Broj 250/251 studeni/prosinac 2011. - HEP Grupa

HEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011. 1

ULAGANJE U BUDUĆNOSTUGOVOR O SINDICIRANOMKREDITU ZA IZGRADNJU HE OMBLAUspješno okončani pregovoriHrvatska elektroprivreda je 22. studenog o.g. potpisalaUgovor o sindiciranom kreditu s Europskom bankomza obnovu i razvoj u iznosu od 123 milijuna eura,a ta kreditna sredstva namijenjena su izgradnji hidroelektraneOmbla.Udjel EBRD-a u sindiciranom kreditu je 80 milijunaeura, a u preostalom udjelu od 43 milijuna eura sudjelujukomercijalne banke.Ročnost kredita je 15 godina, što je povoljno za većeenergetske projekte, čija izgradnja traje pet godina.Kamatna stopa kredita vrlo je povoljna za HEP, s obziromna današnje stanje na novčanom tržištu te uvjeteneizvjesnih predviđanja o kretanjima kamatnih stopau budućnosti.Sve dobivene dozvole - pravomoćnePotpisivanjem ovog Ugovora uspješno je okončan procespregovora s EBRD-om, koji je trajao godinu dana.Projekt je prošao iscrpne provjere stručnjaka EBRD-a,kao i dubinska ispitivanja konzultanata, koje je angažiraoEBRD. Dubinska ispitivanja napravljena su za tripodručja interesa i to: Zaštita okoliša i socijalna pitanja;Tehnički koncept, dokumentacija/projekti, programnabave, plan izgradnje, ekonomsko-fi nancijskaizvodljivost; Pravni aspekti projekta.Temeljem provedenih dubinskih ispitivanja izrađeno jenekoliko dokumenata, od kojih treba izdvojiti Akcijskiplan zaštite okoliša i socijalnih pitanja (Environmentaland Social Action Plan), čija će revidirana konačna verzijanakon prijevoda biti objavljena na internetskoj straniciHEP-a. Također, konzultanti su izradili i Izvješće otehničkoj i ekonomskoj izvodljivosti Projekta, koji je završenpočetkom studenog. Riječ je o Izvješću, čija jeverzija C bila predmetom komentara, pitanja i napisa umedijima. Završna verzija ima oznaku F, što pokazujekoliko je revizija, dopuna, usklađivanja odrađeno u međuvremenu,a to je za tako složeni projekt i normalno.Sukladno relevantnim zakonskim propisima, Projektima lokacijsku i načelnu građevinsku dozvolu te dvije(od ukupno sedam) građevinske dozvole, a postupakishođenja preostalih građevinskih dozvola se nastavljausporedo s ostalim aktivnostima na pripremi izgradnje.Dubinsko ispitivanje Projekta s pravnog aspektapotvrdilo je valjanost, odnosno pravomoćnost svihdobivenih dozvola.Akcijskim planom zaštite okoliša predviđeno je, izmeđuostalog, da se provedu dodatna istraživanja lokacijevezano uz mogući utjecaj na prirodu te da se, akoje potrebno, dodatnim mjerama takvi utjecaji izbjegnuili smanje na najmanju moguću mjeru.Ljubica CvenićHE Ombla prihvatljiva za okolišDakako, svjesni smo da izgradnja svakog objekta, aposebno većega, utječe na prostor u kojem se takavzahvat provodi, ali smo uvjereni da upravo projektHE Ombla, u usporedbi s ostalim energetskim projektima,ima vrlo mali utjecaj te je, stoga, prihvatljiv zaokoliš.Uz osnovne energetske učinke, kojima se izravnomjeri doprinos ovog Projekta, postoje i neizravni kojetreba uzeti u obzir, a oni određuju ukupni ekonomskiučinak izgradnje HE Ombla i to: povećanje stupnjaenergetske neovisnosti, ekvivalentno smanjenje emisijaCO 2,doprinos stabilnosti sustava, dugoročno kvalitativnoi kvantitativno poboljšanje opskrbe pitkomvodom grada Dubrovnika i regije što će poduprijetilokalni gospodarski razvoj, poticaj gospodarstvu stvaranjempotencijala za angažman domaćih izvođačaradova i proizvođača opremePlanom aktivnosti predviđeno je da izgradnja pristupnihcesta započne u proljeće iduće godine. Početakglavnih radova na izgradnji očekuje se krajem2012., nakon provedbe natječaja, odnosno ugovaranjaizgradnje hidroelektrane, provedenog premapra vilima koje propisuje Europska banka za obnovui razvoj.Predstavnici HEP-a i EBRD-a su,potpisivanjem Ugovora o sindiciranomkreditu, okončali jednogodišnji procespregovora o Projektu izgradnje HE OmblaKREDITNI REJTING OCJENA AGENCIJE MOODY’S INVESTORS SERVICEHEP-u rejting Ba1Agencija Moody’s Investors Service je 8. prosinca o.g.ocijenila sposobnost HEP grupe da dugoročno podmirujesve fi nancijske obveze ocjenom Ba1. Agencija jeistom ocjenom, ‘Ba1’, ocijenila i vjerojatnost da nekaod članica HEP grupe zakasni ili odgodi refi nanciranjejednog ili više dugova. Predviđanja su stabilna.Analitičar Richard Miratsky naglašava dominacijuHEP-a na tržištu, dobar proizvodni miks i kvalitetnuvertikalnu integraciju, ali kaže da tvrtka treba zapo četis ulaganjima, kao i to da je izložena rizicima u refi nanciranju,kretanjima valuta i kamatama. Ocjena Ba1uključuje i vjerojatnost potpore Vlade. Samostalnaocjena za HEP inače je ekvivalentna rejtingu Ba3.Podsjetimo, krajem listopada o.g. bonitetna agencijaStandard & Poor’s povećala je kreditni rejting HEP-a sB na B+, a kreditni rejting za dugoročno zaduživanje jepodignut na BB sa BB-. Ta je Agencija ocijenila da HEPima potencijal za novo podizanje rejtinga, no ogradilase upozorenjem da je izgledno i automatsko sniženjerejtinga nakon što padne državni rejting, s obzirom nabliske veze HEP-a i države kojoj je u stopostotnomvlasništvu. Unatoč pojačanoj likvidnosti HEP-a,Standard & Poor’s je ocijenio da je ona i nadalje neodgovarajućaprema njihovim kriterijima, posebno zbogznačajnog iznosa duga, koji pristiže na naplatu do2013. godine, a koji će trebati refi nancirati. Također,HEP planira i veliki investicijski zamah, no pozitivno jeda može računati na državu za pomoć pri vraćanjudugova.(N.D.)HEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011. 3

HEP I JAVNOSTZBOR NOVINARA ZA OKOLIŠ HRVATSKOG NOVINARSKOG DRUŠTVAO PROJEKTIMA HE OMBLA I ZAMJENSKOG BLOKA TE PLOMINTomislav ŠnidarićNovinari i struka za zajedničkim stolomZbor novinara za okoliš Hrvatskog novinarskog društvaorganizirao je raspravu o projektima izgradnje proizvodnihobjekata HEP-a: HE Ombla i zamjenskog blokaTE Plomin. Medijski privlačne teme su tog 23. studenogo.g., u Novinarskom domu u Zagrebu okupileveliki broj novinara i predstavnika udruga za zaštituokoliša te aktivista i ostalih zainteresiranih, a brojnapitanja i živahna rasprava potvrdili su da je riječ ojavnosti iznimno zanimljivim projektima.Studija utjecaja na okoliš HE Ombla, javnosti najvažnijidokumentO projektu izgradnje HE Ombla uvodno je govorio novinari aktivist Ivo Lučić, kazavši da je Studija utjecajana okoliš, taj javnosti najvažniji dokument, bila izrađenau vrijeme kada nisu vrijedili današnji visoki kriterijizaštite okoliša. Nadalje je izložio nekoliko problemazbog kojih projekt izgradnje HE Ombla smatra upitnim.Rekao je da postoji problem vododrživosti te opasnostiprelijevanja u susjedne vodonosnike, što možeizravno ugroziti vrlo bogatu i razvijenu podzemnu faunu,koja je po svojoj raznolikosti među rijetkima usvijetu. Upozorio je na opasnost grube intervencije udinarski krš, koji je zbog svojih osobitosti zauzeo vrloznačajno mjesto u svjetskoj geološkoj literaturi te zabrinjavajućučinjenicu - blizinu BiH, u kojoj se nalaziveći dio resursa na koji HE Ombla računa.Na iskazano zanimanje novinara o izvješću savjetnikaEuropske banke za obnovu i razvoj, koji su procijenilida je riječ o neisplativom projektu, Ljubica Cvenić -direktorica Sektora za međunarodnu suradnju i restrukturiranjeu HEP-u d.d. objasnila je da to preliminarnoizvješće EBRD nije prihvatila, jer je riječ o analizikoja nije obuhvatila sve odgovarajuće ulazne podatke.Naglasila je da je projekt HE Ombla dio složenogPitanja novinara i predstavnika udruga za zaštitu okoliša te aktivista o utjecajuHE Ombla i zamjenskog bloka TE Plomin na okoliš i ljude bilo je puno, ali konstatiranoje da su projekti u skladu sa zakonima propisanim normama zaštite okolišaproizvodnog sustava Hrvatske elektroprivrede i da senjegova isplativost i procjenjuje na razini sustava.Pritom je poručila da se potpuni povrat investicije očekujeza približno 13 godina.Nema obveze izrade studije utjecaja zamjenskogbloka TE Plomin na zdravljeVjeran Piršić - predsjednik udruge Eko Kvarner, govorioje o problemu izrade i javnih rasprava o studijamautjecaja na okoliš na primjeru projekta izgradnje zamjenskogbloka TE Plomin. Pritom je poručio da studijefi nanciraju investitori, a članovi Savjetodavno stručnogpovjerenstva, koje je zaduženo za nadzor izradestudije, bira Ministarstvo prema nejasnim kriterijima.Ukazao je na 97 postotnu prolaznost studija, što izazivaopravdanu sumnju o povezanim interesima investitorai izrađivača studija. Upozorio je da ne postoji obvezaizrade studije utjecaja na zdravlje, a kao velikiproblem izdvojio je i mehanizam javnog uvida u studije,koje nerijetko sadrže više od tisuću stranica pa je- kako je zaključio V. Piršić - zainteresiranoj javnostibitno otežan cjeloviti uvid.Ravnatelj Uprave za procjenu okoliša i industrijskoonečišćenje doc.dr.sc. Nenad Mikulić, kao čelni čovjekinstitucije koja odobrava studije utjecaja na okoliš,odgovarajući na izrečene sumnje, prenio je uobičajenaiskustva drugih u svijetu o tomu da investitor fi nanciraizradu studija utjecaja na okoliš, rekavši da to ne trebapromatrati kao prostor za sukob interesa. Potvrdio jeto i član Uprave HEP-a prof.dr.sc. Velimir Rajković, kazavšida je misija HEP-a sigurna opskrba električnomenergijom kupaca, koja se provodi uz poštivanje svihvažećih zakonima propisanih okolišnih normi, a to seodnosi i na svu projektnu dokumentaciju.JAVNO IZLAGANJE O STRATEŠKOJ STUDIJI ZA NACIONALNI ENERGETSKI PROGRAM SLOVENIJEA gdje je Hrvatska?Najčešće primjedbe odnosile su se na izostanaksveobuhvatnog prikaza utjecaja slovenskihhidroelektrana te Nuklearne elektrane Krškona okoliš u HrvatskojJavno izlaganje o Strateškoj studiji za Nacionalni energetskiprogram Republike Slovenije održano je 5. prosincao.g. u Zagrebu. U njemu su sudjelovali predstavniciMinistarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja igraditeljstva Republike Hrvatske, mjerodavnih tijelaRepublike Slovenije, izrađivača Studije te hrvatskihinstitucija, tvrtki i udruga.Strateška studija za Nacionalni energetski programRepublike Slovenije je od 28. studenog do 28. prosinca2011. godine u javnoj raspravi, u skladu s UN-ovomKonvencijom o procjeni utjecaja na okoliš preko državnihgranica (ESPOO konvencija).Prof. dr. sc. Nenad Mikulić - ravnatelj Uprave za procjenuokoliša i industrijsko onečišćenje MZOPUIG-a,napomenuo je da će na kraju javne rasprave Hrvat -ska trebati dati svoje mišljenje o spomenutom programu,nužno prije njegova donošenja u slovenskomParlamentu, a očekuje se da će to biti početkom idućegodine.Na ovom javnom izlaganju predstavljen je slovenskienergetski program do 2030. godine, čiji je temeljnicilj, kako je navedeno - “aktivno postupanje s energijomte prijelaz Slovenije u niskougljične države“.U potom održanoj raspravi izneseno je mišljenje danema prikaza utjecaja na Hrvatsku, a najčešće primjedbeodnosile su se na izostanak sveobuhvatnogprikaza utjecaja slovenskih hidroelektrana te Nuklearneelektrane Krško (čiji se rad planira produljiti za 20 godina)na okoliš u Hrvatskoj.Spomenimo da je tijekom trajanja javnog uvida i javnerasprave, u prostorijama Ministarstva gospodarstva,rada i poduzetništva (Uprava za energetiku)javnosti bio omogućen uvid u Stratešku studiju, amišljenja, prijedlozi i primjedbe, do zaključenja javnerasprave, mogu se upisati u knjigu primjedbi ili pisanimputom dostaviti na adresu Uprave za procjenuokoliša i industrijsko onečišćenje Ministarstva zaštiteokoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.Tatjana Jalušić4HEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011.

RAZVOJFUNKCIJE VOĐENJA ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA: PARALELNI RADSTAROG I NOVOG SCADA SUSTAVA U MREŽNOM CENTRU OSIJEK I...Tehnološki iskorakZamjena SCADA sustava dio je Ugovora Funkcijevođenja elektroenergetskog sustava, Projekta kojiobuhvaća cjelovitu zamjenu strojne i programskeopreme i proširenje sustava vođenja novim funkcijama,posebno u dijelu koji se odnosi na potporudjelovanja tržišta električne energijeNakon 30 godina rada postojećeg SCADA (SupervisoryControl and Data Acquisition System) sustava uMrežnom centru Osijek, u studenom o.g. podignut jenovi SCADA sustav i uspostavljen paralelni rad novogi starog sustava. Do kraja 2011. instalirani su noviSCADA sustavi i uspostavljen paralelni rad i uMC Rijeka, MC Zagreb i MC Split, a početkom 2012.godine i u Nacionalnom dispečerskom centru Zagreb.Tom važnom koraku prethodile su opsežne pripreme iradovi na formiranju procesne mreže, izradi i ugradnjite ispitivanju prilagodne i migracijske opreme u144 transformatorske stanice te unifi kaciji i populacijibaze podataka novog SCADA sustava s više od80 000 podataka iz daljinski nadziranih postrojenja.Zamjenom SCADA sustava i njihovim povezivanjem umulti site koncept, napravljen je tehnološki iskorak upogledu otvorenosti, fl eksibilnosti i pouzdanosti radaSCADA sustava. Takvim rješenjem postiže se trajnameđusobna sinkronizacija svih SCADA sustava, štoomogućava fl eksibilno i sigurno preuzimanje nadzorai upravljanja nad dijelovima prijenosne mreže međumrežnim centrima i NDC-om, kao i raspodjelu uprav-...PRILAGODBA PROSTORA ZA PRIHVAT NOVE OPREME I SUSTAVAU NACIONALNOM DISPEČERSKOM CENTRUDispečeri na rastanku sa starim okružjemU NDC-u će se revitalizirati cjelokupni procesni informacijsko-komunikacijskisustav HEP Operatoraprijenosnog sustava te obnoviti stare instalacije izastarjela ukupna arhitektonsko-građevinska itermoenergetska rješenja i opremljenostljačkih ovlasti među centrima. Korištenje komunikacijskogprotokola IEC 60870-5-104 omogućit će preusmjeravanjeveza na NDC u slučaju neraspoloživostibilo kojeg mrežnog centra.Prije ozbiljnijih zahvata preuređenja kontrolne sobe(dispečerske sale) u NDC-u, dispečeri HEP-a svih naraštajaokupili su se 29. studenog o.g., kako bi zajedno spošto vanjem ispratili svoju, najčešće danonoćnu, radnuokolinu i nakon 28 godina otvorili vrata opremi novijetehnologije i novom ukupnom izgledu tog prostora.Podsjetimo, HEP Operator prijenosnog sustava za počeoje preuređenje prostora Nacionalnog dispečerskogcentra (NDC) na zagrebačkoj lokaciji, odnosno uKupskoj ulici, zbog prilagodbe prostora za prihvatnove opreme i sustava defi niranih Ugovorom Funkcijevođenja elektroenergetskog sustava. Revitaliziratće se cjelokupni procesni informacijsko-komunikacijskisustav HEP Operatora prijenosnog sustava te obnovitistare instalacije i zastarjela ukupna arhitek tonsko-građevinskai termoenergetska rješenja i opremljenost.Prostor planiranog zahvata obuhvaća i preuređenjekontrolne sobe (dispečerske sale) i pripadnih prostorijau središnjem dijelu zapadnog krila trećeg kata teračunalne dvorane na četvrtom katu zgrade NDC-a, stim da njihova funkcija ostaje nepromijenjena. OpsegDio sveobuhvatnog Projekta za novi sustav vođenjaZamjena SCADA sustava dio je Ugovora Funkcije vođenjaelektroenergetskog sustava, koji je sklopljen s tvrtkomKončar Inženjering za energetiku i transport d.d.Taj Projekt obuhvaća cjelovitu zamjenu strojne i programskeopreme i proširenje sustava vođenja novimfunkcijama, posebno u dijelu koji se odnosi na potporudjelovanja tržišta električne energije. Projek tom suobuhvaćeni Nacionalni dispečerski centar, svi mrežnicentri (Zagreb, Rijeka , Osijek i Split) te prilagodba postojećeopreme u svim transformatorskim stanicama ielektranama za rad s novim sustavom vođenja. Ostvarenjemtog Projekta implementirat će se informacijskisustav za potporu temeljnim poslovnim procesima HEPOperatora prijenosnog sustava te postići unaprjeđenjei poboljšanje rada i sigurno vođenje sustava. Obu hvaćenisu poslovni procesi planiranja, vođenja sustava ustvarnom vremenu te obračuna i naplate sekundarneregulacije radne snage i frek vencije te razmjena podatakas drugim mrežnim centrima, operatorima susjednihdržava i ENTSO-E udrugom.Što se tiče Projekta, obavljena je izrada dokumentaizjava o radovima, isporuka i ugradnja opreme zamigraciju u svim transformatorskim stanicama, isporukaprogramske i sklopovske potpore za SCADA/HIS(History Information System), EMS (Energy ManagementSystem), AGC (Automatic Generation Control) iDTS (Dispatcher Training Simulator), stavljanje u produkcijuaplikacije za dodjelu prekograničnih prijenosnihkapaciteta i obračun za alocirani prijenosni kapacitet,instaliranje sustava za prikupljanje podataka smjernih mjesta ADVANCE, instaliranje opreme sekundarneregulacije u HE Zakučac. Obavljena su tvorničkaispitivanja svih SCADA/HIS sustava i prethodna tvorničkaispitivanja EMS i AGC sustava te je instaliranamrežna i SCADA/HIS oprema u centrima.D. KarnašU Mrežnom centru Osijek, pobjednički tim koji je zamjenom SCADA sustava injihovim povezivanjem u multi site koncept napravio tehnološki iskorak u pogleduotvorenosti, fleksibilnosti i pouzdanosti rada tog sustavai vrsta potrebnih radova razrađeni su Izvedbenim projektomPrilagodba prostora NDC-a Zagreb za prihvatnove opreme i uspostavu novih funkcionalnosti, kojije izradio Projektni biro Split.Tijekom 90 dana, koliko će preuređenje trajati, hrvatskielektroenergetski sustav dispečeri vode iz obližnjegprivremeno uređenog prostora. Okupljanje brojnihdispečera svih naraštaja nesvakidašnji je događaj. Tikormilari sustava, koji nas često spašavaju iz olujakojima su izloženi, a da mi za to najčešće ne znamo,kažu da su naviknuti na status nevidljivih u HEP-u, jerkažu: dobro je da se o njima i njihovu radu što manječuje, jer to znači da sustav dobro radi.Đ. S.6HEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011.

HRVATSKA-EUROPAHEP OPERATOR PRIJENOSNOG SUSTAVA - DOMAĆINREGIONALNE RADIONICE ENTSO-E ZA JUGOISTOČNU EUROPUTatjana JalušićSigurnost prijenosne mreže, prije svegaRadionica je održana u okviru pripreme novogDesetogodišnjeg plana razvoja prijenosne mreže ipripadajućih regionalnih investicijskih planova teprvih Pravila za mrežu o zahtjevima pri priključenjuproizvodnih jedinica, u skladu s odredbamaTrećeg paketa energetskih propisa EU-aU Zagrebu je 12. prosinca o.g. ENTSO-E (Europskemreže operatora prijenosnih sustava za električnuenergiju) održao regionalnu radionicu za jugoistočnuEuropu, na kojoj su predstavljeni metodologija i rezultatiu planiranju europske prijenosne mreže te prvaeuropska Pravila za mrežu. U radu radionice, čiji jedomaćin bio HEP Operator prijenosnog sustava(HEP OPS) - kao punopravni član te Udruge, sudjelovalisu brojni predstavnici ministarstava, energetskihregulatora, operatora prijenosnih sustava te ostalizainteresirani iz 14 zemalja: Albanije, Belgije, Bosne iHercegovine, Bugarske, Crne Gore, Grčke, Hrvatske,Italije, Mađarske, Makedonije, Njemačke, Rumunjske,Slovenije i Srbije.Riječ je o pripremi novog, drugog izdanja Desetogodišnjegplana razvoja prijenosne mreže, čija seobjava očekuje u proljeće iduće godine, i pripadajućihregionalnih investicijskih planova te prvih Pravila zamrežu o zahtjevima pri priključenju proizvodnih jedinica.Ti dokumenti izrađuju se temeljem odredbi TrećegNOVI PROPISIZakon o zaštiti zraka kojeg je Hrvatski sabor do -nio na sjednici 28. listopada 2011. godine je postaovaljan 16. studenog 2011. Ovim se Zakonomuređuje područje zaštite zraka, područje zaštiteozonskog sloja te područje zaštite klime, odnosnosmanjenja emisija stakleničkih plinova i prilagodbeklimatskim promjenama. Stupanjem nasnagu ovog Zakona prestaju vrijediti: Zakon o zaštitizraka (Narodne novine br. 174/04 i 60/08) tePravilnik o izdavanju dozvole ili suglasnosti zaobavljanje djelatnosti praćenja kakvoće zraka i praćenjaemisija u zrak iz stacionarnih izvora (Narodnenovine br. 79/06).Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja stupana snagu 1. siječnja 2012. godine. Hrvatskisabor ga je donio na svojoj 24. sjednici 30. rujna2011. godine, a objavljen je u Narodnim novinamabr. 114/11.Pravni okvir za donošenje ovog Zakona, koji će značajnoutjecati na zaštitu okoliša u cjelini i na zaštitupojedinih sastavnica okoliša od negativnih utjecajaod svjetlosnog onečišćenja, uređen je Zakonom ozaštiti okoliša (Narodne novine 110/07), a potrebaza njegovim donošenjem utvrđena je i kao jednaod mjera u Programu gospodarskog oporavkapaketa energetskih propisa EU-a, s ciljem integriranjatržišta električne energije u Europskoj uniji.Skup su pozdravili doc. dr. sc. Dubravko Sabolić - direktorHEP Operatora prijenosnog sustava, mr. sc. Željko Rajić- direktor Sektora za električnu energiju u Hrvatskojenergetskoj regulatornoj agenciji, te Boris Makšijan -načelnik Odjela za energetske sustave i restrukturiranjeiz Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva, radai poduzetništva Republike Hrvatske.Vlade Republike Hrvatske. Osim toga, Zakon ćeomogućiti kvalitetnije ispunjavanje zahtjeva izEuropskog zakonodavstva. Svjetlosno onečišćenjepredstavlja promjenu razine prirodne svjetlosti unoćnim uvjetima uzrokovanu unošenjem svjetlostiproizvedene ljudskim djelovanjem. Zaštita od svjetlosnogonečišćenja obuhvaća mjere zaštite odnepotrebnih, nekorisnih ili štetnih emisija svjetlostiu prostor u zoni i izvan zone koju je potrebno osvijetlitite mjere zaštite noćnog neba od prekomjernogosvjetljenja i određuje se na temelju zdravstvenih,bioloških, ekonomskih, kulturoloških,pravnih, sigurnosnih, astronomskih i drugih standarda.Pravilnik o naknadi za priključenje na plinskidistribucijski ili transportni sustav i za povećanjepriključnog kapaciteta donijela je Hrvatskaenergetska regulatorna agencija. a objavljen je uNarodnim novinama broj 137, od 30. studenog2011.Pravilnikom se uređuje stvaranje tehničkih uvjeta udistribucijskom ili transportnom sustavu, metodologijautvrđivanja naknade za priključenje na plinskidistribucijski ili transportni sustav i za povećanjepriključnog kapaciteta te raspolaganje priključkom.U radu radionice ENTSO-E zaJugoistočnu Europu sudjelovali subrojni predstavnici ministarstava,energetskih regulatora, operatoraprijenosnih sustava te ostalizainteresirani iz 14 zemaljaMasovni prihvat OIE-a, integracija tržišta i sigurnostopskrbe - glavni pokretači razvoja prijenosnemrežeDamjan Međimorec - direktor Sektora za razvoj i institucijskusuradnju u HEP OPS-u i član Upravnog odboraENTSO-E, uvodno je predstavio ENTSO-E i njegove zadaćepostavljene Trećim paketom energetskih propisaEU-a. Pri tomu se usredotočio na područje razvoja sustava,posebice na Desetogodišnji plan razvoja prijenosnemreže s regionalnim investicijskim planovimate njihovu ulogu u Paketu energetske infrastrukture,koji je Europska komisija nedavno predložila.Europska prijenosna mreža, rečeno je i u ostalim prezentacijama,kao i u raspravi - zahtijeva značajne investicije,kako bi i nadalje bila pouzdana i sigurna i to usve složenijim okolnostima - kada se u elektroenergetskisustav uključuje sve već broj volatilnih (promjenljivih)obnovljivih izvora energije te uz sve većukonkurenciju proizvođača i trgovaca na integriranomtržištu električne energije. U svom prvom Desetogodišnjemplanu razvoja prijenosne mreže iz 2010.,ENTSO-E je zaključio da je u razdoblju od 2010. do2014. godine potrebno izgraditi 35 000 km novih vodova,za što je potrebno od 23 do 28 milijarda eura. Uokviru pripreme drugog desetogodišnjeg plana razvojaprijenosne mreže, novi važan korak predstavlja usporednapriprema i izrada šest regionalnih investicijskihplanova. Preliminarni rezultati regionalnog investicijskogplana jugoistočne Europe, koji obuhvaća10 400 km vodova, ukazuju na 21 projekt od europskogznačaja u procijenjenoj vrijednosti od četiri milijardaeura.Radi što boljeg ostvarivanja planova, koje za sada nijena zadovoljavajućoj razini, potrebno je ubrzati postupkeishođenja dozvola za investicije, kao i poboljšatijavno prihvaćanje tih investicija, što zahtijeva širudruštvenu potporu operatorima.ENTSO-E je, podsjetimo, udruga 41 operatora prijenosnogsustava iz 34 europske zemlje, u koju su se2009. godine transformirale do tada postojeće europskeudruge operatora te ona danas djeluje i kroz višeregionalnih skupina (od toga, šest za razvoj sustava).Jedna od njenih temeljnih zadaća je uspostava tzv.unutrašnjeg europskog tržišta električne energije te,za ostvarenje tog cilja, priprema Pravila za mreže irazvija zajedničke alate za upravljanje mrežom teobjavljuje brojne druge dokumente.Prijenosna mreža ima jednu od najvažnijih uloga uostvarivanju ciljeva energetske politike Europske unijei posljedično Energetske zajednice, a njena sigurnost,složili su se izlagači, ostaje i nadalje glavna zadaćasvih operatora prijenosnog sustava.HEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011. 7

POSLOVNA KOMUNIKACIJAPOKRENUT INTRANETSKI PORTAL HEP-a TEMELJEN NAMICROSOFT SHAREPOINT TEHNOLOGIJIDarko AlfirevNovi Infohep!Točno u podne, 1. prosinca o.g., na zaslonima računalazaposlenika HEP grupe osvanuo je novi, redizajniraniInfohep. Njegovo lansiranje na naslovnicije popratila poruka dobrodošlice posjetiteljima,ilustrirana, činilo se možda i pomalo pretenciozno,fotografi jom vatrometa. Podaci o posjećenostiInfohepa tog prvog dana, a potom još više i sljedećihnekoliko dana, opravdali su ipak takvu opremuvijesti. Potkrijepimo to konkretnim pokazateljima:5. prosinca zabilježen je 2 421 posjetitelj, adan kasnije 29 467 otvaranja, odnosno prikazastra nica Infohepa. Prema svim pokazateljima, ostvarena je posjećenost 20 do 30 puta veća negoneposredno prije promjene.Već na prvi pogled vidljiv je značajan pomak udizajnu i načinu prikaza različitih vrsta sadržaja(novosti, najave, obavijesti…). Opseg vijesti višenije ograničen, a uz njih je moguć prikaz više fotografija. Najvažnija je novost veća uključenost posjetiteljaInfohepa i zaposlenika, uvođenjem mogućnostikomentiranja napisa i postavljanjem fotogalerije,u kojoj se objavljuju doista izvrsni radovinaših kolega.Infohep - prvi na zaslonuPomalo je neobično u tiskanom mediju kao što jeHEP Vjesnik, predstavljati vrline i novosti jednogelektroničkog mrežnog medija. Možda je dovoljnopozvati i one kolege koji još nisu zaplovili novimInfohepom da to učine i sami istraže njegove sadržajei mogućnosti. I ne samo da potom povremenoposjećuju Infohep, već da, kako smo to izamislili u Timu za uspostavu HEP portala, Infoheppostave kao početnu stranicu na svom računalu.Prvi dojmoviSudeći prema rezultatima ankete (stanje: 13. prosinca),novi je Infohep iznimno dobro prihvaćen.Čak 70 posto anketiranih smatra da je Infohep odličani izgledom i funkcionalnošću. Po 11 postoodgovorilo je da je atraktivan izgledom, ali ne isadržajem, odnosno da je prosječan. Za samoosam posto posjetitelja, Infohep je loš. Izdvajamonekoliko komentara:Dubravko Čorak: Poslije zasićenosti s nečim što inije bilo loše, s obzirom na funkciju i informacije,ovaj redizajn je apsolutno pogođen. Preglednost,funkcionalnost, zastupljenost svih informacija jeupravo ono što radnici očekuju. Čestitke svima nauloženom trudu!Goran Tomić: Autori, ugodno ste me iznenadili,vidi se da imamo pametne i sposobne za suvisliuradak. Ako još i novo ICT okruženje bude na traguovoga, operativa će biti zadovoljna.Dejan Buchwald: Čestitam Vam na uspješnomredizajnu našeg portala Infohep. U odnosu na stari,vidljiva su poboljšanja, kako na dizajnu, tako i nafunkcionalnosti. Odmah me privukla obavijest vezanauz sažetke poslijediplomskih i doktorskih radova.S tim u vezi bih Vas molio da me uputite nakoji način se može doći do baze cjelovitih radova.To bi bio slijedeći korak u povezivanju i proširenjuznanja unutar naše Grupe.Kristina Tovarić: Kolegice i kolege koji ste radili naizradi novog Infohepa - hvala!Naime, s Infohepa se može pristupiti svim websadržajima i web mjestima jedinstvenog intranetportala HEP grupe! Riječ svim treba shvatiti djelomiceuvjetno, jer je pristup dijelovima Portalaomogućen prema defi niranim pravima, u skladusa središnjim HEP-ovim sustavom autorizacija.Pojed no stavljeno, zaposlenik neke naše elektrane,koji inače radi na poslovima planiranja, auključen je u pripremu revitalizacije ili izgradnjenovog bloka, imat će pristup web mjestimaHEP Proizvodnje, projektnog tima za izgradnju igrupe ili tima za pripremu gospodarskog plana.Naravno, za uspostavu svih pojedinih web mjestapotrebna je odgovarajuća odluka ovlaštenih osoba,direktora društava i sektora u HEP-u d.d. tevoditelja timova.Radi poticaja na takvu odluku i prezentacije poslovno-organizacijskihprednosti novog intraneta,održat će se edukacijske radionice za predstavnikedruštava i sektora. Za sada, korisnicima su na raspolaganjumaterijali objavljeni u Centru za dokumente:Uputa za upotrebu Intranet portala uHEP grupi i Upute za korištenje SharePoint 2010portala v2 (pripremio izvođač, tvrtka eVision).Naime, novi HEP-ov intranet portal temelji se nasuvremenoj platformi Microsoft SharePoint 2010,namijenjenoj za izgradnju korporativnih web mjesta(Enterprise Content Management sustav). Ta8Struktura Intranet portala HEP-aHEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011.Naslovnica Infohepa: U prvom planu - ljudi

platforma korisnicima omogućuje jednostavnokreiranje, pronalaženje i dijeljenje informacija, korištenjeminternetskog preglednika. Sadr žajePortala moguće je pronaći jednostavno i brzo, intuitivnomnavigacijom kroz dijelove portala ili korištenjemsustava pretraživanja.Potreban je high touchSuvremena i korisnički orijentirana tehnologija je,dakle, tu. Svjesni smo, međutim, da ona nije dovoljna,štoviše da dobra tehnologija ne znači i dobrukomunikaciju. Aktualnost i zanimljivost sadržaja,širok krug autora i sudionika rasprave, jasnoća iuvjerljivost priča koje će se naći na Infohepu - tosu aduti s kojima moramo igrati. Nije dovoljan hightech, potreban je high touch, da se poslužim poru-kom Zoltana Baračkaja, struč njaka s područja poslovnogodlučivanja (više o tomu možete saznati uprikazu ovogodišnje Konferencije za odnose s javnošćuu ovom broju HEP Vjesnika).Blizu devet mjeseci trajao je posao na uspostavinovog Infohepa i Intranet portala. Pravi posao, međutim,tek predstoji. To je prokletstvo tzv. novihmedija, njihova su kvaliteta i relevantnost svakogdana na novoj kušnji. Tako i nad Infohepom trebastalno bdjeti. Neće to biti jednostavno, jer sadakada smo uspješno obnovili interni portal, sve jačeosjećamo potrebu, nužnost da i naše javne internetskestranice preuredimo na način kakav je primjerenHEP-u. Riječ je o približno tisuću stranicačitave HEP grupe, komunikaciji s približno dva milijunakupaca… Kakav će tek to vatromet biti!Trenutak pokretanja novog Infohepa- u stožeru SIT-aPrve ocjeneTina Jakaša, voditelj Tima za uspostavuintranet portala u HEP grupiKao voditelj Tima za uspostavu intranet portala uHEP grupi, temeljenog na Microsoft SharePoint tehnologiji,zahvaljujem svim članovima Tima, kao istručnim suradnicima koji su napravili odličan posao.Uloženo je puno truda u dizajn, osmišljavanje funkcionalnostii hijerarhijske strukture web mjesta te oživljavanjesadržaja. Nadam se da će ova tehnološkaplatforma u budućnosti omogućiti svima nama bržipristup i razmjenu informacija nužnih za brze reakcije,posebice u tržišno orijentiranim djelatnostima.Razmjena znanja i iskustava zaposlenika važan jedoprinos stručnom usavršavanju i unaprijeđenjuposlovnih procesa. Integracija Portala s poslovnimaplikativnim sustavima omogućit će praćenjeključnih indikatora poslovanja i donošenje poslovnihodluka, s ciljem ostvarenja dobrih poslovnihrezultata.Mihovil Bogoslav Matković, direktor Sektoramarketinga i korporativnih komunikacijaSvakako da zamisao za novi Infohep, a potom i njenoostvarenje zaslužuju vrijednu pohvalu. Za HEP je to ilogično da je ukorak sa svim prestižnim što se događau svijetu prakticiranja s naprednim komunikacijskimtehnologijama. Imamo tehnologiju, imamo infrastrukturu,naravno, imamo i znanja, što potvrđujeovaj projekt. Dodatno mi je drago što su kolege izSektora marketinga i korporativnih komunikacijaizravno sudjelovali u Timu za novi Infohep te, posebice,što smo organizacijski uključeni u njegovo održavanjei uređivanje, na dnevnoj razini.To znači da smo među kreativcima koji mu stvarajufi zionomiju, njegovu atraktivnost, potiču znatiželju ukorisnika. Očekujem, na neki način, i tražim da standardiziramoi održavamo svoj dio odgovornosti zaposlovno važan i lijep interkomunikacijski medijHEP-a.Tihomir Saić, direktor Sektora za informatiku itelekomunikacijeU nastojanju da najnovije IT tehnologije približimokorisnicima HEP-ovog informacijskog sustava i razumijevajućida protok informacija i znanja kroz unapređivanjesuradnje zaposlenika i agregiranje intelektualnogkapitala predstavlja jedan od ključnihfaktora uspješnosti, osmislili smo i realizirali projektnovog Infohepa. U okviru Projekta, dizajniran je noviizgled Infohepa i standardiziran predložak izgledaweb mjesta (timova, projekata, sektora i društava),migrirane su postojeće informacije s Infohepa i drugihweb mjesta te uspostavljena infrastruktura zasmještaj i pronalaženje i pretraživanje dokumenata.Tako uspostavljena infrastruktura će nam ubudućeomogućiti brže reagiranje na zahtjeve korisnika zakreiranjem novih web mjesta, odnosno olakšatiupravljanje web sadržajima HEP-ovog intraneta.Andrea Žagar, web dizajnericaŠminkanje “stare cure“ za mene je uvijek nov i velikizazov. Potpuno sigurno, zadovoljstvo je utoliko veće,kada doživiš “WOW! - efekt!”, nakon što posjetiteljivide transformaciju “prije” i “poslije” ... nakon što jestarom Infohepu udahnut novi život. Svježi izgled inovi sadržaji Infohepa govore o tomu da nam je stalodo posjetitelja, da brižljivo gradimo vlastiti poslovniimidž. To nas istodobno snažno potiče na redizajn internetskihstranica HEP-a, njihovu novu privlačnost zazainteresirane posjetitelje. Pri brajanjem novih funkcionalnosti,koje omogućuje platforma MicrosoftSharePoint 2010 i primjenom novih tehnologija, odnosnoCMS sustava za lako upravljanje sadržajem, napravilismo veliki korak naprijed, koji su ubrzo prepoznalikorisnici Infohepa. Kao dizajner, očekujem vašu dobronamjernukritiku i savjet, jer i vi time pridonosite stalnomosvježavanju našeg Infohepa, kako bi i dalje bioprivlačan i zanimljiv, upravo vama.Tomislav Šnidarić, novinarBudući da sam skoro od svog prvog radnog dana uHEP-u posebno “vezan“ za Infohep, pokretanje novog,suvremenog intranetskog portala kojeg smonazvali Infohep za mene je veliko zadovoljstvo.Uspoređujući prethodne verzije, držim da je ovimpreoblikovanjem Infohepa napravljen najveći iskorakdo sada. Želja nam je bila napraviti potpuno funkcionalanportal, istodobno moderno dizajniran, koji ćezadovoljiti poslovne potrebe svakog Hepovca, a sudećipo komentarima kolegica i kolega - čini se dasmo najveći dio tog cilja uspjeli ostvariti. Namanovinarima, novi Infohep u tehničkom smislu omogućavakreativniji i analitičniji pristup događajima, alii traži veći angažman te učestalo povećavanje informatičkogznanja. Ipak, najvećim adutom novogInfohepa smatram mogućnost komentiranja vijesti,što širom otvara vrata komunikaciji među zaposlenicima.Omogućiti komunikacijsku interakciju u takovelikom i složenom sustavu, veliki je dobitak zaHEP.Ivan Vučković, administrator računalnog sustavaMicrosoft SharePoint je skup alata za potpuno novurazinu Microsoft Offi ce paketa: dovodi ga online itako korisnicima omogućava efi kasnije dijeljenje resursate suradnju s kolegama. SharePoint je zapravoweb stranica koja može biti pokrenuta u Internetpregledniku, kao što je Internet Explorer, i koja uključujerazna interaktivna sučelja. Kroz ta sučeljaSharePoint pruža široki skup funkcionalnosti, a samoneke od njih su: dijeljenje sadržaja i različiti oblicisuradnje između zaposlenika (dijeljenje dokumenata,korištenje kalendara, evidencija zadataka pojedinihčlanova tima i slično), društveni alati (tagiranje ikategoriziranje sadržaja, komentiranje i ocjenjivanjesadržaja, wiki stranice, blogovi…), napredno pretraživanje,implementacija složenih procesa korištenjemtijeka rada, poslovna inteligencija, spajanje navanjske izvore podataka i drugo. SharePoint je svojevrsnaplatforma, koja nije ograničena na početniskup funkcionalnosti (koji je, treba naglasiti, doistaprilično širok), već je njeni korisnici vrlo lako moguprilagoditi svojim potrebama i nadograditi dodatnimvlastitim aplikacijama.HEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011. 9

ZAHVATIHIDROELEKTRANA ZAKUČACMarica Žanetić MalenicaUmrežen novi mrežnitransformatorPogon novog transformatora iznimno je važan zanaponske okolnosti u prijenosnoj mreži Dalmacije,ali i za planirani početak demontaže, jer će privremenopreuzeti ulogu agregata ANakon što su u HE Zakučac završene godišnje revizijena sva četiri agregata, revitalizacija je ponovno hittema, u okviru koje je 14. studenog o.g. u rasklopištu220/110 kV u pogon pušten novi trofazni mrežni transformator(220/110 kV, 150 MVA). Osim što će s novimtransformatorom to rasklopno postrojenje bitirezer va onomu u TS 400/220/110 kV Konjsko, novitransformator privremeno će i preuzeti ulogu agregataA, čija se demontaža, prema Noveliranom investicijskomprogramu, planira u travnju 2012.Podsjetimo da su radovi u tom dijelu spomenutograsklopišta započeli 7. srpnja o.g., a novim transformatoromproizvedenim u tvrtki Končar - Energetski transformatorizamijenjen je 50 godina stari, snage100 MVA, koji je služio od prvog dana puštanja u radprvog agregata prve faze HE Zakučac.Prije nego što je transformator pušten u probni pogon,ishođena je izmjena i dopuna građevinske dozvole.Naime, u prvotnom projektu od prije nekoliko godina,defi nirano je da će sva četiri agregata biti na naponu220 kV, ali je zbog stanja u prijenosnoj mreži DalmacijeNoveliranim investicijskim programom defi nirano dase dva agregata (A i D) priključe na 220 kV napon, adva (B iC) na 110 kV napon.Nositelj ovog posla bila je tvrtka Končar KET s podizvođačimaKončar - Montažni inženjering (za elektromontažneradove) i ST Gramit (za građevne radove).Cjelokupni posao koordinirao je Mario Dujmović izOdjela za pripremu izgradnje i revitalizaciju PP HE Jug.Radna (pred)nervoza u strojarniciPremda demontaža prvog agregata započinje tek zanekoliko mjeseci, u strojarnici HE Zakučac već se osje-ća radna nervoza. Tamo je već čelična konstrukcija spodestom (platformom) za odlaganje novog statoraagregata A, a potom i ostalih, koji će pristizati premadogovorenoj godišnjoj dinamici. Montirana je nadotvo rom predturbinskog zatvarača agregata D. Posaoje uspješno obavila tvrtka Interblok u suradnji sBramontom kao podizvođačem, a sve je nadziralaVanja Lukas iz Odjela za pripremu izgradnje i revitalizacijuPP HE Jug.Tijekom studenog i prosinca u Voithovoj tvornici uaustrijskom St. Pöltenu i ljubljanskom Litostroju, članicaTima za revitalizaciju zadužena za strojarski dioopreme, doc.dr. sc. Marija Šiško Kuliš, obavila je pregled,ispitivanje i preuzimanje rotora turbine B i mehaničkogsklopa turbinskog regulatora turbina A i B.Time je zaokruženo preuzimanje cjelokupne opremaza turbine A i B, koja bi u Hrvatsku trebala stići dokraja prosinca.Pojačano je i projektiranje za pravodobno ishođenjegrađevne dozvole za radove u strojarnici.- Zadovoljan sam sadašnjim tijekom radova, osobitopuštanjem u pogon novog transformatora, koji je iznimnovažan za naponske okolnosti u prijenosnoj mrežiDalmacije. Dakako, to je važno i zbog planiranog početkademontažnih radova i svi naši napori usmjerenisu tom sljedećem velikom projektnom zadatku. Timviše sam ponosan na cijelu posadu i suradnike, jer jepostrojenje tijekom obavljanja revitalizacijskih zahvataraspoloživo i pogonski spremno za sustav, kaže direktorHE Zakučac Ivan Krnić.Posebni teretstiže u srceMosora……s privremenog skladištatransformator će otputovati urasklopište……polako sjeda na pravo mjesto……evo ga,udomljenog!Priprema za demontažuagregata A u strojarniciHE Zakučac: istovar podesta(platforme) za odlaganje novogstatora agregata A, prvog naredu, a potom i ostalih10HEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011.

ZAHVATIUVOĐENJE NOVOG DALEKOVODAU TRAFOSTANICU RAKITJET. JalušićSnimili: T. Jalušić i T. ŠnidarićCilj: energetski sigurnijiZaprešić i SamoborNajstariji, drveni, jednostruki dalekovod uTS Rakitje, uskoro će zamijeniti novi, dvostrukičelični, pocinčani, koji će se uvesti u jedno od dvaoslo bođena polja, gdje je donedavno bio dalekovod110 kV Zaprešić, koji je prespojen naDV Tumbri 3Zbog sigurnije opskrbe električnom energijom Zaprešićai Samobora, sredinom studenog ove godine su utrafostanici 110/30/10 kV Rakitje, u Prijenosnom područjuZagreb HEP Operatora prijenosnog sustava, započeliradovi za uvođenje novog dalekovoda Rakitje -Samobor. Planira se da će radovi trajati približno mjesecdana, a izvodi ih tvrtka Dalekovod.Tako će na mjesto ovdje najstarijeg, drvenog, jednostrukogdalekovoda, uskoro doći novi, dvostruki čelični,pocinčani. Uvest će se u jedno od dva oslobođenapolja, gdje je donedavno bio dalekovod 110 kV Zaprešić,koji je prespojen na DV Tumbri 3. Povezivanjemdalekovoda Rakitje - Tumbri 3 te Rakitje - Zaprešić,na stao je dalekovod Tumbri - Zaprešić. Time je ostvarencilj, odnosno povećana je sigurnost opskrbeZaprešića i Samobora. O svemu smo podrobnije saznaliod Božidara Zorka - voditelja trafostanice Rakitje, kojinam je rekao:- Nema prekida u napajanju potrošača tijekom radova.Trafostanica Rakitje iznimno je jako prijenosno čvorište,s brojnim dalekovodnim poljima, što od nas iziskujeposebnu pozornost pri isključivanju dijelova postrojenja.Riječ je, zapravo, o pripremama za planiranu cjelokupnurekonstrukciju TS Rakitje. Ovdje se nadaju da će se todogoditi što prije i da će TS Rakitje uskoro slijediti primjerprije pet godina potpuno rekonstruiranog obliž njeg110 kV rasklopnog postrojenja Podsused.U prosincu smo popratili dizanje portalaBožidar Zorko - voditelj trafostanice Rakitje, jakog prijenosnogčvorišta, u obilasku gradilištaTemelj za portal novog dalekovoda iskopan je u studenomHEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011. 11

ZAHVATIPOLOŽENA PODMORSKA DIONICA 20(10) kVKABELA IZMEĐU BIOGRADA NA MORU ITKONA NA OTOKU PAŠMANUMarica Žanetić MalenicaNa brodu polagačusve je spremno:dio kabela na bubnjui prepoznatljiva žirafaKabel udomljen namorskom dnu12Premda se Tkon u slučaju nužde može napajati, premda otežano, i izTS 35/10(20) kV Kukljica, ali samo u zimskoj polovici godine, zamjenastarog nepouzdanog podmorskog kabela iz 1971. godine povećavapouzdanost i kvalitetu napajanja te kapacitet mrežeHEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011.

Kabel u tzv. čarapi na tkonskoj strani,kroz priobalnu zaštitu, uronit će u morei krenuti prema biogradskoj straniVeliki broj sudionika tog posla su umreženi i potrebna je dobra koordinacija kapetanategljača, geodeta, ronilaca, čamaca…osobito u najsloženijim fazama – početku izavršetku polaganjaIzmeđu Biograda na moru i Tkona na otoku Pašmanu1. prosinca o.g. uspješno je položena podmorska dionica20(10)kV kabela, duga 2 390 metara. Radovi nacijeloj dionici između TS 110/10(20) kV Biograd iTS 10(20)/0,4 kV Tkon 2 započeli su 19. rujna o.g., anjihov završetak s ispitivanjima planiran je 16. prosincao.g., s tim da se uporabna dozvola očekuje dokraja siječnja 2012.Kopneni dio dionice u Biogradu dug je 100, a onaju Tkonu 240 metara. Kabel, koji polazi izTS 110/10(20) kV Biograd, bio je spojen na stari podmorskikabel koji ide preko otočića Sv. Katarine. On jepresječen na prijelaznoj spojnici i, preko novopoloženih100 m podzemnog kabela, spojen s novim podmorskimkabelom.Tim zahvatom zamijenjen je stari kabel položen 1971.,koji je bio nepouzdan i često se kvario. Popravak takvihkvarova na podmorskom kabelu je vrlo zahtjevan(posebna plovila, strojevi i alati, specijalizirano stručnoosoblje) i dugotrajan (u najpovoljnijem slučaju trajetjedan dana). Upravo povećanje pouzdanosti i kvalitetenapajanja opravdava ovaj Projekt, a povećat će se ikapacitet mreže. Istina, Tkon se u slučaju nužde moženapajati, premda otežano, i iz TS 35/10(20) kVKukljica, ali samo u zimskoj polovici godine. Tijekomljeta to nije moguće.Ukupna vrijednost ove investicije Elektre Zadar je3,5 milijuna kuna, a glavni izvođači radova bili su:Pomgrad inženjering iz Splita (priobalna zaštita),GEOCAD Zadar (geodetski radovi i navođenje brodapolagača) i Brodomerkur s podizvođačima. Tako jepodizvođač Konektor Zadar bio zadužen za podzemnudionicu u Tkonu, a Golemi Vrana za podzemnu dionicuu Biogradu. Polaganje podmorskog kabela obavili suzaposlenici Odjela za građenje Službe za izgradnjuElektrodalmacije Split, koji su ovaj posao započeli odmahnakon polaganja podmorskog kabela izmeđuTrogira i Čiova. Potrebne pripreme (opremanje trajekta,prematanje kabela, izrada kabelskih spojnica) su,prema riječima Domagoja Miluna - rukovoditeljaOdjela za građenje, obavljene od 26. do 29. studenogpa je trajekt prema Biogradu krenuo 30. studenog.Tako je kabel, kako je i bilo planirano, 1. studenog o.g.uspješno udomljen na morskom dnu, zahvaljujući povoljnimvremenskim uvjetima.Nadzor opisanih tromjesečnih radova obavljali sustručnjaci Odjela za planiranje i investicije Službe zarazvoj i investicije Elektre Zadar i to Mirjana Pelaić -kao glavna nadzorna inženjerka te Dinko Jović i IvanBalić - nadzorni inženjeri za građevne i elektromontažneradove. Suradnik nadzornog inženjera za elektromontažneradove bio je Mario Salopek iz Odjela zarazvoj mreža te Službe.Ronilac u početnoj fazi nadzire sjedi likabel na pravom mjestu – na vrećama uza njega predviđenom kanaluPri mirnoj završnici ispred biogradskeobale - Marin i Toni Mrduljaš u gumenjakupovlače kabel na zračnim jastucima, aovdje je i ronilac - treba paziti da se nakonpostupnog ipuhivanja kušina kabel točnospusti u iskopani kanal i potom uvuče ucijev priobalne zaštitePosebna, originalna, sprava izrađena za polaganje kabela u vrijeme Otočne veze idanas dobro funkcionira, a ako se pitate zašto su upotrijebljene automobilske gume,odgovor je vrlo jednostavan: da ih se lako može zamijeniti novima kada se pohabajuNakon uspješno obavljenaposla po lijepu vremenu,dio sudionika s ostatkomkabela, koji će bitiuskladišten uElektri Zadar za slučajeventualnog popravkanekog od podmorskihkabela: (sjede) ArsenBatarelo - inženjergradilišta i Ivan Balić -nadzorni inženjer; (stoje)Ivan Topić - glavninadzorni inženjer, PetarBlajić, Mato Mijić, NikolaMijić, Domagoj Milun ivozač Mate ŽurićHEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011. 13

ZAHVATIELEKTRODALMACIJA OBNAVLJA TRI SREDNJONAPONSKADALEKOVODA NA OTOKU HVARUNovo ruho veteranaStudeni i prosinac su, barem u Dalmaciji, bili vrlo mjeseciu svim našim temeljnim djelatnostima. Revizije,remonti, revitalizacije, pregledi, obnove, rekonstrukcije...,sve su to izrazi s kojima sam se čestalo susretalaove jeseni. I ne samo na kopnu, već i na otocima.Tako je PrP Split na Hvaru rekonstruirao svoju jedinuvisokonaponsku TS 110/35 kV u Starom Gradu, a isplitska Elektrodalmacija imala je pune ruke posla.Početkom prosinca o.g. su novim podmorskim kabelomenergetski Čiovo s kopnom, a potom započeliobnovu tri srednjonaponska hvarska dalekovoda. Svatri dalekovoda bili su pravi koji su već započeli svoješesto desetljeće pod naponom. Tako je DV 35 kV StariGrad - Smoči guzica (koja maštovita krsna kuma) izgrađen1958. na betonskim stupovima oblika glave,ukup ne duljine trase od 6 800 metara s ugrađenim 31nosivim i četiri zatezna stupa.DV 35 kV Stari Grad - Hvar i DV 35 kV Hvar - Točila izgrađenisu 1960. godine na čeličnorešetkastim stupo vimaoblika glave (ukupna duljina trase DV 35 kV Stari Grad- Hvar je 14 715 metara, a na njoj je ugrađeno 70 nosivihi deset zateznih stupova; trasa DV 35 kV Hvar -Točila duga je 5 560 metara s 24 nosiva i 6 zateznihstupova, od kojih su dva u funkciji nosivih).Njihovom obnovom će se obaviti: zamjena vodiča, zemnogužeta, izolatora i ovjesa na svim dionicama;ugradnja linijskih odvodnika prenapona i ugradnja novihuzemljivača na bitnim pozicijama. Na dioniciIzgrađen davne 1958. godine nabetonskim stupovima, dalekovod 35 kVStari Grad - Smočiguzica tražipomlađivanjeDV 35 kV Stari Grad - Hvar zamijenit će se i tri oštećenastupa (22, 27, 28), a planirana je antikorozijska zaštitakonstrukcije željeznih stupova na svim dionicama.Spomenute radove, koji bi trebali biti dovršeni do krajaprosinca o.g., izvode tvrtke Dalekovod d.d. Zagreb iTehno-elektro d.o.o. iz Đakova. Odgovorna osoba zaMarica Žanetić MalenicaDalekovod 35 kV Stari Grad - Hvardobiva tri nova čeličnorešetkasta stupaostvarenje posla je Filip Šodan - rukovoditelj Odjela zaodržavanje nadzemnih vodova Službe za održavanje, anadzorni inženjeri su Zdenko Granić za elektromontažnei Leo Zlatar za građevne radove, obojica iz Odjela zaplaniranje i investicije Službe za razvoj i investicijeElektrodalmacije.POLOŽEN PODMORSKI KABEL 35 kV TROGIR-ČIOVOKopno i Otok u novoj veziOni su odgovorni za uspješno obavljeniposao: Domagoj Milun - rukovoditeljOdjela za građenje (drugi s lijeva),Arsen Batarelo - glavni inženjer(u sredini) i Mate Mijić - voditeljpolaganja podmorskog kabelaViše od 35 godina star i dotrajao 35 kV podmorskikabel nekoliko je puta bio oštećen sidrima plovilai, premda je riječ o rezervnoj trasi za napajanjeotoka Čiova, ocijenjeno je da je treba obnovitizbog iznimne važnosti njene pouzdanostiNajkraća, ali i najzahtjevnija dionica 35 kV podmorskogkabela između Trogira i otoka Čiovo, duga370 metara, položena je 24. studenog o.g.Zahvati na dvije kopnene dionice od 550 metara (sastrane Trogira) i 450 metara (sa strane Čiova) nastavitće se početkom sljedeće godine, a njihov završetakplaniran je krajem veljače 2012.Naime, više od 35 godina star i dotrajao 35 kV podmorskikabel nekoliko je puta bio oštećen sidrimaplovila i premda je riječ o rezervnoj trasi za napajanjeČiova, ocijenjeno je da je treba obnoviti zbog iznimnevažnosti njene pouzdanosti.Nakon izrađenog projekta zamjene starog novim, radovisu započeli 17. listopada o.g. Ponajprije jeMontmontaža - Plinovodovod izgradila priobalnu zaštituna trogirskoj i čiovskoj obali, a potom je specijaliziranaekipa Pomgrada pod morem iskopala kanal dug170 metara i širok 70 centimetara, u koji je položenkabel proizveden u Elki. Nakon toga je kabel prekrivenvrećama i posut pijeskom, kako bi se zaštitio od mehaničkihoštećenja.Za cjelokupni posao bila je zadužena Služba za investicijesplitske Elektrodalmacije, a izvođač svih elektromontažnihradova bio je Odjel za građenje Službe zaizgradnju. Glavni inženjer bio je Arsen Batarelo, a voditeljpolaganja podmorskog kabela Mate Mijić.Korištene su i usluge Hrvatskog hidrografskog instituta(za geodetska ispitivanja) te ronilaca iz Posejdona.Ukupna vrijednost investicije je 1,7 milijun kuna, odčega 1,1 milijun otpada na dionicu podmorskog kabela,a 600 tisuća kuna na dvije kopnene dionice.14HEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011.

S LICA MJESTAREKONSTRUIRANO 110 kVPOSTROJENJE TS 110/35 kVSTARI GRAD NA OTOKU HVARUMarica Žanetić MalenicaNova godina u SDV-uPostrojenje se rekonstruira nakon više od tri desetljećapogona, prvenstveno zbog činjenice da jeto jedna od rijetkih trafostanica PrP-a Split kojanije uključena u sustav daljinskog vođenjaNakon što je 29. studenog o.g. u pogon pušteno rekonstruirano110 kV postrojenje TS 110/35 kV StariGrad na otoku Hvaru, 1. prosinca su je, s predstavnicimaizvođača radova, posjetili direktor PrP-a Split MarioGudelj i njegov pomoćnik Stjepan Guć, a pridružili suim se i pomoćnici direktora HEP Operatora prijenosnogsustava Marko Lovrić i mr.sc. Igor Ivanković te direktorPrP-a Zagreb Ivan Sičaja. S obavljenim zahvatima, ionima koji slijede do kraja godine, upoznali su ih glavninadzorni inženjer Zoran Sinovčić - rukovoditeljSlužbe za upravljanje područnom mrežom te nadzorniinženjeri Dragan Ljubičić (za primarnu opremu) izOdjela za zamjene i prilagođenja Službe za primarnuopremu PrP-a Split i Mišo Šanić (za sekundarnu opremu)iz Odjela za upravljanje TS, Službe za upravljanjepodručnom mrežom.Dočekala svojih pet minutaTS 110/35 kV Stari Grad izgrađena je davne 1978. i odtada nije bila značajnije rekonstruirana, osim što suotklanjani rijetki kvarovi na opremi, koja se tijekomsvih tih godina uredno i kvalitetno održavala. Nakonviše od tri desetljeća, a prvenstveno zbog činjenice daje to jedna od rijetkih trafostanica PrP-a Split koja nijeuključena u sustav daljinskog vođenja (SDV), odlučenoje da se postrojenje rekonstruira i poveže saSDV-om PrP-a Split. Može se reći da je dočekala svojihpet minuta.Tijekom 2009. i 2010. izrađena je projektna dokumentacija,ishođena građevinska dozvola te osiguranasredstva za rekonstrukcijske radove. Za izvođača radovaodabran je konzorcij, kojeg čine tvrtke Brodomerkuri Končar KET.Radovi, koji su započeli 12. rujna o.g., obuhvatit će:rekonstrukciju primarne opreme 110 kV postrojenja(zamjenu prekidača, strujnih i naponskih mjernihtransformatora i upravljačkih ormara polja te ugradnjuelektromotornih pogona rastavljača); rekonstrukcijusekundarne opreme 110 kV i 35 kV postrojenja(ugradnju nove sekundarne opreme za upravljanjei zaštitu i staničnog računala te prilagodbu naSDV PrP-a Split); zamjenu pomoćnih pogona i telekomunikacijskeopreme te uvođenje u SDV sustav HEP-a.Planirani su i manji građevni zahvati na sanaciji zgradei postrojenja.Prvi dio polja (VP Blato, Trafo polje 1 i mjerno polje) jeu cijelosti rekonstruiran i vraćen u pogon nakon plani-Rukovodstvo PrP-a Split i njihovi gosti u obilasku obnovljenog postrojenjatrafostanice Stari Gradranih pet tjedana, odnosno 18. listopada. Slijedila jerekonstrukcija ostalih polja (Trafo polje 2 i VP Nerežišće),koja su u pogon puštena 29. studenog. Tijekomprosinca rekonstruira se sekundarna oprema u vodnimpoljima na 35 kV (polja Brač i Hvar), koja nisu rekonstruiranadok su se obavljali radovi na 110 kV postrojenju.Time se osiguravalo pouzdano napajanje potrošačaotoka Hvara i Visa u slučaju bilo kakvih kvarovana visokonaponskim dalekovodima ili opremi uTS Stari Grad.Bypass omogućio besprekidni rad otočne petljeTijekom radova osobito se vodilo računa o potrošačimaotoka Hvara i Visa, koji se napajaju iz TS Stari Gradte su kratko bili bez električne energije.- To je zahtijevalo kvalitetnu pripremu svih poslovarekonstrukcije te koordinaciju sa splitskom Elektrodalmacijom.Isporuka je obustavljena kratkotrajnosamo nekoliko puta, najviše do jedan sat, kažeZ. SinovčićRadovi su bili složeniji zbog energetskih okolnosti uDalmaciji, odnosno smanjene proizvodnje HE Zakučaci HE Dubrovnik zbog manjka vode u akumulacijama,tako da se nisu mogli potpuno isključiti dalekovodi110 kV Stari Grad - Nerežišća ili 110 kV Stari Grad -Blato. Prespajanjem (bypass) na tom dalekovodu uzsamu trafostanicu, nije se trebala prekidati otočnapetlja i TS Stari Grad je imala dvostrano napajanje tijekomcjelokupnog trajanja rekonstrukcije. Bez obzirana otežano izvođenje radova, poštovani su planiranirokovi.UMIROVLJENA TRI UKLOPNIČARAU zadnjih godinu dana umirovljena su tri uklopničaraTS Stari Grad: Berti Petrić, Ivo Škrmeta iAndro Tadić. Dvojica od njih, Berti i Andro, odazvalisu se pozivu svojih bivših rukovoditelja ikolega kako bi im u većem društvu, tog 1. prosinca,zaželjeli ugodne umirovljeničke dane.Berti Petrić je uklopničarski posao radio više od32 godine i kaže da se ne sića da mu je ikad bilološe. Posebno je volio noćne smjene kada je umiru mogao o svemu razmišljati. Kaže - divota!Andro Tadić je HEP-u također darovao svoje najboljegodine. I on poručuje da je u HEP-u biozadovoljan i zahvalan na svemu što mu je HEPdao. No, Andro je priča za sebe, koja će naćisvoje mjesto u jednom od idućih brojevaHEP Vjesnika.Direktor PrP-a Split Mario Gudelj jedugogodišnjim uklopničarima AndriTadiću i Bertiju Petriću zaželiougodne umirovljeničke daneHEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011. 15

S LICA MJESTAHIDROELEKTRANA VARAŽDINTatjana JalušićUklanjanje nanosa izakumulacije - prvi put u HEP-uTaloženje i zadržavanje velikih količina nanosa u akumulaciji, odnosnoonemogućavanje prirodnog pronosa riječnog nanosa, može izazvatinegativne energetske, ekološke i sigurnosne posljedice, a uklanjanjenanosa - veliki i prvi takav zahvat u HEP-u provodi se u akumulacijiHE Varaždin, što je zahtjevan i složen posao koji će trajati nekoliko godinaWatermaster -višefunkcionalni strojza rad na vodi koji,između ostalog, moževaditi vodenuvegetaciju iz jezera ivodotoka tako da seona usitni te vodenomcrpkom i duljimcjevovodomtransportira na željenulokaciju, a na sličannačin uklanja nanos sdna jezera i vodotoka16HEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011.

U Hidroelektrani Varaždin na rijeci Dravi, u tijeku jeuklanjanje nanosa iz akumulacije, što je veliki i prvitakav zahvat u Hrvatskoj elektroprivredi. Radovi će,saznajemo od direktora HE Varaždin Darka Kuče, potrajatinekoliko godina, a prva faza, koja je započela početkomrujna i planira se dovršiti do kraja ove godine,odnosi se na uklanjanje prašinastog nanosa na uzvodnomdijelu akumulacije.HE Varaždin, kao i druge dvije dravske hidroelektraneČakovec i Dubrava, višenamjenska su postrojenja koja,osim što proizvode električnu energiju, štite i zemljištaod poplava i erozije nastalih djelovanjem rijeke, poboljšavajuodvodnju, opskrbu vodom, promet te športske irekreacijske aktivnosti. Dravske elektrane organizacijskipripadaju Proizvodnom području hidroelektrana Sjever,a njima se daljinski upravlja iz jednog centra - tzv.Komande lanca Varaždin.HE Varaždin, izgrađena 1975. godine, koristi vodnesnage Drave od Ormoža do Varaždina, na dionici dugoj28,5 km. Instalirane je snage 86 MW, s mogućom prosječnomgodišnjom proizvodnjom od 476 GWh. Njenoakumulacijsko jezero, površine 3 km 2 , dugo je 3,5 km,a široko od 240 do 1 200 metara, s ukupnim volumenomkod srednjeg protoka od 8 hm 3 .Nataloženi nanos u akumulaciji je energetski gubitakTaloženje i zadržavanje velikih količina nanosa u akumulaciji,odnosno onemogućavanje prirodnog pronosariječnog nanosa, može izazvati negativne energetske,ekološke i sigurnosne posljedice. Redovito praćenjestanja nanosa među zakonski je propisanim tehničkimpromatranjima objekata hidroelektrane. Svake godineispituju se njegova kvantitativna i kvalitativna svojstva- obavljaju se hidrografska snimanja dna akumulacijeradi utvrđivanja promjena količine nanosa te uzorkovanjezbog određivanja njegovog granulometrijskog sastava.Dođe li do zasipanosti korita rijeke unutar akumulacije,to može izazvati nekontrolirano meandriranjeglavnog riječnog toka te tako ugroziti sigurnost obodnihnasipa jezera. Nasipe mogu ugroziti i prolasci velikihvoda, jer se u slučaju većih količina nanosa, kodistih protoka kroz jezero, povisuje i vodostaj. Osimtoga, njegove veće količine na dnu jezera uzvodno odbrane predstavljaju potencijalnu opasnost od ulaskašljunkovitog materijala u dovodni kanal. Prevelikakoličina nanosa može smanjiti i proizvodnju električneenergije. Njego vim taloženjem smanjuje se volumenakumulacije; nanos koji je ušao u radni metar,odnosno u tzv. korisni volumen akumulacije jest energetskigubitak.Ugroženo očuvanje biološke raznolikosti akumulacijeNe manje važno, nanos je potrebno uklanjati i radiočuvanja fi zikalno-kemijskih značajki ekosustava akumulacijei održanja povoljnih uvjeta za opstanak staništate njegovih značajnih bioloških vrsta. Veća količinaprašinastog materijala u inundacijskom području ugrožavaočuvanje biološke raznolikosti akumulacije.Plan gospodarenja prirodnim dobrimaPP HE SjeverPovećanjem nanosa stvara se nepovoljna količina vodeu jezeru, nužna za opstanak staništa i njegovih značajnihbioloških vrsta. Smanjuje se dubina vode, što omogućujeprolaz svjetlosti do dna te pospješuje eutrofi kacijskeprocese, ali i rast strane, invazivne, za ekosustavi elektranu opasne vodene biljke. Ugrožena je i ribljapopulacija, jer se sprječava njena migracija u dubljeslojeve vode.- Premda je naše jezero protočnog tipa i predstavljadinamičan biotop, opadanjem brzine vode i sprječavanjempronosa nanosa, odnosno taloženjem organskihtvari koje se donose Dravom, dolazi do povećane produktivnosti.Otežana je termička dinamika vode u jezeru,što se odražava na raspodjelu temperature vode, atime i kisika, o čemu izravno ovisi vodeni ekosustavakumulacije, tumači nam Ivančica Somođi - koordinatorza zaštitu okoliša u Proizvodnom području hidroelektranaSjever.Iznimno osjetljiv zahvatProbni rad na uklanjanju prašinastog nanosa s dna akumulacijeobavljen je još prije tri godine, tijekom tadainterventnog uklanjanja vodene vegetacije. Ove godine,nanos debljine od 0,5 do 1 metar se s dna crpispecijalnim strojevima i opremom, na površini približno10 ha na uzvodnom dijelu akumulacije te se cijevimatransportira nizvodno prema brani i derivacijskomkanalu. Iz iskustva s probnog rada, očekuje se da ćevećinu materijala voda “otplaviti“ nizvodno od našihhidroelektrana.Cijelo to vrijeme, izvođač radova GPS-om bilježi položajcrpljenja prašinastog materijala s dna i eho-sonderomodređuje dubinu iskopa. Radovi se u svim fazama morajuizvoditi s posebnom pozornošću, kako ne bi došlodo oštećenja nasipa akumulacije i regulacijskih vodnihgrađevina izvedenih unutar akumulacije.- Uklanjanje nanosa se izvodi u specifi čnim uvjetima,zbog povećanih opasnosti od mogućih iznenadnih promjenarežima toka u akumulaciji i sve se provodi podstrogim stručnim nadzorom, kaže Goran Zrinski - voditeljgrađevinskog odjela PP HE Sjever.Posao obuhvaća i geodetske izmjere dna akumulacijena području uklanjanja nanosa, kako bi se odredilaPodručje rijeke Drave, s pripadajućim izgrađenimakumulacijama hidroelektrana, obilježava biološkai krajobrazna raznolikost međunarodne važnosti teje ono sastavni dio Ekološke mreže Hrvatske.U popisu područja Nacionalne ekološke mreže su iakumulacijska jezera HE Varaždin, HE Čakovec iHE Dubrava, kao međunarodno važna područja zaptice - “HR 1000013 Dravske akumulacije“. Cjelokupnopodručje hidroakumulacijskog sustava Pro iz -vodnog područja hidroelektrana Sjever HEP Proizvodnje zaštićeno je i u kategoriji Regionalnog parkaMura-Drava. Zbog svega toga, PP HE Sjever je prvigospodarski subjekt koji je 2010. godine izradio iscrpandokument “Plan gospodarenja prirodnim dobrimana području hidroenergetskog sustavaPP HE Sjever“. Njime se uređuje gospodarenje i korištenjeprirodnih vrijednosti tog područja, s ciljemočuvanja vrsta i stanišnih tipova u povoljnom stanju,sukladno Zakonu o zaštiti prirode. U skladu s timPlanom je i spomenuti zahvat uklanjanja nanosa.količina izvađenog materijala te geodetske izmjere dnaakumulacije na položajima ispusta, radi određivanjakoličine moguće novoformiranog taloga.Brojne dozvole, uz dobru suradnjuPut do početka radova bio je dugotrajan i složen. Kakosaznajemo od naših sugovornika, bilo je potrebno ishoditidozvole, koje su trebale potvrditi da premještanjenanosa neće negativno utjecati na zaštićene vrste istaništa unutar Regionalnog parka Mura-Drava, u kojemse nalazi akumulacijsko jezero HE Varaždin.- Uprava za zaštitu prirode Ministarstva kulture, Državnizavod za zaštitu prirode, Hrvatske vode, Varaždinskažupanija, Lučka kapetanija, MUP... sa svima njima jebilo potrebno kontaktirati, zatražiti dozvole. Bio je todugotrajan put, s puno priprema i sastanaka, koji suzapočeli još u proljeće. No, time “papirnati“ dio poslanije završen, jer će se projekt morati uskladiti s novimizmjenama zakona, koje Hrvatskoj donosi pristupanjeEU-u. Treba naglasiti da je ovo buduće NATURA područje,u kojem je potrebno održati obilježja, zbog kojihje proglašeno Regionalnim parkom Mura - Drava, kažeI. Somođi.Ivančica Somođi - koordinator za zaštituokoliša u Proizvodnom područjuhidroelektrana Sjever, Darko Kuča -direktor Pogona HE Varaždin i GoranZrinski - voditelj građevinskog odjelaPP HE Sjever: u svakodnevnom radu uHE Varaždin sve je više aktivnostivezanih za zaštitu okolišaHEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011. 17

S LICA MJESTAHIDROELEKTRANA VARAŽDINŽilava vodena kuga u varaždinskojakumulacijiOdabirom vremena za izvođenje radova - od rujna doprosinca, htjelo se izbjeći razdoblje mriještenja riba igniježđenja ptica. Zahvat je bio ne samo izvedbeno iekološki, nego i politički osjetljiv, s međudržavnim značajem.Naime, kroz akumulaciju hidroelektrane Varaždin(koju Slovenci nazivaju Ormoško jezero) prolazi jošuvijek nedovoljno precizno određena državna granicasa Slovenijom. Stoga se u obzir morala uzeti pravnaregulativa obje države, a sa samim zahvatom upoznatii obje policijske uprave. Naši Varaždinci naglašavaju daje, ipak, sve to uspješno odrađeno, a sa svim je institucijamaostvarena i dobra suradnja. Ne samo s njima,nego i s ostalima u okruženju, s kojima se nastoji uspostavitiotvoren i prijateljski odnos, bili to športskiklubovi, ribolovna društva ili rekreativci, koje se čestomože susresti na obalama jezera. U svakodnevnomradu u HE Varaždin, zaključuju naše kolege - sve je višeaktivnosti vezanih za zaštitu okoliša.Vodena kuga na akumulaciji HE Varaždin- ružna uspomena iz 2008., kada jeprekrila 90 posto akumulacije i premdase mislilo da jest, taj problem nijeriješen - unatrag tri godine primijećenje ponovni progresivni rast tog žilavograslinjaVodenom vegetacijom u kolovozu 2008. bilo jepokriveno 90 posto akumulacije - više od 2 km 2njene površine, a dovodnim kanalom premastrojarnici kretale su se plohe vodene kuge površinerukometnog igralištaSprječavanje pronosa nanosa pospješuje rast neželjenogvodenog bilja, zbog kojeg je 2008. godine uHE Varaždin bilo proglašeno izvanredno stanje. Ugolemim i do tada neviđenim količinama, vodenakuga - jedna strana, invazivna vrsta, koja obrastarijeku Dravu, tada se prvi put pojavila u našoj akumulaciji.Smatra se da je do toga došlo zbog smanjena dotokavoda i protočnosti, niskog vodostaja i viših temperatura.Tijekom kolovoza i rujna 2008., vodenakuga počela se otkidati s dna akumulacije i u velikimkoličinama, u obliku naplavina, pristizati napostrojenje hidroelektrane. U ta dva mjeseca agregatisu bili isključivani iz pogona u 23 dana, što jeizazvalo energetski gubitak, ali je bilo nužno zbogsigurnosti objekata.- S takvom pojavom smo se tada susreli prvi put iosjećali se potpuno bespomoćni. Zamislite: vodenomvegetacijom bilo je pokriveno 90 posto akumulacije- više od 2 km 2 njene površine, a dovodnimkanalom prema strojarnici kretale su se plohevodene kuge površine rukometnog igrališta, prisjećase G. Zrinski.Radi redovnog čišćenja naplavina, odnosno vodenekuge, s rešetke na ulaznoj građevini strojarniceHE Varaždin, početkom kolovoza 2008. godine seradilo u tri smjene. Istodobno, kako bi se našlo rješenjeove do tada nepoznate pojave, održavani subrojni sastanci s predstavnicima Hrvatskih voda,Vodogradnjom - Varaždin, Brodarskim institutom -Zagreb, Hidrogradnjom - Osijek, kontaktiran jePrirodoslovno matematički fakultet, Sveučilišta uZagrebu, Zavod za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvuRepublike Hrvatske.Kao optimalno interventno rješenje odabrano jeuklanjanje kuge plovnim bagerom Watermasterom,tijekom deset dana. To je višefunkcionalni stroj zarad na vodi koji, između ostalog, može vaditi vodenuvegetaciju iz jezera i vodotoka tako da se onausitni te vodenom crpkom i duljim cjevovodomtransportira na željenu lokaciju. (Na sličan načinmoguće je i uklanjanje nanosa s dna jezera i vodotoka;u nekim akumulacijama u zapadnim zemljamatakvi strojevi trajno su postavljeni radi vađenjananosa ili njegovog prijenosa u nizvodne dijelovevodotoka).Čistilicom je tada izvađeno više od 1 000 m 3 vodenekuge, dok su znatno veće količine prošle krozturbine, regulator protoka ili su se preljevom propustilepreko brane u staro korito rijeke Drave.Djelomično i privremeno rješenje - poribljavanjebijelim amuromKako u Dravskom okruženju vodena kuga nema prirodnogneprijatelja, na preporuku PMF-a, a u suradnjis ribolovnim društvima, obavljeno je poribljavanjeakumulacije bijelim amurom, koji suzbija raslinje,ali se sam u uvjetima staništa ne razmnožava.To je djelomice i privremeno pomoglo, no i za tu jeaktivnost bio potreban prethodni podulji postupak iopsežna papirologija. Naime, amur nije autohtonavrsta, a prema Zakonu o zaštiti prirode zabranjenoje strane vrste riba ubacivati u zaštićena područja, ukoja spada i akumulacija HE Varaždin. S druge strane,Zakon o slatkovodnom ribarstvu to dopušta.Tako je za poribljavanje također trebalo komuniciratis različitim institucijama te ishoditi rješenja i dozvole.Premda je HEP u 2008. godini riješio problem vodenekuge korištenjem Watermastera kao mehaničkimnačinom i poribljavanjem bijelog amurakao biološkim načinom - problem je i dalje prisutanu akumulaciji. Tijekom 2009., 2010. i ove godineprimijećen je ponovni progresivni rast togžilavog raslinja. Kuga postaje problem i na ostalimdijelovima vodenih površina u hidroenergetskomsustavu. Trenutačno, u potpunosti je zapunila jedanod drenažnih jaraka te spriječila protok vode iu njemu podigla vodostaj. Zapunila je i tunel ispoddovodnog kanala i u tijeku je uklanjanje kuge i natim objektima. Očito, svjesni su u HE Varaždin, borbas kugom ovdje još nije okončana te će ponovnotrebati uložiti puno vremena i energije za njenosuzbijanje.Radi redovnog čišćenja naplavina,odnosno vodene kuge s rešetkena ulaznoj građevini strojarniceHE Varaždin, početkom kolovoza2008. godine radilo se u tri smjene18Kuga je i dalje prisutna i postajeproblem na ostalim dijelovima vodenihpovršina u hidroenergetskom sustavuHEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011.

POSLOVANJEUSPOSTAVLJANJE SUSTAVA INTERNIHKONTROLA U HEP GRUPIPravila - ne radi pravilaDok interne kontrole podrazumijevaju pojedinačnekontrolne postupke, sustav internihkontrola je cjeloviti koncept - krovna sveobuhvatnakontrolna regulativa vod stva tvrtke,koji se odnosi na sve procese, kontrolnipostupci ugrađeni su u cijeli poslovni sustav,svaku poslovnu funkciju, organizacijsku jedinicuili poslovni procesČovjek oduvijek, u životu i poslu, slijedi određenapravila nametnuta ili prirodnim redom ili redomkojega je odredio on sam. Uvijek mu trebačvrsti oslonac za lakše upravljanje, sobom, obitelji,grupom… ili procesima u nekoj organizaciji.Radi lakše komunikacije s više ljudi, pravila jeusustavio i ona su postala prepoznatljiva. Bezpravila bio bi kaos.Očekuje se da pravila slijede logičan i prirodannačin razmišljanja i rada ljudi kojima su namijenjena,da su sročena kratko, jasno, logično, pregledno,jednoznačno, razumljivim jezikom i logikom.Ljudi, u načelu, prihvaćaju propisana pravila ipridržavaju ih se, ali ponekad to i ne čine.Najčešće ne zato što su nepouzdani, nediscipliniraniili neodgovorni, nego zato što ili pravilanisu primjenjiva ili postoje izvanredne okolnostikada se posao napraviti mora (sjetimo se Domovinskograta ili uspostavaljanja napona nakon nepogoda).Odstupanje od propisa više upućuje na probleme sustava,nego na ljude, i stoga se uspostavljaju mehanizmikontrole.Kontrola, interna kontrola, sustav internih kontrolaKontrola je jedna od temeljne četiri funkcije upravljanjai kritični je dio posla svakog rukovoditelja. Primjerice,rukovoditelj može dobro planirati, voditi posaoi organizirati ga, ali ako izostane kontrola - rezultatje neizvjestan.Sve pojedinačne kontrole, koje se provode unutartvrtke, nazivaju se interna kontrola.Interna kontrola je odgovornost vodstva tvrtke, a zanjihove potrebe provodi se interna revizija, kaoneovis na provjera kontrola. Dakako, svakoj upravi imenadžmentu, koji poslovne procese moraju voditiu određenom zakonskom okviru, za dobro upravljanjei postizanje poslovnih ciljeva nužna je internakontrola. Ona je i određeno jamstvo da se sredstvatvrtke koriste u skladu s propisima te da su resursitvrtke zaštićeni (od otuđenja, rasipanja, gubitaka).Osim toga, u novije vrijeme naglašena je pomoćinterne kontrole u upravljanju rizicima.Dok interne kontrole podrazumijevaju pojedinačnekon trolne postupke, sustav internih kontrola je cjelovitikoncept - krovna sveobuhvatna regulativa vodstva tvrtke,koji se odnosi na sve procese. Na taj način, sustavinternih kontrola prožima cjelokupnu organizaciju, poslovanjei proces upravljanja. Drugim riječima to značida su kontrolni postupci ugrađeni u cijeli poslovni sustav,svaku poslovnu funkciju, organizacijsku jedinicu iliposlovni proces, a krovni kontrolni okvir utvrđen je normativnimokvirom, odnosno aktima i dokumentima.Dakako, sustav internih kontrola pomaže reviziji: internoj,eksternoj i državnoj.Budući da se u protekloj i ovoj godini u HEP-u punovremena, truda i energije usmjerilo na stvaranje sustavainternih kontrola, u ovom broju započinjemo suvodnim napisom o toj temi. Ponajprije, vratimo sedeset godina unatrag.Najsloženija reforma, ona u elektroenergeticiU vrijeme velikih promjena u energetskom sektoru naglobalnoj razini te u okviru reforme hrvatskog energetskogsektora, nakon donošenja paketa energetskihzakona krajem 2001. godine i većine od skoro 50podzakonskih akata, najsloženija reforma od bilo kojeu tom sektoru bila je ona u dijelu koji se odnosi naelektroenergetiku. Prvi put je jedna djelatnostregulirana s pet zakona, defi nirajući otvorenotržište u energetici, kao zahtjevan i dugotrajanproces koji na novi način uređuje položaj energetskogsubjekta, kupca, pristup tržištu, načinrješavanja odnosa, uprav ljanje sustavom…Hrvatska elektroprivreda je 2002. preoblikovanau HEP grupu, koncern s HEP maticom kao vladajućimdruštvom i ovisnim društvima, odnosnotvrtkama-kćerkama. Cilj je osposobiti HEP za tržišnuutakmicu.Istodobno su se trebale riješiti ozbiljne strukturnei naslijeđene poteškoće.U iznimno složenoj organizacijskoj strukturi, vrlobrzo valjalo je registrirati nova društva, stvoritinovi organizacijski ustroj te regulirati međusobneodnose na novim načelima i s drukčijimpravilima. Tako se, usporedo s poslovnim procesimaza normalno funkcioniranje elektroenergetskogi poslovnog sustava, odnosno urednuopskrbu kupaca električnom i toplinskom energijom,provodila i zahtjevna prilagodba tadanovim zakonima i podzakonskim aktima.Može li se sve propisati?Poslovni procesi i odnosi u HEP-u regulirani su aktimai dokumentima. Koliko iscrpno i jesu li uopće primjerenonormativno pokriveni - zadaća je utvrditi dubinskomanalizom svakog dijela iznimno složene i poslovnoumrežene strukture HEP grupe.S tim ciljem izrađene su Smjernice za uspostavljanjesustava internih kontrola. Njima je predviđeno da,ponajprije, za svaku poslovnu funkciju i organizacijskujedinicu treba imati popisana poslovna područja izpostojećih pravilnika o organizaciji i sistematizaciji teza njih procijenjene poslovne rizike (smatra se da menadžmentdobro vodi poslovanje ako upravlja s desetrizika). Nakon što se odrede prioritetna (rizična) poslovnapodručja, utvrdit će se stupanj njihove pokrivenostiaktima i dokumentima. Postojeće akte i dokumentetreba prilagoditi, a nove izraditi prema zahtjevimasustava internih kontrola.Uspostavljanje sustava internih kontrola znači punoposla u dugotrajnom procesu, uvijek podložnom provjeri.Riječ je, dakako, o uvođenju određenih mehanizamau postojeći poslovni sustav da bi nam bilo lakše,jer najlakše je raditi prema pravilima. Ipak, u svemutomu valja odrediti pravu mjeru. Pravila se ne donoseradi njih samih, ne radi ljudi, nego postupaka ljudi uposlovnom procesu.Đurđa Sušec(nastavit će se)HEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011. 19

S LICA MJESTAHE KRALJEVACMarica Žanetić MalenicaStator ABM-a je u 20 godina prvi put ugledao svjetlo dana, a na danjem svjetlu će ga se očistiti, ispuhavati, preklinjavati i popravitiNe dâ se godinamaDo kraja ove godine zamijenit će se cjelokupni sustav istosmjernognapajanja – 220 VDC, a od početka 2012. HE Kraljevac će imati sigurnobesprekidno 220 V napajanje, tako da će nova oprema pridonijeti punovećoj sigurnosti i pouzdanosti postrojenja20HEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011.

Prepoznatljiva i uvijek zanimljiva HE Kraljevac prkosi vremenuod 1912. (prva faza izgrađena je za opskrbu električnomenergijom Tvornice karbida i cijanida u Dugom Ratu,a tek od 1927. sudjeluje u opskrbi Splita)Glavni nadzorni inženjer Edo Mlikota i direktor Pogona MarijanČavrlj ispred stare ploče, koju će zamijeniti novi glavni razvodbesprekidnog istosmjernog napajanjaU ovu rupu će se početkom veljače iduće godine vratitigenerator ABM-aPelton turbina iz 1932. godine i dalje je na svom mjestuu strojarnici HE KraljevacU HE Kraljevac se ne ide usput, jer ona se pobrinulada je putnici-namjernici ne uznemiravaju prečesto,pobrinula se za svoj mir. Ali, oni koji znaju za djelićprirode koji je posvojila i kojim već stoljeće suverenoupravlja, potrude se da je pronađu, obiđu i ponesunjen lik zarobljen u mislima (i fotografskim aparatima).Jedanput godišnje, svake godine iznova, odem uHE Kraljevac obnoviti dojam o tomu koliko je njenavitalnost neiscrpna i koliko još nije spremna biti samotehnički muzej. Jer, Elektrani odana posada sustavnoradi na njenu pomlađivanju, osiguravajući pouzdanosti pogonsku spremnost starog postrojenja.Za sigurno besprekidno 220 V napajanjeNakon višemjesečnih priprema dokumenata i svegaostaloga, 15. studenog o.g. započela je zamjena cjelokupnogsustava istosmjernog napajanja - 220 VDC,koja će potrajati do kraja ove godine. Riječ je o sekundarnomnapajanju koje služi za potrebe upravljanja,signalizacije, zaštite, mjerenja i regulacije i koje, što jenajvažnije, u slučaju nestanka napona izmjeničnognapajanja elektrane omogućava sigurno zaustavljanjepostrojenja i tako sprječava moguću havariju. Tijekomtih zahvata bit će zamijenjen glavni razvod, podrazvodi pripadajući kabeli te ugrađene nove akumulatorskebaterije. U sklopu strojarnice, odranije je uređena zasebnaprostorija gdje će sada biti smještena opremaglavnog razvoda svih besprekidnih napajanja. Tako ćeHE Kraljevac od početka 2012., kao i prijenosna i distribucijskapostrojenja, dobiti sigurno besprekidno220 V napajanje. Radove u vrijednosti 2,1 milijun kunaobavlja tvrtka Končar - INEM s podizvođačem Končar- Montažni inženjering. Glavni nadzorni inženjer jeEdo Mlikota iz Odjela za elektroopremu PP HE Jug, anadzor obavlja i Tomislav Sekelez iz Odjela za pripremuizgradnje i revitalizaciju.- Ovaj je posao bio nužan, jer se mijenja stara i dotrajalaoprema. Nova oprema, koja se upravo montira,pridonijet će puno većoj sigurnosti i pouzdanostipostrojenja. Važnost takve opreme osobito će se pokazatiu slučaju ispada osnovnog napajanja, kada sena nju prenosi napajanje sustava podmazivanja i sustavaelektrične zaštite, naglašava direktor PogonaHE Kraljevac Marijan Čavrlj.Prvi kapitalni remont generatora ABM-aAli, to nije sve. Dok stari agregati miruju, po sredinistrojarnice raširio se stator i osovina generatora agregatabiološkog minimuma (ABM). To je scena koju uHE Kraljevac do sada nije bilo moguće vidjeti. Naime,od puštanja u pogon, a to je bilo 1990., na tommalom agregatu snage 4,8 MW nije bio provedenkapitalni remont. Sada, kada ga više nije mogaoizbjeći, bit će tri mjeseca (od 7. studenog o.g. do7. veljače 2012.) podvrgnut brojnim elektrostrojarskimzahvatima.Glavni elektroradovi, koje će obaviti karlovačka tvrtkaMG servis, su: preizoliranje polova rotora i cjelokupnoguzbudnog kruga agregata; preklinjavanje dijela namotastatora uz popravak oštećenja; izrada i montažanovih kliznih kolutova uz ugradnju novih nosača,četko držača i četkica te ugradnja novih grijača generatora.Od strojarskih radova na turbinskoj opremi,koje obavlja ekipa karlovačkog Alstoma, najvažniji su:popravak oštećenja na statorskim lopaticama turbine;zamjena tlačnih sondi i manometara; AKZ spiralnogkučišta te cjevovoda drenaže i rashlade; sanacija turbinskihradnih kola i privodnog aparata; zamjena dijeladifuzorskih koljena; prelijevanje i obrada radijalnogi radijalno-aksijalnog ležaja; zamjena ugljeno-grafi tnihsegmenta brtve te revizija i sanacija predturbinskihzatvarača. Tijekom kapitalnog remonta ABM-a obavitće se i revizija blok-transformatora u radionici tvrtkeRadošević d.o.o.Elektroradove nadzire Vice Oršulić, a strojarske JosipVuković, obojica iz Odjela za pripremu izgradnje i revitalizacijuPP HE Jug. Sve poslove budno prati i koordiniratehnički rukovoditelj Pogona Igor Šodan.HEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011. 21

STRUKA10. SAVJETOVANJE HRO CIGRÉ-a Marica Žanetić MalenicaSvijetu trebaju snažni i pametnielektroenergetski sustaviNema niti jednog problemaiz najšire zamišljenogpodručja elektroenergetike,koji nijeraspravljen na savjetovanjima,simpozijima,kolokvijima, studijskimodborima i radnimgrupama međunarodneCIGRÉ, o čemu zornosvjedoči tisuće objavljenihreferata i blizu500 tehničkih publikacijas iscrpno obrađivanimpojedinim zanimljivimtemamaHrvatska elektroprivreda bila je domaćin Desetom jubilarnomsavjetovanju HRO CIGRÉ, održanom pod pokroviteljstvomMinistarstva gospodarstva, rada i poduzetništvaod 6. do 10. studenog o.g. u Cavtatu.Registrirana je prisutnost 439 sudionika, premda seprocjenjuje da ih je još dvjestotinjak djelomično popratilorad Savjetovanja. Stranih sudionika bilo je 58 ito iz: BiH (41) te Slovenije, Crne Gore, Austrije,Njemačke i Poljske. Skup je sponzoriralo 26 tvrtki,među kojima su: Končar Elektroindustrija (zlatni sponzor);Dalekovod (srebrni sponzor); Schneider Electric(brončani spozor); ABB (sponzor grupe C2) i Elka kabeli(sponzor grupe B1). Od pristiglih 347 prijavljenihreferata, za objavu je prihvaćeno njih 222.Ovogodišnje Savjetovanje su obilježila tri važna povijesnadogađaja: 90 godina Međunarodne CIGRÉ,60 godina CIGRÉ na ovim prostorima i 20 godina HROCIGRÉ.Struka ide dalje i u vrijeme najveće krizeNa svečanom otvorenju, sudionicima se prvi obratioprof. dr. sc. Krešimir Meštrović, predsjednik HRO CIGRÉ,naglasivši da su naši stručnjaci potvrdili da i u vrijemenajveće krize struka ide dalje. Pozdravili su ih još i:Luka Miličić - predsjednik Uprave Dalekovoda i DarinkoBago - predsjednik Uprave Končar Elektroindustrije(predstavnici sponzora); Mišo Jurković - predsjednikHO CIRED-a; doc.dr.sc. Marko Delimar - direktor Regije8 IEEE-a; Željko Marić - predsjednik Hrvatske komoreinženjera elektrotehnike; Vladimir Vujović - potpredsjednikCG KO CIGRÉ; prof. dr.sc. Franc Jakl - predsjednikNadzornog sveta SLOKO CIGRÉ i Zdenko Vukić -član Predsjedništva BH K CIGRÉ. U ime domaćina Savjetovanja, član Uprave HEP-a mr.sc. Velimir Rajković,zahvalio je kolegama HRO CIGRÉ-a na organizacijiovak vih skupova, rekavši:- Na ovakvim skupovima prikupljaju se nova znanja,razmjenjuju iskustva i kumulira potencijal potreban daobavimo ono što nas očekuje. Uspjeli smo da u protekledvije godine HEP uspješno posluje te, uz redovitopodmirenje svojih obveza, investira u nove objekte.Slijedile su i pozdravne riječi dr.sc. Miće Klepe - direktoraSektora za toplinsku energiju HERA-e i DarkaHorvata - ravnatelja Uprave za energetiku MINGORP-a.Brojno članstvo hrvatskog Odbora pozdravio je iAndré Merlin - predsjednik međunarodne CIGRÉ, kojije održao kraću prezentaciju o ulozi CIGRÉ-a i izazovimaidućeg razdoblja.Uvodna izlaganja o ITO-u, EES-u, ENTSO-E-uRadni dio započeo je predavanjem uglednog gostaGordona van Weliea (CEO, New England ISO) preda-Procjenjuje se da je10. savjetovanje HRO CIGRÉ-a,u potpunosti i djelomično,pratilo više od 600 sudionika22HEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011.

vanjem o kreiranju elektroenergetskog tržišta i planiranjuregionalnog sustava. Među uvaženim gostima,koji su održali uvodna predavanja, bili su iManfred Pils (Austrian Power Grid), koji je preniosvoja iskustva o primjeni ITO modela u Austriji, iDamir Novosel (New Quanta Technology) koji je govorioo novim granicama u revitalizaciji elektroenergetskogsustava. Umjesto najavljenog gostaPierrea Bornarda, koji je trebao iznijeti iskustva francuskogRTE-a u uspostavljanju i certifi kaciji ITO modela,zanimljivom prezentacijom o aktualnim aktivnostimai planovima Europske mreže operatora prijenosnihsustava za električnu energiju - ENTSO-E(Europian Network of Transmission System Operatorsfor Electricity) uskočio je naš kolega DamjanMeđimorec - direktor Sektora za razvoj i institucijskusuradnju HEP Operatora prijenosnog sustava(ENTSO-E okuplja 41 člana - prijenosnih operatora iz34 države u osam regionalnih tržišta i pet sinkronihpodručja s 532 milijuna građana, 880 GW instaliranesnage i 305 tisuća kilometara prijenosnih vodova).Operativni rad Savjetovanja provodio se po grupama(16): Grupa A1 - Rotacijski strojevi; Grupa A2 -Transformatori; Grupa A3 - Visokonaponska oprema;Grupa B1 - Izolirani kabeli; Grupa B2 - Nadzemnivodovi; Grupa B3 - Rasklopna postrojenja; Grupa B4- Istosmjerni prijenos i energetska elektronika uAC mrežama; Grupa B5 - Zaštita i automatizacija;Grupa C1 - Razvoj i ekonomija EES-a; Grupa C2 -Pogon i vođenje EES-a; Grupa C3 - Utjecaj EES-a naokoliš; Grupa C4 - Tehničke značajke EES-a; Grupa C5- Tržište električnom energijom i regulacija; Grupa C6- Distribucijske mreže i distribuirana proizvodnja;Grupa D1 - Elektrotehnički materijal i nove tehnologijei Grupa D2 - Informacijski sustavi i telekomunikacije.PRIZNANJE ZA ŽIVOTNO DJELO INAŠEM DR. SC. ZORKU CVETKOVIĆUPrvog dana održana je i 13. redovita skupština HROCIGRÉ-a. U razdoblju između dva savjetovanja(Cavtat 2009. - 2011.), HRO CIGRÉ je bio iznim noaktivan, a njegov Predsjednik je izdvojio provedenousklađenje svih normativnih akata HRO CIGRÉ-a snovim Statutom, prihvaćenim na 12. redovitojSkupštini.Ove godine je, prema novom Pravilniku o priznanjima,prihvaćenom u listopadu 2010., Izvršni odborplaketu za dugogodišnji uspješan rad dodijelio šestoricičlanova HRO CIGRÉ-a i to: Nikoli Jamanu, dr.sc. Mići Klepi, mr. sc. Damiru Subašiću, prof. dr. sc.Zlatku Maljkoviću, Ivi Šegviću i mr. sc. Sonji Tomašić-Škevin. Prvi put su dodijeljena i priznanja za životnodjelo, za iznimno veliki doprinos u stvaranju i raduHRO CIGRÉ, a dobili su ga: dr. sc. Zorko Cvetković,Sonja Čabrajac i Željko Radošević.Tijekom trajanja Savjetovanja, održani su i sastancistudijskih odbora te izložbe i prezentacije sponzora.Glavni tajnik HRO CIGRÉ-a dr.sc. Božidar Filipović-Grčić nam je rekao da je iznimno zadovoljan odzivomna Savjetovanje i okupljanjem približno 650 sudionika,naglasivši:- Naša industrija je i ovdje pokazala da je žilava i dase, usprkos brojnim pritiscima, može oduprijeti poteškoćamate da bez državnih potpora, čak ostvarujesvoj izvozni angažman. O takvim radnim i razvojnimuspjesima u prigodi smo saznati upravo ovdje, ubrojnim stručnim radovima.Veteran među njima je naš umirovljeni kolegaZ. Cvetković, koji je za HEP Vjesnik rekao:- Doista mi je drago ovo priznanje, jer sam s ovomorganizacijom vezan još od prvog savjetovanja tadašnjeJUKO CIGRÉ u Ljubljani 1953. CIGRÉ je u svijetui kod nas imala važnu ulogu svojim utjecajemna razvoj energetike (elektroprivrede i elektroindustrije),kao i na obrazovanje mladih kadrova krozstalno usavršavanje. U ovih 20 godina postojanjaHRO CIGRÉ-a, prezentirano je nekoliko tisuća referatai to je činjenica koju ne smijemo zanemariti.Osobito ako se podsjetimo postulata, koji vrijedi jošod prvog Statuta CIGRÉ-a prije 90 godina, da njeničlanovi raspravljaju isključivo u svoje ime, a ne uime zemlje iz koje dolaze ili tvrtke u kojoj rade. Toomogućava iznošenje brojnih zamisli, koje su u sučeljavanjudobar putokaz za optimalne rezultate.Umjesto najavljenog gostaPierrea Bornarda i referata o iskustvimafrancuskog RTE-a u uspostavljanju icertifikaciji ITO modela, uskočio je našDamjan Međimorec - direktor Sektoraza razvoj i institucijsku suradnjuHEP Operatora prijenosnog sustavate sudionicima Savjetovanja predstavioENTSO-E, međunarodnu organizacijukoja okuplja 41 operatora prijenosnihsustava iz 34 europske državePriznanje za životnodjelo prvi put jedodijeljeno ove godine,a među trojicomnagrađenih jeveterandr. sc. Zorko Cvetković- umirovljeni kolegai dugogodišnji glavnitajnik hrvatskogogranka CIGRÉ-a,(uz predsjednikaK. Meštrovića iglavnog tajnikaBožu Filipovića-Grčića)HEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011. 23

STRUKA10. SAVJETOVANJE HRO CIGRÉ-aHEP u radu grupa HRO CIGRÉ-aMarijan Kalea, elektroprivrednik parexcellence je u grupi B4 - Istosmjerniprijenos i energetska elektronika uAC mrežama održao predavanje naziva“Prijenos električne energijeistosmjernom strujom visokog napona -stanje u svijetu i Europi danas”Marko Lovrić - pomoćnik direktoraHEP Operatora prijenosnog sustavapredavao je o Prijenosu električneenergije istosmjernom strujomvisokog napona za priključenje offshorevjetroelektrana na prijenosne europskemrežeSrećko Aljinović iz Prijenosnog područjaSplit govorio je o zanimljivoj temi, ovandalizmima na 110 kV podmorskimkabelimaOve godine pred sudionicima Grupe B1- Izolirani kabeli, debitirao je mladikolega Mate Mijoč iz Prijenosnogpodručja SplitU Grupi C1- Razvoj i ekonomija EES-a, rad su moderirali Marijan Kalea iVlatko Ećimović iz Prijenosnog područja OsijekDiana Međimorec iz HEP Obnovljivihizvora energije sudjelovala je u Grupi C3gdje je govorila o vjetroelektranama izaštiti okoliša, uz pitanje: jesu li hrvatskestrategije kompatibilne?!Kristina Mumić iz APO-a (tajnica), Saša Cazin iz HEP OPS-a (predsjednik) iDražen Lovrić iz Službe za zaštitu okoliša, strategiju održivog razvoja i novetehnologije Sektora za održivi razvoj i unaprjeđenje kvalitete (stručni izvjestitelj),moderirali su rad Grupe C3 - Utjecaj EES-a na okoliš24HEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011.

IZ OBRAĆANJA PREDSJEDNIKA HRO CIGRÉ-a, PROF. DR. SC. KREŠIMIRA MEŠTROVIĆAIsključivo posvećeni struci,bez političkih pretenzija...Te daleke 1921., međunarodna CIGRÉ je utemeljenaza koordinaciju rada stručnjaka, koji su se bavilibrzim razvojem svjetske elektroenergetike poslijezavršetka Prvog svjetskog rata. Tijekom 90 godinaplodonosnog rada, može se kazati da nema niti jednogproblema iz najšire zamišljenog područja elektroenergetike,koji nije raspravljen na savjetovanjima,simpozijima, kolokvijima, studijskim odborima iradnim grupama međunarodne CIGRÉ. O tomu zornosvjedoči tisuće objavljenih referata i blizu 500tehničkih publikacija s iscrpno obrađivanim pojedinimzanimljivim temama. Svaka od tehnička publikacijanastala je kao rezultat višegodišnjih istraživanjapojedinih studijskih odbora, odnosno radnihgrupa formiranih od vrhunskih specijalista za pojedinapodručja. Slobodno se može tvrditi da u svijetuskoro da nema stručnjaka iz elektroprivrede, elektroindustrijei znanstvenih institucija koji nije sudjelovao,makar kao slušatelj, na skupovima međunarodneCIGRÉ. Sudjelovanje u radu studijskih odbora,radnih grupa, objava referata na skupovimameđunarodne CIGRÉ oduvijek se smatralo, s jednestrane osobnim prestižem, a s druge strane kaopotvrda pripadnosti elitnom društvu svjetskihstručnjaka u koje se nije laku ulazilo. Najbolji dokazsvjetskog ugleda CIGRÉ-a je da je u tu organizacijutrenutačno učlanjeno 90 zemalja.Možda, ovom prigodom treba naglasiti dva detalja:CIGRÉ je oduvijek bila udruga bez političkih pretenzija,isključivo posvećena struci, a temeljni postulatiz prvog Statuta CIGRÉ-a, koji vrijedi do danas, je dačlanovi CIGRÉ-a raspravljaju u svoje ime, a ne u imetvrtke u kojoj su zaposleni ili u ime države iz kojedolaze...Jedna od prvih udruga novoutemeljene države ičlan međunarodne organizacijeDa bi dobili pravi uvid u djelovanje CIGRÉ-a uHrvatskoj, treba se ipak vratiti u 1951. godinu, kadaje utemeljen Jugoslavenski komitet CIGRÉ-a sasjedištem u Zagrebu... Od svog osnutka JUKO CIGRÉje imao vrlo pozitivan utjecaj na razvoj jugoslavenskeelektroprivrede i elektroindustrije... Svi važnijienergetski projekti raspravljani su na skupovimaCIGRÉ-a, a predsjednici su, u pravilu, birani međunajuglednijim znanstvenicima bivše države....Nakon raspada Jugoslavije, u Zagrebu je u listopadu1991. okupljen Inicijativni odbor te je Hrvatskinacionalni komitet CIGRÉ-a utemeljen 1992. i tegodine, kao jedna od prvih udruga novoutemeljenedržave, postao član neke međunarodne organizacije,odnosno međunarodne CIGRÉ.Početak djelovanja HRO CIGRE-a 1992. provodiose u vrlo teškim ratnim uvjetima. Potrošnja električneenergije od 14 749 GWh u 1990. pala je na10 882 GWh u 1992. Brojna elektroprivredna postrojenja bila su uništena ili teško oštećena. Prijenosnamreža između sjeverne i južne Hrvatske bilaje u prekidu. Usprkos tomu, HRO CIGRÉ je već 1992.organizirao stručnu konzultaciju i okrugli stol... 1993.svoje prvo nacionalno savjetovanje, 1994. dva simpozija,a u radu studijskih komiteta međunarodneCIGRÉ i na savjetovanjima u Parizu sudjeluje od1992. Osim uobičajene tematike vezane za djelovanjepojedinih studijskih komiteta, pojavljuje sespecifi čna vezana za ratne okolnosti: obnovaoštećenih postrojenja, izgradnja improviziranih prijenosnihpostrojenja u ratnim uvjetima, problemi napajanjaDalmacije i slično...... HRO CIGRÉ danas ima 89 kolektivnih i 800 individualnihčlanova iz elektroprivrede, elektroindustrijei znanstvenih organizacija. Organizacija i djelovanjeHRO CIGRÉ-a vrlo su slični međunarodnojCIGRÉ. Znači, HRO CIGRÉ djeluje kroz 16 studijskihkomiteta, od kojih neki imaju jednu ili više radnihgrupa. Svake neparne godine organizira se nacionalnosavjetovanje, a svake parne godine simpoziji.Na savjetovanjima i simpoziju o vođenju prisustvujeviše stotina stručnjaka i prezentira se od 200 do300 referata. To znači da je u proteklom razdobljuobjavljeno skoro 3 000 referata uz sudjelovanjepribližno 7 000 autora i koautora. Da bi stekli uvidu cjelokupnu aktivnost, impozantnombroju autora ikoautora treba dodati brojnerecenzente, stručne izvjestitelje,autore pozvanih referata,sponzorska predavanja idrugo. Takvi kvantitativni pokazateljine bi značili punobez uvida u teme i kvalitetuobjavljenih radova. Preferencijalne teme bile su sličneonima na savjetovanjimame đu narod ne CIGRÉ, ali proširenes do maćim specifi č-nim problemima.Analizirane i najosjetljivijeteme, zanimljive svakomgrađaninu...Osim ovih stručnih skupova,HRO CIGRÉ je u protek -lom razdoblju, u suradnji sHAZU-om, organizirao pet okruglih stolova na kojimasu analizirane teme energetske strategije Republike Hrvatske, njene nuklearne budućnosti,obnov ljivih izvora, implikacija direktiva EU-a nahrvat ski energetski sektor i pametnih mreža... ZaHRO CIGRÉ značajno je da je kroz te skupove prepoznatakao udruga koja na objektivan i stručannačin pristupa najosjetljivijim temama, zanimljivimasvakom građaninu, a ne samo stručnoj i znanstvenojzajednici....Doprinos u radu međunarodne CIGRÉ je višestruk:HRO CIGRÉ ima svog predstavnika u Administrativnomsavjetu CIGRÉ-a, veći broj članova HRO CIGRÉ-aaktivni su članovi studijskih komiteta CIGRÉ-a i njihovihradnih grupa, članovi HRO CIGRÉ-a sudjelujuna savjetovanjima CIGRÉ-a u Parizu (najčešće s dvareferata) te na pojedinim simpozijima ili drugimskupovima...Konačno, HRO CIGRÉ je bio domaćin raznim tijelimaCIGRÉ-a i međunarodnih stručnih skupova uHrvatskoj i to sastanaka studijskih odbora i radnihgrupa, kolokvija, konferencija, okruglih stolova isimpozija.Od brojnog članstva HRO CIGRÉ-a tijekom proteklih20 godina, teško je izdvojiti najzaslužnije i pri tomuostati objektivan. Stoga je možda najkorektnije navestione članove HRO CIGRÉ-a koji su prihvaćenikao istaknuti članovi (Distinguish Members)međunarodne CIGRÉ. To su: pok. Ante Miliša, ZorkoCvetković, Zdenko Tonković, Zlatko Maljković, AnteSekso Telento, Krešimir Meštrović, Gordan Miroševići Josip Moser. Ante Sekso dobio je i priznanjeTehničkog komiteta međunarodne CIGRÉ i tako postaojedini član HRO CIGRÉ-a kojemu je to visokopriznaje dodijeljeno.Kako dalje?…U ovom trenutku vidimo nekoliko izazova: kakoodržati današnji način djelovanja HRO CIGRÉ-a uuvjetima svjetske ekonomske krize; kako animiratimlade kadrove za djelovanje u HRO CIGRÉ-ukada ih prijelaz na tržišnu elektroprivredu brzo isve više udaljava od tehničke problematike(prem da se nadamo i vjerujemo da je to samoprijelazni fenomen); kako u državi, u kojoj je elektroprivredau državnom vlasništvu, potaknuti vladui njena tijela na užu suradnju sa HRO CIGRÉ-omkada je riječ o elektroenergetici; kako na skupovimaHRO CIGRÉ-a ostvariti slobodnu raspravu pojedinaca,ako se njihovi stavovi razlikuju od stavovanjihovih poslodavaca? Unatoč svemu, vjerujemo ubudućnost CIGRÉ-a. Naime, bez obzira na svekolikiznanstveni i tehnološki napredak koji su omogućilirješavanje brojnih problema, ostalo je jošpuno posla. Ener getika je i danas središnji problem,o čijem rješenju ovisi budućnost čovječanstva.Rješavanje tih prob lema predstavlja izazovna koji će CIGRÉ i njeno članstvo sigurnoznati odgovoriti.HEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011. 25

STRUKA10. SAVJETOVANJE HRO CIGRÉ-aANTE SEKSO TELENTO DOBIOPRESTIŽNU NAGRADU CIGRÉ-aPosebno priznanje našem Ogranku stiglo je s ovogodišnjegsastanka Tehničkog odbora (TehnicalCommittee) svjetske CIGRÉ, održanom u studenomo.g. u Perthu u Australiji. Tamo je odlučeno da seovogodišnja prestižna nagrada Tehnical Aword dodijelii veteranu našeg HRO CIGRÉ-a Anti SeksiTelentu.A. Sekso Telento postao je članom pariške CIGRÉ1993., a prvi njegov susret s tom međunarodnomudrugom bio je na konferenciji u New Delhiju, gdjeje kao gost održao jedno od uvodnih predavanja.Takav ulazak na velika vrata u jedno od vodećihsvjetskih udruga za elektro energetske sustave nijeostao nezapažen te je već 1996. postao redoviti članSC-a (Study Committee) 33. Od 2002. je redoviti člannovog SC C4 (nastalog spajanjem SC 33, SC 36 i dijelaSC 38) sve do prošle godine.Godine 2004. stekao je status istaknutog člana(Distinguished Member). No, za razliku od tog naslova,koji se stječe dugotrajnim stažom i na prijedlogNacionalnog odbora, ovogodišnje priznanje dodjeljujese za vrijedne tehničke doprinose, kojima seunaprjeđuje rad međunarodne CIGRÉ i njenih tijela(studijskih odbora, radnih grupa…). Tehnical Awardje najviše stručno priznanje koje može dobiti običančlan, a godišnje ga dobiva samo jedan do dva članaiz svakog međunarodnog studijskog odbora.A. Sekso Telento je prvi član HRO CIGRÉ-a koji ga jedobio, a dodjelu Nagrade potkrijepio je brojnim svojiminicijativama i aktivnostima:- Počašćen sam ovim priznanjem, osobito stoga štostiže u 90. jubilarnoj godini najuglednije svjetske organizacijaza velike električne sustave. Vjerujem dasam ga zaslužio svojim istupima, radovima, inicijativama…Spomenut ću tek neke od mojih aktivnostinovijeg datuma. Počet ću od Zagreb Symposiuma2007, najvećeg skupa međunarodne CIGRÉ održanogu Hrvatskoj, koji je Zagreb dobio na moju inicijativu.Potom, na 43. Sesiji CIGRÉ-a 2010. u Parizu, bio samspecijalni izvjestitelj za temu koja se obrađivala uSC C4 - prvi put netko takvog statusa iz JugoistočneEurope. Također sam prvi iz Hrvatske koji je Convener(sazivač), odnosno voditelj jedne Radne grupe, konkretnoWG.C4.305 - Tendencije i praksa u koordinacijiizolacije sa svrhom redukcije izolacijskih razina.Drugi sastanak ove WG održali smo o.g. u Rio deJaneiru, a idući planiramo uskoro u Zagrebu iliCavtatu. To je jedna od dvjestotinjak radnih grupakoje okupljaju približno 2 500 svjetski priznatih stručnjaka.Istodobno s međunarodnim aktivnostima A. SeksoTelento je skoro 15 godina, do ovogodišnjih izbora,bio predsjednik nacionalnih odbora, najprije SO 33 -Koordinacija izolacije EES-a, a potom C4 - Tehničkeznačajke EES-a. Čestitamo!PREDSJEDNIK MEĐUNARODNECIGRÉ ANDRÉ MERLINCIGRÉ ima sjajnu budućnostPrisustvo predsjednika međunarodne CIGRÉ AndréMerlina na Savjetovanju, ponovo nakon četiri godine,iskoristili smo za kratak razgovor za čitateljeHEP Vjesnika:Devet desetljeća CIGRE-a su prošlost, kakva jojje budućnost?Mislim da CIGRÉ ima sjajnu budućnost, s obzirom načinjenicu da elektroenergetske mreže imaju, i imatće u budućnosti, stratešku ulogu u novom energetskomkontekstu. U godini 90. obljetnice CIGRÉ-a,objavili smo knjigu o povijesti naše Udruge tijekomtog razdoblja, s namjerom da se mladim naraštajimapokažu postignuća CIGRÉ-a, kao i njena kulturološkauloga.Kakvim ocjenjujete doprinos hrvatskog Ogrankau ukupnom djelovanju CIGRÉ-a?Hrvatski nacionalni ogranak CIGRÉ-a ima iznim novažnu ulogu u našoj Organizaciji, posebice u tomdijelu Europe, na dobrobit svih naših dioničara u tojregiji. Siguran sam da će u budućnosti imati još iveću ulogu.Što biste posebno izdvojili iz Vašeg uvodnogobraćanja pri otvorenju 10. SavjetovanjaHRO CIGRÉ-a?Moje uvodno obraćanje u Cavtatu pretežito se odnosilona budućnost CIGRÉ-a u novom energetskomkontekstu. Da bi se zadovoljili novi izazovi europskepolitike, naglasio sam nužnost postojanja snažnihi pametnih elektroenergetskih sustava. Oni sunužni i u drugim dijelovima svijeta s različitim obilježjimai to je razlog zbog čega CIGRÉ ima sjajnubudućnost.Ovom prigodom izrazio bih zadovoljstvo svojim boravkomu Cavtatu te osobito posjetom Dubrovniku.Končareva postignuća, neponovljiviRuđer BoškovićPri predstavljanju glavnih sponzora, osobito dobro bilaje posjećena ona zlatnog sponzora - Končar Elektroindustrije,koji ove godine također obilježava 90 godinapostojanja. Prezentacijama su predstavljena postignuća,s osvrtom na ona izvozna, odnosno plasmanKončarevih proizvoda u više od 100 zemalja. PredstavniciKončara posebno su ponosni na svoj zadnjiprojekt - vjetropark Pometeno brdo u splitskom zaleđu,gdje je instaliranjem šest jedinica snage 1 MWzaokružena prva faza izgradnje. Nadaju se da će im tajVjetropark, koji će biti u redovitom pogonu od siječnjasljedeće godine, otvoriti još jedna vrata izvoza. Uzvjetroagregat od 2,5 MW, koji će biti postavljen sljedećegodine, predstavili su još četiri svoja radna uspjeha:HVDC (transformator za istosmjerni prijenos); razvojnovog visokonaponskog prekidača 123 kV; 800 kVmjerni transformator (za Indiju) i autonomni sustavnapajanja iz OIE-a.Povodom obilježavanja 300. godišnjice rođenja RuđeraJosipa Boškovića (Dubrovnik, 1711.), naš umirovljenikolega, bivši glavni tajnik HRO CIGRÉ-a i istaknuti članmeđunarodne CIGRÉ Josip Moser, održao je predavanjeo tom svestranom isusovcu, koji je svjetsku slavustekao kao znanstvenik (matematičar, fi zičar, astronom,geodeta), ali i fi lozof te diplomat.Spomenimo da je HRO CIGRÉ 10. savjetovanje organiziraou suradnji s Hrvatskom komorom inženjera elektrotehnike,a sudionici su stekli 20 bodova.26HEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011.

SINDIKATSTRUKOVNI SINDIKAT RADNIKA HEP-a, TEHNOS,OBILJEŽIO 20 GODINA POSTOJANJATatjana JalušićZaštitnik pogonskog osoblja i strukeSa svojih 1 300 članova na odgovornim radnimmjestima, TEHNOS je snažan sindikat, a takav ćei ostati slijedeći temeljno načelo svog postojanja- zastupanje interesa pogonskog osoblja i struke,odnosno svih onih koji nose tehnološki procesu HEP-uPovodom 20 godina postojanja, u Zadru je 25. i 26.studenog o.g. godine održana svečana sjednicaSkupštine TEHNOS-a - strukovnog sindikata radnikaHEP-a, kojoj su nazočili brojni uzvanici: izaslaniciTEHNOS-ovih podružnica, članovi radničkih vijeća iostali gosti.U svečanom dijelu sjednice, podsjetilo se na dosadašnjirad TEHNOS-a, počevši od njegova nastanka1991. pa rada u teškim ratnim godinama koje suuslijedile, brojnih aktivnosti za zaštitu i promicanjeprava članova i svih radnika HEP-a, sve doTEHNOS-ovih današnjih zadaća i izazova, koje munameće restrukturiranje energetskog sektora i preoblikovanjeHEP-a.Od zaštite interesa pogonaša do borbe za očuvanjeHEP-aZamisao o utemeljenju TEHNOS-a, rečeno je, poteklaje od dugogodišnjih HEP-ovih pogonaša, kojisu sma trali da pogonsko osoblje u HEP-u mora jasnijepromicati svoje interese. Ocijenili su da će tonajlakše ostvariti kroz poseban sindikat pa je5. lipnja 1991. godine održana Osnivačka skupštinaTEHNOS-a.Učlanjuju se smjenski radnici i ostalo tehničko osobljete danas taj Sindikat u Hrvatskoj elektroprivredizastupa interese pogonskog osoblja i struke, odnosnosvih onih koji nose tehnološki proces u HEP-u.Sa svojih 1 300 članova, na odgovornim radnimmjestima, kako je poručeno s ovog skupa - nijemali, već vrlo snažan sindikat, koji takvim namjeravai ostati.- Najvažnija bitka tijekom 20 godina rada TEHNOS-abit će borba za spas HEP-a kao nacionalne kompanije,njegovih radnika i njihovih radnih mjesta, štonužno slijedi u idućem razdoblju, naglasio je MatkoUtrobičić - dopredsjednik TEHNOS-a.Budućnost u odnosu HEP - EUU Zadru su donesene i nužne izmjene StatutaTEHNOS-a, a održane su i dvije radionice o aktualnimtemama za rad radničkih vijeća i sindikat.Posebno zanimanje, s obzirom na to da je riječ otematici s puno nepoznanica, izazvalo je predavanjeVodstvo TEHNOS-a ocijenilo je da je pred njima najvažnija zadaća - borba za spasHEP-a kao nacionalne kompanije, njegovih radnika i njihovih radnih mjestaDanica Lisičar, dugogodišnja suradnicaTEHNOS-a za pravna pitanja, govorila jeo zanimljivoj temi - o radu radničkihvijeća i sindikatamr.sc. Danice Lisičar - dugogodišnje stručne suradniceTEHNOS-a, o dodirnim točkama i razlikama izmeđuradničkih vijeća i sindikata. Održana je i raspravao budućnosti HEP-a i načinu preoblikovanjaHEP grupe, u okviru primjene europskih energetskihdirektiva.ZAŠTO IME “TEHNOS”?POSEBNA PRIZNANJA ZASLUŽNIMAU prigodi obljetnice TEHNOS-a, uručena su posebnapriznanja osobama koje su značajno pridonijeleutemeljenju i radu TEHNOS-a: MiljenkuPrugovečkom - prvom predsjedniku; PetruVladislaviću - jednom od začetnika i prvompredsjedniku Skupštine; Matku Utrobičiću -predsjedniku od 2006. do 2009. godine, aktivnomsudioniku njegova nastanka i dopredsjedniku;Danici Lisičar - stalnoj stručnoj suradnici zapravna pitanja; Ivici Mudrovčiću - dopredsjednikuTEHNOS-a i njegovoj okosnici u svim kolektivnimpregovorima.Predsjednik TEHNOS-a Denis Geto izvijestio je o raduTEHNOS-a u proteklom razdoblju te o njegovim trenutačnonajvažnijim aktivnostima, izdvojivši problematikuzapošljavanja i premještanja te stimuliranjaradnika kao dvije vruće teme s kojima je TEHNOSnajviše zaokupljen.Kako se moglo saznati, ime TEHNOS nije nastalo slučajno, jer svako pojedino slovo ima određeno simboličkoznačenje:T - tehnički (“naglašava se uloga tehničkog osoblja u sustavu HEP-a, onoga tko je nositelj tehnološkogprocesa i tko ostvaruje prihod“);E - elektrika, elektroprivreda (“električna energija koja život znači“),H - hrvatski, HEP-ov;N - neovisnost (“od bilo koga i bilo čega“);O - operativa (“operativni radnici, pogonaši, neposredni sudionici u tehnološkom procesu“);S - struka (“ponajprije promovirati i nagrađivati stručnost, koja se - zbog specifi čnosti posla - dobrim dijelomstječe upravo dugogodišnjim radom u HEP-u“).HEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011. 27

STRUKADAN ENERGIJE U HRVATSKOJ, 20. FORUM HRVATSKOG ENERGETSKOGDRUŠTVA O TREĆEM PAKETU I DRUGIM ENERGETSKIM DIREKTIVAMA EU-aTatjana Jalušić i Lucija MiglesNovi energetski izazovi- grinifikacija i tržišteCilj Trećeg energetskogpaketa je stvaranjeinternog energetskogtržišta EU-a do kraja2014. te je važnostvoriti međusobnopovezanu europskumrežu i uklonitiprepreke djelovanjutržišta- Hrvatska ima koncept prilagodbe svog zakonodavstvaTrećem paketu energetskih zakona EU-a, pretočenu četiri zakona, koji su spremni za saborski postupak,izjavio je Darko Horvat - ravnatelj Uprave zaenergetiku Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva,na 20. forumu Hrvatskog energetskog društva,održanom 18. studenog o.g. u Zagrebu. No, kako jerekao, s obzirom na izbornu godinu, pričekat će senovi saziv Sabora te eventualna rasprava i dorada zakonaprije njihova prihvaćanja. Podsjetivši na glavnicilj energetske reforme, a to je uklapanje hrvatskoginternog tržišta u regionalno, odnosno u europsko,D. Horvat je poručio:- Ne želimo divlju liberalizaciju, već jednaka pravila zasve na energetskom tržištu, što je i pretpostavka zanjegovo otvaranje.Rad ovog, jubilarnog skupa HED-a, ove godine posvećenogTrećem paketu i ostalim EU direktivama izenergetike, odnosno reformi energetskog sektora,pozdravio je i izaslanik predsjednika Republikeprof. dr. sc. Boris Cota.Treba nam nova vizija energetskog razvojaPred cijelim čovječanstvom je defi niranje novog razvojnogciklusa, ponajviše zbog dosadašnjeg neuspjehau rješavanju klimatskih promjena, ocijenio je predsjednikHED-a dr. sc. Goran Granić. Taj globalni problemnalaže nužnu promjenu našeg ponašanja premaokolišu te će posljedično i pred energetikom biti punozahtjeva i izazova, odnosno stvaranje nove koncepcijenjenog razvoja. Zbog tih razloga i Hrvatska treba defi -nirati novu energetsku politiku i to na temeljnoj postavci- energetskoj učinkovitosti koja, pak, svoj najvećipotencijal ima u zgradarstvu, naglasio je G. Granić.Nužno je izraditi strateški dokument energetskog razvojado 2050. godine, s postavljenim ciljem smanjenjaemisija stakleničkih plinova od najmanje 50 postou odnosu na 1990. Na povećanje energetske učinkovitostiu zgradarstvu ponajprije treba usmjeriti poticaje,a ne proizvodnju energije dijeliti na tržišni i poticajnidio, poručio je G. Granić te rekao da je dugoročnoneodrživo postojanje povlaštene i nepovlaštene proizvodnje,jer to može ugroziti opskrbu i smanjiti interesza nove investicije. On smatra da će tretman proizvodnjeiz obnovljivih izvora energije ozbiljno utjecati i narazvoj tržišta.- Potrebno je izgraditi jedinstveno tržište, s realnimtroškovima očuvanja klime i okoliša. Upravo zboguklju čivanja tih troškova, kao i troškova razvoja i primjenenovih tehnologija, u bliskoj budućnosti pa do2030. godine, doći će do povećanja cijena i troškovaenergije. Međutim, zbog veće energetske učinkovitostite učinaka primjene novih tehnologija, njihov rastće se nakon tog razdoblja nadomjestiti smanjenimpotrebama za energijom, najavio je G. Granić.Problem sigurnosti opskrbeKao jedno od neriješenih pitanja u cijeloj Europi, kojeje izazvala liberalizacija tržišta električne energije,G. Granić je izdvojio problem sigurnosti opskrbe. S ob-Darko Horvat - ravnatelj Uprave zaenergetiku MINGORP-a: Hrvatska imakoncept prilagodbe svog zakonodavstvaTrećem paketu energetskih zakonaEU-a, pretočen u četiri zakona, kojisu spremni za saborski postupakPredsjednik Hrvatskog energetskogdruštva dr. sc. Goran Granić smatrada Hrvatska treba definirati novuenergetsku politiku na temeljnojpostavci - energetskoj učinkovitosti,koja svoj najveći potencijal ima uzgradarstvuNajveći izazov za operatora prijenosnogsustava je grinifikacija opskrbeelektričnom energijom, odnosnoočuvanje sigurnosti sustava koduključivanja sve većeg broja nestalnih,obnovljivih izvora energije, poručio jedoc. dr. sc. Dubravko Sabolić - direktorHEP Operatora Prijenosnog sustava28HEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011.

Nuklearni razvoj u EU-u bez zastojaO perspektivi nuklearne energetike nakon ne sre ćeu Fukushimi bilo je riječi u radu autoraprof. dr. sc. Dubravka Peveca, akademika VladimiraKnappa i prof. dr. sc Nikole Čavline s Fakultetaelektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.D. Pevec je izložio da su trenutačno u pogonu433 nuklearne elektrane, koje proizvode približno14 posto električne energije. Najviše ih je u SAD-u,potom u Francuskoj i u Japanu, dok ih se najvišegradi u Kini (27), Ruskoj federaciji (11) te u Indiji(6). U EU-u su u pogonu 134 nuklearne elektrane,koje proizvode približno trećinu potrebne električneenergije. Kako njjihova zamjena obnovljivimizvorima, ponajprije vjetroelektranama, nije izvedivado 2020., zaključio je da se bez nuklearneenergije ne mogu pokriti temeljne energetske potrebeEurope.Nakon nesreće u Fukushimi, u svijetu se vode raspravekoliko su nuklearke sigurne te se uvode idodatni testovi njihova opterećenja pri ekstremnimdogađajima. Njemačka će napustiti nuklearniprogram, njenih osam elektrana je prestalo sradom, a ostalih devet bit će zatvoreno do 2022.godine. Švicarska je, također, odustala od nuklearnogprograma i svojih pet nuklearki zatvorit će do2034. To je, prije svega, rezultat političkih odluka,budući da se procjenjuje se da će zalihe nuklearnoggoriva - urana, biti dostatne do kraja ovogstoljeća te nisu prepreka dugoročnom razvojuenergetike, čak i uz značajnu ekspanziju nuklearnihelektrana. Očekuje se da će se i nuklearni razvoju EU-u nastaviti bez ozbiljnijih zastoja. Najvećaprepreka tomu je negativna percepcija nuklearnihelektrana u javnosti, odnosno senzacionalna neobjektivnostmedija, pri čemu se svi energetskiizvori ne tretiraju na jednaki način. Zaključeno jeda će nesreća u Fukushimi pridonijeti daljnjempovećanju sigurnosti nuklearnih elektrana, kojemogu proizvesti veliku količinu energije, bez emisijaCO 2.zirom na važnost sigurnosti, ocijenio je da se državane smije isključiti ni iz jedne varijante tržišnih odnosa.Nužan preduvjet sigurnosti opskrbe mora biti centraliziranoplaniranje novih proizvodnih postrojenja, uokviru zadovoljavanja potreba za rezervom u sustavu,što treba ostati u ovlasti regulatora.Što izaziva nesigurnost? Kratkoročno burzovno određivanjecijena povećava rizike dugoročnih ulaganja uproizvodne kapacitete. Sve veće uključivanje obnovljivihizvora energije pridonosi smanjenju broja radnihsati konvencionalnih izvora, smanjujući njihovu konkurentnost,dok se istodobno, zbog značajki obnovljivihizvora, povećava potreba za rezervom u sustavu.Međutim, smanjivanjem investicija u proizvodne kapitalno-intenzivnetehnologije, smanjuje se i rezerva usustavu, čime se ugrožava sigurnost opskrbe.Sve važnije uloge: potrošač i regulatorCilj Trećeg energetskog paketa stvaranje je internogenergetskog tržišta do kraja 2014. godine, podsjetio jePeter Pozsgai iz Europske komisije. Razdvajanje prijenosneod proizvodne i opskrbne djelatnosti osiguravaučinkovitiju mrežu, otvoreniji pristup trećoj strani teISGE web aplikacijom do ušteda energijeDefi niranje inteligentnog informacijskog sustavaza praćenje i verifi kaciju gospodarenja energijom ugradovima, naziv je rada prof.dr.sc. Željka Tomšića,Ivana Gašića, i Luke Lugarića s Fakulteta elektrotehnikei računarstva, Zagreb te Gorana Čačića izUNDP-a. U radu su predstavili Informacijski sustavza gospodarenje energijom - ISGE, odnosno webaplikaciju za nadzor i analizu potrošnje energije ivode u zgradama javnog sektora, kao neizbježnogalata za sustavno gospodarenje energijom.Ova aplikacija povezuje procese prikupljanja podatakao zgradama i njihovoj potrošnji energije, pratiindikatore potrošnje, postavlja ciljeve energetskeučinkovitosti i izvješćuje o postignutim uštedamau potrošnji energije. O projektu je govorioŽ. Tomšić, koji je kao njegov cilj izdvojio razvijanjesoftverskog sustava pod nazivom ISEMIC - za praćenjei verifi kaciju gospodarenja energijom u gradovimate njegovog softverskog alata ISGE, kojimće se upotrebom daljinskih sustava za mjerenjebilježiti podaci u stvarnom vremenu. Ostvaruje seanaliza potrošnje energije ili vode, a sustavnimpraćenjem, promicanjem svijesti potrošača i korištenjemmjerenja iz sustava za daljinsko mjerenje,moguće je postići velike uštede.bolje usluge. Vertikalno organiziranim tvrtkama tomožda ne odgovara, ali odgovara novim igračima natržištu, ocijenio je P. Pozsgai.Bitno je stvoriti međusobno povezanu europsku mrežute ukloniti prepreke djelovanju tržišta, smatraSlavtcho Neykov iz tajništva Energetske zajednice.Krećemo, kazao je, prema svijetu decentralizirane proizvodnjeenergije, sve veće uloge potrošača, s mogućnošćupromjene opskrbljivača pa sve važnijom postajenjihova informiranost i educiranost, kao i zaštita onihosjetljivih i ugroženih. Sve je veća važnost regulatora,kao i njihova međusobna koordinacija, što je - kako jerekao S. Neykov - težak zadatak u jugoistočnoj Europi.Pritom je naglasio da općenito, ni proces implementacijeTrećeg paketa neće biti lagan, no važno je postojanjepoznatih pravila.Iskustva drugihRazvijeno američko tržište električne energije možeposlužiti kao primjer zemljama koje planiraju uvestikonkurenciju u sektor električne energije, smatraBranko Terzić iz Deloitte Center for Energy Solutions,SAD. No, pouke se moraju razumjeti u kontekstuSAD-a, u kojoj postoji jedinstveni miks raznolike vlasničkestrukture, s regulatornom podjelom izmeđudržavnih i federalnih agencija, te uzimajući u obzirnjene nacionalne i povijesne značajke.Poučan je primjer iz razdoblja od 1999. do 2002. godine,kada je propalo jedno od najvećih energetskihtržišta u Kaliforniji, dok je s druge strane, uspjeh doživjelotržište slične veličine u Pennnsylvaniji, NewJerseyju i Marylandu.- Ako tržište loše postavite, ono će loše i raditi, zaključioje B. Terzić.Kako je izvijestio, u SAD-u nema saveznog zakona kojinalaže liberalizaciju ili uvođenje obnovljivih izvoraenergije, o tomu same odlučuju države. Tako i ne postojijedno, unifi cirano nacionalno tržište električneNajčešće zagovaranje u energetici - preko medijaU radu s nazivom Sudjelovanje javnosti u donošenjujavnih politika s područja energetike - dan jepregled mogućnosti sudjelovanja javnosti u donošenjuzakonskih propisa i drugih dokumenata, relevantnihza područje energetike u Hrvatskoj teprocjena autora o stupnju uključenosti hrvatskejavnosti u provedbenim procesima. Autori su: MajaBožićević Vrhovčak i Daniela Rodik iz Društva zaoblikovanje održivog razvoja, Zlatko Zmijarević izHrvatske energetske regulatorne agencije i DraženJakšić iz Energetskog instituta “Hrvoje Požar“.M. Božičević Vrhovčak je naglasila da je rad rezultatistraživanja četiri udruge, u sklopu projekta“Javno zagovaranje i praćenje politika vezanih uzobnovljive izvore energije i energetsku učinkovitostu Republici Hrvatskoj“. Proučivši svu literaturukoja se nudi građanima, mogućnosti, prakse, anketei studije slučaja, došli su do zaključka da jenajčešći oblik zagovaranja - preko medija.Također su prikazani i projekti fi nancirani iz nacionalnihi europskih izvora, koji za cilj imaju šireuključivanje hrvatske javnosti u donošenje javnihpolitika na području energetike te rezultati njihoveprovedbe, uz prijedloge mogućnosti poboljšanja.energije, već zbir malih, regionalnih tržišta, s jedinstvenimznačajkama i regulacijom.O poticajnoj tarifi , kao sredstvu poticanja obnovljivihizvora energije u svijetu i u Turskoj, govorio jeHaydar Livatyali iz T-Dinamik Energy Company,Istanbul. Do sada je skoro 70 zemalja, uključujući razvijenei one u razvoju, uvelo zajamčene tarife, aTurska ih je prvi put uvela 2006., kada su pokrivaleproizvodnju energije iz vjetra, vode i geotermalnihizvora, a nakon nekog vremena i Sunčevu i energijubiomase. Turski model poticajnih tarifa, ocijenio je,može biti dobar primjer zemljama Bliskog istoka i južneAfrike, koje planiraju velike investicije na područjuSunčeve energije.Grinifikacija opskrbe - najveći izazov za prijenosnudjelatnost- Energetski sustav mora biti “zeleniji“ i zato seprijenosni sustav mora promijeniti, ne samo u tehničkom,nego i u poslovnom smislu, poručio jedoc. dr. sc. Dubravko Sabolić - direktor HEP Operatoraprijenosnog sustava.Kao najveći izazov za operatora prijenosnog sustavanaveo je postupnu grinifi kaciju opskrbe električnomenergijom i uz to povezane tehničke i ekonomskepoteškoće. Operator će, ponajprije, morati znati odgovoritinajvažnijem strateškom izazovu - uključivanjurastućeg broja obnovljivih izvora energije, od kojih sumnogi nestalni. Sve druge probleme ocijenio je lakšimi manje važnim. Pred prijenosom je pitanje kako voditisustav koji će uskoro, u svakom pogledu, postatidaleko manje predvidljiv, odnosno - kako očuvati dostignuturazinu njegove sigurnosti!Razmatrajući ekonomsku stranu procesa grinifi kacije,D. Sabolić smatra da glavni cilj mora biti što skorijenapuštanje poticaja za zelene izvore, jer obnovljivaproizvodnja defi nitivno mora biti sastavni dio slobodnogtržišta električne energije.HEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011. 29

STRUKA3. PLINSKA ENERGETSKA KONFERENCIJA Marica Žanetić MalenicaPripreme za najvažnijienergent 21. stoljećaSplit je, nakon 2007. i 2008., i ove godine bio domaćinTrećoj plinskoj energetskoj konferenciji, održanoj 10. i11. studenog. Organiziralo ju je Ministarstvo gospodarstva,rada i poduzetništva, glavni suorganizator bila jetvrtka EVN Croatia, ostali suorganizatori Hrvatska gospodarskakomora i HROTE, kao i brojne tvrtke, međukojima Petrokemija, Plinacro, Prvo plinarsko društvo,Podzemno skladište plina, Siemens, Vaillant iViessman. Medijski pokrovitelj i tehnički organizatorbila je tvrtka EGE.Inicijativa o sjever-juginterkonekcijama usrednjoistočnoj Europiobuhvaća elektroenergetskotržište, tržišteplina i tržište nafte, acilj joj je stvaranjemogućnosti za regionalnutrgovinu energetskimproizvodima iuslugama, koje moguzadovoljiti regionalnupotražnju i opskrbuPremda je riječ o jednoj od najvećih konferencija uHrvatskoj iz područja plina i plinskog gospodarstva,koja ima za cilj okupiti stručnjake iz područja energetike,plina i plinskog gospodarstva iz Hrvatske i inozemstva,distributere plina, kao i proizvođače plinskeopreme - u radu ove 3. konferencije sudjelovalo je tekmalo više od stotinu sudionika. To je za trećinu manjeod broja sudionika prethodno održane konferencije.Nord Stream - plinska veza Rusije i zemalja EU-aSudionike je u Splitu pozdravio zamjenik županaSplitsko-dalmatinske županije (SDŽ) Visko Haladić, ao aktualnom stanju hrvatskog plinskog gospodarstvai prioritetnim energetskim projektima upoznalaNataša Vujec - državna tajnica u MINGORP-u.Jedan od najvažnijih europskih projekata iz ovog područjaje Nord Stream - novi pravac napajanja Europeplinom. Kako je naglasila N. Vujec, riječ je o dvojnomplinovodnom sustavu koji će, preko Baltičkog mora,transportirati prirodni plin iz Rusije u Europu. Prvafaza, duga 1 224 kilometra, koja povezuje rusko mjestoVyborg s Lubminom u Njemačkoj, puštena je upogon 8. studenog o.g., dok će druga faza biti puštenaza godinu dana. Plinovod Nord Stream bit će izravnaveza Rusije i EU-a, jer će se iz Njemačke plintransportirati u Belgiju, Dansku, Francusku, Nizozemsku,V. Britaniju i druge zemlje. Dvojni plinovod imatće kapacitet prijenosa ukupno 55 milijarda prostornihmetara plina godišnje, čime će se opskrbljivati gospodarstvai kućanstva zemalja EU-a, najmanje idućih50 godina.Govoreći o Platformi za fi nanciranje pripreme energetskihprojekata - WBIF (Western BalkansInvestment Framework), N. Vujec je izvijestila danam je, u suradnji s EU-om, odobreno fi nanciranječetiri nacionalna projekta: LNG sidrišta u Omišlju(Plinacro); LNG evakuacijskog plinovoda Omišalj -Zlobin - Rupa (Plinacro); VE ili solarne elektrane uSDŽ-u (HEP OIE) i MHE kod Ozlja (HEP OIE). Ukupaniznos bespovratnih sredstava je 2,18 milijuna eura, aukupno procijenjena vrijednost investicija je 326,7milijuna eura. Od regionalnih projekata odabran jeJadransko-jonski plinovod, a dobit će se bespovratnih3,5 milijuna eura.Sjever-jug inicijativa za regionalnu trgovinu i sigurnostulaganjaNajviše pozornosti Državna tajnica posvetila je inicijativiSjever-jug, kojoj je cilj stvaranje mogućnosti zaregionalnu trgovinu energetskim proizvodima i uslugama,koje mogu zadovoljiti regionalnu potražnju iopskrbu, a posebice bi se omogućila sigurnost ulaganja,koju treba povećati slobodnim protokom roba iusluga. Nakon započetih aktivnosti na Inicijativi 9. veljačeo.g., bit će potpisan Memorandum o razumijevanju(Memorandum of Understanding - MoU), kojim sepotvrđuje Akcijski plan. Potpisnice MoU-a o sjever-juginterkonekcijama u srednjoistočnoj Europi su: Hrvatska,Austrija, Bugarska, Češka, Njemačka, Mađarska,Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Europskakomisija. Kriteriji za odabir projekta su: novi dobavnipravac, diverzifi kacija izvora i putova dobave te njego-Ovogodišnja 3. plinska energetskakonferencija okupila je za trećinu manjesudionika od prethodne, održane prijedvije godine također u Splitu30HEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011.

vo regionalno obilježje. Područje rada Inicijative je:elektroenergetsko tržište, tržište plina i tržište nafte.O stanju u hrvatskom plinskom gospodarstvu govorioje Darko Horvat - ravnatelj Uprave za energetikuMINGORP-a, naglasivši da će plin u 21. stoljeću postatii ostati najvažniji energent, za što se Hrvatska većsada priprema razvojem vlastitog plinskog sustava inovim razvojnim projektima. Oni znače uključivanje umeđunarodne projekte plinovoda i gradnju terminalaza ukapljeni prirodni plin.Mag. Evelyn Panis - direktorica tvrtke EVN Croatia plin,koncesionara za izgradnju plinske mreže u tri dalmatinskežupanije (Zadarskoj, Šibensko-kninskoj iSplitsko-dalmatinskoj), održala je prezentaciju Prirodniplin - novi izvor energije za Dalmaciju. Izloživši obvezei ciljeve projekta plinofi kacije Dalmacije, izvijestila je oaktivnostima do 2014., s vremenskim okvirom za njihovoostvarivanje. Naglasila je potrebu razvoja suradnjes dalmatinskim stručnim srednjim školama kaopripremu budućih stručnjaka za plin, što je temeljnipreduvjet plinofi kacije. Najavila je i skori dolazak plinau Split, gdje bi ga prvi potrošači mogli koristiti tijekomljeta 2012.Novi podzakonski propisi za područje plinaDunja Trakoštanec Jokić - direktorica Sektora za plin inaftu HERA-e, upoznavši sudionike s ulogom HERA-ena području plina, informirala je o novim podzakonskimpropisima iz područja plina, u mjerodavnosti teAgencije. Tako je spomenula novi Tarifni sustav zatransport prirodnog plina, bez visine tarifnih stavki(stupa na snagu 1. travnja 2012.) te Pravilnik o naknadiza priključenje na plinski distribucijski ili transportnisustav i za povećanje priključnog kapaciteta (2012. jeprva regulacijska godina, kada će se prvi put naknadautvrđivati sukladno tom Pravilniku). D. T. Jokić je spomenulai Metodologiju za pružanje usluga uravnoteženjaprirodnog plina u plinskom sustavu, a govorila je io naglašenoj ulozi regulatornih tijela, prema odredbamaTrećeg paketa energetskih propisa EU-a.Jedno od predavanja održao je i Jerko Jelić Balta -predsjednik Uprave Plinacroa, sažeto predstavivši planovedaljnjeg razvoja plinskog transportnog sustavatvrtke Plinacro, kao operatora transportnog sustava.Uvodni dio predavanja završio je predsjednik UpraveSiemensa d.d. Mladen Fogec, koji je predstavio svojutvrtku kao vodećeg svjetskog dobavljača proizvoda,usluga i rješenja za naftnu i plinsku industriju.Nema uravnoteženog rada plinskog sustava bezrada plinskih elektranaTijekom dvodnevnog rada obrađene su teme: Sigurnostopskrbe hrvatskog plinskog gospodarstva; Plin jestigao u Dalmaciju; Plin kao ekonomičan i ekološkienergent; Što odabrati od plinske opreme i uređaja?!U tematskoj cjelini Sigurnost opskrbe hrvatskog plinskoggospodarstva, o sinergiji aktivnosti elektranaHEP-a i plinskog gospodarstva, kao jamca sigurnostiopskrbe i razvoja hrvatskog energetskog sektora, izlagaoje mr.sc. Nenad Švarc - direktor Sektora za pripremuproizvodnje u HEP Proizvodnji (riječ je o raduostvarenom u suradnji s kolegama mr. sc. PericomJukićem iz HEP Proizvodnje i Antom Ćurićem izHEP Trgovine). Naš kolega je ponajprije izvijestio odanašnjem stanju u termoelektranama i termoelektranama-toplanamaHEP Proizvodnje, s obzirom naproblematiku korištenja prirodnog plina, međusobnihobveza i odnosa te otvorenih, još uvijek neriješenih,pitanja između HEP-a i subjekata plinskog gospodarstva.Naglasio je da nema uravnoteženog rada plinskogsustava bez rada plinskih elektrana te nabrojiosmjernice za sinergijsko djelovanje energetskih i gospodarskihsubjekata, što je preduvjet razvoja našegenergetskog sektora i jamac sigurnosti opskrbe. Trebalobi: utvrditi energetske potrebe i proizvodne itransportne mogućnosti, kao i volumen trgovanja iaktivnost energetskih subjekata; usmjeravati ka nadogradnji,jačanju i razigravanju regionalnog tržišta električneenergije i prirodnog plina (energo-sinergija);analizirati mogućnosti i opravdanost višekorisničkihzahvata (troškovi izgradnje i održavanja) pri izgradnjiinfrastrukturnih sustava (plin, voda, elektro, termo);angažirati HEP-ove termoelektrane na prirodni plinizvan ogrjevne sezone za usluge plinskom sustavukroz funkcionalnost virtualnog skladišta; odrediti nužnostdanonoćnog rada kod svih energetskih subjekatau funkciji razigravanja tržišta i ekonomskog benefi ta(svakodnevno planiranje, vođenje i replaniranje);obav ljati nadzor i mjerenje kvalitete energenata, štoje preduvjet zadovoljstva kupaca; razmotriti pogodnostizgradnje zamjenskih blokova ili rekonstrukcijepostojećih na lokacijama TE i TE-TO, koje primarno koristeloživo ulje, radi povećanja energetske učinkovitostii doprinosa zaštiti okoliša; promovirati multifunkcionalnebenefi te kogeneracijskih postrojenja za učinkovitokorištenje energije i energenata.Najviše se govorilo o plinofikaciji DalmacijeOba dana konferencije završila su održavanjem okruglihstolova. U raspravi vrsnih stručnjaka iz plinskog ienergetskog područja u Hrvatskoj o distribuciji i opskrbiplinom na prvom okruglom stolu, ponovno je naglašenološe stanje poslovanja hrvatskih distributera iopskrbljivača plinom te ključna uloga HERA-e u nastavkuprocesa liberalizacije hrvatskog tržišta plinom.Distributerima i opskrbljivačima je upućen poziv zabolju suradnju i zajedništvo pri izradi i donošenju novihpodzakonskih propisa iz plinskog gospodarstva.Tema drugog okruglog stola bila je plinofi kacijaDalmacije koji, za razliku od prvoga, nije ispunio očekivanjamedijskog pokrovitelja i tehničkog organizatora- tvrtke EGE, kao ni onih malobrojnih ustrajnih sudionika,koji su rad Konferencije pratili do kraja.Sudionicima Konferencije omogućen je obilazak termotehničkihinstalacija najnovijeg splitskog športskogobjekta Spaladium Arene, čija je kotlovnica većspremna za prihvat i korištenje prirodnog plina, kadadođe i u Split. O plinofi kaciji Dalmacije govorilo senajviše pa bi moto Konferencije mogao biti: plin jekonačno stigao u Dalmaciju! (18. srpnja o.g., u zadarskomnaselju Babindub u pogon je puštena mjernoreducijskastanica Zadar, čime su završeni radovi nagradnji trećeg dijela Plinovodnog sustava Like iDalmacije, koji je bio i najteža dionica cijelog magistralnogplinovoda Bosiljevo-Split; gradi se i četvrta,posljednja dionica od Benkovca do Dugopolja, a završetakradova očekuje se do kraja srpnja 2012.).Dolazak plina rješava brojne energetske problemaDalmacije, ali ponajprije treba izgraditi distribucijskemreže, istodobno s grananjem plinovoda stvoriti mrežuovlaštenih tvrtki za projektiranje, izvođenje i ispitivanjeplinskih instalacija... stvoriti kvalifi cirani kadar za posloveplinskog gospodarstva... upoznati ljude s pred nostimaprirodnog plina... Moglo bi se reći da je Dalmacijadugo čekala, ali plin nije dočekala spremna.Uz državni tajnicu Natašu Vujec i Darka Horvata –ravnatelja Uprave za energetiku MINGORP-a,među stručnjacima iz plinskog i energetskogpodručja u Hrvatskoj, u raspravi prvog okruglogstola Konferencije o distribuciji i opskrbi plinomsudjelovao je i direktor HEP Plina, Nikola LiovićNaš kolega mr.sc. Nenad Švarc -direktor Sektora za pripremuproizvodnje HEP Proizvodnje,izlagao je o zanimljivoj temi:energo-sinergiji izmeđutermoelektrana itermoelektrana-toplanaHEP Proizvodnjei plinskoggospodarstvaHEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011. 31

VUKOVAR20 GODINA POSLIJEDenis KarnašTužna povorka sjećanjaDoći u Vukovar, 20 godinaposlije, suobličuje naše dušes dušama poginulih i uskrslih,jer dušu ne možeš ubititenkovskom granatom… kadasrušiš tijelo, duša ostaje i javise u tijelu proslavljenom -Vukovar ima dušu, oduvijek,Vukovar i dalje stoji uz Vukui Dunav - proslavljen…!Uz više od 50 tisuća ljudi iz cijele Hrvatske, u Vukovaru je 18. studenog2011. godine obilježeno 20 godina od stradanja ovog herojskog gradau srbočetničkoj agresiji.S ovogodišnjom porukom “Hrabri ljudi“, u prigodnom programu tepovorci sjećanja od vukovarske Bolnice do Memorijalnog groblja, okupljenisu odavali počast vukovarskim žrtvama Domovinskog rata.Uoči službenog programa u krugu Bolnice, blizu 900 okupljenih izUdruge hrvatskih branitelja Hrvatske elektroprivrede 1990.-1995. tezaposlenika HEP-a, iskazalo je počast svim poginulim braniteljimaVukovara, a posebno sedmorici kolega: Petru Furundžiji, BorislavuGarvanoviću, Mihaelu Janjiću, Anti Miloradu, Tomislavu Prpiću, ZdenkuTici i Zvonimiru Vilneru.Kao i svake godine, naši se okupljaju uz spomen obilježje poginulimzaposlenicima Pogona Vukovar podignuto u holu njegove poslovnezgrade. Nakon prigodnih obraćanja, izaslanstva HEP-a, UHB HEP-a1990. - 1995. te sva tri sindikata položili su cvijeće i zapalili svijeće uzspomen obilježje. Potom su se priključili programu u Bolnici te povorkomsjećanja uputili prema Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskograta. Naglasimo da je povorku sjećanja od Bolnice doMemorijalnog groblja predvodila vukovarska 204. brigada, a ovdje subile istaknute zastave svih 144 ratnih postrojba Hrvatske vojske izDomovinskog rata.Izaslanstvo HEP-a, koje je predvodio član Uprave doc. dr. sc. DamirPečvarac, na Groblju ispred središnjeg križa položilo je cvijeće i zapalilosvijeću za sve poginule u obrani Vukovara. Program je završio svetommisom, koju je predvodio vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić.Doći u Vukovar, 20 godina poslije, suobličuje naše duše s dušama poginulihi uskrslih. Dušu ne možeš ubiti tenkovskom granatom… kadasrušiš tijelo, duša ostaje i javi se u tijelu proslavljenom.Vukovar ima dušu, oduvijek.Vukovar i dalje stoji uz Vuku i Dunav - proslavljen…!Konačno na čelu povorke sjećanja:stijeg 204. Vukovarske brigade i…32HEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011.

Uoči službenog programa, blizu 900 okupljenih iz Udruge hrvatskihbranitelja Hrvatske elektroprivrede 1990.-1995. te zaposlenikaHEP-a, u dvorištu Pogona Vukovar iskazalo je počast svimpoginulim braniteljima Vukovara, a posebno sedmorici kolega -vukovarskih elektrašaIz prigodnih obraćanja…Vladimir Čavlović - direktor Elektre Vinkovci:- Drago mi je što nas se okupilo više negoikada prije. To je najbolji dokaz da njegujemouspomenu na događaje od prije 20 godina.Događaje koji su snažno i dramatičnoodjeknuli u cijelom svijetu i koji su odredilitijek naše povijesti. Svega ovoga ne bi bilobez običnih, malih, hrabrih ljudi, koji su utkalisebe u stvaranje naše Domovine. Polaganjem vijenaca u holuzgrade, prisjetit ćemo se puta koji su nam oni utrli svojom žrtvom.Darko Mikulić, predsjednik Regionalnogodbora istočne Hrvatske UHB HEP-a:- Prije 20 godina izgubili smo naše drageljude, naše najbliže…, porušili su nam kućeu želji da nas potpuno unište. Nisu u tomuuspjeli zahvaljujući našim prijateljima koji sudali svoje živote, čime posadašnjuju trenutkenjihove žrtve kao da su ti događaji bilijučer. Da ih nikada nećemo zaboraviti pokazali smo i ovim okupljanjem,osvježavajući sjećanja na njih.…stjegonoše sazastavama svih ratnihpostrojbaIvica Kopf, predsjednik UHB HEP 1990-1995., vukovarski branitelj:- Ovim okupljanjem šaljemo poruku da sevukovarska tragedija više nikada ne smijeponoviti u nijednom dijelu Lijepe naše. Dan18. studeni bio je tek početak, a ne krajvukovarske kalvarije. Tada su muževi razdvajaniod svojih žena, očevi od djece, braćaod sestara i odvođeni na stratišta ili u srpske koncentracijske logore.Nakon Vukovara svijet nas je gledao drukčije, a ubrzo je RepublikaHrvatska i međunarodno priznata. Je li to velika cijena koju je Vukovarplatio? Možda i jest! Ali nedvojbeno, Vukovarci su ponosni što su diosebe dali za našu Domovinu!Doc. dr. sc. Damir Pečvarac, član UpraveHEP-a d.d.:- S osjećajem ganuća nalazimo se ovdje isjećamo se trenutaka koji su odredili našeživote, našu budućnost - slavonsku, srijemskui svehrvatsku. Hrvatska se s tugom iponosom sjeća žrtve Vukovara, kada je prije20 godina grad-žrtva postao grad-pobjednik.I danas se divimo hrabrosti heroja Vukovara. Danas bi Tomislavimao 52 godine, Zvonimir 58, Antun 60, Borislav 57, Mihael 72, Zdenko50, a Petar 62 godine. Njihova ljubav i žrtva duboka su odrednica inašeg postojanja. Hrabri hrvatski branitelji svom narodu darovali suDomovinu. Živeći s tom spoznajom, dolazimo u Vukovar na uzvišenomjesto nastajanja da bismo spomenuli sebi, svojoj djeci i svom svijetuneusporedivost ičega vremenitog s domom i domovinom. Domovinskirat i Vukovar naše su sjećanje, naše misli, naša suza, naše uporište ipoticaj stvaranja ljepše budućnosti. U Vukovaru danas obnavljamo sjećanjana hrabre ljude, obnavljat ćemo ga dok god nas bude, čuvati gau glavi, srcu i dokumentima za sva vremena, jer je žrtva neporušivitemelj današnje Hrvatske.HEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011. 33

VUKOVAR20 GODINA POSLIJENicolas Borsinger u Vukovaruuzdignute glaveVukovarskim je ulicama u ovogodišnjoj bio je iNicolas Borsinger - djelatnik Međunarodnogodbora Crvenog križa. Hrvatskoj i svjetskoj javnostije poznat i osobito zapamćen iz TV prikazaneugodnog razgovora s ratnim zločincemVeselinom Šljivančaninom prije 20 godina.Bez obzira na plan da se tim razgovorom odvratipozornost novinara od onoga što se događalou Bolnici i autobusa koji su odvozili ranjenike išto dulje odgodi ulazak pripadnika Crvenog križau Bolnicu, N. Borsinger i njegove kolege uspjelisu popisati stotinjak ljudi, pretežito ranjenika.Njihovim evidentiranjem u Međunarodnom crvenomkrižu - spašen im je život. Tako je učinioi s braniteljima Mitnice.No, prema pravilima Crvenog križa, njihovi dužnosnicine mogu biti svjedoci u sudskim postupcimapa N. Borsinger nije mogao svjedočitiprotiv Šljivančanina na Međunarodnom sudu zaratne zločine u Den Haagu. Da može, Šljivančaninbi vjerojatno još uvijek bio iza rešetaka.Nicolasa Borsingera smo snimili malo dalje odmjesta gdje se dogodio taj zapamćeni razgovorprije 20 godina. Premda teško može pojmitistrašna zvjerstva koja su se dogodila nakonpada Vukovara, a nikako zaboraviti, jer i danasna srcu nosi rane iz tog doba - ulicama Vukovaraprolazio je uzdignute glave, često primajućiispruženu ruku zahvalnosti onih, čije je životespasio, ili članova njihovih obitelji.U povorci državni vrhovnici- predsjednik Ivo Josipović ipredsjednica VladeRepublike HrvatskeJadranka KosorPredstavnici HEP-a među višeod 50 tisuća ljudi iz cijeleHrvatske, u povorci sjećanjaod Bolnice kroz grad doMemorijalnog groblja žrtavaiz Domovinskog rataBrojke govoreTijekom 87 dana opsade, na grad je ispaljeno 6,5 milijuna granatai raznog streljiva. U Vukovaru je poginulo 3 000 ljudi, odkojih 86 djece. Prema poda cima vukovarske Bolnice, ranjenoje 2 500 ljudi, a 8 000 tisuæa ljudi odvedeno je u srbijanskekoncentracijske logore. Prognano je više od 22 000 Vukovaraca.Ove godine položeno je 938 ruža uz bijele križeve naMemorijalnom grob lju, jer je tamo ekshumirano upravo tolikožrtava.Danas u Vukovaru živi 28 016 stanov nika, od èega 4 000 djecei mladih. Obnovljeno je 4 958 kuæa i 4 351 stanova, a iz državnogje proraèuna za obnovu grada do sada potrošeno skorodvije milijarde kuna, dok je ukupno procijenjena šteta uVukovaru 9,5 milijarda kuna.Nicolas Borsinger, nedaleko od mjesta neugodnograzgovora s ratnim zločincem VeselinomŠljivančaninom prije 20 godina34HEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011.

Poruka nadenad uništenjemNa tisuće svijećasvijetlilo je naprozorima kuća, naulicama uz nogostupei prometnice, ali uz putvukovarske povorkesjećanja svijetlile susnažnijeVukovarskivodotoranj - simbolneuništivostiGrada, tog je danaobavila maglaHEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011. 35

DVA DESETLJEĆA OD POČETKA DOMOVINSKOG RATANASTAVAK RATNOG DNEVNIKA MARIJANA KALEE(OD 2. LISTOPADA DO 30. PROSINCA 1991.)Projektom “505“protiv mrakaZa opskrbu Osijeka sazapada, u tajnosti jedogovaran projekt “505“(zapravo “SOS“), za kojije na mrežnom planuiscrtano osam glavnihlinija aktivnosti s otprilike80 podaktivnosti, a zasvaku glavnu linijuodređena je odgovornaosobaRubriku HEP Vjesnika “Dva desetljeća od početkaDomovinskog rata“ započeli smo u ljetnom dvobrojusrpanj/kolovoz i to objavljivanjem dijela zapisa iz ratnogdnevnika Marijana Kalee o naporima za osposobljavanjestradalih elektroenergetskih postrojenja početkomDomovinskog rata, poglavito prijenosne mrežena području Slavonije i Baranje i to od 20. srpnja do1. listopada 1991.Taj dio završava zapisom o bezuspješnom pokušaju dase iz TS Vinkovci, pomoću voda 110 kV, proslijedi napon35 kV prema TS Vukovar, od kada su vukovarskielektraši ostali bez ikakve poveznice s hrvatskim elektroenergetskimsustavom. Dalje su se morali oslonitina vlastitu umješnost u osiguranju električne energijeza potrebe funkcioniranja gradskih službi, osobito potrebavukovarskih branitelja te 15 tisuća vukovarskihpodrumara.Naši kolege iz osječkog HEP-a u opkoljenu graduOsijeku ponajprije pokušavaju preživjeti svakodnevnogranatiranje, mitraljiranje, bombardiranje... Potom upornoi neumorno svakodnevno pokušavaju popravljatiuništeno, ali i osmišljavaju kako osigurati dodatne pojnetočke i pravce električne energije, kako bi onemogućilinaum neprijatelja da Osijekom zavlada mrak.Donosimo autentični zapis Marijana Kalee o tri teškaosječka mjeseca s kraja 1991. godine, zapisan u jednomod ukupno pet njegovih dnevnika, koje je vodiood sredine 1991. do kraja 1994. godine.Usred “vražjeg kotla“2. listopada 1991.: Oštećenja TS Osijek 2,jučer, 1. listopada: ukupno tri polaprekidača 3P i sabirnice 110 kV oštećenena više mjesta, oba transformatora110/10 kV oštećena na radijatorima.Elektrana odvojena od mreže. U kvaruvod 110 kV Valpovo-Beli Manastir. Osijek senalazi u “vražjem kotlu“ (kako danas kažuu radijskoj emisiji), opkoljen sa sjevera,istoka i juga.3. listopada 1991.: TS Osijek 3 izvanpogona od 11 sati.4. listopada 1991.: TS Osijek 2: svi vodoviprema jugu - izvan pogona, velikaoštećenja postrojenja 110 kV.Avionsko bombardiranje TS Vinkovci.5. listopada 1991.: - Jučerašnja oštećenjapostrojenja 110 kV u TS Osijek 2jednostavno je teško pobrojiti, premda susvi evidentirani kako bi se sagledali mogućipopravci - u svakom polju je barem jedanelement oštećen (prekidači, rastavljači,izolatori, spojni vodiči, portali...)6. listopada 1991.: Mitraljiranje postrojenja110 kV u TS Osijek 2.7. listopada 1991.: TS Osijek 2: minobacačkaoštećenja, postrojenje i dalje izvanpogona. Oko 14 sati popravljen i u pogonuvod 110 kV Osijek 2-Ernestinovo, aliponovno vani nakon otprilike jedan sat.Uputio sam pismo kolegama-elektroprivrednicimana više od dvadeset adresauzduž cijele Jugoslavije. Odgovore samprimio samo iz Hrvatske (Cvetković, Hrs,Ožegović) i jedan odgovor iz Beograda (alitaj je bolje ne spominjati). Ostali - šutnja.8. listopada 1991.: Rakičić iz Vukovarajavlja da su uspostavili dizelski elektroenergetskisustav u gradu korištenjem i kabela10 kV pod naponom 0,4 kV. Ulje iztransformatora 110/35 kV u TS Vukovar -iscurjelo, trafoi nisu za pogon.9. listopada 1991.: TS Osijek 2 ponovnooštećena.10. listopada 1991.: U TS Našice obatransformatora 110 kV spojena izravno napomoćne sabirnice, zaštita transformatoratreba djelovati na prekidač u TS Slatina(Beljo).11. listopada 1991.: Postavljen spojizmeđu našičkog i valpovačkog voda110 kV izvan TS Ernestinovo (“505/0“,prvi naš “odgovor” na predvidivepredstojeće neprijateljske akcije). U kvaruvodovi 110 kV Daruvar-Virovitica i Međurić-Gradiška; TS Virovitica i TS Gradiška vise naTS Slatina, odnosno TS Požega. TS Županjavisi na TS Brčko. Izvan pogona vod110 kV Slavonski Brod-Bosanski Brod.Treba požurivati popravke u Baranji,radi osiguranja opskrbe Osijeka potezomValpovo-Beli Manastir-Osijek 2, jer poteziod Osijeka prema jugu sve su neizvjesniji(Tenja, Šodolovci). Agregat A1 u PTE Osijekspreman za pogon. Sagledani svi industrijskiagregati na širem području radipripreme za njihov angažman u slučajuizolacije od sustava. Agregat u RDC-umogao bi biti rezerva za Bolnicu u Osijeku.13. listopada 1991.: Oštećenja VP 110 kVValpovo i postrojenja 400 kV u TSErnestinovo; izvan pogona TS Valpovo,TS Belišće i TS Beli Manastir. U pogonuvodovi 110 kV: Ernestinovo-Đakovo/1,Ernenestinovo-Osijek 2/1, Ernestinovo-Osijek 1/1, i Ernestinovo-Našice-Đakovo.14. listopada 1991.: U prethodnoj noćioštećena TS Ernestinovo: vodno polje400 kV Tumbri, trafopolje 2 400 kV,transformator 2 400/110 kV, a u36HEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011.

postrojenju 110 kV: 15 komada sabirničkihpotpornih izolatora, vodno polje Valpovo,vodno polje Osijek 1/2, vodno poljeOsijek 2/2, trafopolje 2, vodno poljeVukovar, spojno polje 110 kV. Prioritetpopravaka: (1) vodno polje Valpovo i(2) vodno polje Osijek 1/1. Svi su tamo:Vujnovac, Jaman, osječka i brodska ekipa.Avioni kruže iznad TS Ernestinovo...16. listopada 1991.: Navečer - novi ispadivodova 110 kV: Ernestinovo-Osijek 2/1i Osijek 2-Osijek 3.17. listopada 1991.: Priključak TS Ernestinovona okolnu 10 kV mrežu, radi vlastiteopskrbe. Posjet generalnog direktora HEP-aIvana Putanca osječkim jedinicama HEP-a,pregled stanja po čitavoj Hrvatskoj i glavnihpreokupacija HEP-a u ratnim uvjetima.18. listopada 1991.: Stradao transformatorTE-TO, jedna rupa na radijatoru.19. listopada 1991.: Popravak voda110 kV Ernestinovo-Osijek 1/2, nastavaksutra (20. listopada).21. listopada 1991.: TS Osijek 2 ponovnooštećena.22. listopada 1991.: Završen nulti opsegpopravaka u TS Ernestinovo: nužno upostrojenju 400 kV i postrojenju 110 kV;transformatore 400/110 kV popravljaKončar.23. listopada 1991.: Saniranje građevinskihoštećenja na TS Ernestinovo i TS Osijek 1.24. listopada 1991.: Na našoj mreži je iTS Bosanski Brod, vani vod 110 kVDerventa-B. Brod.29. listopada 1991.: Završeni popravcioštećenja TS Ernestinovo.3. studenog 1991.: TS Osijek 3: pogociVBR-om - velika oštećenja postrojenja110 kV te vodova 110 kV Osijek 1-Osijek 3i Osijek 2-Osijek 3. Uspostavlja se pogonpreko mreže 35 kV.4. studenog 1991.: Avionsko bombardiranjeTS Vinkovci.5. studenog 1991.: Minobacački pogociTS Ernestinovo, u neposrednu blizinuupravljačke zgrade (oštećena antena,telefonska centrala, prostorija aku-baterije,upravljačka ploča). Ispadi vodova 110 kVprema Osijeku.7. studenog 1991.: U pogonu mostizmeđu valpovačkog i našičkog voda(“505/0“). Brojna minobacačka oštećenjaTS Osijek 2 (jedan prekidač, šest rastavljača,četiri naponska i četiri strujna mjernatransformatora, pet potpornih izolatora),onesposobljena za pogon.8. studenog 1991.: Oštećena dvaterenska vozila (Bistrica i Land-Rover),izvan pogona su.9. studenog 1991.: Ponovna oštećenja uTS Osijek 2 (još jedan prekidač i nekolikorastavljača).12. studenog 1991.: U pogonu vodovi110 kV: Ernestinovo-Osijek 1/1 iErnestinovo-Osijek 2/1.15. studenog 1991.: Velika oštećenjavodova 110 kV oko Osijeka.TS 110/35 kV “505“, 22 MVA16. studenog 1991.: Borbe oko Ivanovca,neposredna blizina TS Ernestinovo.Napalm-bomba na zgradu Hrvatskognarodnog kazališta u Osijeku. Probijen krovi strop; vatrogasci i vozila HEP-a sudjelovaliu gašenju požara.17. studenog 1991.: Popravljena čak trivoda 110 kV na širem području Osijeka.18. studenog 1991.: Pad Vukovara.Neuspio pokušaj popravka voda 110 kVOsijek 2-Osijek 3.19. studenog 1991.: Artiljerijska paljba naTS Osijek 1.20. studenog 1991.: Veliki napadi na širempodručju Osijeka, od ranoga jutra. OpskrbaOsijeka svodi se na korištenje vodova 35 kViz elektrane. Briga o Vodovodu. Ljudi morajunapustiti TS Osijek 1, jer su tamo snažniudari. Vodovi 110 kV i 35 kV iz te stanice- u najvećem dijelu oštećeni (Lenić). Napadina krug oko Osijeka: Ivanovac, Laslovo,Nard, Bistrince i Čepin. Dva ispravna faznavodiča s voda 110 kV Ernestinovo-Đakovo/2 koristiti uz jedan ispravni faznivodič s voda Ernestinovo-Đakovo/1 za spoj110 kV Ernestinovo-Đakovo! Priprema:Abramović i Škrtić u Đakovu, Šuvarić uErnestinovu, a Gulić skida fazni vodič koji jepao s voda 400 kV na vodiče tih vodova110 kV. Vujnovac dežura u TS Osijek 3.Današnjim danom ukupno 16 dalekovodaprijenosne mreže je trajno izvan pogona(to je 16/39=41 posto)21. studenog 1991.: Minobacački pogodaktrafopolja 110 kV u TS Osijek 1. Opsežanplan popravaka za danas, praktično na svimvodovima 110 kV u okolici Osijeka.Napuštanje TS Ernestinovo - faks-porukaTomasoviću (sa stalnim nadnaslovom nasvim našim faks-porukama: “Hrvatskubranimo dalje” 1 ) sljedećeg sadržaja:Pogonsko stanje u mreži 22.11.1991. ujutro.Nema novih dalekovoda prijenosne mrežeu zastoju. Jučer se, usprkos ulaganja1“Hrvatsku branimo dalje“ jedna je od snažnihporuka koju su odašiljali ratni brojevi VjesnikaHrvatske elektroprivrede (prvi put objavljena ulistopadskom broju 1991. godine, a u siječanjskombroju 1992. zamijenila ju je poruka “Hrvatska jesvijet“) i ratni brojevi dnevnika Glas Slavonije.HEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011. 37

DVA DESETLJEĆA OD POČETKA DOMOVINSKOG RATANASTAVAK RATNOG DNEVNIKA MARIJANA KALEE(OD 2. LISTOPADA DO 30. PROSINCA 1991.)maksimalnog napora više formiranih ekipa injihovog uzaludnog izlaska na teren, ništanije otklonilo. Tako će najvjerojatnije biti idanas. Jučer smo, u podnevno vrijeme,napustili TS 400/110 kV Ernestinovo zbogtoga što se našla u središtu neposrednihborbenih artiljerijskih i pješačkih aktivnosti,tako da je sada bez posade. Grad Osijekopskrbljen je mrežom 35 kV sa zapada(dva voda 35 kV) i jednim agregatom PTEod 25 MW s istoka. Redukcija u gradu jepribližno 50 posto. Sinoć oko 19 sati dobilismo izravni minobacački pogodak usjevernu fasadu zgrade na Šetalištukardinala Šepera, na trećem katu. StaklaProjekt “505” s osam glavnih linijaaktivnosti i otprilike ukupno80 podaktivnostirazbijena, oštećeni radijatori - poplava, rupana zgradi promjera 2-3 metra. Sretno! -Kalea.24. studenog 1991.: Potrebno dobitidopuštenje za bilo kakvo napuštanje gradaOsijeka (čak i radi intervencija na objektimaizvan grada - izrada popisa za te ljude).26. studenog 1991.: Zadržati potez 110 kVTS Našice-...-TS Osijek 2 (elektrana), kao iparalelnu vezu vodovima 35 kV: osječka ibrodska ekipa te ekipa Dalekovoda.2. prosinca 1991.: Srušen vod 220 kVTuzla-Đakovo u Bosni (stup kod BosanskogŠamca), zahtjev dispečerima BiH da gapoprave. Defi niran krug ljudi nužnih zafunkcioniranje sustava, sa SekretarijatomNarodne obrane dogovoreno da se njih- načelno - ne uzima u vojsku. Formiranjeradne brigade, koju će moći koristiti Kriznistožer Općine, voditelj Salaj.Dogovor o projektu “505“ u najvećojtajnosti (zabrinutost zbog pete kolone unašim redovima), za opskrbu Osijeka sazapada (sva mirnodopska opskrba svodilase na istok ili jug).(Netko je predložio da projekt nazovemo“SOS“ ali bi to bilo previše prepoznatljivopa su slova “S“ pretvorena u brojke “5“ itako se došlo do naziva projekta koji će se- u fazama - protezati iduće dvije godine).Najprije se ide na TS 110/35 kV “505“ ipriključni vod “ 505/1“ na drvenimstupovima od voda 110 kV Ernestinovo-Valpovo do lokacije “505“ u Retfali, trasaduga približni 4 000 metara. Kabel 35 kVdo TS 35/10 kV Retfala, 350 metara.Transformator iz TS Valpovo, transportirati iobgrliti zaštitnim bedemom od paletaopeke. Specifi ciran sav potreban bitnimaterijal, za dobavu ljudi poimeničnozaduženi. Izgradnja voda: dvije ekipe izDalekovoda i dvije ekipe iz Osijeka. Namrežnom planu iscrtano osam glavnih linijaaktivnosti s otprilike ukupno 80 podaktivnosti.Za svaku glavnu liniju određenaodgovorna osoba (Zorić-vod 110 kV,Vujnovac-trafo 110/35 kV, Klarić-ćelija35 kV u TS Retfala, vod 35 kV i vod 0,4 kV,Beljo-pomoćni krugovi, Zorić i Vujnovacuzemljenjete Domić-VF-veze; zaštitatransformatora u TS “505“ mora djelovatina prekidač u TS Našice, 50 km!). Dnevnopraćenje napretka: svakog sljedećeg danakratki sastanak u 7,30 sati. Vrlo značajno:stalno dopunjavanje specifi kacija, donajsitnijega svornjaka, kako bi se pravodobnosve dobavilo.3. prosinca 1991.: Lačević,Elektroprijenos BiH:snimanje stanja i sagledavanjepopravka voda220 kV Tuzla-Đakovo(srušeni stup na tom vodu,pronađeno da je biominiran).5. prosinca 1991.:TS Osijek 2: artiljerijskapaljba - oštećeno vodnopolje Osijek 3. Prepodešenjezaštite preostalog voda220 kV iz Bosne (Gradačac-Đakovo), radi potpunogtermičkog iskorištenja uzimskim uvjetima.8. prosinca 1991.: Vod220 kV Tuzla-Đakovo u 15,40 sati upogonu. Bravo BiH! (Šaljemo zahvaluLačeviću šifriranom faks-porukom.)10. prosinca 1991.: Novo uklopno stanjemreže 35 kV: korištenje svih dvostrukihsabirnica 35 kV (tamo gdje jesu dvostruke)za razdvojeni pogon, smanjenje vjerojatnostipotpunog prekida opskrbe, na čitavupodručju - od Našica do Osijeka.11. prosinca 1991.: Osam tenkovskihgranata na TS Ernestinovo, gorjela prigušnica50 Mvar, 30 kV. Popravljen vod 110 kVOsijek 1-Osijek 3.38HEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011.

12. prosinca 1991.: Miniran stup nabosanskoj strani voda 110 kV Brčko-Županja(Lačević). Mole da mi opskrbimo Županju,koliko se može, mrežom 35 kV.16. prosinca 1991.: TS Osijek 2: artiljerijskapaljba - oštećeno polje Osijek 3.Polovicom prosinca - 52 posto dalekovodaizvan pogona.17. prosinca 1991.: TS Osijek 2: artiljerijskapaljba - ponovno oštećeno polje Osijek 3,ali i brojni signalni kabeli - pogotkom uglavni kabelski kanal.19. prosinca 1991.: “Bojim se“, “padajugranate“, “teško je“, ... ne može setolerirati - tko ima radnu obvezu mora sesvakodnevno javljati na posao. Radnice sdjecom mlađom od deset godina suiznimka, na njih se radna obveza ne odnosi.Radnik izvan radne obveze mlađi od60 godina i radnica mlađa od 55 godinamoraju ostati u Osijeku. Dogovor opotpunoj pripravnosti za Božićne iNovogodišnje blagdane (neradni dani:25. i 26. prosinac, te 1. siječnja). Dogovoro proslavi Božića. Dogovor o posjetimaranjenih i obitelji umrlih/stradalih.22. prosinca 1991.: U pogonu: “505“ -transformacija 110/35 kV, 22 MVA i“505/1“ - dalekovod 110 kV, 4 km,nakon samo 22 dana od donošenjaodluke!23. prosinca 1991.: Ponovno izvan pogonaDV 220 kV Gradačac-Đakovo, na našempodručju nema kvara.24. prosinca 1991., Badnjak: Minobacačkipogodak u dvorišnu stranu zgrade HEP-ana Šetalištu kardinala F. Šepera, iznadmjesta na kojem se kuhao badnjački ribljipaprikaš. Dvojica ranjenih. Dispečer BiHjavlja da je nađeno mjesto kvara na vodu220 kV. Opterećenje Slavonije: 175 MW… priključni vod 505/1“ na drvenimstupovima od voda 110 kV Ernestinovo-Valpovo do lokacije “505“ na približno4 000 metara dugoj trasi(11 sati) i 162 MW (19 sati), u tomu -Nova Gradiška približno 23 MW. Glavnadobava: iz Bosne 140 MW (11 sati) i125 MW (19 sati); iz PTE Osijek: 15/18 MW.26. prosinca 1991.: Probno preopterećivanjetransformatora na lokaciji “505“,17 posto veće od nazivne struje (366 Asa strane 35 kV). To je gornja granica zaregulacijsku sklopku i provodne izolatore.Raspodjela 20 komada zaštitnih prsluka,dobivenih u Zagrebu. Lačević: vod 110 kVŽupanja-Brčko u pogonu, vod 220 kVGradačac-Đakovo od sutra u pogonu,ali se odmah mora isključiti vod 220 kVTuzla-Đakovo, radi popravka. Na područjuBosne se tjedno miniraju dvavisokonaponska stupa.Ako se sve veze prekinu, zamišljaj me…Čekamostisnutih usanaNa ganutljivo pismo Marijana Kalee, koje je 7. listopadauputio na više od 20 adresa svojih negdašnjih suradnikaiz elektroprivreda svih republika bivšeJugoslavije s kojima je godinama radio na izgradnjimreže i unaprijeđenju elektroenergetskog sustava, odgovorilisu mu samo trojica kolega iz Hrvatske, uz riječirazumijevanja te kolegijalne i ljudske potpore da izdržiu užasu rata.U Osijeku, 7. listopada 1991.Poštovani,Još uvijek sam, zahvaljujući sreći, živ, zdrav i nerazrušenogdoma. To i Vama od srca želim. Izbezumljen događajima,u čijem sam đavoljem gotovo središtu, odlučiosam da Vama i jednom nizu svojih dugogodišnjih elektroprivrednihsuradnika napišem istovjetno pismo.Dovoljno udaljen od Vukovara da mi je još do pisanja,a - opet - toliko blizu da moram pisati.Jutros, od ukupno 33 prijenosnih dalekovoda, čijim pogonomi održavanjem rukovodim, izvan pogona je16 dalekovoda. Dakle: polovica. Na ukupno 16 trafostanica,temeljita avionska i tenkovska uništenja postrojenjaima pet objekata - dakle: trećina.Srećom: ranjen nam je do sada samo jedan radnik,avionskim napadom na grupu radnika za vrijeme radovau vodnom polju 400 kV. Na drugom objektu imamorupe od metka na prozoru i upravljačkoj ploči koje -kada se međusobno povežu - prolaze mjestom gdjeuobičajeno sjedi uklopničar. Čelični i zapaljivi meci suispaljeni iz tenkovskog mitraljeza. Uklopničar se sakriou kabelski kanal, s navučenim betonskim poklopcemiznad sebe.Jednoj čistačici tenkovskim hicem pogođena je njezinakuća, u trenutku kada je ona bila šćućurena sa svojedvoje djece i mužem u podrumu. Čitavi nizovi Elektroslavonskihkuća na rubu Osijeka pogođeni su takvimhicima, u višekratnom sustavnom tenkovskom gađanjusa stotinjak metara daljine! Šef održavanja ostao ježiv, jer baš u trenutku pogađanja nije bio u pogođenojprostoriji. Inače, išao je da obiđe kuću u kojoj ne boravi,jer je kod rodbine u sigurnijem dijelu grada.Dva su radnika Elektroslavonije ostala bez svojih kćerki,jedan bez supruge, a jedan bez majke. Jednom će objekćerke ostati invalidi. Jedan je poginuo. Elektrotehničkifakultet u Osijeku, gdje predajem Osnove elektrotehnike,ostao je bez dva mlada asistenta. U osječkoj općinisvaki 500. stanovnik izgubio je život, a na svakih desetgrađana jedan je pridošli izbjeglica. Jedna žena spava snama u podrumu, a za jednog muškarca pripremiosam vrećicu s toplijom odjećom.HEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011. 39

DVA DESETLJEĆA OD POČETKA DOMOVINSKOG RATANASTAVAK RATNOG DNEVNIKA MARIJANA KALEE(OD 2. LISTOPADA DO 30. PROSINCA 1991.)Gimnazija, koju su pohađala dva naša nobelovca -Ružička i Prelog - ima veliku rupu na stoljetnoj fasadi,a Poljoprivredni fakultet i institut praktično su razrušeni.Zgrada osječkog kazališta je pogođena. Katedrala nanebrojeno mjesta. Biblioteka.Ovaj čas pogoci su usmjereni u dio grada u kojem živim.Tresu se prozori, podrhtavaju zidovi i stropovi.Ponoć je 7/8. listopada 1991. godine. Da li da budimsuprugu, majku i sina te da se zaputimo u podrum?Željni su sna u pravom krevetu. Moja 86-godišnja majkaima razbijenu glavu; pala je pri silasku stubištem, zazračne uzbune. Kćerka mi je izbjegla kod prijatelja uRijeku, koji je to ponudio nakon daljskog pokolja. Treptisvjetlo. Uspješno ili bezuspješno automatsko ponovnouključenje? Radio-Osijek prekida program, ali nakonminute ponovno nastavlja. Vjerojatno, poslije startadizelskog agregata. Četrnaesti dalekovod ili šesto postrojenjeizvan pogona? Štektanje automata u momnaselju. Novi minobacački pogodak u gradu. I još jedan.Smetnje emisije Radio-Osijeka stalnim zujanjem.Opet minobacački projektil. Od spominjanja da je ponoćdo sada je prošlo 12 minuta.Supruga mi danas kaže, kada sam se u sumrak vratios posla - tri puta je bila zračna uzbuna - da je našemprijatelju iz susjedne kuće obećala otrov za štakore.Zna da ga imamo, ali ne zna gdje ga držim. Ako navečerbude mirno, doći će po to k nama. Trgovine su u tovrijeme zatvorene.Možete li vjerovati da nam za takve svrhe, to jest dapodrumski prostor obranimo doslovno neposredno zasebe, treba otrov za štakore? Ili da mi je prozor, krozkojeg sada osluškujem pucnje sa strepnjom, potpunozamračen? Da su po stanu raznovrsne posude napunjenevodom? Da sam važnije osobne dokumentesvakog člana obitelji umotao i ulijepio u plastičnu folijute sklonio u podrum? Da znam kako ne mogu ništaučiniti za spas svojih brojnih knjiga i spisa te da će -možda - izgorjeti, a u nekima je potpis i posveta većpokojnog autora.Ako se u predstojećem vremenu sve veze s mojimGradom i mojim krajem prekinu, a ja ostanem živ, zamišljajteme - iz svoje daljine - nad shemom mreže smarkiranim linijama koje su izvan pogona, uz stanjenipopis još preostalih rezervnih dijelova i - nadam se - sašto brojnijom grupom svojih suradnika i naših radnika,koji sa stisnutim usnama čekaju da ocijenimo na što daidemo, da bi nam nakon sat ili dva to opet bilo izbačenoiz pogona. Opet bez svjetla, vode, radio-emisije,bez svakog električnog pogona.S nestvarnim prisjećanjem na brojne trenutke u kojimasmo zamišljali i promicali potpuno drukčije planove,pozdravljam Vas s poštovanjem - Marijan Kalea.(Pismo je objavljeno i u Vjesniku Hrvatske elektroprivrede,broj za studeni, 15/55, čiji je lead bio “Ljudigovore“, uz poruku “Hrvatsku branimo dalje“.)O jednom jetkanom cvjetnom stubišnom vitražu, kojeg više nemaSamo zamišljena čarolijaU Osijeku, 18. prosinca 1991. godine.Kuća gradonačelnika Hengla, danas Gradska i sveučilišna Knjižnica. Danas točnije: ruševina dojučerašnjeknjižnice.Vjekoslav Hengl - utemeljitelj Elektroslavonije, sjajni promicatelj gradnje osječke elektrane i električnogtramvaja 1926. godine. Neposredno naš najčasniji prethodnik. Prigodom 60. godišnjice,zadivila me Henglova srčanost, mudrost i radinost oko tog projekta.Supruga Henglova, u vrijeme između dva rata, donosila je signale građanske Europe u Osijek. Nakonnjezinih povrataka iz europskih centara, u prekrasnom, elegantnom i prostranom domu održavalasu se primanja, na kojima su osječke gospođe doznavale o modnim kretanjima sezone...Poslijeratni Dom kulture. Ples ljetnih večeri pod drvećem na dvorištu. Teta-Anuška, marljiva administratorkaustanovâ koje su se tu znale kućiti. Dopuna udovičke mirovine za uzdizanje dva sina.Imigrant Baćika, starac samozatajne postoktobarske prošlosti - zimski ložač peći po tim sobama.Astmatično disanje preko obvezne cigarete u kutu usana - sadržaj prikupljenih čikova, umotan utrubicu iz novinskog papira. Profesor Mendler, aktivista-volonter po tim sobama. Zanosna književnapredavanja profesora Bognera ili koncerti komorne glazbe u središnjoj dvorani Henglovih...Uspinjući se blagim lukom stubišne spirale do knjižnice na katu, stotinama puta očaravalo mesvjetlo koje je sa sjevernog, baranjskog, neba, graditelj raspršio po tom stubištu i holu. Staklenizastor na golemoj otvorenoj plohi, koji je činio tu difuziju, bio je predivna cvjetna secesijska čipka,izjetkana vještinom ondašnjih majstora.Za Drugog svjetskog rata, skoro niti jedno od stotinjak okana tog vitraža nije razbijeno, ni poslijeratnaoluja (od svakovrsna primitivna svijeta, koji se tada ovdje motao) nije im naudila.Danas dopodne nestadoše. Sva!Želim doprijeti do dvorišta Henglovih, što prije. Da očuvam koji strgnuti stakleni cvijet od uvenuća.Okretat ću ga sjevernom, baranjskom, nebu i zamišljati čaroliju.Marijan Kalea(Objavljeno u Vjesniku Hrvatske elektroprivrede, u broju za siječanj 1992., 17/57, uz poruku “Hrvatskaje svijet“)40HEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011.

DVA DESETLJEĆA OD POČETKA DOMOVINSKOG RATASVJEDOK ANĐELKO RADIĆIZ HEP PLINADenis KarnašElektroslavoniju čuvaolovačkom puškomKada se sjetim 1991., vremena ratnog kaosa,tuge, boli, nekontroliranog i kontroliranog straha,sjetim se i do tada nedoživljenog zajedništva i jedinstvanaraštaja hrvatskog naroda, koji je svojomsnagom Hrvatskoj izborio toliko dugo željenu slobodui samostalnost - osobno vjerujem da ponovnomožemo pronaći takvo zajedništvo, kako binaša Hrvatska prevladala posvemašnju krizu ikako bi svi živjeli onako kako smo priželjkivalikada smo se borili za DomovinuMnogi od nas vjerojatno se sjećaju obavijesti na dnuTV ekrana početkom Domovinskog rata: opća opasnostVukovar, Osijek, Sisak ili Petrinja. Dok se, ipak, odrugim gradovima i selima objavljuju knjige o tomukako su se branili i obranili od srbočetničkih agresora,premda ne dovoljno, izostaju zapisi sjećanja na žrtvuOsijeka. A žrtva najvećeg grada istočne Hrvatske jegolema: u ratu je poginulo više od 900 Osječana,5 000 je bilo ranjeno, oštećeno je ili potpuno uništenopribližno 20 tisuća objekata... Grad je, nakon padaVukovara, brojao tek dvadesetak tisuća stanovnika. Uovom broju HEP Vjesnika prenosimo sjećanja našegkolege Anđelka Radića iz HEP Plina.Najžešći napadi na osječko naselje Jug II iz pravcaTenjeTko je tada pratio događaje stradanja Grada na Dravi,zna da su najžešći napadi dolazili iz pravca tada okupiranognaselja Tenja, koje je graničilo s Jugom II -velikim stambenim naseljem Osijeka. A. Radić, jedanod utemeljitelja Udruge hrvatskih branitelja Hrvatskeelektroprivrede 1990-1995., borio se na toj crti bojišnice.Rat ga je zatekao na poslovima organiziranja iodržavanja pogonskog katastra plinovodnih instalacija,pripremnih poslova do lokacijske dozvole za potrebeprojektiranja nove plinovodne distribucijske mrežete kolčenja novoprojektirane plinovodne instalacije uElektroslavoniji, OOUR Distribucija prirodnog plina.O svom ratnom putu nam je rekao:- Kao stanovnik Juga II imao sam “privilegiju“, kao iostali stanovnici tog naselja, među prvima osjetiti razornumoć četničkih granata iz pravca Tenja. U noćimasmo trpjeli granatiranja, ubijanja, ranjavanja i uništavanjenaših stanova, a tijekom dana liječili smo rane ipopravljali što se popraviti moglo. U to sam se vrijemeveć uključio u tzv. Nenaoružane dragovoljačke odredeSamostalni vod Elektroslavonije 1. kolovoza 1991. postao je sastavni dio 2. bojne106. brigade Zbora narodne garde, kasnije pričuvnog sastava Hrvatske vojske(Anđelko Radić stoji šesti s lijeva)u ondašnjoj Mjesnoj zajednici 25. maj, današnjojGradskoj četvrti Jug II, s ciljem pribavljanja naoružanja.Istodobno sam bio uključen u obavljanje zadaća civilnezaštite pri osječkoj Elektroslavoniji i to s lovačkimoružjem. Možda danas zvuči smiješno da smoElektroslavoniju branili lovačkom puškom, ali bilo kakvooružje značilo je određenu sigurnost.Povijest će najbolje prosuditi vrijednostiDomovinskog rataPostupnim preuzimanjem kvalitetnijeg naoružanja,mogao se formirati Samostalni vod Elektroslavonije,koji je s 1. kolovoza 1991. godine postao sastavnimdijelom 2. bojne 106. brigade Zbora narodne garde,kasnije pričuvnog sastava Hrvatske vojske.Naš je Vod imao zadatak braniti istočnu i dio južnecrte bojišta oko Osijeka. Tu sam zadaću obavljao dodemobilizacije 1. travnja 1992., a potom sam tri mjesecaprovodio obvezu fi zičke zaštite osoba i objekatau Elektroslavoniji. Nakon završetka vojnih obveza, vratiosam se na poslove svog radnog mjesta, koje obavljami danas. No, ti su poslovi sada sastavni dio Odjelaza tehničku dokumentaciju Sektora za tehničke posloveHEP Plina d.o.o.A. Radić je 1995. godine, kao pripadnik pričuvnogsastava 106. brigade Hrvatske vojske, sudjelovao uobrani crte bojišnice, ponovno prema Tenju, što je biojedan dio vojno-redarstvene osloboditeljske akcijeOluja.- Kada se sjetim 1991. - vremena ratnog kaosa, tuge,boli, nekontroliranog i kontroliranog straha, sjetim se ido tada nedoživljenog zajedništva i jedinstva naraštajahrvatskog naroda, koji je svojom snagom Hrvatskojizborio toliko dugo željenu slobodu i samostalnost.Povijest će najbolje prosuditi koliko je to bilo važno zasve nas i naše nasljednike. Osobno vjerujem da ponovnomožemo pronaći takvo zajedništvo, kako binaša Hrvatska prevladala posvemašnju krizu i kako bisvi živjeli onako kako smo priželjkivali kada smo seborili za Domovinu.A. Radić član je Regionalnog odbora istočne HrvatskeUHB HEP-a, a sa svojim suborcima je suutemeljiteljOgranka Plin, čiji je bio i prvi predsjednik. Bio je članPredsjedništva ROIH-a, Nadzornog odbora te Središnjegodbora UHB HEP-a.Za Udrugu kaže da, nakon početnih “dječjih bolesti“,radi dobro i teži postizanju svrhe postojanja, danas iubuduće.A. Radić u slobodno vrijeme bavi se kuglanjem, akaže da pripada skupini entuzijasta koja pokazuje darekreacija u HEP-u još uvijek živi te poručuje:- Najveći moj oslonac i ono što najviše pridonosi puniniživota uvijek mi je bila obitelj - supruga i desetogodišnjisin.HEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011. 41

VUKOVARBRANITELJI BAJKERI, MOTORISTI:“ZAJEDNO U RATU, ZAJEDNO U MIRU“Nemojmo zaboraviti!U povodu obilježavanja 20. obljetnice sjećanja na žrtvuVukovara, Moto Klub Korkyra Riders s Korčule, usuradnji s udrugama proisteklim iz Domovinskog ratai moto-klubovima iz cijele Hrvatske, organizirao jevož nju motorima od Prevlake do Vukovara - od 13. do17. studenog o.g. s porukom “Zajedno u ratu, zajednou miru“.Kao i ranijih godina, osječke su bajkerice i bajkeriizvezli cijeli put od Prevlake do Vukovara, a ove godinemeđu njima su bila i tri zaposlenika Termoelektrane-toplaneOsijek HEP Proizvodnje: dva braniteljaLeonardo Milić i Željko Gerovac te Željko Prgomet, kojije rat proveo na radnom mjestu osiguravajući električnui toplinsku energiju gradu i okolici. KaravanaU povorci bajkera, među Osječanimasu bila su i trojica naših kolega izTermoelektrane-toplane Osijek:Leonardo Milić, Željko Prgomet iŽeljko Gerovac - nakon 1 900 kilometarana motoru, parkirali su svoje motoreispred vukovarske BolniceŽeljko GerovacVJEŽBA EVAKUACIJE I SPAŠAVANJA U HE DUBROVNIKDubrovački gospari svladali požarGorjelo je 16. studenog o.g. u Pogonu HE Dubrovnik.No, riječ je o požaru simuliranom radi provedbe vježbeevakuacije i spašavanja. Toga dana, točno u 8 sati, ispodposlovne zgrade u Platu, nakon što se zaposlenicimauvodno kratko obratio direktor Pogona HE DubrovnikIvo Miletić, Ivo Lise - stručnjak ZNR-a i ZOP-a ih jeupoznao s tijekom vježbe. Požar je simuliran u blizinispremnika dizelskog goriva agregata za nuždu, a zanjegovo gašenje prijenosnim i prijevoznim vatrogasnimaparatima s CO 2i prahom, uz korištenje izolacijskihaparata i aluminiziranih odijela, bili su zaduženiPero Milković i Joško Katić. Kako se požar započeoširiti pozvane su i vatrogasne postrojbe, odnosnoDVD Župa Dubrovačka. Postrojbe DVD-a su se žurnoodazvale i navalnim vozilom pjenom gasile simuliranipožar. Uslijedio je i dolazak auto cisterne s vodom zabajkera odvozila se u pet etapa, odnosno tijekom petdana, a od otprilike 60 sudionika u polasku, na ciljnomodredištu bilo ih je približno 500. Osim iz Hrvatske,bilo je bajkera iz BiH i Slovenije, a pojedini motocikliimali su registracijske oznake udaljenijih zemalja.Obilazeći važna mjesta iz Domovinskog rata, sudionicisu polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odavalipočast poginulim braniteljima i stradalnicima.Putovima pogibije hrvatskih braniteljaUz blagoslov don Miljenka Babaića, povorka bajkerakreće iz Prevlake, s rta Oštro. Po lijepu i sunčanu vremenu,vozimo preko Dubrovnika ka Vjetrenom mlinu,gdje je uz spomen-obilježje poginulim braniteljima, ostrahotama svjedočio njihov suborac, koji se za Hrvatskuborio na tom važnom mjestu za kopnenu vezu shrvatskim krajnjim jugom. Dalje idemo u Ston te naTrpanj, a odande trajektom u Ploče. Nakon prigodnihriječi domaćina na glavnom trgu i odavanja počastipoginulim braniteljima, nastavljamo put Makar ske paTrilja, Sinja… Stižemo u Knin, taj povijesni hrvatski kraljevskigrad. Uz spomenik hrvatskom branitelju ispredKninskog kolodvora, posebno je svečano (izmeđuostalih, primjećujem i spomen ploče 106. brigade i5. domobranske pukovnije, u čijem sam sastavu biotijekom rata). Prigodna obraćanja, molitva, svijeće zabranitelje. Sljedeće naše odredište je tragična Škabrnja,gdje nas dočekuje njen ratni zapovjednik obrane pa očinjenicama iz Domovinskog rata saznajemo iz prveruke. Nakon što na mjesnom groblju odajemo počastpoginulim braniteljima, preko Gračaca stižemo uUdbinu. Tamo je pokraj crkve hrvatskih mučenika“Vukovarski križ”, ispred kojeg palimo svijeće i molimose za duše poginulih branitelja toga kraja.gašenje te se nastavilo s akcijom ovladavanja požarom.Sat poslije vatra je uspješno svladana. Kako sevježba provodila na prostoru predviđenom za zbornomjesto evakuiranih osoba iz strojarnice i vanjskih prostoraHidroelektrane, nije bilo potrebno provesti evakuacijuljudi. Vježba je upotpunjena i predavanjem o prvojpomoći, koje je održao liječnik medicine rada.Svrha vježbe, kao i svake vježbe, bila je provjera pripremljenosti,odnosno razrada scenarija za slučaj da sepožar doista i dogodi na spremniku dizelskog agregatai izazove zadimljenje u prostoru ispred njega i u pristupnomtunelu strojarnice. U vježbi su sudjelovali svi,odnosno 29 zaposlenika HE Dubrovnik. Provedena jeuspješno, na opće zadovoljstvo za nju zaduženih: direktoraI. Miletića, rukovoditelja vježbe Miše Bonačića,Ivice Goge i I. Lisea.M. Ž. MalenicaDvadesetogodišnjaci moraju znatiDalje su na našem putu prema Karlovcu - Plitvice,gdje odajemo počast hrvatskom branitelju JosipuJoviću na mjestu njegove pogibije. Kod spomen-obilježjapoginulim braniteljima palimo svijeće u Slunju iu Turnju, gdje razgledavamo spomen park s izloženimratnim oružjem, oruđem, vozilima, trofejima. Putujemoprema Zagrebu u jutarnjim satima pri mrazu item peraturi od -5 °C. Na središnjem Trgu bana Jelačića,kao i drugdje, razgovaramo s prolaznicima iobjašnjavamo misiju povorke bajkera, u kojoj su brojnihrvatski branitelji. Ponavljamo da ne smijemo nikakoi nikada zaboraviti da se za svoju sloboduHrvatska izborila krvlju, o čemu svjedoče brojni spomenicipoginulima diljem Lijepe naše i želimo da idanašnji dvadesetogodišnjaci to znaju. Dalje nas putvodi preko Petrinje, Siska, Kutine, Nove Gradiške - uPožegu. Bez obzira na maglu i studen, zaustavljamose i odajemo počast poginulim braniteljima uz spomen-obilježja.Premda nas svugdje gdje se zaustavljamo srdačnodočekuju, izdvajamo Moto klub “Independent” - čoporPožega, koji se posebno potrudio. Dalje prekoSlavonskog Broda, Đakova, Vinkovaca i Nuštra dolazimou dragi Osijek, a potom - pravac Vukovar. Naravno,u svim tim u ratu ranjenim mjestima, prisjećamo senaših suboraca, koji nisu dočekali slobodnu Hrvatsku.U Osijeku odajemo počast poginulim braniteljima kodznamenitog osječkog Fiće.Na cesti prema Vukovaru - pješaci, biciklisti, maratonci...Vozimo kroz Vukovar uz poseban osjećaj i ponosai velike tuge. Ponosni što smo prešli više od1 900 kilometara (mi Osječani smo ponajprije trebaliiz Osijeka voziti do Prevlake), naše motore parkiramopred vukovarskom Bolnicom - u ratu utočištu mnogimbraniteljima i stanovnicima Vukovara, a nakon njegovapada - polazištem na njihovu egzekuciju. Povorkabajkera na svoj je način dala svoj doprinos 20. obljetnicivukovarske tragedije, poručujući - nemojmo zaboraviti,nikako i nikada.U blizini spremnika dizelskog gorivaagregata za nuždu buknuo je požar kojiprijenosnim i prijevoznim vatrogasnimaparatima s CO 2i prahom, uz korištenjeizolacijskih aparata i aluminiziranihodijela, gase Pero Milković i Joško Katić42HEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011.

VRIJEMEBOŽIĆPripremio: Josip VukovićNoć nad noćimaNjemački fi lozof Karl Jaspers zadivljen je kako je u proteklomjednom stoljeću zemaljska kugla posvud postaladostupna; prostor je zaposjednut. Prvi put je Planetjedno čovjekovo opsežno prebivalište. Sve je povezanosvime. Tehničko svladavanje prostora, vremena i materijenedogledno raste, ne više kroz slučajna pojedinačnaotkrića, nego planskim radom, koji omogućujemetode i način ishođenja otkrića.Novim otkrićima nema kraja, ima puta unovi svijet i nove etape života i stvarnosti.Počeci su u dalekoj povijesti rađanjai razvoja ljudskih civilizacija i kultura.Velik je to vidikovac koji obuhvaća cijelinaš planet Zemlju na njenoj zagonetnojputanji u beskrajnom svemiru. Kao štose nižu čudesna nova otkrića, tako seredaju i nove spoznaje vječna života.Zacijelo je nezaobilazno pitanje Božjegstvaranja napose našeg zemaljskog svijeta,vezano i na spoznaju Božića i bîtkašto izvire iz njegove povijesne srži.Božić pripada svima namaIz najduljeg intervjua njemačkog novinaraPetera Seewalda s kardinalom Josephom Ratzingerom,današnjim papom Benediktom XVI., prenosimo najupečatljivijedijelove za ovu Božićnu prigodu.Rođenje Isusa već dvije tisuće godina predstavlja najvećimit svih vremena. Ta noć nad noćima već odavnapripada svima nama... Božić u sebi ima neizmjernomnogo simbolike, vrijednosti, morala i melankoličnečovječnosti...Danas se sve više osjete nastojanja da se ta kršćanskasvečanost učini neovisnom i da se odbaci njen kršćanskizačetak, kao što raketa odbacuje jedan svoj diokad dostigne određenu visinu. U Americi se u duhumerkantilizacije i sentimentalizacije, izlozi velikih trgovinau kojima su se donedavno na Božić nalazile jaslice,sada uređuju mitskim prikazama, srnama i jelenimaili Božićnjacima i tako mit doista stupa na mjestokršćanskog izvora. Naravno, još uvijek je ostalo neštood onoga što je dirnulo čovjeka kada je saznao da jeŽive Jaslice zajednice Cenacolo ispred zagrebačke prvostolniceBog postao čovjekom. Ali, to je pokušaj da se zadržiono što je lijepo i dirljivo, a da se odbaci ono što jezahtjevno.Čudno je i ovo: Bog, Svemogući, izabrao je za mjestona kojem će se pojaviti na Zemlji ono najmanje, sirotinjskuštalicu u Betlehemu.Sve je tako nevjerojatno i paradoksalno da već samozbog toga mora biti istinito.Sam za sebe, naravno, to ne bi mogao biti dovoljandokaz istinitosti. Ali, zapravo, izbor malenoga znakovitje za ono što Bog čini s čovjekom u povijesti.Tu karakteristiku vidimo već u činjenici što je poprišteBožjeg djelovanja upravo Zemlja - to zrno praha usvemiru; što je Izrael, narod bez ikakve moći - nositeljpovijesti; što je Nazaret, jedno potpuno nepoznatomjesto, postao njegovom domovinom; što se Sin Božjirodio izvan grada - u štali. Sve se poklapa.Svoje jedino mjerilo, naime ljubav, Bog suprotstavljaljudskoj oholosti. Oholost je, zapravo, srž, izvorni sastojaksvih grijeha. Oholi ljudi sebe žele učinitiBogom. Ljubav je nasuprot tomu, neštošto se ne uzdiže, nego spušta. Ljubavpokazuje kako je spuštanje zapravoistin ski uspon. Ona pokazuje kako seuzdižemo samo ako se spuštamo, akopostajemo obični, ako se saginjemosiromašnima, onima koji su dolje - Bogse prikazuje malenim kako bi oholespustio na zemlju...Može li se u nekoliko rečenica reći što jenovo došlo na svijet s Kristom?Božić povezan s Novom godinom u povijesnoji duhovnoj situaciji vremena:Isusova se izvornost ne bi trebala prosuđivatisamo na temelju pojedinihriječi ili djela. Križ je nešto Novo po načinu na koji gaIsus prima i na koji trpi na njemu. Uskrsnuće je neštoNovo - Novo je i to što ga je rodila djevica.Naviještanje ljubavi prema Bogu i prema bližnjemukao ispunjenje Zakona ili euharistija u kojoj Isus prikazujesvoje uskrsnuće - sve su to velike novostikoje On donosi na svijet i koje nam govore da Bognije više samo na onom svijetu, da Bog više nijenetko drugi, nije nedokučiv, nego je blizu, poistovjetiose s nama, dodiruje nas i mi dodirujemo njega,možemo ga prihvatiti i on prihvaća nas. Istinska jeIsusova izvornost u tomu što je on jedinstvo Boga ičovjeka. Bogočovjek!DAN UDRUGE HRVATSKIH BRANITELJA HEP-aPoštovanje poginulimaza HrvatskuIspred sjedišta Hrvatske elektroprivrede u Zagrebu, predstavnici Udruge hrvatskih braniteljaHEP-a 1990.-1995. su polaganjem cvijeća i paljenjem svijeće uz spomen obilježjeu Domovinskom ratu poginulim suborcima, 2. prosinca o.g. obilježili Dan svojeUdruge - 16. obljetnicu njena postojanja.Tišinom i sjećanjem, branitelji su ponovno iskazali poštovanje prema kolegama, koji suizgubili život boreći se za slobodnu Hrvatsku.A čovjeku koji u tišini stoji i odaje počast prijatelju i čovjeku otrgnutom od ovoga svijeta,upućena je poruka uklesana u crnom mramoru spomen-obilježja, intonirana stihom:“Ne boj se! nisi sam! ima i drugih nego ti!” (uklesani su stihovi prve kitice čudesnepjesme Tina Ujevića “Pobratimstvo lica u svemiru“).(Ur.)Odajući počast svojim poginulim kolegama-suborcima,predstavnici Udruge hrvatskih branitelja HEP-a 1990-1995.obilježili su 16. Dan svoje UdrugeHEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011. 43

SVIJET - HRVATSKAENERGIJA U SVIJETU 2009.(USPOREDBA S PODACIMA IZ 1973. - VRHUNCA SVJETSKE ENERGETSKE KRIZE)Marijan KaleaPotrošnja primarne energijeudvostručena, a električneenergije utrostručenaUdjel električne energije ufinalnoj potrošnji svih oblikaenergije povećao se najviše,ali je 2009. električna energijačinila tek manje od jednepetine svih finalnih oblikaenergije, a više od četiripetine ostali oblici, poputderivata nafte i neposrednokorištenih - prirodnog plina,biomase i otpada, ugljenai ostalih obnovljivih izvoraenergije, korištenih pretežitoza toplinske svrhe utehnološkim procesimai kućanstvimaMeđunarodna agencija za energiju (IEA) objavila jepregled Key Word Energy 2011, u kojem se iznoseglobalni podaci o pridobivanju primarne energije tekorištenju fi nalne energije u svijetu u 2009., a uspoređenisu s podacima iz 1973. godine, kada je svjetskaenergetska kriza bila na vrhuncu. Pregled daje uvid uostvarenja u 2009. i promjene koje su se dogodile urazdoblju od 1973. do 2009. godine.Udjeli oblika primarne energijeUkupna potrošnja svih primarnih oblika energije usvijetu 2009. godine bila je 12 150 milijuna tona ekvivalentnenafte. U doba energet ske krize (1973.) bilaje malo više od 6 000 milijuna tona - u četrdesetakgodina je udvostručena. Ostvareni udjeli pojedinihoblika primarne energije 2009. godine su (iskazani upostocima):- nafta 32,8- ugljen 27,2- prirodni plin 20,9- biomasa i otpad 10,2- nuklearno gorivo 5,8- vodne snage 2,3- ostali OIE-i* 0,8.(*Ostali OIE-i su: geotermalna energija, Sunčevo zračenje,vjetar i toplina okoline.)Najvažnija promjena ostvarena je u udjelu nafte: saskoro polovice (točno: 46 posto) u 1973., taj je udjelu 2009. godini smanjen na jednu trećinu. U istomrazdoblju najviše je porastao udjel ostalih obnovljivihizvora (s 0,1 posto u 1973. na 0,8 posto u 2009.)i udjel nuklearnog goriva (s 0,9 posto u 1973. na5,8 posto u 2009.). Uz relativno visoki udjel biomase44HEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011.

i otpada (kako u 2009., a skoro jednako u 1973.),treba naglasiti da je riječ o ukupnoj svjetskoj potrošnji(na Zemlji postoje predjeli u kojima su biomasa i otpadjedini oblici korištenja energije!).Izdvojimo važnu pozitivnu promjenu u pogledu zemljopisnograsprostiranja korištenja energije: industrijskinajrazvijenije zemlje svijeta, OECD-zemlje, su upotrošnji primarne energije svijeta 1973. godine sudjelovalesa skoro dvije trećine (točno: 61,3 posto), ataj je udjel u 2009. godini smanjen na manje od polovice(točno: 43,3 posto). Najveći porast udjela potrošnjeostvaren je u Kini i Dalekom istoku, Indiji tena Srednjem istoku.Bez obzira na znatno smanjen udjel korištenja nafte,apsolutno iskazano - ostvaren je porast njena pridobivanjai to s 2 900 milijuna tona u 1973. na skoro4 000 milijuna tona u 2009. Među fosilnim oblicimaenergije najviše se povećalo pridobivanje prirodnogplina: od 1 200 milijarda prostornih metara 1973. naskoro 3 300 milijarda prostornih metara 2009. Samomalo manje je povećano pridobivanje kamenog ugljena:s 2 200 milijuna tona (1973.) poraslo je na skoro6 000 milijuna tona (2009.). Najveći porast korištenjaugljena ostvarila je Kina - 2009. godine je trošila maloviše od polovice (točno: 51,1 posto) svjetske potrošnjetog oblika energije.Udjeli primarnih oblika energije u proizvodnjielektrične energijeKorištenje nuklearnog goriva i vodnih snaga, kao primarnihoblika energije, prati se ostvarenjem brutoproizvodnjeelektrične energije u nuklearnim elektranamai hidroelektranama. Proizvodnja električne energijeu nuklearnim elektranama apsolutno je poraslanajviše. Više je nego udesete rostručena u tom razdoblju:od približno 200 TWh u 1973. godini, narasla je napribližno 2 700 TWh u 2009. godini, znači, porast jeiznosio točno 13,5 puta. Proizvodnja električne energijeu hidroelektranama ostvarila je porast podjednakukupnom rastu korištenja ugljena i prirodnog plina: odpribližno 1 300 TWh u 1973. narasla je na približno3 200 TWh u 2009. godini. Najveći rast udjela hidroenergijeostvaren je u Kini.Brutoproizvodnja električne energije (uključivo onaproizvedena u nuklearnim elektranama i hidroelektranama)porasla je sa 6 115 TWh (1973.) na 20 055 TWh(2009.), što znači da je premašila 20 tisuća teravat sati.U tom razdoblju se utrostručila - povećana je točno3,3 puta! Udjeli pojedinih primarnih oblika energije uproizvodnji električne energije 2009. godine bili su(iskazano u postocima):- ugljen 40,6- prirodni plin 21,4- vodne snage 16,2- nuklearno gorivo 13,4- nafta 5,1- ostali OIE*-i 3,3(*Osim geotermalne energije, Sunčeva zračenja, vjetra itop line okoline. ovdje ostali OIE-i obuhvaćaju biomasu i otpad.)Energija u svijetu 2009. godine - ukratko:Ukupna potrošnja primarnih oblika energije 12 150 Mtoe = 141 300 TWhU tomu: potrošnja za elektrane4 000 Mtoe = 46 500 TWhUkupna finalna potrošnja svih oblika energije 8 350 Mtoe = 97 100 TWhBrutoproizvodnja električne energije20 055 TWh- Vlastita potrošnja energetike (uključivo elektrana) 1 698 TWh- Gubici u prijenosnoj i distribucijskoj mreži 1 599 TWhUkupna finalna potrošnja električne energije 16 758 TWh(1 Mtoe = 1 milijun tona ekvivalentne nafte = 11,63 TWh)Ugljen i dalje na prvom mjestu među primarnimenergentima za proizvodnju električne energijeNajviše je snižen udjel nafte - 1973. godine bio je približnočetvrtina (točno: 24,7 posto 1973., a 5,1 posto2009.). Ugljenu je neznatno porastao udjel, 1973. bioje 38,3 posto, a 2009. - 40,6 posto. Međutim, ugljen jei dalje na prvom mjestu među primarnim energentimaza proizvodnju električne energije, a četrdesetak godinana razini od otprilike 40 posto. Udjel prirodnog plinaporastao je s 12,1 posto 1973. na 21,4 posto 2009., audjel proizvodnje u nuklearnim elektranama porastaoje s 3,3 posto 1973. na 13,4 posto 2009. Korištenjeostalih obnovljivih izvora energije (svih osim vodnihsnaga iskorištenih u velikim i malim hidroelektranama)za proizvodnju električne energije poraslo je s 0,6 posto1973. na 3,3 posto 2009. godine.U OECD-zemljama brutoproizvodnja električne energijeu 1973. godini činila je skoro tri četvrtine ukupnesvjetske proizvodnje (točno: 73,1 posto), a taj udjel u2009. je smanjen na malo više od polovice (točno:52 posto). Ponovno je ostvareno pozitivno zemljopisnokretanje - zemlje u razvoju i nerazvijene zemljeostvarile su veći udjel u ukupnom kolaču. Najveći porastudjela u proizvodnji električne energije ostvarilaje, ponovno, Kina. Najveći proizvođači su SAD, slijediKina, Japan i Rusija - u te četiri zemlje ostvaruje sepolovica ukupne proizvodnje električne energije u svijetu.Najveći izvoznici električne energije su Paragvaj iKanada, a na trećem mjestu je Francuska, koja izvozi4,8 posto svoje velike godišnje proizvodnje. Apsolutnonajveći uvoznik u svijetu je Italija - uvozi dvostrukoviše nego što Francuska izveze (2009.).Hrvatska među naj-deset uvoznika električneenergijeMeđu naj-deset prvih u svijetu, u tablici najvećihuvoz nika električne energije spominje se i Hrvatska.Prema apsolutnoj veličini uvoza u 2009. godini, sa6 TWh Hrvatska dijeli mjesta od sedmog do desetog sArgentinom, Irakom i Mađarskom. Uz abecedni redoslijedmeđu spomenutim zemljama, Hrvatska je 2009.godine bila na osmom mjestu po uvozu među svimzemljama svijeta!Finalna potrošnja energijeUkupna fi nalna potrošnja ukupne energije u svijetuostvarena 2009. godine bila je 8 350 milijuna tonaekvivalentne nafte, a 1973. godine 4 675 milijunatona ekvivalentne nafte. Znači, povećana je 1,8 puta,manje nego li je povećana potrošnja primarne energije(dva puta). Smanjio se totalni stupanj djelovanjasvjetskog energetskog gospodarstva, a sigurni razlogza to jest znatno povećanje udjela električne energijeu fi nalnoj potrošnji. Poznato je da se preobrazba primarnihoblika energije u električni oblik provodi uznepovoljni stupanj djelovanja (prosječni stupanj djelovanjasvih tipova elektrana ostvaren 2009. godine usvijetu bio je 43 posto).Udjel električne energije u fi nalnoj potrošnji svih oblikaenergije povećao se najviše; dok je 1973. godinebio 9,4 posto, u 2009. godini porastao je na 17,3 posto.Ipak, za sve elektroenergetičare korisna je spoznajada električna energija čini tek manje od jednepetine svih fi nalnih oblika energije, a više od četiripetine ostali fi nalni oblici (2009.): derivati nafte(41,3 posto) te neposredno korišteni (osim količinaiskorištenih za preobrazbu u povoljniji oblik energije)fi nalni oblici energije - prirodni plin (15,2 posto), biomasai otpad (12,9 posto), ugljen (10 posto) i ostaliobnovljivi izvori energije (3,3 posto) - pretežito korišteniza toplinske svrhe u tehnološkim procesima ikućanstvima.Koliko se primarne energije utrošilo za proizvodnjuelektrične energije? Približno 4 000 milijuna tonaekvivalentne nafte. To znači da je otprilike jedna trećinaukupno potrošene primarne energije utrošeno zaproizvodnju manje od jedne petine fi nalne energije uelektričnom obliku.Nepromijenjen udjel vlastite potrošnje energetike(uključivo elektrana) te gubitaka u prijenosnoj idistribucijskoj mrežiFinalna električna energija, znači ona koja je predanakrajnjim kupcima na korištenje, bila je u 2009. godini16 758 TWh, a u 1973. godini 5 100 TWh - povećanaje 3,3 puta, jednako kao i brutopoizvodnja električneenergije. To znači da se udjel vlastite potrošnje energetike(uključivo elektrana) te gubitaka u prijenosnoj idistribucijskoj mreži - to sve nije predano krajnjimkupcima električne energije - nije promijenio, a iznosipribližno 16 posto brutoproizvodnje.Koliki su gubici u mrežama prijenosa i distribucije?U 2009. godini su bili 1 599 TWh, što znači da bi se zapokriće gubitaka u svim svjetskim prijenosnim i distribucijskimmrežama morala vrtjeti polovica svih elektranaEuropske unije, njihova godišnja brutoproizvodnjau 2009. godini bila bi za to nužna i dovoljna! Toliko zaraspravu s upornim laicima koji neprestano lamentirajuo tomu kako bismo smanjenjem (ukidanjem, zaštone!?) gubitaka mogli izbjeći izgradnju novih elektrana.45

NUKLEARNA INDUSTRIJADR. SC. ZORAN STOŠIĆ O NUKLEARNOJPERSPEKTIVI, NAKON HAVARIJE U JAPANUTomislav ŠnidarićUzdrmana nuklearnaindustrija ima budućnostNakon katastrofe u japanskoj nuklearnoj elektraniFukushima Daiichi, dok na nuklearnu energiju ubudućnosti ne računaju Njemačka, Italija, Švicarskai Belgija, države poput Indije i Kine su tržišta kojanuklearnu perspektivu čine vitalnom i u budućnostiUgledni međunarodni stručnjak iz područja nuklearneenergetike dr.sc. Zoran Stošić na zagrebačkom FER-u je21. studenog o.g. održao predavanje o nuklearnoj perspektivi,nakon havarije u Japanu ove godine.Z. Stošić - direktor Sektora za istraživanje i razvoj utvrtki AREVA, posljednjih je godina čest gost FER-a, anjegova su predavanja zanimljiva domaćim stručnjacimai studentima i uvijek su dobro posjećena.Premda je nuklearna industrija uzdrmana ovogodišnjomkatastrofom u japanskoj nuklearnoj elektraniFukushima Daiichi, najnoviji rezultati istraživanja javnogmnijenja te statistički pokazatelji, koje je izložioZ. Stošić, govore da unatoč nastalim promjenama upodručju nuklearne energetike, njena perspektiva jošuvijek postoji.Potres protresao zemaljsku kuglu- Japan je tog 11. ožujka pogodio najjači potres u njegovojpovijesti, a cijelo je otočje približio Azijskom kontinentuza 2,4 metra i pomaknuo Zemljinu gravitacijskuUZ DAN FAKULTETA ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA U ZAGREBUČestitamo Dan!Svečanost obilježavanja Dana Fakulteta elektrotehnike iračunarstva, Sveučilišta u Zagrebu, bila je prigoda za nagrade,priznanja, čestitke… i bolje upoznavanje s Fakultetom, osobitoznanstvenoistraživačkim i inovacijskim radomos. Bio je to iznimno rijedak događaj, a utjecao je nacijeli svijet. Fukushima Daiichi, najjače pogođena plimnimvalom nastalim kao posljedica potresa, proizvodnije objekt od ukupno 4,7 GW instalirane snage, a sastojise od šest nuklearnih reaktora. Visina vala od 14metara nije mogla biti zaustavljena projektiranom branomvisine 5,7 metara i došlo je do radioaktivne kontaminacijei vode i zraka. Je li je riječ o standardnom rizikuili potcjenjivanju vrlo specifi čnog rizika, s obzirom na toDr. sc. Zoran Stošić, čest gostzagrebačkog FER-a: nedvojbeno jekatastrofa u Japanu utjecala na određenepromjene u tom sektoru... Svjetskienergetski savjet istodobno poručuje daje nuklearna energija sastavni dioenergetskog miksa održivog razvojada se val visine 10 metara u Japanu može očekivatijedanput u 30 godina?, zapitao je Z. Stošić.U Europi pad, u Aziji rastIstraživanja javnog mnijenja u 40 zemalja svijeta pokazujeda 49 posto ljudi podupire nuklearnu energiju, a43 posto joj se protivi. U Japanu je trenutačno 39 posto“za“ i “41“ posto protiv.- Mi u Arevi ne osjećamo smanjenje interesa za izgradnjunovih postrojenja. Svjetski energetski savjet istodobnoporučuje da je nuklearna energija sastavni dioenergetskog miksa održivog razvoja, a cijene goriva izlata su ostale stabilne. No, nedvojbeno je katastrofa uJapanu utjecala na određene promjene u tom sektoru.Znatno su pooštrene sigurnosne provjere u postrojenjima,provodi se dodatni nadzor gdje god je to ocijenjenopotrebnim, a pojedine zemlje poput Njemačke, zatvarajusvoje starije nuklearke. Logično je da je uslijedtoga došlo i do pomicanja ranije planiranih rokova. UEuropskoj uniji Italija je potpuno odustala od nuklearnogprograma, a jednako tako na nuklearnu energiju ubudućnosti ne računaju Njemačka, Švicarska i Belgija.U Europi je, znači, smanjena potražnja, za razliku odvećine zemalja svijeta koje su potvrdile svoj nuklearniprogram, a države poput Indije i Kine su tržišta kojanuklearnu perspektivu čine vitalnom i u budućnosti,zaključio je dr. sc. Zoran Stošić.U nazočnosti nekoliko stotina gostiju, uz tradicionalnu svečanu sjednicu Fakultetskogvijeća, obraćanja visokih uzvanika, dodjele priznanja i nagrada, 25. studenog o.g.svečano je obilježen Dan FER-a, Sveučilišta u Zagrebu.Pred velikim brojem uglednih gostiju iz akademskog, gospodarskog i političkog života,tradicionalno su dodijeljene nagrade i priznanja: Josip Lončar, Stanko Turk,Robert Gianini, Najbolji računalni program FER-a te nagrade tvrtki Končar, EricssonNikola Tesla, Werner von Siemens, Inetec i Agrokor. Također su dodijeljena i priznanjasrednjim školama za kvalitetno osposobljavanje učenika, temeljem kojeg oninajbolji stječu pravo na posebnu nagradu nakon upisa na FER. Nakon sjedniceFakultetskog vijeća, nazočnima su se obratili prof.dr.sc. Nedjeljko Perić - dekanFER-a, mr.sc. Tatjana Holjevac - potpredsjednica zagrebačke Gradske skupštine,Marijan Maras u ime gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića teprof. dr. sc. Aleksa Bjeliš - rektor Sveučilišta u Zagrebu.Nakon uvodnih obraćanja te čestitki studentima i učenicima, Njegova EkselencijaWieslaw Tarka - veleposlanik Republike Poljske, održao je predavanje o aktualnojtemi, naslova: “Poljska u Europskoj uniji - sedam godina iskustva”.U prigodi svoga Dana, o Fakultetu je premijerno prikazan novi promocijski fi lm o,prije svega, znanstvenoistraživačkom i inovacijskom radu. Njegovi autori su bivšistudenti FER-a Mario Mlakar i Dražen Zeljković te dr.sc. Siniša Škokić s FER-a.Čestitamo Dan!Lucija Migles46HEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011.

ENERGETSKA UČINKOVITOSTMEĐUNARODNA ESCO KONFERENCIJAIvan ZubčićUkloniti prepreke dobroj praksiESCO model, u ozračju pozitivnih iskustava iz drugihzemalja, treba i zakonski prepoznati kao modelprovedbe, odnosno financiranja projekata krozsma njenje postojećih troškova energetskih sustava,a ne kao dodatni trošak i zaduživanje, osobitou uvjetima kada je korisniku ESCO usluge zajamčenaušteda kroz razdoblje otplate projektaU organizaciji Regionalne energetske agencije Sjever,uz potporu Grada Koprivnice i Hrvatske gospodarskekomore, 23. studenog o.g. održana je MeđunarodnaESCO konferencija. Cilj Konferencije bio je upoznavanjejavnog i privatnog sektora s ESCO konceptom te davanjepoticaja za iskorištavanje mogućnosti takvog modelau provedbi energetskih projekata.Danski Middelfart model na popisu najboljih energetskihrješenja u 2009.Gosti iz Danske predstavili su projekt u općiniMiddelfart, koji je dobio nagradu European EnergyService Award 2010. To je primjer učinkovite suradnjejavnog sektora i ESCO tvrtke, koja Općini i njenim stanovnicimadonosi brojne prednosti i to od smanjenihtroškova i povećanog komfora u objektima, preko novihradnih mjesta, do razvoja ekološke svijesti i smanjenjaonečišćenja. Projekt poznat kao Middelfartmodel na popisu je najboljih energetskih rješenja u2009. godini. Njega se izdvaja kao konkretan primjerdobre prakse, čije se prednosti prezentiraju donositeljimaodluka širom Europe.Modernizacijom je u prvoj fazi obuhvaćeno 97 objekatajavnih ustanova i postignute su uštede veće od20 posto, koje su Općini od ESCO tvrtke zajamčenetijekom vremena otplate Projekta. Budući da je Projektpokazao svoju uspješnost, sličan pristup rješavanjainvesticijskih ulaganja u modernizaciju, uz pomoćESCO tvrtki, Općina će primijeniti i na javnu rasvjetu,vodovodna postrojenja i druge energetske sustave.Investicija u prvi projekt HEP ESCO-a na sustavuzagrebačke javne rasvjete otplaćena iz uštedaNadalje su sudionike Konferencije sa svojim iskustvimai rezultatima upoznale i domaće ESCO tvrtke. Dokje tvrtka Rudan d.o.o. predstavila ESCO model i ostvareneprojekte na području uštede vode, prezentacijaHEP ESCO-a bila je usmjerena na ESCO projekte nasustavima javne rasvjete. Konkretno, predstavljen jeprojekt na sustavu javne rasvjete grada Zagreba - prvitakav projekt HEP ESCO-a za koji je nakon četiri godinei sedam mjeseci investicija otplaćena iz postignutihušteda koje su prelazile 50 posto.Rasprava koja je uslijedila usredotočila se na pre -preke koje u našoj zemlji onemogućavaju primjenuESCO modela, pogotovo u javnom sektoru - sektorukoji na svjetskoj razini čini većinu ESCO tržišta. Pritomje naglašena potreba da se ESCO model, u ozračjuPrimjer učinkovite suradnje javnogsektora i ESCO tvrtke izložili su gostiKonferencije iz Danske, predstavivšiprojekt u općini Middelfart, koji je dobionagradu European Energy ServiceAward 2010pozitivnih iskustava iz drugih zemalja, prepozna i zakonskikao model provedbe, odnosno fi nanciranjaprojekata kroz smanjenje postojećih troškova energetskihsustava, a ne kao dodatni trošak i zaduživanje,osobito u uvjetima kada je korisniku ESCO usluge zajamčenaušteda kroz razdoblje otplate projekta. Timebi se oslobodila sredstva za nove investicije, uz ostvarivanjeveć spomenutih dugoročnih pozitivnih fi nancijskih,društvenih i ekoloških učinaka.OBNOVLJIVI IZVORI DR.SC. NIKO MALBAŠA: UTJECAJ EKONOMSKE KRIZE NA PLANIRANI RAZVOJ I IZGRADNJU OBNOVLJIVIHIZVORA ENERGIJE U ZEMLJAMA EU-a I U HRVATSKOJUsporeni procesiU Novinarskom domu u Zagrebu 22. studenog o.g.,dr. sc. Niko Malbaša održao je predavanje o utjecajuekonomske krize na planirani razvoj i izgradnju obnovljivihizvora energije u zemljama Europske unije i uHrvatskoj.Predavanje je organizirala Hrvatska udruga stručnjakazaštite prirode i okoliša, a njen predsjednik i predavačdr.sc. Niko Malbaša uvodno je rekao:- Obnovljivi izvori energije nametnuli su se kao rješenjeza probleme i izazove s kojima se suočava europskaenergetska politika. Naime, energetika se tradicionalnotretira kao nacionalni resurs, a puki zbroj nacionalnihenergetskih politika ne čini optimalnu energetskupolitiku na razini EU-a. Europska unija ovisna jeo uvozu energenata, a istodobno suočena s rješavanjemproblema emisije stakleničkih plinova. Obnovljiviizvori, kao čista energija koja istodobno smanjuje ovisnosto uvozu, pokazali su se kao važan kohezijskičimbenik, koji može napraviti toliko potrebnu sintezunacionalnih energetskih politika u optimalnu europskuenergetsku politiku.Ciljeve EU-a za smanjenje emisije stakleničkih plinova,poznate kao 20/20/20/ do 2020. godine, preuzela jei Hrvatska te donijela svoju Strategiju energetskograzvoja.- Da bi na razini EU-a bio postignut cilj do 2020. godine,udjel korištenja OIE-a, kao i energetske učinkovitostipropisan je za svaku državu-članicu u skladu snjenim standardom, ali ekonomska kriza znatno jeusporila cijeli proces. Dakako, i Hrvatska zahvaćenakrizom još je bolnije postala svjesna temeljnih preprekau dostizanju preuzetih ciljeva. Loša je organiziranostna razini državne uprave te je izostalo sudjelovanjedomaće industrije u proizvodnji opreme i izgradnjeobnovljivih izvora energije, zaključio je N. Malbaša.Tomislav ŠnidarićN. Malbaša: obnovljivi izvori energijena udaru su recesije, ali su i daljeveliki izazov za energetsko tržišteEurope i ključno rješenje u povezivanjunacionalnih energetskih politikaHEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011. 47

PRIGODEHRVATSKI I SVJETSKI DAN KVALITETEU EUROPSKOM TJEDNU KVALITETEOlga Štajdohar-PađenKvaliteta za najbolji učinakU Hrvatskoj je nastavljen trend rasta broja certifikataza sustave upravljanja - prošle godine bio je2 861 certifikat ISO 9001, što je 294 više nego ugodini ranije, a broj certifikata ISO 14 001 povećanje sa 469 na 591Nastavljajući tradiciju obilježavanja Hrvatskog danakvalitete utorkom u drugom tjednu studenog, i ove jegodine Hrvatsko društvo za kvalitetu 8. studenog svečanoobilježilo taj Dan u 17. europskom tjednu kvalitete.Ovogodišnja poruka Europske organizacije zakvalitetu (EOQ) je Quality for best impact (Kvaliteta zanajbolji učinak).Hrvoje Glamuzina iz HEP ESCO-a održaoje predavanje o energetskoj učinkovitostiu ozračju novih normi, najavivši da će od2019. godine sve nove zgrade trebati bitiskoro “nulti - energetske”, što znači daće proizvoditi energiju za sebe, namjestu gdje jesuSvečanost je održana u Hrvatskoj gospodarskoj komoriu Zagrebu, koja je ove godine i suorganizator togdogađaja, a pokrovitelji su Hrvatska akreditacijskaagen cija, Državni zavod za mjeriteljstvo i Hrvatski zavodza norme.- Kvaliteta mora postati strateško opredjeljenje Hrvat skeu svim segmentima, a podizanje njene razine u poslovanjujedan od nužnih alata za veću konkurent nost hrvatskoggospodarstva. Hrvatska je opterećena brojnimnegativnostima, poput nelikvidnosti, nezaposlenosti,ko rupcije, a to su najvažnije medijske teme kada pozitivnirezultati ostaju neprimijećeni, naglasio je predsjednikHrvatskog društva za kvalitetu Božidar Ljubić.U Hrvatskoj je nastavljen trend rasta broja certifi kata zasustave upravljanja - prošle godine bio je 2 861 certifikat ISO 9001, što je 294 više nego u godini ranije, abroj certifi kata ISO 14 001 povećan je sa 469 na 591.HEP ESCO o energetskoj učinkovitosti i novim normamaPredavanje pod naslovom “Energetska učinkovitost usvjetlu novih normi“ održao je Hrvoje Glamuzina izHEP ESCO-a. Upozorio je na energetsku ovisnost EU-a,koji približno polovicu svojih potreba za plinom i naftomzadovoljava iz uvoza. Zanimljivo je da je Danskajedini neto izvoznik energije u EU-u.Projekti energetske učinkovitosti izravno pridonose zaštitiokoliša i promoviraju održivi razvoj smanjenjempotrebne proizvodnje energije, a time i manjom emisijomonečišćivača i smanjenjem količine otpada. Zanimljiv je podatak o više od 40 posto ukupno potrošeneenergije u sektoru zgradarstva, od čega 62 postootpada na grijanje prostora, a više od 75 posto stambenogfonda u Hrvatskoj su zgrade starije od 20 godina.Prema EU Direktivi o energetskim karakteristikamazgrada 2010/31/EC, od 2019. godine sve nove zgradetrebaju biti skoro “nulti - energetske”, što značiproizvoditi energiju za sebe, na mjestu gdje jesu.Hrvatska ima zakone i pravilnike o učinkovitom korištenjuenergije, energetskim pregledima i certifi ciranjuzgrada, a također preuzima europske i međunarodnenorme iz ovog područja.Nagrade za primjenu i popularizaciju filozofijekvaliteteNa svečanosti su, također već tradicionalno, dodijeljenepovelje HDK-a. Njima Hrvatsko društvo za kvalitetunagrađuje pojedince i organizacije, koje u svakodnevnomposlovanju primjenjuju i populariziraju fi lozofi jukvalitete.Dobitnici Povelje HDK za poticanje i primjenu kvaliteteu hrvatskom gospodarstvu su: Omni Aspect d.o.o. izKutine, Gradnja d.o.o iz Osijeka, Kamgrad d.o.o. izZagreba i HT-Hrvatske telekomunikacije - Sektor zainfrastrukturne telekom usluge iz Zagreba.Dobitnici Povelje HDK za poseban doprinos u edukacijii promociji kvalitete su: Hrvatsko društvo menadžerakvalitete i Zavod za materijale Građevinskog fakultetau Zagrebu, a dobitnik Povelje HDK za životno djelo jeJerko Sladoljev iz Poreča.Sljedeći veliki događaj u organizaciji Hrvatskog društvaza kvalitetu je 12. Hrvatska konferencija o kvaliteti i3. znanstveni skup HDK-a, koji će se održati od 10. do12. svibnja 2012. na Brijunima.Ovogodišnji dobitnici povelja Hrvatskog društva za kvalitetuVeliki broj sudionika u dvorani Hrvatske gospodarske komoreu Zagrebu i ove je godine na primjereni način obilježioDan kvalitete48HEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011.

SURADNJAELEKTROSLAVONIJA -ELEKTROTEHNIČKA I PROMETNA ŠKOLADenis KarnašPraktikantima otvorena jedna od rijetkih vrataElektroslavonija je jedna od rijetkih tvrtki kojeprimaju praktikante u svoju sredinu, čime je zahvalnostŠkole još veća, a interes mentora i učenikaobostran, jer jednog dana će možda raditizajednoU prostorijama Službe za održavanje ElektroslavonijeOsijek, 29. studenog o.g. održan je sastanak njenihpredstavnika s voditeljem praktične nastave Elektrotehničkei prometne škole u Osijeku Matom Filakovićem.U ime Elektroslavonije sastanku su nazočili:stručni suradnik za praktičnu nastavu Monika Ećimović,rukovoditelj Službe za održavanje Josip Lovrinčević tementori - Nino Vrandečić iz Odjela za održavanje kabelskihvodova, Mario Pisačić iz Odjela za održavanjetransformatorskih stanica i Nedjeljko Glavaš iz Odjelaza održavanje nadzemnih vodova.Od ukupno 130 učenika spomenute osječke Škole uškolskoj godini 2011./2012., čak njih 60 odrađujeprak tičnu nastavu u Elektroslavoniji Osijek. Učenicismjera Elektromonter (2. i 3. razred), Elektroničar (2. i3. razred) Elektotehničar (4. razred) i Tehničar za mehatroniku(4. razred) već tradicionalno, tijekom cijeleškolske godine praktično znanje i vještine stječu zahvaljujućimentorima iz Elektroslavonije, koji prenosesvoje bogato iskustvo i znanje na učenike.stručniji nadzor i vođenje učenika u praktičnoj nastavi.Naime, premda učenici ne rade na ispitivanju električnihpostrojenja, uređaja i instalacija, obavljaju pomoćneposlove uz nadzor voditelja radne skupine. Mentoribi trebali osmisliti poučne aktivnosti za svakog praktikantau svom odjelu, što ponekad nije lako zbog naraviposla i radnih okolnosti pojedinog radnog dana.- Ovim sastankom pokušalo se pridonijeti razumijevanjuuloge mentorstva i djelotvornosti čimbenikakoji na nju utječu. Važna je povratna informacija omentorstvu, kao i razmjena iskustava s voditeljemstručne prakse te uspostavljanje suradničkog odnosaza što kvalitetnije obavljanje stručne prakse, rekla jeM. Ećimović.Dogovorena je i suradnja u izradi radnog materijala zaučenike - Vodiča za praksu u Elektroslavoniji Osijek,koji bi trebao biti spreman za upotrebu početkom idućeškolske godine.M. Filaković je naglasio da je Elektroslavonija jedna odrijetkih tvrtki koje primaju praktikante u svoju sredinu,čime je zahvalnost Škole još veća. No, mnogi od učenikana praksi možda će jednog dana raditi u Elektroslavonijipa je obostrani interes da tijekom praksesteknu potrebna znanja i vještine.Mentori - što bolji učiteljiVoditelj stručne prakse Elektrotehničke i prometneškole M. Filaković nije skrivao zadovoljstvo što se skoropolovica učenika Škole, kontinuiranim radom i podstručnim vodstvom mentora Elektroslavonije upoznajes djelokrugom poslovanja pojedine organizacijske jedinice,uvjetima rada i mjerama sigurnosti. Na temeljumentorskog iskustva i praktičnog rada s učenicima tenjihova mišljenja, raspravljalo se o dijelovima praksekoje bi trebalo poboljšati za još sigurniji, kvalitetniji iNa sastanku predstavnikaElektroslavonije s voditeljem praktičnenastave Elektrotehničke i prometneškole u Osijeku potvrđena je iznimnodobra suradnja te dogovorene dodatneaktivnosti učeničkih mentoraFOTONAPONSKI SOLARNI UREĐAJIIskoristiti ogoljenu površinu ispod dalekovodaSjedinjene Američke Države imaju približno 250 tisućakilometara visokonaponskih dalekovoda (230 kV iviše) s koridorima minimalne širine 45 metara. Toznači da ispod dalekovoda postoji približno 11 400četvornih kilometara ogoljene površine, pogodne zapostavljanje fotonaponskih (FN) solarnih uređaja zaproizvodnju električne energije.Kada bi se za FN uređaje iskoristila polovica te površine(5 700 km 2 ), to bi za prosječnu solarnu insolacijuod 106 MW po km 2 (Cincinnati) moglo dati snagu od600 000 MW i proizvodnju električne energije veću od720 TWh godišnje ili približno 20 posto potrošnje električneenergije u SAD-u.Osim toga, FN uređaji na krovovima zgrada mogli biproizvesti dodatnih 20 posto električne energijeSAD-a, dok bi zaštitni koridori autocesta na taj načinmogli proizvesti skoro 100 posto čiste električne energije.Hrvatska ima približno 3 000 km visokonaponskihdalekovoda (220 kV i 400 kV), što daje površinukoridora od približno 120 km 2 . FN uređaji postavljenina polovici te površine mogli bi dati snagu od približno6 400 MW i 7,7 TWh godišnje električne energijeza potrebe Hrvatske i za izvoz.(Izvor: J. Farrell, Could U.S. Get 20% of Electricity from SolarUnder Power Lines, www.renewableenergy world.com)Pripremio: mr. sc. Vladimir PotočnikHEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011. 49

OBLJETNICA90 GODINA MUNJARE ZELENI VIR Ivica TomićAgregat iz 1921.prkosi vremenuNa početku bijaše slučajnost. Strastveni lovac, SelčaninJosip Lončarić, prateći trag ranjenog srnjaka po vrletimaGorskoga kotara, odjedanput je - kako opisuje usvojim bilješkama (prvi ih je objavio naš pokojni kolegaiz Pogona Skrad Elektroprimorja, Marijan Paver -kroničar Gorskoga kotara) ugledao čarobnu sliku:“Ruši se voda iz kakvih 80 metara visine u niži potokkoji se opet jakim mlazevima ruši u nizinu. Ostao samočaran, zaboravio momentalno na lov i na srnjaka, alime digne lavež mog “Baškanca“ koji je bio ulovio upotoku ležećeg srnjaka. Hitam do vode, ali sam morao,sada po strmijoj stazi, čuvati se da ne zaglavim, ilida se bar ne okupam. Dođem do lovine, spremim je iPrva žarulja, za koju jeelektričnu energijuproizvela MunjaraZeleni vir, odagnala jemrak 28. prosinca1921., službeno jepuštena u rad mjesecdana poslije uz blagoslovmjesnog župnikaStjepana Petranovića,a očito je da taj blagoslovnjena postrojenjai ljude prati svih proteklih devet desetljećaodahnem. Tek sada se ogledam i imao sam što vidjeti.Iza vrha ispod željezničke stanice prekrasan vodopad,a iza vodopada vidim prekrasnu veliku špilju -čitavu grotu... Na dnu špilje malo jezerce zelene bojeiz kojeg se voda ruši u ponore. Desno i lijevo strmibregovi, a kotlina u koju se potok ruši, kojih 50 metaraširoka…“Zamisao postala stvarnostJ. Lončarić bijaše praktičan um, što je lako zaključiti ina temelju njegovih zapisa. Samo je na trenutak zastaozadivljen čarobnim prizorom, ali njegov je tehničkium vrlo brzo zaključio kako se prirodna snagavode može iskoristiti u praktične svrhe. Budući da jebio i uspješan poduzetnik, u kapljicama vode s velikogaslapa i zelenog vrila u špilji, osim zadivljujućeljepote, vidio je i mogućnost zarade. Od tog jesenskogdana, daleke 1898., nije prestajao razmišljati otomu da se vodena snaga zelenoga vira i potokaCurak pretvori u električnu energiju, koja će osvijetlitiGorski kotar i pokrenuti strojeve brojnih tadašnjih pilana.Ali, od zamisli do njena ostvarenja prošlo je višeod dva desetljeća.Tek je 1915. J. Lončarić doveo specijalista za gradnjuhidrocentrala Franu Hatzingera, koji je 1915., 1916 i1917. godine mjerio protok vode i predložio generalninacrt elektrane. No, gradnja je odgođena zbog manjkanovca, strojeva i hrane. Napokon, u proljeće 1920.utemeljeno je Dioničko društvo za iskorištavanje vodenihsila Gorskoga kotara Zeleni vir. Konačan projektizgradnje elektrane Zeleni vir izradila je poznata tvrtkaPeyer i to, ne prema nacrtima inženjera F. Hatzingera,već nama poznatog inženjera Valerija Reisznera, premačijim je nacrtima izgrađena i Hidroelektrana Ozalj,puštena u rad 1908.U Munjari Zeleni vir bila su predviđena dva generatorasnage po 1 MVA, ali je 28. prosinca 1921. ipak dovršenasamo s jednim, snage 1 020 kVA (ostavljen jeprostor za montažu još jednog koji je u taj prostorugrađen tek 1961. - 40 godina poslije). Prva žarulja,za koju je električnu energiju proizvela Munjara Zelenivir zasvijetlila je navečer 28. prosinca 1921. godine udanašnjem hotelu Zeleni vir. Elektrana je službenopuštena u pogon 29. siječnja 1922. godine u 11 sati,zabilježili su kroničari. U nazočnosti velikog brojauglednika, njena postrojenja i ljude blagoslovio jemjesni župnik Stjepan Petranović, a taj blagoslov pratioje HE Zeleni vir svih dosadašnji devet desetljećanjezina rada.Novotariju zvanu struja nitko nećeIstodobno s gradnjom Elektrane, izgrađene su dvijetrafostanice u Skradu i Kupjaku, te 5 kV dalekovod zanjihovo napajanje. Kako je bilo izgraditi elektranu nanepristupačnom terenu uz ondašnju tehnologiju teškoje i zamisliti, ali njenim završetkom muke graditelja ivlasnika, prevođenih J. Lončarićem, nisu prestale. Tunovotariju, koju su zvali struja skoro nitko nije htio.HE Zeleni virdanas:zgrada i…

TEMELJNI PODACI O HE ZELENI VIRŽIVOTNI PUT HE ZELENI VIRpoložaj: na potoku Curak, kod Skradatip: derivacijska, protočnagodina početka pogona: 1921.instalirani protok: Qi = 4,2 m3/s (2 x 2,1)neto pad: H = 50 minstalirana snaga: 1,7 MW (0,9 + 0,8)srednja godišnja proizvodnja: Esr = 7,7 GWhmaksimalna ostvarena godišnja proizvodnja: (1976.-2006.) Emax = 9,4 GWh (‘84)Neki su bili skeptični zbog neznanja, a drugi zbog interesa.Trgovcima petrolejem nikako nije odgovaralaelektrifi kacija kućanstava, a industrijalci - poglavitovlasnici pilana, vjerovali su u vodenu paru i besplatnusnagu vode više nego u tu struju, koju su stručnjacinazivali električnom energijom. No, tvrdoglavi vizionarJ. Lončarić uveo je električnu energiju u svoje kućanstvoi pilanu, besplatno je dijelio žarulje i neumornopromicao novu pogonsku energiju. Električnamreža širila se Gorskim kotarom polako i mukotrpno,ali sigurno.Premda osuđena na smrt, Munjara i danas živiNitko u susretu s Munjarom Zeleni vir ne ostaje ravnodušan.Okolica Elektrane je, koliko lijepa, toliko i zastrašujuća,a u strojarnici na strojevima nataloženapovijesna patina. U njenim prostorima kao da je jošuvijek prisutan dobri duh marljivog, stručnog i poduzetnogvizionara J. Lončarića, ali i prvog upravitelja -njemačkog inženjera i Bečanina Adolfa Steinera, prvoghrvatskog upravitelja nadmontera Josipa Vrbića, koji jeu Skrad stigao iz Požege, te brojnih drugih znanih ineznanih upravitelja, nadmontera, montera i drugihljudi, od kojih su neki u gradnju ili razvoj te Elektraneuložili i svoje živote.Živjela je i preživjela Lončarićeva Munjara lijepih i ružnihdana. Onih lijepih zahvaljujući ponajprije Goranima,jer premda su u početku bili skeptični, poslije su jezavoljeli onako kako se voli nešto svoje. Ali, premaZahvaljujući našem pokojnom kolegiMarijanu Paveru - neumornom kroničaruGorskog kotara, danas imamo ipovjesnicu električne energije toga krajaiskazu Andrije Bubnja, koji je također zabilježio pokojniMarijan Paver (bio je i naš kolega, suradnikHEP Vjesnika), 1942. godine je zapovjedništvo partizanskihpostrojba, koje su tih godina ratovale uGorskom kotaru, osudilo našu Munjaru na smrt. Izdanaje zapovijed da se napadne domobranska postrojba,koja je čuvala Elektranu, te da se objekt i postrojenjadignu u zrak kako ne bi služili okupatoru. Partizanski jediverzant, međutim, i sam Goranin i bivši radnikMunjare, umjesto tri paklena stroja namijenjena rušenjuZelenoga vira, aktivirao samo manji dio eksplozivaispod stope turbine, što je postrojenje samo onesposobiloza rad, ali ga nije uništilo. Zahvaljujući nepoznatomdiverzantu, Munjara Zeleni vir i danas proizvodielektričnu energiju na strojevima ugrađenim prije90 godina.…strojarnica soriginalnimstrojevima ialatom starim90 godinaZgrada Munjare Zeleni vir u vrijemegradnje elektrane 1920.Adolf Skender -upravitelj MunjareZeleni vir od 1949.do 1951., pokrajdekorativnogstupa u hoteluZeleni vir, nakojem je prvi putzasjalo električnosvjetlo u SkraduPrva trafostanicau Skraduizgrađena 1921.Nakon početka rada Munjare Zeleni vir i izgrađenihtrafostanica u Skradu i Kupjaku, započela jeizgradnja niskonaponske (NN) mreže. Tek utemeljenatvrtka imala je desetak zaposlenih,većinom njemačke nacionalnosti, ali je prvihrvat ski upravitelj Josip Vrbić nastojao zaposlitidomaće montere. U srpnju 1941. Elektranu jezaposjela talijanska okupatorska vojska, a uožujku 1942. Jugobanka je prodala čitavo postrojenjeDržavnom električnom poduzeću za4 227 850 kuna. Tijekom Drugog svjetskog rataelektrifi ciramo je 110 sela sa 112 km NN mreže,a u okviru Pogona utemeljena je i škola zabuduće montere, jedina takve vrste u ovom dijeluHrvatske. Tijekom ratnih godina upravitelj jebio Adolf Skender, koji se u Munjari zaposlio1922. i vodio njen rad između 1949. i 1951.Neposredno poslije Drugog svjetskog rata Pogonobavlja djelatnost proizvodnje i distribucije električneenergije na cijelom području Gorskoga kotara.Od 8. ožujka 1951. HE Zeleni vir je u sastavuHE Nikola Tesla Tribalj (današnja HE Vinodol), a20. rujna 1955. prelazi u sastav ElektroprimorjaRijeka. Elektrana je izdvojena iz Elektroprimorja23. svibnja 1991. i radi u sustavu PP Primorskisliv Rijeka, Pogon Tribalj.Danas je HE Zeleni vir u sastavu HE Vinodol, kojaje dio većeg sustava PP HE Zapad HEP Proizvodnje,tvrtke kćerke HEP grupe.

FORUMI12. KONFERENCIJA HRVATSKE UDRUGE ZAODNOSE S JAVNOŠĆU (HUOJ)Lucija MiglesKamo ide PR industrija?Vodeći domaći i svjetski PR stručnjaci su na dvodnevnoj12. konferenciji za odnose s javnošću Hrvatskeudruge za odnose s javnošću (HUOJ), održane uZagrebu 24. i 25. studenog o.g., brojnim sudionicimaprenosili informacije o glavnim trendovima industrijeodnosa s javnošću. Konferencija je i ove godine održanapod visokim pokroviteljstvom predsjednikaRepublike Hrvatske prof.dr.sc. Ive Josipovića, kojemuje dodijeljena nagrada Grand PRix za komunikatoragodine. Posebna nagrada za razvoj struke odnosa sjavnošću dodijeljena je Boži Skoki s Fakulteta političkihznanosti u Zagrebu.Konferenciju je, uz prigodne pozdrave, otvorioDrenislav Žekić - predsjednik HUOJ-a, rekavši:- HUOJ je organizacijom Konferencije želio potaknutidostupnost novih stručnih znanja i trendova, kako bise PR struka i njeni praktičari mogli razvijati te svojimklijentima pružiti vrhunsku PR uslugu i savjetovanje.Nagrade za PR1. Odnosi s javnošću u javnom sektoru (javna,lokalna uprava i samouprava te nevladin sektor):projekt Korak u život agencije Premisa za Rotaryclub Zagreb.2. Odnosi s javnošću u poslovnom sektoru - zavelike tvrtke: projekt Erste banke - Komunikacijavirtualne poslovnice Erste banke3. Odnosi s javnošću u poslovnom sektoru - zamale i srednje tvrtke: projekt Kušajte blagaSlavonije, agencije Premisa za tvrtku Feravino.4. Grand PRix za kompanijsku društvenu odgovornost:projekt Madison consultinga Sve za nju zaklijenta DM - Drogerie markt.5. Grand PRix za internu komunikaciju: projektHrvatske pošte Djelatnik na prvom mjestu.Od hi-techa do hi-touchaIvo Josipović u svom je obraćanju (u emitiranom videozapisu) poručio da bi i sam od stručnjaka PR-a ipredavača na Konferenciji mogao puno naučiti te zaželiozanimljivu raspravu i uspješno medijsko komuniciranje.Koji su najnoviji svjetski trendovi industrije odnosa sjavnošću, što možemo očekivati kada u doba društvenihmreža interno postane javno, kako zaštititi intelektualnovlasništvo i autorska prava... samo suneke od tema dinamičnih i pomalo nekonvencionalnihpredavanja.“Od hi-techa do hi-toucha ili dodirni me nježno“, biloje uvodno i nekonvencionalno predavanje ZoltanaBaračkaja, jednog od vodećih profesora poslovnogodlučivanja s područja srednje i istočne Europe. Dosada je napisao 16 knjiga o poslovnom odlučivanju ikreator je sintagme f-doba.Jedna od njegovi zanimljivih teza je: Hi-tech proizvodisa sobom su donijeli i high-tech procese poslovanja, asvi oni koji izvoze high-tech proizvode, uvoze hightouchmedicinske sestre.Z. Baračkai nije oduševljen društvenim medijima. Pitase: nisu li brojni oglasi samo jedna šibica na hrpi nakojoj ju je teško uočiti? Potrošeni su milijuni dolara dase na internetu ponovi ono što se radilo na televiziji- reklame za ciljnu skupinu - kao da se neozbiljnoshvatio virusni marketing. Očito je da će pogađanjeciljne skupine biti bačen novac. Prema njegovu mišljenju,rješenje je u originalnoj komunikaciji kojaprivlači pozornost te validaciji. Sudionike je takođerpokušao uvjeriti da njihova misija neće zadovoljitipotrošača.- Potrošač ne zna što želi, a ako budemo toliko zanimljivipoželjet će nas. Hi-tech postupci ne mogu seprenijeti na ljude koji se bave “mekim“ poslovima, asvatko tko je to pokušao - upropastio je i marketing iPR. Hi-tech nam pomaže dotle dok ne poželim da tedodirnem nježno (hi-touch).Zanimljive teme za raspravuNa Konferenciji su predavanja održali Kevin Keohane- svjetski poznati stručnjak za brendiranje, Claudia Salvi- priznata komunikacijska stručnjakinja, Dejan Verčič -profesor Fakulteta društvenih znanosti u Ljubljani tePeđa Ašanin Gole - ambasador PRSS-a, Slovenskeudruge za odnose s javnošću. Nisu izostali ni sjajnidomaći predavači poput doc. dr. sc. Bože Skoke tedoc. dr. sc. Ivana Tante, koji su i moderirali raspraveokruglih stolova o temi osobnog brendiranja te obrazovanjau struci.Sudionici su sa zanimanjem (premda u nekim dijelovimaprograma u ne baš velikom broju) pratili dinamičnerasprave okruglih stolova o temama poputprofesionalizacije odnosa s javnošću, zaštite intelektualnogvlasništva, interne komunikacije u javnom sektoru,budućnosti PR agencija te sponzorstva u športu.Rasprave su moderirali: Aleksandra Kolarić, DijanaKobas Dešković, Melita Pavlek, Damir Jugo i GordanKožulj. Na žalost, na većini je okruglih stolova izostaloaktivno sudjelovanje publike.Ovogodišnja Konferencija bila je i prigoda za iskazivanjehumanosti i društvene odgovornosti. Prikupljala suse fi nancijska sredstva za djelovanje udruge Crveninosevi, čija je svakodnevna misija vraćanje osmjehana lice djeci u bolnicama. “Klaunovi doktori“ uveselilisu i sudionike Konferencije, koji su se uvjerili da onidoista mogu izazvati smijeh pa i u bolničkom okružju,koje djeca teško podnose. A, smijeh je lijek, lijek kojipomaže oporavku.Premda su teme okruglih stolova bilezanimljive, na većini je izostalo aktivnosudjelovanje publikeOvogodišnja Konferencija bila je i prigoda za iskazivanje humanostii društvene odgovornosti - prikupljala su se financijska sredstva zadjelovanje udruge Crveni nosevi, a “Klaunovi doktori“ pokazali suda znaju nasmijati i bolesnu djecu kada pate, kada su tužna, kadasu odvojena od svojih najmilijih - u bolnicama52HEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011.

OSVRTMIHOVIL BOGOSLAV MATKOVIĆ,direktor Sektora marketinga ikorporativnih komunikacijaHEP-a d.d., jedan od utemeljiteljai predsjednika HUOJ-aPR – jednosmjernoKao i svaka dosadašnja konferencija naše struke,i ovogodišnja Konferencija HUOJ-a je privuklabrojne profesionalce i znatiželjnike. Naravno, recesijskeokolnosti djeluju impresionirajuće na ljudepa se to vidjelo na hodnicima tijekom trajanjaovog događaja. PR-ovci se trude za sadržaje, zaglamour, za redovne i paradoksalne pojave u našojstruci. Bilo je svega toga pomalo i na ovogodišnjojkonferenciji u IMAXu Arena Centru. Ali,in medias res: od svega najviše volim kada se nanašim konferencijama komunicira, jer često samvolio reći da je od svega u komunikaciji najvažnije,ali i najteže, komunicirati. Ova Konferencija je bilau tom smislu atipična: govorilo se pretežito premasudionicima, slušateljima, recipijentima... a iz njihovasmjera nije se čulo niti nemušta mucanja.Dakle, oni za govornicom i s mikrofonima su sveznali, sve su to rekli i prenijeli skoro kao projektnizadatak za one iz publike, a ovima u publici je svebilo jasno i prihvatljivo. Znači, konferencija o strucikomunikacije slabo je komunicirala. Ne pada mina pamet pomisliti i sugerirati da oni koji su držalimikrofone to ne znaju raditi i da su ljudi bezneke “povijesti“, ali je indikativno da mikrofonnije niti jedanput prešao demarkacijsku crtu prvogreda, koji dijeli scenu od gledališta. (Možda je tostoga što je publika bila u velikoj loži kino dvoranegdje se, već svojim smještajnim komforom, osjećamoćno i ravnopravno s nama bardovima! Tkozna, mi PR-ovci smo čudotvorci, znamo svaštasugerirati, izmaštati, transferirati...)Premda je mašta zavodljiva, ne bih se želio zabavljatisvojom maštom s kolegama koji rade iznaju raditi svoj posao. Ali, ako sam i sâm pomalozaslužan što je sve to bilo tako, priznajem da jekonferencija HUOJ-a 2011. ostala dužna svojimvjernim gostima i sudionicima. Nezgodno je akobarem malo ne bude interaktivni - gle mudre riječi- workshop, ako ne izmamimo nikakav otvorenirefl eks, komentar ili pitanje, osim ponekog kolegijalnogkomplimenta emitiranog karakterističnimbučnijim smijehom iz polumraka gledališta i, naravno,autentičnim (i obvezujućim) pljeskom.Mojim kolegama na kraju poručit ću da sve ovogovorim usputno, (nekima sam to već rekao i ukuloarima tijekom trajanja PR summita) pa ću usputnopredložiti: hajdemo na nekoj od smotri komunikacijevidjeti malo dublje kako komunicira,prije svega, Hrvatska. Hajdemo vidjeti može liHrvatska bolje komunicirati? Slažu li se kolege da,što je i najvažnije, valja čuti mlade kolege s terenakako rade tamo gdje jesu? Možda se među njimaskriva kakav potencijalni komunikator godine?UZ IZLAGANJE ZOLTAN BARAČKAJA:“OD HIGH TECHA DO HIGH TOUCHA - ILI DODIRNI ME NJEŽNO“Samo vrijednost nacijeni, bljeskovi traju kratkoZahvaljujući dostupnosti komunikacijskihkanala novihtehnologija, svatko možeravnopravno sudjelovati uvirtualnom svijetu, ali prolazesamo oni s dobrom pričom;oni koji nude drukčiji,jedinstveni dodir; nijeodlučujuće stotine TV programakoji nas bombardirajuinformacijama, nego kolikosmo u stanju prepoznativrijednosti; nije važno razmjenjujemoli gramofonskeploče ili glazbu skinutu s interneta,ako je riječ o dobrojglazbi…Zoltan Baračkai:današnjem naraštajuživot je nezamislivbez vrhunskihtehnologija i bilo biapsurdno očekivati dase taj trend zaustaviili promijeni -naprotiv, na to trebagledati blagonaklono,ali je pritom potrebnovoditi računa da seusput ne izgubimoUvodno izlaganje jednog odvodećih stručnjaka poslovnogodlučivanja u srednjoj i istočnoj Europi, ZoltanaBaračkaja, u predavanju izazovna naslova „Od hightecha do high toucha ili dodirni me nježno“, bilo jezanimljivo i istodobno intrigantno, upravo onakvokakvo se od njega moglo očekivati. Osebujan profesori stručnjak, na takav je način izložio svoje viđenjesvijeta u kojem živimo kroz komunikacijske kanale,uz svoj osobni touch cijeloj toj vrlo opsežnojtematici.Ranije smo se sastajali na korzu, a danas na facebookuVeć nakon prvog primjera, a skoro cijelo predavanjeizložio je kroz brojne primjere iz svakodnevna života,nametnulo se pitanje: jesmo li usavršavanjemtehnologije i otvaranjem novih komunikacijskih kanalaunaprijedili i komunikaciju? U čemu je srž komuniciranja?Što su nam donijele društvene mrežei jesu li one postale jedina i nezamjenjiva komunikacijasa svijetom? Osim što komuniciramo, brže iviše, znači li da komuniciramo bolje? Ranije smo sesastajali na korzu, a danas na facebooku. I u jednomi u drugom slučaju morali smo se sastati da bismokomunicirali, a razlika je samo u načinu i mjestunaših sastanaka. Nekad smo imali samo dva ili triTV programa, a danas na stotine. Žalili smo se danemamo izbora, a danas se žalimo na (ne)mogućnostodabira pravih informacija u moru informacijakoje nam se nude. Što nam je donijela poplavablogova i zašto neke čita samo desetak korisnika, adruge više od milijuna?Možda se upravo u odgovoru na zadnje pitanje skrivaključ rješenja za sve spomenuto - rješenje je,zapravo, u priči. Naime, komunikacijskikanali novih tehnologija su dostupni isvatko može ravnopravno sudjelovati utom virtualnom svijetu. Međutim, prolazesamo oni s dobrom pričom; oni koji nudedrukčiji, jedinstveni dodir. To je temeljnirazlog zbog čega su nas upravo takvi zainteresirali.Nije odlučujuće stotine TV programakoji nas bombardiraju informacijama,nego je odlučujuće koliko smo u stanjuprepoznati vrijednosti. Nije važno razmjenjujemoli gramofonske ploče ili glazbuskinutu s interneta, ako je riječ o dobrojglazbi.Internet samo pronio vijest svijetu ovrijednosti naša dva čelistaDanašnjem naraštaju život je nezamislivbez vrhunskih tehnologija. Bilo bi apsurdnoočekivati da se taj trend zaustavi ilipromijeni. Naprotiv, na to treba gledati blagonaklono,ali je pritom potrebno voditi računa da se usputne izgubimo. Dok su prethodni naraštaji stvorili modeleoskudnih resursa, novi plivaju u izobilju. Upravoje zbog toga nužna spoznaja o vrijednostima - validacijainformacija. O čemu je zapravo riječ, najvjernijepokazuje primjer dvojice naših mladih iznimnonadarenih čelista, Stjepana Hausera i Luke Šulića.Oni su u samo nekoliko mjeseci preplavili sve straniceinternetskih medija i danas informaciju o njimaima cijeli svijet. Govori se da su uspjeli preko noćizahvaljujući internetu, što je apsolutno netočno.Uspjeli su zahvaljujući dugogodišnjem mukotrpnomradu, učenju i velikom odricanju. Uspjeli su jer suponudili vrijednost, jer imaju ono nešto, a internetim je samo omogućio da vijest o njima u kraćemvremenu obiđe svijet.Prava vrijednost ima onaj nježni dodir, zbog čeganetko ima priču ili je nema. Nove tehnologije - da,ali ako nema prave vrijednosti, one gube smisao ipostaju same sebi svrha. Upravo zato, vrijeme ukojem živimo i brzina promjena nameću nam sveveće izazove. Jedini izbor je neprekidno učenje, ulaganjeu sebe i obrazovanje, kako bismo mogli prepoznativrijednosti. Samo vrijednost donosi uspjeh,a ne brzi i kratkotrajni bljeskovi, koje često zamjenjujemos uspjehom.Stoga, u svijetu novih, visokorazvijenih tehnologija,za dobru komunikaciju nužno je očuvati dodir s prirodom,okruženjem i ne izgubiti prave vrijednosti,bez obzira na to jesmo li se susreli na korzu ilifacebooku.Nada PodnarHEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011. 53

ČOVJEK ČOVJEKUNAGRAĐENI DARIVATELJI KRVI: MILORAD HAJNIĆIZ POGONA CRIKVENICA ELEKTROPRIMORJAI ANTUN FLORIJANČIĆ IZ ELEKTROSLAVONIJEDobročinitelji iz HEP-aNaš kolega Milorad Hajnić, zaposlenik Pogona CrikvenicaElektroprimorja, koji je do sada krv darovao čak106 puta, bio je među 149 darivatelja krvi iz cijeleHrvatske, kojima je za njihovu humanost zahvaliopredsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović te imuručio Orden Danice Hrvatske s likom Katarine Zrinski.O svom odnosu prema ljudima kojima treba pomoć,M. Hajnić nam je rekao:- Znam da darivanje krvi meni ništa ne šteti, a drugimapomaže i zato ću tako nastaviti sve dok mo gu.No, u ovu humanu aktivnost uključuje se sve višemladih ljudi, oni kreću našim stopama i to meraduje.M. Hajnić je rođen 1957. godine u Dramlju u Crikvenici,gdje i sada živi sa suprugom i dvije kćerke. U PogonuCrikvenica radi kao električar od 1977. godine. Prviput je darivao krv kao osamnaestogodišnjak 1975. iod tada je to postao njegov redoviti dar potrebnima- dva pa tri i sada četiri puta godišnje. Kaže da takonamjerava nastaviti dok mu bude dopuštalo zdravlje,odnosno do 65. godine života - do kada je to zakonskidopušteno. Crikveničke članove “Kluba 100“ primio jei crikvenički gradonačelnik Damir Rukavina koji je, izmeđuostalog, rekao:- Biti članom “Kluba 100“ znači da ste darovanomkrvlju 100 i više puta nekomu poklonili ozdravljenje, amožda i život. To je pozitivno za cijelu zajednicu i veselime što se iz godine u godinu sve više ljudi odlučujeza to. U Crikvenici je trenutačno čak 16 darovateljas više od sto darivanja, a tu je rekorder KrešimirDukić, s čak 156 darivanja.Ivica TomićOrden Danice hrvatske s likom Katarine Zrinski, predsjednikRepublike Hrvatske Ivo Josipović uručuje Miloradu Hajniću izElektroprimorja i…… Antunu Florijančiću iz ElektroslavonijeOrden Danice hrvatske s likom Katarine Zrinski dobioje od predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića iAntun Florijančić, elektromonter i uklopničar ElektroslavonijeOsijek u trafostanici 110/35/10 kV Našice.Dobio je i Povelju humanosti Osječko-baranjske županije,koju mu je uručio župan Vladimir Šišljagić.Nije bilo lako dovesti ga u HEP Vjesnik, jer zajedničkinazivnik za ljude koji ne štede sebe da bi pomoglidrugim ljudima je njihova samozatajnost. Takvi pokušaji,osobito s darivateljima krvi, najčešće su popraćenirečenicom “nemojte mene u novine pa nisamja napravio ništa posebno“. Tako je bilo i sA. Florijančićem, koji je prošle godine zaokružio stotinudarivanja krvi te se zbog zdravstvenih razlogazaustavio na 101.No, zahvaljujući uvjerljivosti njegovih kolega prijenosašas kojima dijeli radno okružje u trafostanici110/35/10 kV Našice, nagovorili smo ga da nam osebi kaže riječ-dvije kako bi ga predstavili čitateljimaHEP Vjesnika. Saznali smo da je prvi put darovao krv1968. godine, a intenzivnije od početka Domovinskograta pa do prošle godine, kada je zaokružio stoto darivanjekrvi. U Elektroslavoniji radi od 1987., a do tada jeradio u Elektroosijeku i nakupio ukupno 42 godine staža.- Dobar je osjećaj kada znaš da te se netko sjeti, alikrv nisam darivao zbog priznanja. Moja krvna grupanula (0) je uvijek najviše tražena i žao mi je što, zbognarušena zdravlja, ne mogu nastaviti i dalje, riječ jedvije od A. Florijančića.Mi u HEP-u, u kojemu je kultura darivanja krvi na visokojrazini, ponosni smo na naše kolege dobročiniteljeMilorada Hajnića i Antuna Florijančića.Denis Karnaš54HEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011.

NAŠI IZVAN HEP-aSTJEPAN ŠARIĆ - PIŠTA, SLIKAR, KIPAR,RESTAURATOR NAMJEŠTAJADavor SokačDragi motivi međimurskih bregaMože se reći da je riječ o umjetniku - amateru,odnosno ljubitelju umjetnosti u pravom smislu riječi,koji je do svih spoznaja o slikanju dolaziosâm, a to što nije profesionalac velika je prednost,jer u svom radu može koristiti bilo što - “za svojudušu“U okviru obilježavanja Dana Elektre Čakovec, odnosno1. listopada, kada je tog dana prije 118 godina zasjaloprvo električno svjetlo i kada su“upaljene električnesvjetiljke i od tada večerom električno svjetlo plaviulice Čakovca“, u njenu je prostoru otvorena izložbaslika montera Elektre Čakovec Stjepana Šarića.U Čakovcu, koji je administracijski pripadao ŽupanijiZala (Mađari su smatrali da je Međimurje dio Ugarske),prvi put na našim prostorima električna energija se ujavne svrhe započela koristiti 1. listopada 1893. godine.Bilo je to, podsjetimo, dvije godine prije uspostavljanjaprvog suvremenog izmjeničnog cjelovitog sustavaproizvodnje, prijenosa i distribucije električneenergije u Šibeniku, od kada se računa početak elektroprivrednedjelatnosti na hrvatskom prostoru.Električnu energiju u Čakovcu proizvodila je električnacentrala, u kojoj je bio ugrađen istosmjerni generatornapona 2 x 175 V i pogonski stroj, a koristila se zapogon strojeva u novom čakovečkom Paromlinu i nesamo 127 i četiri lučne svjetiljke za osvjetljavanje ulicai trgova, nego i 1 400 žarulja u 105 kuća.Taj dan Elektra Čakovec obilježava kao svoj Dan, što jepovod za povijesni podsjetnik o začecima elektroprivrednei distribucijske djelatnosti na tom području teokupljanje njenih zaposlenika na zboru radnika.Stjepan Šarić - Pištaispred svojih slika,za koje inspiraciju nalaziu svakodnevnom životu,u susretima s ljudima iosobito u prirodi, a najdražisu mu prekrasni krajobraziGornjeg MeđimurjaU istom prostoru skoro dva desetljeća nakon prvesamostalne izložbeStjepan Šarić - Pišta je kao elektromonter u Službi zaizgradnju Elektre Čakovec započeo raditi 1979. godine.No, slikarstvo je njegova velika ljubav još od djetinjstvai njime se ozbiljnije započeo baviti krajem sedamdesetihgodina prošlog stoljeća. Do sada je imaočetiri samostalne izložbe, a kao član Udruge likovnihumjetnika Međimurja izlagao je na brojnim izložbamau Hrvatskoj i inozemstvu.U izradi svojih radova koristi suhi pastel, tuš, ulje naplatnu i akvarel. Osim slikarstvom, bavi se i kiparstvom,a posebno ga oduševljava i veliki mu je izazovrestauriranje starog namještaja.- Slikati i učiti o slikarskim tehnikama započeo samiz znatiželje i, kako sam dobivao potporu ljudi okomene kojima se sviđalo to što radim, taj moj hobiprerastao je u neku vrstu umjetnosti. Inspiraciju nala-zim u svakodnevnom životu, u mojim susretima sljudima i osobito u prirodi. Od svih motiva morampriznati da su mi ipak najdraži međimurski krajobrazi,a posebno mjesto u mom srcu su prekrasni krajo -brazi Gornjeg Međimurja, naši bregi, saznajemo odS. Šarića - Pište.Može se reći da je riječ o umjetniku -amateru, odnosno ljubitelju umjetnostiu pravom smislu riječi. On niješkolovani umjetnik, do svih spoznajao slikanju dolazio je sâm, što nije laknačin učenja. Upravo to što nije profesionalac,nije mu nedostatak, negovelika prednost, jer u svom radu možekoristiti bilo što - “za svoju dušu“.- Naglasio bih da sam ovdje, u prostoruElektre Čakovec, imao i svojuprvu samostalnu izložbu 1992. godine. Ovom prigodomzahvaljujem svima koji su mi pomogli da nakonskoro 20 godina ponovno izložim svoje radove, poručioje Stjepan Šarić - Pišta.Dio radova Stjepana Šarića - Pište mogu se pogledatii na web adresi www.ssaric.com.HEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011. 55

METEOROLOŠKI KUTAKSTUDENAČKA KASNA JESEN IPROSINAČKA RANA ZIMAOblaki so niski,a vetar zdeniRana zima najbolje se prepoznaje po hladnu i maglovituvremenu koje, uz kratkoću dana, najvišepridonosi tmurnom ozračju prosinca, ali povremenopadne snijeg, što svi priželjkujemo oko BožićaSakod je grdo, zdeno i kmično/ Deždevje curi z dnevana den/ Žalosno se je i žmehko i brižno /Se dremlenekak i veter je len.Vleču se sivi i jesenski dnevi / Ludi čkomiju, žalostenje svet /Oblaki so niski, a vetar zdeni / Žganica se pijei to im je se.To su dojmljivi stihovi iz dražesne pjesmice GustavaKrkleca “Jesenski dnevi“. Pjesnik je riječima doistavjerno predočio vrijeme u Hrvatskom zagorju potkrajjeseni, odnosno u kasnu jesen.S astronomskog gledišta, kasna jesen obuhvaća studenii veći dio prosinca. Naime, zima prema astronomskimmjerilima nastupa početkom zadnje trećineprosinca pa zapravo jeseni pripadaju dvije trećine togmjeseca. No, s meteorološkog, odnosno klimatološkoggledišta zasnovanog na obilježjima klime, studenije pravi kasnojesenski mjesec. Prema tim mjerilima,prosinac pripada zimi, i to ranoj zimi.Priprema:mr. sc. Milan SijerkovićPojednostavljeno, kada je posrijedi oborina - studeniobilježava kiša, a prosinac obilježava snijeg.Sredozemne ciklone važne u studenom…U studenome završava razdoblje vladavine anticiklona,koje su određivale narav rane jesen, a počinjerazdoblje ciklona. Kada promatramo Hrvatsku, tada suosobito važne one ciklone koje se premještaju Sredozemljemsa zapada na istok, a koje su najčešće upravou studenom. Mnoge među njima zahvaćaju Hrvatskui bitno utječu na vrijeme. One joj donose vlažan irazmjerno topao morski zrak. Posljedica toga je vlažno,kišovito, vjetrovito i razmjerno toplo vrijeme.Naime, more je u tom dijelu godine toplije od kopnapa su stoga morske zračne mase, koje posjećujuHrvatsku, toplije od onih što su prije zaposjednule njenokopno.Pridošli vlažan i toplao zrak hladi hladnije kopno, štopogoduje nastanku magle. Magla pokriva velika područjai može biti vrlo gusta i dugotrajna. Iz nje čestopada izmaglica ili rosulja. Tada se veli: kiša rosi.No, važnije je što sredozemne ciklone Hrvatskoj donoseveliku količinu oborine, pretežito u obliku kiše.Utjecaj ciklona znatno je izraženiji na Jadranu nego uudaljenijim sjevernijim, kopnenim predjelima Hrvatske.Upravo zahvaljujući njima, na Jadranu te u dijelovimaHrvatske blizu Jadrana, kao što su to Gorski kotar,Lika i dalmatinska Zagora, studeni je najkišovitijimjesec u godini. Pritom više kiše padne na sjevernomJadranu, nego u Dalmaciji. No, i na sjevernom Jadranunije svugdje jednako kišovito. Zapadna obala Istre dobivakišu zamjetno manje nego istočna, gdje najobilnijakiša pada u Riječkom zaljevu. U studenom jenajkišovitije u Gorskom kotaru, u kojemu mjestimicepadne i više od 300 mm.Ponekad, kao što je to bilo ove godine, sredozemnese ciklone prorijede ili se premještaju znatno južnijeod Hrvatske. U takvim okolnostima kiše su puno rjeđei slabije nego inače, a magle češće i dugotrajnije.Osobito ako se ranojesenske anticiklone zadržavajuiznad srednje Europe dulje nego što je uobičajeno ipritom zahvaćaju Hrvatsku.…u prosincu više nisuRaspodjela atmosferskih sustava, poput ciklona i anticiklona,u prosincu se uvelike se razlikuje od raspodjeleu studenom - ciklone više nisu toliko važne kao ustudenom. Sredozemne ciklone su južnije pa zato imanje učinkovite. Povremeno se zamjećuje utjecajonih ciklona koji dospijevaju s Atlantskog oceana. Međutim, vrlo često nakon njihova prolaska prodre hladanzrak sa sjevera ili istoka europskog kontinenta.Tada se iznad ohlađenog europskog kopna uspostavianticiklona iz koje prodire hladniji i sušji zrak premajugu, što često prekrije Hrvatsku. U takvim okolnostima,kad se hladni zrak sučeli s vlažnim i toplijim sredozemnim,nastaje oborina koja je povremeno u oblikusnijega. Ipak, premda je prosinac manje kišovit ihladniji mjesec od studenog, češće pada kiša negosnijeg. Na Jadranu se mijenja i sustav prevladavajućihvjetrova. Prorjeđuju se vjetrovi s južne polovice obzora,među kojima je najvažniji jugoistočnjak - toplo imokro jugo. U prosincu se učestalije zamjećuju dugotrajnijarazdoblja s hladnom i jakom burom, sa suhimi djelomice sunčanim vremenom, što stanovnikeistočne obale Jadrana najzornije upozorava na blizinuzime. U kopnenim krajevima se rana zima, ona prosinačka,najbolje prepoznaje po hladnu i maglovituvremenu. Tomu pogoduje blizina ciklona i anticiklona,koje zajednički tvore vrlo djelotvoran stroj za proizvodnjumagle ili maglenih oblaka. Oni pak - uz kratkoćudana - najviše pridonose tmurnom ozračju prosinca.No, prosinac se pamti i po povremenim snježnim oborinama.One se dočekuju s uzbuđenjem i veseljem,osobito u mladih. No, ni starijima nisu mrske, pogotovokad se dogode oko najdražeg blagdana Božića, kadi bjelina zasniježenog krajobraza uljepša blagdanskiugođaj.Ako smo pjesmicom predstavili studeni, učinimo to iza prosinac i to stihovima Ivana Gorana Kovačića iznjegove pjesme “Na Badnju večer“.Na nebu se obesil/ kak črni i podrapani / pun lukniškrlak/jen velik i ves od snega oblak...Z vetrom se je boril/ na hiže je sipal sneg/ gda senaglo vmoril; zabelil se dol i breg...56HEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011.

UMIROVLJENICIPREDSJEDNIŠTVO I NADZORNI ODBORZAJEDNICE UMIROVLJENIČKIH UDRUGA HEP-aSve manji brojumirovljenikaPredsjednik Zajednice umirovljenikaHEP-a Josip Moser i član PredsjedništvaZajednice Ivan Sokolić izvijestili su onajaktualnijim umirovljeničkim temamaPredsjedništvo i Nadzorni odbor Zajednice umirovljeničkihudruga HEP-a su krajem studenog o.g. održalizajedničku sjednicu u sjedištu HEP-a u Zagrebu, s kojedonosimo najvažnije zaključke.Ponajprije, od Uprave HEP-a zatražili su fi nancijskupotporu za 2012. godinu, u jednakom iznosu kao i uproteklih pet godina, te isplatu božićnice (Zajednica tupotporu svakog mjeseca usmjerava ka svojim umirovljeničkimudrugama - u Zagreb, Split, Rijeku, Osijek,Pulu i u NE Krško, koje ih namjenski koriste za posmrtnepomoći obitelji umrlog umirovljenika te za socijalnepomoći teško bolesnim i socijalno ugroženim umirovljenicima.)Raspravljalo se o tomu imaju li pravo na takve pomoćii oni umirovljenici, koji su prije odlaska u mirovinu- radi povoljnijih otpremnina - raskinuli radni odnos sHEP-om, a mnogi su od njih ipak u HEP-u proveli većidio ili cijeli svoj radni vijek? S obzirom na zaključakUprave HEP-a da se oni ne smatraju umirovljenicimaHEP-a i nemaju pravo na posmrtne i socijalne pomoći,zaključeno je da se Upravi uputi prijedlog za promjenutakve prakse te, u međuvremenu, pripreminjihov popis.Upravo zbog toga što takvi zaposlenici nemaju pravona status umirovljenika HEP-a, smanjuje se brojpravih umirovljenika HEP-a.O radu Zajednice izvijestio je njen predsjednik JosipMoser, a tajnica Zajednice Marica Posavec je podnijelaizvješće o utrošku sredstava iz potpore HEP-a po udrugama,koji je u cijelosti prihvaćen. Ivan Sokolić je iscrpnoizvijestio o radu Koordina cije umirovljeničkihudruga Republike Hrvatske te o zahtjevima koje suumirovljenici utvrdili u Deklaraciji o pravima umirovljenikai starijih osoba. Svi njihovi zahtjevi, rečeno je,ovise o aktualnim političkim okolnostima, odnosno, oizbornim rezultatima.Naši umirovljenici iskazali su zadovoljstvo s dosadašnjomsuradnjom s Upravom i rukovodstvom HEP-a, nasvim organizacijskim razinama, kao i s HEP Vjesnikom,koji prati njihov rad i koji se šalje na brojne umirovljeničkeadrese, kao čvrsta spona s njihovom tvrtkom.T. JalušićNapustili su nasove godine...STANISLAV ANTONIĆ (1920., Druškovac Humskikod Huma na Sutli) preminuo 19. kolovoza.U Elektri Zabok radio je od 1960. do 1981. godine,kada je otišao u mirovinu.IVICA NIKOLIĆ (1963.) preminuo 20. listopada.U Elektroslavoniji Osijek, Pogonu Đakovo, proveoje cijeli svoj radni vijek, od 1983. sve doove, posljednjih godina marljivo radeći na poslovimamajstora.STJEPAN HABJANEC (1948.) preminuo 2. studenog.U Pogonu Elektrana-toplana Zagreb, gdje se zaposlio1972. godine, Štef je na radnom mjestuvođe smjene dao veliki doprinos ovom Pogonu,kao dobar radnik, prijatelj i kolega.DRAGUTIN BLAŽINIĆ (1950. Križanče kod Bedekovčine)preminuo 21. studenog.U Elektri Zabok radio je od 1986. do 1998. godine,kada je umirovljen, s radnog mjesta vozačau Odjelu za gospodarenje voznim parkom.IVAN HORVAT (1952.) preminuo 16. studenog.U Elektri Koprivnica radio je od 1975. do umirovljenja2007. godine.PODRUŽNICA OSIJEK UDRUGE UMIROVLJENIKA HEP-a SLAVONIJE I BARANJETradicionalni Božićni susretU prigodi Božićnih i Novogodišnjih blagdana, Podružnica Osijek Udruge umirovljenikaHrvatske elektroprivrede Slavonije i Baranje je 10. prosinca o.g. organizirala tradicionalnisusret, koji je održan u obnovljenoj dvorani Elektroslavonije na Zelenompolju. Zbog udaljenosti, od zadnjih tramvajskih stanica na Zelenom polju i Bikari, zaumirovljenike je bio organiziran prijevoz kombi vozilima.Okupljene umirovljene kolege u svečanoj prigodi pozdravio je nedavno izabranipredsjednik Podružnice Vladimir Muštran. Izvijestio je o radu Podružnice, s tim da jenajviše aktivnosti bilo na pružanju socijalne pomoći te pomoći obiteljima umrlogumirovljenika. Od prošlog njihova susreta preminulo je čak 14 umirovljenika HEP-aiz Osijeka. Uz uobičajene aktivnosti Podružnice, od ove je jeseni započela i njihovasuradnja s Hrvatskim narodnim kazalištem pa, osim odlazaka na izlete i prigodnesusrete, umirovljenici HEP-a sada mogu posjećivati kazališne predstave u Osijeku.Malo više od stotinu okupljenih umirovljenika je s aktualnim događajima uPrijenosnom području Osijek upoznao direktor Nikola Jaman, dok im je novosti izElektroslavonije prenio direktor Viktor Klarić.Nakon službenog dijela, susret naših umirovljenih kolega nastavljen je uz prigodniobjed i puno razgovora, kako to uvijek biva kada se prizovu sjećanja o zajedničkomradu i životu i, dakako, brojnim zgodama i nezgodama.D. KarnašSlužbeni dio tradicionalnog Božićnog susreta umirovljenikaosječkog HEP-a Slavonije i Baranje, ove je godine održan uobnovljenoj dvorani Elektroslavonije na Zelenom poljuHEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011. 57

IZLETIUMIROVLJENICI ELEKTROPRIJENOSA UHRVATSKOM ZAGORJUPoput jesenske pričeJednog prekrasnog jesenskog dana... kako započinjesvaka bajka pa neka tako započne i opis izleta 43 umirovljenazaposlenika Elektroprijenosa Zagreb početkomstudenog o.g., koji jest tomu sličio.Pitomost Hrvatskog zagorja okupana u toplini Sunčevihzraka; ljepota graditeljske arhitekture i vrijednostkulturnih znamenitosti gradova Krapine iPregrade i na kraju (ili početku): Muzej krapinskihneandertalaca - vrhunsko ostvarenje svjetske vrijednosti.Nakon divljenja ljudskoj kreativnosti, između pitomihbrega prekrivenih bojama jeseni, vrludavom cestomod Krapine preko Đurmanca i Pregrade, dolazimo doTuheljskih Toplica.Bivšim radnim kolegama, koje je dugo godina vezaozajednički interes - HEP, i uvijek jedan drugomuFranjo VidakovićSnimio: Vladimir Komušarimaju što reći, vrijeme susreta je brzo promicaloi uz zajednički objed u lijepom ambijentu dvorcaMihanović.U smiraju dana došao je trenutak povratka uZagreb. Još jedan lijepi izlet za napuniti dušu ostatće dugo u mislima naših umirovljenika. Nadamo seda će ih uskoro upotpuniti novi dojmovi s nekognovog izleta.Zagrebački umirovljeni Elektroprijenosovci upoznali su ljepotugraditeljske arhitekture i vrijednost kulturnih znamenitostigradova Krapine i PregradeUspon do Muzeja krapinskih neandertalaca ako je i bionaporan, napor se isplatioPETA FEŠTA DUBROVAČKOG ELEKTROJUGAZabavom protiv tjeskobeElektrojugaši se znaju zabavljati, ali su na žalost usamljeniprimjer dobrih vibracija među HEP-ovim zaposlenicimaVeročka GarberPodružnica HES-a dubrovačkog Elektrojuga i ove je godine organizirala već petu poredu tradicionalnu večer za zabavu svojih zaposlenika. Vrijedi je zabilježiti, štovišenaglasiti kao jedinstveni pokazatelj dobrih međuljudskih i kolegijalnih odnosa. Većsmo ranije pisali da su takve večeri, potpuno u njihovoj izvedbi, hvalvrijedni ali nažalost usamljeni primjer dobrih vibracija među HEP-ovim zaposlenicima.Valja izdvojiti i posebnost da se svake godine zabava organizira na drugom mjestuunutar područja, a to se pokazalo kao dodatna draž takvih susreta.Ove godine izabrana je taverna hotela Plat u istoimenom mjestašcu nedalekoDubrovnika. Zaposlenici su se odazvali u velikom broju, a zabava uz večeru, ples,rulet bal, tombolu i bogatu lutriju potrajala je do sitnih sati. Da program ide kakotreba pobrinuli su se Gordan Prišlić - Vjeverica, Željko Batinović Campo i PeroAntičević, gitarist i pjevač iz PU Pijavičino.Smijeha i dobra raspoloženja, kako pokazuju fotografi je, nije manjkalo. Osobitooduševljenje izazvali su fi lmovi iz povijesti Elektrojuga i s prijašnjih takvih večerizabave.Voditelj Podružnice HES-a Ž. Batinović rekao nam je da se sve to organizira samo sjednim ciljem - da se ljudi malo opuste u ovim tjeskobnim vremenima te da imzabava bude podstrek za zajedništvo i ornost za novi radni dan.58HEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011.

NACIONALNI INDEKS SREĆEOKRUGLI STOL: “POSTOJI LI U HRVATSKOJJEDNAKOST ŠANSI ZA BOLJI ŽIVOT?“Iva Kolarić i Franka GojanovićVisokoobrazovani žive boljeOsobe rođene u siromašnijim i manje obrazovanimobiteljima nemaju jednake šanse za uspjeh kao oniiz bogatijih i obrazovanijih obitelji, a jedna od glavnihprepreka za studiranje su financijski problemiU Muzeju Mimara u Zagrebu 9. studenoga o.g. odr žanje jedan od brojnih u nizu okruglih stolova pod nazivom“Postoji li u Hrvatskoj jednakost šansi za bolji život?”.Organizirali su ga časopis Banka, uz partnereprojekta - istraživačku agenciju Hendal i Allianz Zagreb.Tom su prigodom predstavljeni rezultati istraživanjaNacionalnog indeksa sreće o društvenoj mobilnosti uHrvatskoj, o tomu kako se napreduje te stječe statusu društvu, kao i o tomu postoje li u Hrvatskoj za svegrađane jednake šanse za uspjeh. Okosnica istraživanjabila je vezana uz obrazovanje građana u RepubliciHrvatskoj.Okrugli stol uvodom u temu o socijalnoj mobilnostiotvorila je Marina Ralašić - izvršna direktorica časopisaBanka i voditeljica projekta Nacionalni indeks sreće,uz naglasak da su one zemlje koje više ulažu u obrazovanje- socijalno mobilnije.Obrazovanje djece proporcionalno obrazovanjuroditeljaRezultati istraživanja Nacionalnog indeksa sreće pokazalisu da osobe rođene u siromašnijim i manje obrazovanimobiteljima nemaju jednake šanse za uspjehkao oni iz bogatijih i obrazovanijih obitelji. Jedna odglavnih prepreka studiranja su upravo fi nancijski problemi,koji čine više od 50 posto. Četvrtina ispitanika,čije su majke s višim ili visokim obrazovanjem, odnosno36 posto onih čiji su očevi visoko obrazovani -imaju visoko ili više obrazovanje. Važna je vertikalnasocijalna mobilnost, odnosno napredovanje pojedincaunutar jednog naraštaja na društvenoj ljestvici, jerpokazuje postoje li u određenom društvu za sve građanejednake šanse za uspjeh. Uzorak istraživanja jepokazao da obrazovanje djece raste s obrazovanjemroditelja.Na temelju znanstvenih istraživanja Instituta za društvenaistraživanja, koja se provode od 1984. do 2010.godine, može se zaključiti da visoko obrazovanje uHrvat skoj znači i bolji život, rekla je Dunja Potočnik -znanstvenica Instituta. Rezultate istraživanja u jednomdijelu negirao je profesor s Ekonomskog fakultetaMislav Ante Omazić na temelju svog iskustva. Navodikako studenti iz siromašnijih i slabije obrazovanih obitelji,na studiju “bolje grizu”, za razliku od rezultatakoji pokazuju da su građani iz ruralnih sredina neobrazovaniji.Spomenimo još jedan zanimljiv podatak: u EU-u je30 posto visokoobrazovanih građana, dok ih u Hrvatskojima samo 18 posto. Kako bi povećali broj visokoobrazovanih,jedan od načina je odlazak na školovanjeu inozemstvo, koje je predstavila LjubicaPetrović - voditeljica Erasmusa iz Agencije za mobilnosti programe EU-a.Pitanje sreće najčešće je individualnoProf. Žarko Puhovski, sveprisutni komentator i ovdjejedan od sudionika okruglog stola, spomenuo je dahrvatski sustav visokog obrazovanja zaostaje 20 godinaza svjetskim standardima. Istraživanje je takođerpokazalo da su višeobrazovani građani sretniji, što jeŽ. Puhovski ocijenio poraznim, jer bi intelektualci premadefi niciji trebali u sve sumnjati, biti nezadovoljnijii težiti promjenama te zaključio kako je pitanje srećeu najvećoj mjeri individualno, a zadatak je države idruštva da tu sreću ne sputavaju.Na kraju rasprave, sudionici su zaključili da trebauskladiti obrazovanje s potrebama na tržištu rada,povećati dostupnost kvalitetnog obrazovanja svimskupinama u društvu, popularizirati i promovirati znanostte učiniti zaokret u gospodarstvu koje će vrednovativisokoobrazovane u prirodnim i tehničkimzna nostima.Inače, Nacionalni indeks sreće u Hrvatskoj trenutačnoiznosi 63 boda, na ljestvici od mogućih 100.

ZABAVAKRIŽALJKAOdgonetka križaljke iz prošlog broja (vodoravno):Plinski bojler, talijanistika, Ivica Kostelić, Canet, Mae, Ipe, end, Idi,Ripanj, udes, akt, ruže, munkač, urota, I(van) L(acković), vještina, A,Radev, posinak, U, Vraz, rijači, PVA, reći, ecer, Jada, U, Erebus, visaš, aje,I(vica) Š(erfezi), Jeti, O, utisak, ćenifa, Italac.60 HEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011.

ŠPORT12. MEMORIJALNI RIBOLOVNI TURNIR“NIKOLA-NIKICA MAJORINC“Čakovčani - najbolji ribičiNa ribnjaku Rovišću pokraj Bjelovara, 1. listopada o.g.održan je 12. po redu memorijalni ribolovni turnir“Nikola-Nikica Majorinc“.Da bi se nastavilo tradicionalno okupljanje ribolovacaiz obližnjih distribucijskih područja, pobrinuli su se organizatori:HEP Odmor i rekreacija, Športski rekreativnodruštvo Elektra Bjelovar i Podružnica BjelovarHrvatskog elektrogospodarskog sindikata.Sudjelovalo je 13 ekipa, a i ove se godine s ekipomElektre Čakovec 1 natjecao i predsjednik UpraveHEP-a, Leo Begović. Premda ove godine nije bilo značajnijegpojedinog ulova, prosjek težine ulovljene ribebio je zadovoljavajući.U pojedinačnoj konkurenciji bilo je vrlo gusto, a ponovnosu o plasmanu odlučivali grami. S ukupno 2 619grama ulovljene ribe pobijedio je Darko Horvatinović izekipe Elektra Čakovec 1. Drugi je bio Boris Klarić, takođeriz ekipe Elektra Čakovec 1, s ulovljenih 2 430grama, a treći Davor Miklić iz ekipe Elektra Đurđevac -Picoki, s 2 411 grama ulovljene ribe.Ekipa Elektra Čakovec 1 je pobijedila i u ukupnomporetku te zavrijedila prijelazni pokal. Druga je bilaekipa Elektre Križevci, a treća ekipa Elektre Križ.Nakon što je pospremljen ribički pribor, podijeljenesu medalje i pokali, a zajednički objed bio je garnirani pokojom ribičkom pričom. Svi oni čije su udice, ovogaputa, ribe uspješno izbjegavale - imat će prigoduodužiti im se iduće godine, na istom mjestu.I.S.O natjecateljskom mjestu odlučivao ježdrijebNatjecatelji 13 ekipa prije odlaska na ribnjak Rovišće pokrajBjelovaraI ove je godineLeo Begović,predsjednikUprave HEP-a, biočlan ekipe ElektraČakovec 1Sudac pravični – vaga, jer važan je svaki gram ulovljene ribePredstavnici pobjedničkih ekipa s pokalimaHEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011. 61

PUTOPISLAPONIJADijana NazorStvarna bajkaSelo Djeda Božićnjaka narubu je Arktičkog kruga,gdje Sunce zimi ne izlazibarem jedan dan, a ljetibarem jedan dan nezalazi, polarna noć trajeskoro mjesec dana,ljeti Sunce ne zalazi odsredine lipnja do početkasrpnja, a zbog blizineSjevernog pola događase i fenomen šarenihnebeskih svjetala, ukojem se može uživati200 dana… zar jeneobično da je nasmijaniDjedica za svoj životizabrao upravo Laponiju?Laponija je kulturna regija na sjeveru Europe, smještenau Arktičkom krugu sjevera Finske, Švedske, Norveškei dijela Rusije. To je zemlja naroda Saamia, koji su sekao lovci i ribari tamo naselili prije 7 000 godina te tijekom18. stoljeća započeli pripitomljavati i uzgajati sobove.Glavni grad je Rovaniemi s približno 60 000 stanovnika,koji je administrativni i komercijalni centar te fi n-ske naj sjevernije pokrajine Laponije. Veći dio godine, odstudenog do svibnja, taj dio Zemlje prekriven je snijegom,a temperature padaju i na -30 °C. No, ljeta sublaga, a kada temperatura poraste i do 20 °C i snijegokopni - otkriva se vrlo bogata fl ora i fauna na nježnimbrežuljcima, u šumama, pokraj rijeka. Zbog netaknuteprirode i brojnih mogućnosti za rekreaciju ljudi, razvijenje turizam. No, posebnost je nadaleko poznato obližnjeselo Djeda Božićnjaka.Popularnost Djedice s daleka sjevera ne opadaAvionskim letom iz Zagreba do Rovaniema, putovanje uovu bajkovitu zemlju početkom ljeta bilo je osobito zanimljivoradi pogleda na brojna jezera i čudesno ružičastobijeleoblake, kroz koje su prosijavale zrake Sunca. Njihovioblici podsjećali su na ljudske i životinjske likove.Legenda o Djedu Božićnjaku jedna je od rijetkih kojapreživljava stoljećima, nadživljava brojne naraštaje, usvim krajevima svijeta. Popularnost bjelobradog djedices daleka sjevera, koji za blagdane igračkama darujesvu djecu svijeta, jednako živi i danas. Devet vjernihsobova vuku njegova kola i lete s njim oko svijeta(najpoznatiji je Rudolf kojeg se može raspoznati pojako crvenu nosu, a rođen je 1939. u američkoj trgo viniMontgomery Ward i od tada je među djecom najpopularnijisob).Boravkom u njegovu selu Rovaniemi, gdje je i početkomljeta bilo puno turista, a čarolija ugođaja ne nestajetijekom cijele godine - uvjerila sam se da Joulupukki,kako ga Laponci zovu (doslovno znači badnjak koza),postoji na jedan poseban način, bez obzira na vjerovanjeili ignoriranje priče o veselu starcu, koji na saonicamašto ih vuku sobovi obilazi zemaljsku kuglu i ispunjavaželje iz dječjih pisama.Riječ Joul ili Jol (na engleskom Yule) označavala je proslavuprosinačkog solsticija još mnogo prije nego što seznalo za kršćanstvo pa odatle i djedičino ime.Stvarno selo iz bajkePrva turistkinja Rovaniemija bila je Eleanor Roosevelt,udovica američkog predsjednika Franklina DelanaRoosevelta, koja je u zimi 1950. godine željela vidjetigdje započinje Arktički krug. Domaćini su morali ozna-Ovdje svakodnevno uredujeDjed Božićnjak i može ga seosobno susresti, jer spremnodočekuje djecu i odrasle izcijelog svijetaPošta senajprijerazvrstava62HEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011.Glavnipoštanskiured Djeda,gdje pismastižu iz svihkrajevasvijetaObrađuje se natisuće pisama ina svakoosobnoodgovara DjedBožićnjak

čiti granicu te na njoj sagraditi drvenu kolibu, u kojoj jeuvažena gošća mogla odahnuti uz topli čaj. Legendakaže da se kolibica svidjela Djedu te se tamo preselio.Oko kućice je dvadesetak godina kasnije, poznata fi n-ska udruga arhitekata Arrak Group projektirala cijeloselo Djeda Božićnjaka i tako je bajka postala stvarnost.Njegovo selo udaljeno je približno sedam kilometaraod Rovaniemia (i dvije tisuće kilometara od Sjevernogpola), a Finci ga nazivaju “Vrata Laponije”. To je, zapravo,zabavni park podno planine Korvatunturi, čiji jedoslovni prijevod s fi nskog jezika - Ušata planina.Planina doista izgleda kao dva velika uha, tako da jebilo lako osmisliti legendu o čarobnom gorju, gdjeDjed Božićnjak osluškuje želje djece iz cijelog svijeta,a vilenjaci potajno u svojim radionicama izrađuju igračkeza djecu.Ipak, najveća atrakcija je upoznavanje Djeda i šaptanježelja na njegovo uho, a šapće mu se stalno, jer godišnjega posjeti skoro 500 tisuća turista. No, pravi jedoživljaj i iskustvo radosti za djecu, ali i za odrasle,atmosfera tijekom Božićnih blagdana: osvijetljeno seoceu kojem prapore zvončići, a ležerno šeću sobovi i psihaskiji. Jer, u Djedičino krilo pokušavaju sjesti i odrasli,očekujući da će im to donijeti sreću.Prirodno mistično okružjeBudući da se selo nalazi na samom rubu Arktičkogkruga - kružnice na sjevernoj polutki globusa, unutarkoje Sunce zimi ne izlazi barem jedan dan, a ljeti baremjedan dan ne zalazi - atmosfera je prirodno mistična.Polarna noć ondje traje skoro mjesec dana - odsredine prosinca do početka siječnja. Ljeti Sunce nezalazi od sredine lipnja do početka srpnja. Zbog blizineSjevernog pola se događa i fenomen šarenih nebeskihsvjetala. U predstavi polarne svjetlosti, na noćnomnebu titra mreža zelenih, crvenih, grimiznih i plavih doljubičastih svjetlosnih snopova. U tom fenomenu možese uživati 200 dana godišnje. Ali samo blizu Zemljinihpolova, jer u tom području upravo njihova privlačna siladovlači Sunčeve čestice u atmosferu, gdje nastaje igrasvjetala. Stoga nije neobično da je nasmijani Djedica zasvoj život izabrao upravo Laponiju.Prihvaća suvremene trendove, poštuje tradicijuDjed Božićnjak, uz pomoć supruge Mouri te pomoćnikapatuljaka i sobova, vrijedno priprema i pakirapoklone. Svakog dana Djed putuje iz svog doma uKorvatunturiju do ureda u Rovniemiju. Smatra da jeRovaniemi idealan izbor, zbog boravka patuljaka u gustimokolnim šumama, a oni ne vole toplinu, a nevole je ni sobovi. Budući da živi u skladu s trendovimavremena, da bi što bolje obavio svoj posao, Djedica sesluži i internetom, a za putovanja koristi i automobil,ali najdraže putuje sanjkama koje vuku sobovi, a pomažuim i psi haskiji. U Laponiji živi 200 tisuća sobova,a posjetitelji mogu položiti vozački ispit za sobovskuza pregu te dobiti dozvolu koja vrijedi pet godina.Djedica posjetiteljima savjetuje i da prijeđu crtuArktičkog kruga, jer će za to dobiti certifi kat kao dokazda su prešli s kraja Svijeta na njegov početak.Posebno je posjećen ured Djeda Božićnjaka, gdje svakodnevnoureduje, i možete ga osobno susresti.Uvijek je za to spreman i dočekuje djecu i odrasle izcijelog svijeta. Osobno, susret s Djedom bio mi je posebandoživljaj - srdačno me pozdravio i rekao da znagdje je Hrvatska, da ju je posjetio i da je lijepa zemlja.Iznena dili su me njegovi veliki dlanovi i tog sam setrenutka osjećala poput djeteta. Zanimljivo je da suostali u redu za fotografi ranje spontano zapljeskaliDjedu i meni, vjerojatno zbog oduševljenja koje nisammogla skriti, jer konačno sam bila uz pravog DjedaBožićnjaka.Dobar biznis, ali…Vrijedni vilenjaci snimaju i fotografi raju susrete sDjedom Božićnjakom za uspomenu, a tih nekoliko minutazabilježeno fotografskim aparatom ili kameromstoji od 25 do 45 eura. To je unosan biznis, ali i onmora živjeti i štedjeti za darove.U Glavnom poštanskom uredu Djeda Božićnjaka obrađujuse na tisuće pisama iz cijelog svijeta i na svako onosobno odgovara. U tomu mu pomažu patuljci i vilenjaci,njegovi marljivi asistenti. Možete poslati njegovopismo, otisnuto ručno i s originalnim poštanskim žigomnjegova Poštanskog ureda i time razveseliti rodbinu iprijatelje. Jeste li znali da ljudi mogu vidjeti vilenjakesamo kada oni to žele? Poštanski vilenjaci su itekakovidljivi i korisni. Oni će proslijediti pismo Djedu da onpošalje pismo nekomu tko vam je drag, bez obzira nagodišnje doba. To se plaća približno sedam eura, amože se za nekoga naručiti i internetom na stranici:http://www.santaclauslive.com/.Uz najbolje želje i kratki opis njegovih dnevnih poslova,Djed Božićnjak piše i o lijepim događajima u Arktičkomkrugu. Tko dobije njegovo pismo, čeka ga i malo iznenađenjeu omotnici.Pišite mu na adresu: Santa Claus, Santa Claus Offi ce,96930 Arctic Circle, Finland. Ili ga posjetite i izravno seuvjerite kako je to kada bajka postane stvarnost.U Poštivrijednorade vile ivilenjaciSob Rudolfljeti seodmaraSusret s Djedicom posebanje doživljaj - srdačno mepozdravio i rekao da znagdje je Hrvatska, da ju jeposjetio i da je lijepa zemljaHEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011. 63

64HEP VJESNIK 250/251 (290/291), STUDENI/PROSINAC 2011.