzeća bolno jeotvoreno pitanje i ne promijeni li uskoroVlada taj dio, bojimo se i pomisliti što će seu budućnosti događati.22 VIJESTI SÆH 11.2012. www.szh.hr

SINDIKAT ŽELJEZNIČARA HRVATSKETRG FRANCUSKE REPUBLIKE 13, 10 000 Zagreb, HrvatskaTelefon: +385 1 370 7581 FAX: +385 1 370 2424ŽAT telefon: 855-3529 ŽAT FAX: 855-3581e-mail: szh@szh.hrwww.szh.hrPREDSJEDNIKZoran MaršićGSM: +385 98 442 637VPN: 33000e-mail: zoran_marsic@yahoo. comGLAVNI TAJNIKMladen JojaGSM: +385 99 242 3713VPN: 33001e-mail: glavni.tajnik@szh.hrDOPREDSJEDNIK, za područje rada HŽ InfrastrukturaBranko KrešGSM: +385 98 382 171VPN: 33002e-mail: szh@szh.hrDOPREDSJEDNIK, za zaštita na raduZdenko ŠarčevićGSM: +385 99 210 8292VPN: 33003e-mail: zdenko.sarcevic@gmail.comDOPREDSJEDNIK, za područje rada HŽ CargoŽelimir HalićGSM: +385 98 419 235VPN: 33004e-mail: hazejko@net.hrDOPREDSJEDNICA, za međunarodnusuradnju i obrazovanjeKatarina Mindum, mag. polit.GSM: +385 98 399 351VPN: 33006e-mail: katarina.mindum@gmail.comDOPREDSJEDNIK, za područje rada HŽ Putnički prijevozFranjo JularićGSM: +385 98 345 272VPN: 33305, 73125e-mail: franjo.jularic@hznet.hrPRAVNO SAVJETOVANJEDipl. iur. Ivan RašićČetvrtkom, od 10:00 do 13:00 satiOsobno: Trg Francuske Republike 13, ZagrebTelefonom: 01 370 75 81Žat telefonom: 855 35 29www.szh.hr 11.2012. VIJESTI SÆH 23