09.07.2015 Views

Programski jezici i namjenski programi

Programski jezici i namjenski programi

Programski jezici i namjenski programi

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Niži programski <strong>jezici</strong><strong>Programski</strong> <strong>jezici</strong> - nastavakStrojni jezik= najniži mogući oblik programa, tj. oblik programakoji se može bez dodatnog prevođenja izvršiti naračunalu‣ program napisan u strojnom jeziku za jednu vrstu računalanije primjenjim na drugoj vrsti računala jer je ovisan osredišnjoj jedinici za obradu (CPU) računala‣ programer, koji piše program u strojnom jeziku, mora dobropoznavati građu središnje jedinice za obradu, jer se naredbestrojnog jezika odnose izravno na pojedine dijelove središnjejedinice za obradu (CPU)‣ namijenjen stručnjacima za računala1 , 2Niži programski <strong>jezici</strong> ...Asembler‣ umjesto binarnih kodova naredbe se pišusimboličkim kodovima (skraćenicama koje sesastoje od nekoliko slova i brojeva, npr. MOV(move), STO (store))‣ najlakše se prevodi u binarni strojni jezik‣ orijentiran prema računalu, tj. ako je napisan zajedno računalo nije primjenjiv na drugomračunaluViši programski <strong>jezici</strong>= svi oni <strong>jezici</strong> čije se naredbe ne mogu izravnoprevesti u binarne naredbe strojnog jezika‣ više su orijentirani korisniku i problemu, amanje računalu‣ programer najčešće ne mora znati ništa ograđi računala, čime je pisanje programaomogućeno i onima koji nisu stručnjaci zaračunala‣ isti <strong>programi</strong> mogu se izvršavati na različitimvrstama računala3 , 4Viši programski <strong>jezici</strong> ...• 1957. god. FORTRAN‣ namijenjen prvenstveno za područja gdje jepotrebno obavljati raznovrsne računarskeoperacije (matematika, tehnika)• 1959. god. COBOL‣ pogodan za obradu velikih količina podataka urješavanju ekonomskih problema• 1965. god. BASIC‣ najpopularniji programski jezik uopće‣ namijenjen približavanju računala i programskihpostupaka ljudima koji nisu stručnjaci zaračunala (početnicima)Viši programski <strong>jezici</strong> ...• 1968. god. Pascal‣ programski jezik opće namjene‣ omogućuje strukturno <strong>programi</strong>ranje (strukturno<strong>programi</strong>ranje je metoda <strong>programi</strong>ranja koja olakšavapisanje, održavanje i popravak programa)• 1973. god. C‣ prikladan za različita područja‣ namijenjem je prvenstveno stručnjacima koji seprofesionalno bave pisanjem programa• 1981. god. dBASE‣ namijenjen za obradu baza podataka5 , 6


Strukturno <strong>programi</strong>ranje= skup programskih metoda koje vode k logičkojorganizaciji i čitljivosti programa. Logičkaorganizacija programa olakšava pisanje,održavanje i ispravke programa.‣ program je podijeljen u manje cjeline koje senaknadno ugrađuju u glavni program. Takveodvojene cjeline lakše je napisati i provjeritinego kada su nedjeljivi dio glavnog programa.Strukturno <strong>programi</strong>ranje ...‣ Na početku se programa navode (deklariraju)varijable što također osigurava ispravnostprograma.‣ <strong>Programski</strong> <strong>jezici</strong> - strukturno orijentirani <strong>jezici</strong>‣ Strukturno orijentirani <strong>jezici</strong> (npr. Pascal, dBASE)prisiljavaju programera na strukturno<strong>programi</strong>ranje, za razliku od nestrukturiranih(npr. BASIC, FORTRAN, COBOL) koji prepuštajugrađu programa u potpunosti programeru.7 , 8Objektno orijentirano <strong>programi</strong>ranje= postupak izrade programa upotrebom skupa objekata(zasebnih programa koji su sposobni obaviti određenezadatke) koji razmjenjuju poruke.‣ Glavni program nema izravan pristup podacimaobjekta i ne može izravno obavljati operacije s njimakao kod tradicionalnih jezika (npr. BASIC, Pascal).<strong>Programski</strong> <strong>jezici</strong> neovisni oračunalu i operacijskom sustavuPojavom Interneta koji spaja mnogo različitih vrstaračunala diljem svijeta prenosivost programa postala jenužnost. Zbog toga se razvijaju programski <strong>jezici</strong> kojeprihvaća svako računalo.‣ <strong>Programski</strong> <strong>jezici</strong> - objektno orijentirani <strong>jezici</strong>‣ Najpoznatiji objektno orijentirani programski <strong>jezici</strong> su:C++, Visual BASIC, Delphi9 , 10<strong>Programski</strong> <strong>jezici</strong> neovisni oračunalu i operacijskom sustavu ...Najpoznatiji su:• HTML (Hypertext Markup Language)- namijenjen prikazu hipertekst dokumenta-omogućuje razmjenu podataka posredstvom Interneta- da bi naredbe HTML jezika na svakom računaluznačile isto ili približno isto, na računalu na kojemse žele izvršiti treba postojati program koji ih prevodii izvršava (preglednik)• Java- objektno orijentiran programski jezik opće namjene- može se koristiti i neovisno o InternetuNamjenski <strong>programi</strong> - nastavak11 , 12


Namjenski <strong>programi</strong>= <strong>programi</strong> namijenjeni rješavanju određenih zadataka, čiji surezultati korisnicima neposredno zanimljiviPodjela <strong>namjenski</strong>h programa s obzirom na vrstuzadatka koji rješavaju:Programi za obradu teksta (text processor, word processor)- služe za pisanje, oblikovanje i ispis teksta-posjeduju mogućnost pravopisne i gramatičke provjereteksta, te rječnik sinonimaPravopisna provjera teksta (spelling checker)= provjera sintatičke ispravnosti napisanog teksta tako da seanalizira svaka riječ posebno i ne provjerava veza te riječis ostalim riječima u tekstuNamjenski <strong>programi</strong> ...Gramatička provjera teksta= provjera gramatičke ispravnosti napisanog teksta tako dase analizira cijela rečenica- suvremeni <strong>programi</strong> - WYSIWYG (what you see is whatyou get) način prikaza – "što vidiš (na zaslonu), to dobiješ(na papiru)"- TeX, LaTex, Word, Word Pro, Corel WordPerfect, ...13 , 14Namjenski <strong>programi</strong> ...Programi za stolno nakladništvo (desk top publishing; DTP)-omogućavaju priređivanje teksta u obliku koji je spremanza tisak- Corel VENTURA, Framemaker, PageMaker, InDesign, ...Programi za obradu baza podataka-omogućavaju obradu velike količine podataka pohranjenihu tzv. bazu podataka (data base) - skup međusobno ovisnihpodataka, neovisnih o programu pomoću kojega se tipodaci obrađuju (vidi pog. 5.15.)obrada = unošenje i brisanje podataka, sortiranje iizlučivanje podataka po željenom kriteriju, pretraživanje,pohranjivanje, ispisivanje, itd.- Access, Clipper, dBASE, Oracle, Paradox, InterBase, ...15 , 16Namjenski <strong>programi</strong> ...Programi za tablično računanje-omogućavaju jednostavno i djelotvorno računanje smnogo, uglavnom brojčanih, podataka računa se u tabliciu kojoj su stupci obilježeni slovima, a redovi brojkama.Sjecište stupca i retka zove se ćelija (cell) i ima jedinstvenuadresu, npr. A1 ili N218.-omogućavaju grafički prikaz podataka, npr. krivuljama,histogramom i sl.- Excel, Lotus 123, Quatro, ...Programi za obradu slikeNamjenski <strong>programi</strong> ...-omogućavaju jednostavnu i brzu obradu slika (crtanje ibrisanje, bojenje, smanjivanje i povećavanje, kopiranje,pohranu, itd.)S obzirom na način prikaza slike unutar računala:‣ vektorski i točkasto (rasterski) orijentiraniNamjenski <strong>programi</strong> ...Točkasto orijentirani <strong>programi</strong> (raster graphic, bitmapgraphic) sliku pohranjuju kao zapis boje, svjetline i položajasvake točke (piksela) zaslona.- Corel PHOTO-PAINT, PhotoShop, PhotoPaint, Paint, ...Vektorski orijentirani <strong>programi</strong> (vector graphic)zapisuju i obrađuju sliku kao skup matematičkih izraza(npr. kružnica je zapisana matematičkom formulomkružnice u kojoj je navedeno njezino središte i polumjer)- CorelDraw, Adobe Illustrator, FreeHand, ...17 , 18


Namjenski <strong>programi</strong> ...Programi za crtanje i projektiranje, CAD <strong>programi</strong>(computer aided design)-omogućavaju obradu raznih tehničkih crteža- vektorski su orijentirani- AutoCAD, MicroStation, ...GIS <strong>programi</strong>- <strong>programi</strong> za geoinformacijske sustave (GIS)GIS = sustav za prikupljanje, spremanje, provjeru,integraciju, analiziranje i prikaz prostornih podataka- AutoCAD Map, Microstation MGE, Arc/Info, GeoMedia, ...19

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!